Београдске новине

Broj 113. lz tMnle SrbUe. RAD BEOGRADSKOO OPŠTINSKOG (VAROŠKOO) ODBORA od 7. oktobra do 31. decembra 1915. g I(. Poslijc evakuacije BeograJa ostalo jc u gra-du svega oko 30 opitinskih činovnika i dnevničara i oko 50 služiteJja, čistača, kočijaša, famuluskinjn i opštinskih umirovljenika (penzionera). Po rijcšenju varoškog odbora od 17. oktobra sav je taj preostati činovnički i službeni personal stavljcn na raspoložcnjc, tc mu jc isplaćena plata za prvn poiovinu miescca oktobra (po starom kaiendaru). Ujeđno je objavljcno prijnanje novog personaia s tim, da se za službu mogu prijaviti i svi otpušteni službenici. Na ime plate za prvu poloyinu oktobra isplačeno je po odbrtku primljenog akonta od evakuisane opštinske uprave preko 3000 dinara. Pred&jcdnik, kmetovi i ođbornici radili su u prvoj polovini mjeseca oktobra (po starom kalendaru) besplatno, a za drugu polovinu O'dredjene su zaključkem od 28. oktobra ove platc: Predsjedniku 600 diuara mjesečno, kmctovima po 200 dinara mjesečno, sekretaru, glavnont blagajtiiku i šefu lehničkog odjeljenja po 180 diuara mjesečno, te šefu saniteta njegova ranija piata od 300 dinara tnjesečno. Predsjednik Kosta Popovie i kmet Dimitrije Ojorgje.vić odrekli stt se svojih ptata u korist sirotinje. Istto je tako na sjednici od 28oktobra angažovan đalji broj novog Činovništva i ostalog službenog persoiiala, te je napose popimjeu službenl pcrsonal za dalja nova odielenja i to: za klanicu, vodovod itd. Na sjednici od 11. novembra po novom kalendaru odredjene su još plate nekim odbornicinta, koji su stalno angagovani za opštiuske poslove i to po 150 kruna nijesceno, a odbornicirria, koji stt angažovani za rad tek od vremeua na vrijeme, odretljena je dnevnica od 5 kruna. Predsjednik Levaj i kmet Dimitrije Gjorgjević odrekli su se svojih plata za mjesec novembar u korist sirotinje; odbornik 2ivojin Dimitnjević primio je platu samo za drugu polovinu oktolna, a piatu za novembar i decembar darovao je sirotinjskom foiidu; isto je tako i odbornik Jozcf Koiaček tri čeivrline svoje piatc ostavljao sirotinjskom fondu. Varoški odbor držao je do konca godinc 1915. svega dvadeset i devct siednica. Sjednice su u početkn držane svakoga đana, a kad su poslovi dovedeni u malo veći red, sazivale su se sjednice prema po:rebi. Na odborskirn sjednicama riješavana su naročito ova pitanja: o sanitctskim mjerama radi spriječavanja širenja zarazniii bciesti; o čistoći, o otvaranju bogoniolja, crkava, sinagoga i džamija te u opšte o vršenju vierskili obreda; o otvaranju narodnih kujni za besplatnu isliranu sirotinje; o prisustvovanju članova varoškog odbora pri vršenju rekvizicija za potrebe vojske; o izdavanju uvjerenja za otvaranje trgovačkih, zanatiiiskilr i drugih radiija; o zavodjenju krunskog novčanog sistema u opštinskom iinansiranju i naplatama svih opštinskili taksa o zavodjenjit gregorijanskog kalendara za zvaničmi opštinsku administraciiu; o ograničavanju rada sudskog odjelenja samo na riješavanjo ili izricanje presuda za privatne gradjanske stvari; 0 propisivanju cjenovnika najviš;h c:jcna za prodaju životnih namirnica u gradu itd- Ta su pi:anja raspravljana i rijcšavana po naredbama e. i k. vojnih viasii, d'ok su se po prijedlcgu prcdsjedništva i poiedinih odbornilta raspravljala i riješavaia pitanja o rckviziciji životnih namirmr.i radi is'irane stanovništva, o snabdjevanju s hranoni preko intendanture c. i k. treee arrniiske etapne komande; o otvaranju pijaea; o pomaganju porodica koje se nalaze u bijedi; o izdržavanju opštinske siročadi, staraca i starica; o poniaganju inaterinskog udružcnja za njegti odojčadi; o pomaganju gluvonijenic napuštene djcce; o obnavljanju naplatc trošarinske takse; o otvaranju opštinske klanice; o besplatnom saranjivanjn sirotinjc; o zavodjcnju obaveznog priloga na priliodc radi izdržavanja sirotinje; o utvrdjenju budžeta za miesee •uovembar i decembar itd. Popisom od 10., 11. i 12. oktobra, koje je izvršilo c- i k. redarstveno zapovjedništvo, preostalo je bilo u I3eogradu svega oko 8000 stanovnika. No pošto su vojne vlasti ubrzo dopustiic povratak izbjeglicama, to se već koncein oktobra broj stanovnika u Beogradti popco na 15.000 duša. Ra/.tiuiije se, du je gcitovo preko tri četvrtiiie ovoga sianovništevu bilo bez ikakvih namirniea za ishranu, pa se za ishranu toga stanovništva inorao odmali brinuti varoški odbor. Ta je ishrana bila najveća 1 glavna briga varoškog odbora, pošlo dok nijesu c. i k. viasti urcdile posveina porernećenu komunikaciju izmedju Beograda i okoinih scla, nije bilo nikakvog trgovačkog saobraćaja izmetiiu Beograda i okoiine. Trcbalo je raditi vrlo brzo, jcr je bijeda stanovništva biia jako velika. Svi ulazi u opštinskc kuće bili sy zakreeni žeiiama sa urlakaniui lieeiii j ^žakčićjint} z« hrašnn u ruksnm- avaki ie htia dH jede, svaki je hsja da živi. Pretjsjodništvo je mnirivalf) Ptiblikit kakq jp zpalo j pi°gio, obećavajnćj, dn pe se uč'iniii sve ito jc nioguče. cfa se potpebni živež na-

Cetvrtak

Beojradske Novine

26. apriia 1917

bavi pomoču c. i k. vlasti. Brašno i novčanu pomoć tražile su ne samo one porodice, koje nijesu otišie iz BeograJa; tti su ponroć i hranu još očajnije tražili oni, koji su se iz bjegstva vraćali, jer kod kuće nijesu u najviše slučajeva zaticaii ništa osim praznili zidova. Beogradski hljebari, kojima je varoški odbor za pečenje hljeba odmah izđavao brašno iz svojiii magazina, ubrzo su ostaii bez brašna, pošto ,ie svijet bojeći se glađi na jagimi razgrabio svaku ispečenu količinu. Varoški je odbor. imajući svc tio u vidti, pošao najradikainijbn putem, da bijednom stanovništvii što brže đađe nužnu pomoć. Odbor je, konstatirajući žalosnu činjenicu, da su za evakuaciju Beograda znaii svi srpski upravni \ polilički faktori, pa da u prkos toga nisu stanovništvo na taj čiu pripremiii — jer evakuacija stanoviiištva ni'ti je bila organizovana, niti se je bivša srpska vlast za zaostalo stanovništvo pobrinula, — doiiio ove odlttke: 1. Da se pristupi rekviziciji svili najnužniiih životnih namirnica, 'koje se nalaze u napuštenim radnjama i magaziniina i da se uinoli nadležna vojna vlast za odobrenje ovog postupka; 2- Pošto je bivša opstinska uprava evakuisala i svu opštinsku vuču, da se pristupi rekviziciji vuče radi prenosa rekviriratiiii namirnica, i 3. Da se uiuoli iiadležna vojna vlast, da za ishranu zaostalog stanovništva od'obri potrebne količine žita iii brašna iz vojniii magazina. U isto vrijeme da se umoli vojna vlast za ustupanie izvjesnog broja svojih koia za prenose, kao i svojili mlinova za mlevenje žita i kukuruza. C. i k. voj'ne vlasli najpripravnije su primile sve gornje odluke varoškog odbora, te odbor u izvodjenju ovili odIuka izdašno pomagale. 5(u više, c. i kvojno vlasti prihvatile su i prijediog jediiog odbontika, da se sva ona izvjesna količina žita, so]j, saputia i petroieja, koja je nadjcna prilikom evakuacije u magazinima beogradske vojne stanice, razdijeli beogradskoj sirotinji, i ako se ta zaliha mogla smatrati ratnini plijenom. i ako je varoški odbor pored one koiičine brašna, koja je ostaia od bivše opštinske uprave. a koju su c. i k. vojne vlasti smatrale kao privatnu svojinu stanovništva i ostaviie ju varoškom odboru na slobodnu tipolrebu, došao več prvoga mjeseca do najmižniie količiue najpotrebnijih životnih naniirnica. Privatnim rekvizicijama dobiveno je brašna i žiiua oko 90.000 kilograma; zalihom, koja je nadjena u rnagazinima srpske beogradske vojne stafiice, a koju su c. i k. vojne vlasti ustupile opštini, dobiveno je oko 14.000 kiiograma žita; od stare opštinske uprave, kako je več ti uvodii spomenuio, ostaio je oko 40.000 kilograma brašna; a c, i ic. su vojne vlasti za prvu pomoe ustupiie bijednom stanovuištvu brašna i žita u iznosu cko 85.000 kilogratna, a krmnpira u težini od preko 90.000 kilograma. Za svakog stanovnika biio je već za dvadeseid i prvi dan na taj način osigurano 15 kilograma i 600 grama brašna i 5 kilograma i 600 grama krumpira, dalcle nešto više od jeduog kiiograma brašna i krumpira na jedan dan- Rekvirirano je, a i preko c. i k. vojnih vlasti nabavljeno i drugili vrsti živežiiih naminiica kao: pasulja, šećcra, pirinča, griza, niasti itd. itd- Ove namirniee prodavale su se samo gradjanskom stanovniSPvu, a brašno i krunipir bcspiatno razdavalo porodicama, koje su primale pomoć varoškog odbora. Radi spriječavanja vještačkog podizania cijena propisane su uajviše eijene, pod kojima se na pijaci i u radnjama smiju prodavati životnc namirnice. Tako se po jednom kilogra in u sinjeio zahtijevati za; bijeli iiijeb 70 helera, crni hljeb 50 helera, obično pšenično brašno 50 helera, kukuruzno brašno 40 helera, pšenicu 40 helera, kukuruz 30 helera, svje/e govedje meso 2 krune 40 Iielera, svježe svinjsko meso 2 krune 80 helera, jagnječe meso 4 krune, ovčije meso 2 krune, sulio meso 3 krune 50 heiera, svinjsku mast 4 krune, svježu slaninu 4 krune, suvu slaninu 4 krune 50 helera, krumpir 30 lielera, pasuij 40 heiera, crni Iuk 60 iielera, bijeli luk 3 knme, ovčiji sir 2 krune 50 lielera, kačkavaij sir 5 kruna, neprženu kafu 4 krune, šećer I krunu 50 helera, s6 60 helera, pirinač 1 krunu, griz 80 helera, ptter (inasiac) 6 krunn, za oralie 1 krunu 20 lielera, med 4 krune, svježu ribu 1 krunu, za liiar petroleja 70 Iielera, za litar mlijeka 50 helera, jediio jaje 30 lielera, jedno pile 3 krune, za jednu kokošku ili pijetla 3 krune 50 lielera, za jeđnu gusku 4 do 5 kruna, za jedmt plovku (patku) 3 krunc, za jednu ćurku 5 do 8 kruna, za jednog goluba 1 krimu, za sftnu pernattt divljač po komadu 1 krumi, te za zeca 4 do 6 kruna. (Nastaviće se).

Skrb u srpske rotne sužnjeiie. Zagrebački „Obzor" javlja: Od 21. o. mj. boravi u Žagrebu gosp. Heinricli A. M i'lli ge r taborskl tajuik „Krščansk(h društava mladlh ljudi u ŠvojcarskoJ“, dodijeijen radnom odhorii ugarskoga „Crvenoga križa“ ti c. i kr. taboru ratnih sužnjeva U Nagymeg y e r-u, Ugarska. Qosp. jo Mttnger rodjen Svftjcar, tn je do&ao u jfagreb u pratnji arpskoga jednogodišiueg dobrovoljca (ratnog sužnja) Milana Dobrp-

savljevića, koji je inače u gradjanskoni životu djak. Svrlta je njihovoga dolaska kupovanje kujiga za srpskc sužnjeve u gornjem taborištu i dobava časopisa. Zatiimivo je, da jc Dobrosavijević djak jedne tehnike u Ujedjnjenim Državama, te se tek kratko vrijemc prije rata povratio u Srbiiu, gdje jc na poče;ku rata stupio u vojsku- O. se Miingcr ve-, onia povoljno izrazio o našoj skrbi za ratne sužnjeve, a ujedno f pripomenuo, da je i samo društvo kršćanskih mladića iz svojih sredstava dobrovoljno mnogo doprinjelo da se olakša udes tili sužnjeva. Medju inim da je uredilo u gornjem taborištu i kazaiište i čitaonicu za sužnjeve.

Grod I oholico. Dncvni kalendar. Danas je četvrtak, 26. aprll, po starom 13. aprll. Rimokatolici: Kilit, muč. ; pravoslavni: sv. mučenik Artemon. — Sunce se radja u 4 - 53, a zalazl u 7 04. Bcogradski orfeum: Predstava za gradjanstvo. Počctak u 7 satl na veče. Plovidbu izmedju Zemitna i Beograda danas vržl c. 1 k. povlašteno dtinavsko paroplovno društvo. Polazak iz Beograda u Žcmun od 7 sati prije podne do 8 sati na veče svakoga sata o s i m u 10 s. prije podnc i 3 s. poslije podnc. Polazak iz Zcmuna za Beograd od 6 30 u jutro do 7-30 na vcče svakoga sata o s i m u 10 - 30 prije podnc i 3'30 poslije podne. Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 6 sati poslije podnc predstava za vojnike. — C. i kr. gradjanski k i n o (Paris): Predstava za gradjanstvo. Početak u 0 sati na veče. Časnička i činovnlčka kasina otvorcna je do 12 sati u noći. Posjet bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „Brflim“: od 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije pođne. Traže se radi priiema novčanifi uputnica. Potrebilo je, da sc iave radi prijema novčanih uputnica g. Dragutinu K a r a u 1 i ć u, sa stanoni u Čika Ljubinoj uiiči broj 3: 1. Manojlo Milovanovič, činovnik uprave monopola duvana; 2. Dragutin M o 1 e r o v i ć, zvaničnik uprave monopola duvana; 3. Miloje M t h a j 1 o v i ć, služitelj uprave moriopola duvana; 4. Kositla Mihajlovič, siužitelj uprave monop^.d^aua; i 5. Ružiea ^iL^j 1 o v i ć, zvaničnik uprave monopofa duvana. Prilikom prijema novca, potrebno je iinati uza se redarstvenu legitiinaciju. U slučaju, da se ue ualaze u Beogradu, potrebno je đa pošalju svoju tačnu adresu, na koju bi im se mogao novac poslati. Pomoć za april. U uređu za poljjjs činovnika, umirovljenika i tiinirovijcioica, izradjene bu sve priznanicc za potnog za mjesec april i iste se mogn (Oidrnah idobiti. Priznanice se izdaju svakoga ,d ana samo od 8 |do 12 sati prije podne. Istoga dana po prijcmu prižnanice, takodje prije po;dno, biagajna c. i k. zapovjedništva mosne brane i gra t da Beograda isplaćuje. i pomoć. Kako prilikom prijema priznaiHCe, tako i tprilikom prijenia same pomoći ,na 61agajni c. i k. zapovjedništva mosne brano i grada Boograda, potrebno je jniati (uka pe redarstvcnu (žutn) legitimaciju ra»di ustanovljenja indentičnosti. Pomažite beogradsku slrotinjuI pored obilate pomoći, kojom sc pomaže beogradska sirotinja, kako u novcu, tako i brašnu i drvima; pored besplatne ljekarske njege i besplatnih lijekova u siučaju bolesti, ipak neina dovoljno niogućnosti, da se pomoć ukaže svima onim licima kao i porodicama, koje ponioć traže i moie na razne naeino i u raznoin obliku; što i daje povcda, da se može apelovati i na piemcnitost dobrih i milostivih ljudi, koji su u mogućnosti, t da čine dobra djela, tc;da se zamoLe, da svojim većim ili manjim prilozjina priteknu u pomoć jadnim i nevoljnim licima i porodieama. Zlato će ili pratiti topla zalivalnost ovih bijednih ljii|di, a oni će moći biti uvjereni, da su čineći miiosrdna ( djela odužiii se i svojoj savjestii draštvu i IBogtu. Priloge ćo za gornju svrhu primati sirotinjsko odjelcnjo opštine gra ( da Bcograda, komo treba poklone i upućivati, Redarstvenc vijesti. Protiv Dimitrija M a r k o v i ć a (Kralja Aieksandra ulio 45) podncšena je prijava zbog pretjcrivanja cijena. On je proidavao kiiogram pasuija po 5 K, za slaninu zalitijevao je 18 kruna po kilogramu, a za jedno jaje 50 hel. — 24o. mj. uapšen je Čcdomir N e ti ć (Kralja Aleksandra ul. 164), jer je iz zatvorenog podruma jednom obučaru ukrao 6 pari džonova. — Jedan jc gradjanski obitčeni individijum 24. o. mj. odbacio od sebe jednu sirovu govedju kožu u času, kad je opazio vojnog redara. Ta je koža predana sakupljalištu koža, a potiče po svoj prilicl od kradje. limria u starosti od 104 godl»e. U „domu starica" u Bogojavljenskoj uHci umrla je ovih dana 24. ov. mj. gospodja Jelena Recko, rodjena lSlsT god. u No\>om SadJh đakTe u starosti od 104 1 godine.

Karte za meso za maj. Kartc za meso za rnjesec maj' izradjene su i juče ih jc takseno-poresko odjeljenje opštine grada Beograda razdavalo svima kotarevima opštine grada Beograda. Kotarevi će izdavaii karte za »neso za idući mjesec gradjanstvu o d danas, te se iste inogti primiti u uredima kotarskim istoga dana, kada sc primaju i karte za brašno za idući mjesec. Izvještaj priiavnog ureda. 24. aprila: prijavljeno 74, odjavljeno 24, selidaba 33; u ho+clima prijavljeno 89, odjavljeno 112; ostaio u iioteliina svega 303 prijavljenifr stranaca.

Haroifna priuredo. Proizvodnja kukuružnjeg ulja. Kukuružnje ulje ciobija se iz klica, koje se nalaze u kukuružnjem zrnu, jer su te klice sjedište toga ulja, koje je upravo uzrok, da se kukuružnje brašno brzo užegne- Kukuružnje zrno se dakie mora osloboditi od t5h klica na taj način, što se zrno kao vrlo krupna prekrupa razdrobi te time oslobodi od klica, koje se zatim pomoću naročitog aparata potpuno oslobode od brašnjavih djelića, pa poslije sasvim isitnc i ekstrakcijom prerade u ulje. Ovaj posao vrši ovdje ceutraia za iskorišćavanje žetve najprije u mlinu „Zaiiarija", (odvajanje klica), a poslije u ekstrakcijonom postrojenju vojne fabrike za sapun (vadjenje ulja iz klica pomoću benzina pod uticajem toplote), pa-to ulje šalje na rafiniranje u monarhiju. U normalnim vremeuima to se ulje upotrebljava poglavito za fabrikaciju sapuna, pa i za gorivo, jer daje )ijep bijeli plamen bez čadji, ali sad, posto se dobro oslobodi od benzinskog ukusa', može ,,hidriraiijem“ da postane čvrsto i da se updtrebi za jelo. Ostajtci od klica se prosuše i potpuno oslobode od svakog benzinskog traga, te inogu da se miiješaju s drugom hranom za stoku, jer su vrlo hranljivi. 0 tiome ćeino drugom prilikom opširnije govoriti. Pošto u kukuružnjim klicama ima mekinje i drugih otpadaka, to one daju od prilike samo dvanajesl postotaka ulja. Beogradska fabrika proizvodi dnevno oko pet stotina kilograma toga ulja, a to je prilična koiičina, kad se uzme u obzir, da danas sto kilograma toga ulja stoji 800—900 kruua. Gaienje svileniii buba. Prvi je rad najglavniji. Ako izvodiš sjeme pažijivo, onda će i krajnji uspjeh biti povoijan. Sada u aprilu mjesecu, kad se dobije sjenie svilobuba, otvori se kutija sa sjemenom i metne se gdjegod povisoko, na primjer na kakvu poličicu, na čistom tabaku artije, dalje od peći i prozora (po mogućstvu, u sobi gdje se ne spava). Soba treba da bude vidna i da je uskoro čisto okrečena, a patos cedjetn oprau- Ne treba se žuriti sa izvodjeniem sjemena. Ono će se samo izvesti oko Djurdjeva dana, kada i list bude potjerao. Samo treba paziti, da sjeme ne postane mućak. Prenia tome treba vidjoti, kađ je vrijeme zahladnilo pa zagrijati malo sobu, da toplota ne bude manja od 18, niti veća od 23*/ 2 grada. Čini se grijeh, ako se žuri da se silorn izvede sjemc; jer sc silom ne niože niš:a uradiii. Treba pazili da se ne metne sjente do vrele peći, niti na sunce, nSti pak u podrumSjeme treba čuvati i bubice od miševa, mravi, ptica i kokoši. Kad su se bubice pojavile, treba odmaii metnuti biizu njili svježe dndovo lišće. "a koje će se one brzo skupiti. Koliko ih budc na lišću, treba ih prenijeti s iis'.om i na parčefu čiste artije na iesti radi daljeg gajenja- Ovako treba raditi svaki dan, dokle se sve ne izvedu. Ali jednog dana izvedene gusjenice ne valja miješati s drugima, nego iii zasebno hraniti. Ovaj postupak vrlo je koristan. Lese i nogare, na kojima če se gajiti svilene bube, Creba napraviti naročito za tu svrhu. Lese mogu se izradiii od letava, vrbova pruća, pa i ođ trskc i rogoza. Nogari mogu biti od letava ili debelog pruća. Korisuo je đa nogari, na kojima lese stoje, budu postavijene u kakve male karlićice, napunjcne vodom, kako bi se izbjegia opasnost od mravi, miševa i drugih štetočina. Vodu iz karličica vajja mijenjati svalti treći dan. Dokle su bubice još niaie, treba ili hran&i ćistim isjeckanim iišćem Bubama treba dati što više hrane (dudova lišća), da mjehurice budu čvrste i teže na mjertr, pa će se i više novaca za njili dobiti. Dudovo lišće valja brati ujutru i u veče, kađ sunce jako ne grije. List treba brati u korpe i kotarice, a nikako u niarame, lorbe i vreće, jer se u njima Izgnječi, poduspari i ukisell, pa bube otruje. Sobu treba držati uvjjek provetrenu u kojoj se gaje svilcne bube, u doba kad ne grfje sunce i ne pušKati na njili sunćane rrnke. Ako vrijeme zahladni, vasmlaČrti maio sobu. Nečistotu s lesa, gdje se bube gaje, treba često čistiti a bolesne bube bacati, da ne bi zdrave zarazile. Za vrijemc kišno valja brati lisit pred veče za sntrašnji dan, 1 to u veče ga rasprostrijeti na čisto mjesto pod s+rejom, da se provene. Ne

Strana 3

vaija dati bubama prašljiv list- Pred zavijanje buba spremiti biagovremeno suve brezove metle ili rukovcti od krure slame, a ni pošto ne upotrebliavati zelene grančice od šume i drugog drveća, s kojitna se mogu i ncosjetno prenijeti gusjenice i ošletiti svilobube. Kad se bube zaviju, treba ih ostaviti na grani mirno najmanje 8 dana, da se ne bi zelene skidale. — r. —

Zvonitne oDinve. OBJAVA. Prema § 1. naredb© vrhovnog vpjnog zapovjednika cfJ 10. aprila 1916., Zbor. br. 10, stavljena jc pod nadzor tvrtka Rnsso i KaJmić, sa sjedištem u Beogradi', Vatrogasna ulica br. 5. Zia nadzomika je * postavljcn Dušan Stanojević iz Beogiada. Stupanje na snagu 24. aprila 1917. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograila kao dtružno zapovjcdništvx>, upravno odjelcnje.

nilfMIRt NAJBOI-JE PREZERVATIVNO SREDSTVO; rllllljlt S protiv epideraičnih bolesti (Chokra, tlphus it.d.* ^tKRONDORFER'lS — JHUERBRUNN. OJELUJE LJEKOVITO, OSVJEZAVAJUO1OKREPLJUJUCI IzvrsUn dodatak vinu i Sarapanjcu. Adresa: Krondorfcr, Budapest. Zoltangassc 10. Ćasničke menaie mogu dobitl »KRONDORFER.A - po ctni koja Je utvrdjena od vojr.cg Ministarstva, u stovarlltu Krondorfer, Budluipefta V, Zoltangasse 10. i u Beogradn kod i* sničke raeoale.

Posliletfnje brzolavne vilesti. Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 25. apriia. Maćedonsko bojište: Izmedju Vardara I d o j r a n-« s k' o g jezera nadasve žestoka topnička vatra, koja je potrajala čitavoga dana. Na veče su napali Englezi sa znatnim silama. Borba se na cijelom odsjeku razvila sa najvećom ogorčenošču. Neprijateij je posvuda suzbijen, narofito u borbi s ručnim granatama i u borbl prsa u prsa- Borba traje samo još kod D o 1 d z e 1 i-a. Kod S e j đ e I i a oborena je našom topničkom vatrom jedna neprijarteljska letilica. Na ostalom frontu prilično slaba topnička borba. Rumunjsko bojište: Kod M a li m u d i e slaba topnička vatra. Istločno od T u 1 č e j e siaba paljba iz pušaka. Kod I s s a c c e-e pojedinačni topovski hitci. Ruski haos. , Kb. Amsterdam, 25. aprila. „T i m e s“ javlja iz PetrogTada: Pronia vijestima iz Saratova razvili su vojnici, koji se nalaze na odsustvu, medju seljadina veliku agitadju. Vojnici pokušavaju nagovoriti s eljake, da konfiskuju razna rfobra, a njihot’e posjednike da protjera ju. To se dijelorn već i đogodilo. Obradba zenrijišta zbog pomanjkanja sjemena nije moguća. Ponovno potopijeno 143.500 toiia. Kb. Berlin, 25. aprila 1 . W o I f f o v ured javlja: Poslije. onili podmoiraičkih uspjeha, koji su več' javljeni 19. aprila, potopile su prema do 24. o. mj. sitiglim daljim podatcima naše pochnornice ukupno 143-500 tona neprijateijskili i neutralnih brodova n engieskom kanalu, atlantskom oceami i Sjevernom moru. Engieski gubitci. Kb. Amsterdam, 25. aprila' ,,T i m e s“ donosi spisak gubitaka od 17. i 18. aprila; u njemu su navedena imena od 538 časnika (medju njiina 200 Kanadjana i Australijarvaca) i 2640 tiudi. Danski kralj u Stockholinu. Kb. Stockholm, 25. aprila. Danski^kralj stigao je .iutros ovamo. Oboren američki Ietač. Kb. Bern, 25. apriia. Lyonski listovi javljaju iz Pariza, đa je američki lotač Dugan po iskazu >ijegovih drugova u vazdušnoj borbi oboreni iznad njemačkih linija.

BEOGRADSKI ORFEUM Srljedom Cetvrtkom I Subotom

PREDSTAVE ZA GRADJAN8TV0 u 7 sati u veče.