Београдске новине

Strana 2.

Nedjelja

Beogradike Novine

29. aprila 1917.

Broj 116.

Mznanlt o nemofl ensieshe mornorlce. Kb. Amsterdam, 28. aprila. „Morningpost" od 23. o. m. cdbija u svom uvodniku napadaje protiv admiraliteta i pise: Ozbiljnost položaja nalazi se u čjnjenici, da je Njemačka -4 i ako britanska ratna flota nije pobijedjena a njemaćka «e ratna flota nalazi u svojim pristaništima, — minama i podmornicama zatvorila veći dio Olceana, po kome bez veHke opasnosti nije moguće ploviti. Svijet, ćije su generacije odrasle u nepokolcbivom povjerenju prcma britanskoj pomorskoj siS i koji je svjestan o tome, đa je britanska flota moćnija no ikada, ne razumije, da je britanska ratna flota u pogledu pofdmorskog w rađ>ojnisha“ nemoćna. Zemlja »e mora naučiti, d a ono, štose nekaJ razumjevalo pod britanskom pomorskom silom, više ne postoji. Stari poredak stvari, u kome se sav naš privredni i politički sistem osnivao na pobjedonosnoj floti i neomctanoin traneportnom radu, ne postoji više. Heošranlčeni pođmornlčki rot. Pfan protiv niemačkih podmornica. Kb- Rotterdam, 28. aprila. ,,N i e u w e Cour»nt“ Javlja Iz Londona: Lord Baresford upravio je Juče u gornjem dtomu pitanje vladi o opasnosti od njemačkih podinornica i 0 preduzetim mjerama protiv njih. On je rekao: Nedjelini izvještaji admiralite’_a o gubitku brodova mogu lako da obmane. Olavnc teškoče leže u tome, što njeinačke podmornice razbacuju mine po moru. No admiralitet ima sad odličan (?) plan, da tbme doskoči. Sa'dašuji admiraliitet je bolji, nego ikoji prije toga u Engleskoj. Oradnja novih brodova važuija je od svega drugoga, jer su brodovi životni damari Engleske, a njihov broj je svakim danom manji. Lord L y 11 o n odgovorio je u ime admiraliitleta, Izjavivši, da će nekoliki brodovi Srtandarda biti gotovi u mjese.cu julu. Ostaii će u brzo takodje biti gotovi- Oradnja brodm'B za hvatanje ttorpeda i oružanje trgovačklh brodova 'dobro napreduje. Odnosno izvještaja admiraliteta izjavio )e L y 11 o n, da su oni vjerna slika položoja. Lytton je najzad relkao, kako bi nužno bilo, da se prekomorski uvoz još više ograniči. Nevoijc zbog njeniačkih podmornica. Kb. Milano, 28. aprila. Odnosno posljednie nedjelje statistilce gubitaka englesklh brodova javlja ,,S c c o 1 o“ iz Londona: Njemačke podmornice udvostručavaju svoja naprezanja, da stvaraju teškoče saveznicima 1 da Engleskoj naškode gladju. Duži dani, mirnije more i druge okolnosti olakšavaju posao podmomicama. Sada objavljeni brojevi prevazilaze sve predjašnje i u uoliko su ozbiljniji, što s bro'dovhna propadaju i vrlo bogati tovari. Engleska šitampa traži jednodušno, da se preduzmu energične mjeire za smaniivanje opasnosti od podmornica, ali njedno ukazuje na nužnost, da mora blci spremno i na teža ograničcnja u pogledu potrošnje namlrnica. Faktično postoji vjerovatnost, da će Engleska morati da bude zemlja, u kojoj *e ne će nioći da riješi problem o ishranl, ako se još za vremena ne preduzmu energične ndere.

PoMčno đržanje njemačkfh socljalisto. Pitanjeproslavel. maja. Kb. Berlin, 28. apriia. Na čehi svoga lista donaša „Vonv*rts“ izjavu u kojoj veli: Njemačko radništvo mora i hoćc, da i dalje pomaže sv’ojim očevima, braći i sinovima, koji se nalaze u njemačkoj TOjsd vani na bojištu, dobavfjanjem svih sredstava, koja su potrebna za odbranu idomovine i domaćeg ognjišta. Njemački će se radnici stoga razloga i ove godine kao što su to učinjli i prošlih dviju ratnih godina, od reći proslave 1. maja, te će i na taj dan raditi. Iza toga žigošu se svi oni, koji hoće da podraže radništvo, kako bi ono u prkos zaključka sodjalističkog stranačkog vodstva, 1. maja izostalo od rada. Nagiašuje se, da su ova podraživanja kadra, da zategnu utanačenje željkovanoga mira.

ftuska revoluclja. Dkrajinski kongres. {Naročiti brzojav »Bcogradskih Noviaao Lausane, 28. aprila. Ukrajinski dopisni urefl javlja: Ukrajhiski narodni kongres, k©ji> je sad na okupu u Kijevu, riješio je, da so proglasi za konstituisanu skupštinu i da za Ukrajinu obrazuje privremenu vladu. Agrarnl nemiri. Kb. Bcrn, 28. aprita. Petrogradski (dopisnik ,,Tempsa“ javfja: Opasnost u Rusiji ne prijeti u ovaj čas samo od agitacije sodjalističkog voije Lenina i ostalog sodjalističkog pokreta, nego ta opasnost mnogo više prijeti u iznenadjonjiraa, looja bi mogla pripremiti seljačka masa. Agrarninemiri u pojedinim gubernijama zadobivaju sve više ozbiljniji karakter. Ođlazak revolucijonarnih črupa na front. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Amsterdain, 28. aprila. emeen Handelablad" javIja iz Pebograda, da *u juoe prva odjelenja revdudjonamih oeta otišla iz prijestonice, i to na front )U brzojavu se vd:i, |da su čete same zahtijevale da se upute na frcmt, jer je vlada bila izjavila, da revolucijonarne čete iz Retrograda ne će upućivati na front.

Aiistro-SšnrsKo. Umro načelnik mornarske sekcije u ratnom ministarstvu podadmiral KaiferKb. Beč, 28. aprila. Načelnik je momarske sekcije u raitiiiom ministorstvu podadmlral K a i ler pl. Kaltenfelški umro noćas n 1 sat 40 časaka. Pokojni mčelnik moniarske sekcije Kailer pl. Kaltenfelškl stajao je u 55. godlni života. On je bio bolestan već u vrijeme, dok je preuzeo ovu svoju novu službu- Prije nekoliko nedjelja pogoršao se njegov položaj, dok ga et)o nlje juče zatekla i sama smrt.

li I o m o č k o. VijećanJa budžetskog odbora njemačkog Reichstaga. Kb. Berlin, 28. apriia. U budžetskom odboru Redchstaga, prilikom produženja pretresa budžeta za mornaricu, rasvijetlio je drzavni tajnik admiral Capelle neispravne izvještaje ncprijatcijskih listova o gubitcima brodova. Socijaldemokrata Noske iskazao je priznanje požr-

tvovanoj djelatnostž porimomica i naglario je, da o nblažavanju podmorskog rata ne može sad biti ni govora. Oovornik se pridružuje onima, koji misle, d a n i j e d ateko onaj dan, karJa će i Engleska izjaviti, daje gotova d* stupi u pregovore o miru.

Totsko. Proslava godišnjlce slupanja n» prijesto turskoga sultana. Kb, Carigrad, 28. aprila. Povodom gođišnjice stupanja sultana na prijesto grad je bogato okićen. U jejJanaest sati prije podne sultan je primio državne i đvorske dostojnike, zatim vojne i gradjanske poglavare. Listovi u svojim uvodnicima slave sultanove vladalačke vrfine i sjajna djela otomanske vojske. Povodom fJanašnjih sv'ečanosti poiožen je u Stambidu temeijm kamen tursko-njemačkom prijateljskom domu. Ovoj svečanosti prisustvovali su vojni ministar Enver-paša i njemački poslanik sa suprugom, kao i mnogi njemački časnici, koji se ovdje nalaze. Amerlko u rotu. Misije četvornog sporazuma u WashIngtonu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Frankfurt, 28. aprila. „Frankfurter Zeitung" javljaiz Zeneve: Francuska misija, leojoj je Joffre na čelu, prispjela jc u utorak u New-York, a juče j© produžiia put za Washington. Na putu je Joffro, kako francuski fistovi javljaju, izradio opširan izvještaj o trenutnom opštem položaju rata, koji ć© predati Wilsonu. Joffre i engleski generai Bridge pretrešće s vrhovnim zapovjedniŠtvom američkih četa pdtanje o izašiljanju američldh časnika na engleski i francuski front u svrhu, da se pripreme za docnijo učestvovanje Amerike u ratiu u Evropi. Spoljna komisija francuskog senata j© juče sasiušala poduži izvještaj Berengersa o potpori, koju Sjedinjeme Države mogu ukazati Francuskoj izašiljanjem vojske i materijala. 1 pariska štampa koristi *e doiaskom Joffrea u Ameriku, da što jače istalcne želju za vojničku potporu. Prvi s© put sad u francuskim listovima priznaje mogućnost, da se bliži čas iznurenosti Engfeske i Francuske. Kopenliagen, 28. apnia. Iz Washingtana jivJjaju: Baifour je pozvan, da u senatu fkb govor. Ali će on sačekati Viviania, da gi njime zajoJno u jednoj od idućih sjednica kongresa uzme riječ. Slabl uspjeh vrbovanja dobrovoljaca, Kb. Bern, 28. aprila. Washingtonski sarađnik „Petit P*ri*len“-a javtja: IzvjestLLac poslaničkog doma izjavio je u svoin (govoni u kongresu, daje vrbovanjedobrovoljaca pravilna osnova i da ministar rata u svojoj akciji za obaveznu vojnu službu ne bi imao uspjeha. Dopssnik doflaje, da broj prijavljenih dobrovoljaca, od kako je objavljen rat, ne daje pravo rzvjestiocu poslaničkog doma.

FrancusKa. Nestašica stoke u Francuskoj. (Naročiti brzoiav .JBeogradskib Novlna“j Frankfurt, 28. apriia. „Frankfurter Zeitung‘‘ ja\djaju iz Zeneve: Mesari francuskih provindja poslali su ministru Violettu izaslanstvo, ida mu predlože, kako stočno stanje Francuske ide u susret svome iscrpljenju, ako se oidmah ne preduzme znatno ograničenje u potrošnji mesa. Mesari smatraju da su do sad

uvedene mjere nedovoljne i predlažu, da *e odrode tri potpuno bezmesna dana V nedjeJjL Ministar je obećao fla će predlog mesara proučtti. Izjavio je, da ne 6e prezati ni od najstrožijih mjora, samo ako su ono u opštcm interesu. Ali je sarao za jedan obzar vezan: da se održi neokrnjeno snabdjevanje vojske mesom.

Hmnovije Mvne vijesil. Objaya rata Kitaja Njeraačkoj. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Frankfurt, 28. apriia Kako „Neue Ziiricher Zieitung" javlja iz Pariza, sinatra so, da objava rata Kitaja Njemačkoj neposredno predstoji. Novi turskl poslanjk u Stockhoimu. Kb. Carigrad, 28. aprila. Bivši državni podtajnik za državne poslove Džangulaj-bej imenovan jc za poslanika u Stockliolmu, te će onamo odmah i otputovati.

Gffld l okollcn. Dnevni kaiendar. Danas je nedjelja, 29. april, po starom 16. apriL Rimokatolici: 3 nedjelja po Uskrsu; pravoslavni: Agapija. — Sunce se radja u 4*47, a zalazi u 7’09. Beogradski orfeum: Dvije pređatave, prva posllje podne u 3 sata, a druga na veče u 7 sati. Plovidbu izmedju Zemuna I Beograda danas vršl ugarsko rlječno I pomorsko paroplovno društvo. Polazak lz Beo r ada u Zemun od 7 sati prlje podne do sati na većer svakog sata oslm u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna za Beograd od 6‘30 u Jutro do 7-30 na veče svakoga sata oslm u 1230 u podne. Ktnematografl: Vojnl klno (Koloseum) :U4i6 sati poslljepodne predstava za vojnike. — C. 1 kr. gradjanski k I n o (Parls): U 2‘30, 4 i 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo. — ,,S 1 avia": Dvlje predstave, prva u 330, a druga u 6 satt posUje podne. Časnička i činovnička kasins otvorcna je do 12 satl u noći. Posjet bolesnika u bolnlcama: U bolnlci .Brčko*: od2—4 sata poslljc podne. U bolnici ,BrQnn“: ođ 9‘80—12 sati prlje podne 1 od 2—4 sata poslije podne. Rlmokatotička služba božija. Danas u nedjeiju, 29. apriia shižiće ee: l.U konaku:u8 sati u jutro sv. misa za vojnlke, kojoj ima slobodan pristup 1 gradjanstvo. 2. U iupnoj crkvi (Poslanička ultca): u 8 sati u jutro sv. mlsa za ikolsku djecu. U 10 sati njemačka propovijed 1 pjevana sv. misa. Poslije podne u 3 sata večernja. U radne dane počima prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 satl u jutro. U mjesecu maju svaki dan u pol 7 na večer majska pobožnost. Protestantsko Bogoslužje. U evangeiičkoj crkvi (Vuka Karadžića uEca 9) vršiće se danas prije poiJn© u 9 sati Bogoslužje u madjarskom, a u 10 sati u njemačkom jeziku. Majske pobožnostiPočevši od 30. aprila obidržavati će se u katiolićkoj župskoj crki'i (Posianička ulica) u mjesecu maju svaki dan u fjjl po podne majska pobožnost. Svake subote prije pobožnosti držati će se njemačka propovijed. Tražl se sveštenik. Sveštenik Ljuba Bogićević, paroh beogradski potrebno je da se javi g. Mihajhi Popoviću, svešteniku iz Beograda sa stanom u Avakumovoj uliđ broj 37, radi prijema novčanih pošiljaka.

ŽeUeznički Iožaćl I zanatlije. Svi iožači i zanatlije, koji su bjJi zaposleni pri željezničkim stanicama, mašinama, željczničkim radionicama, direkciji željeznlčkoj i u opšte željeaiičkim ustanovama imaju se odmah prijavrti uredima tajništva opštine grada Beogra/Ja, radi izvje^nog hitnog saopštenja, odnosno primanja u sfužbu i dobijanja mjesta. Izdavanie pod zakup kioska na Kalimegdanu. Sutra u ponedjeljak 30. aprila, u 10 uii prije podn© u uredima takseno-poreskog odjelenja opštine grada Beogada, obaviće s© javna usmena fidtacija za izdavanje pod zakup kioska na Kaiimegjdanu za vrijeme od 1. maja do 30. septembra ove godine. Pozivaju se zain + eresovani Ja na ovu licitaciiu dodju. Potreban alat. Odjelcnju za smetlište opšfinc grada Beogracla potrebno je: 20 komada motika, 30 komada lopata, 10 komada grabuija, 15 komada koiica, 30 komada malih motičica za čišćenje trave, 30 komada čaklji, 30 komada ašova, 10 komada pijukova, 15 kanti za polivanje sa rešetkom, { 20 komada viia za sijeno. Pismene ponude treba podnijeti istom odjelenju, koje se n-alazi na Velikom Trgu broj 27 („Tekija'O svakoga dana u kancelarijsko vrijeine. Izgubljen putni list. Izgubljen je putni list, koji giasi na ime Hilda P o i 1 a k, a važi za prugu Beč—■ Beograd. Nalazač se moii, da ga preda c. i k. policijskom zapovjedništvui. Madjioničarska predstava u Zemunu. „Universalni umjetnik“ R e 11 a priredjuje danas u 8 sati ua večer u vellkoj dvorarii „Orand Hotela“ u Zemunu madjioničarsku predstavu, u kojoj će pokazats sva svoja raznolična umijeća. u čarolijama. Ulazne cijene iznose 2—5 kruna po Hcu. Sudar izmedju tram'aja i kola Na ćošku uiice Vuka Karadžića i Ve* Kkog Trga sudario se juče poshje poflne u 6 sati električni tramvaj sa jednim kofima, kojima je upravljao jedan vojnik. iVojnik je, kalco se čini, samo lako odijedjen. šteta je neznatna. Nadjeno, 27. o. m. nadjena je ondinacijona Jegi-t tunarija, looja glasi na ime Milice P e r č evi ć. •— Istog dana nadjena je u craoj kutiji sprava za ubrizgavanje e potrebjniin igiama. — Ovi se predmeti nalaze kcifd & i k. polirijskog zapov'jedništva, gdje ih feoji su ih izgubili, mogu primiti. U Vlaidimircima je pred nekoliko dana nadjen jedan zlaitni vjenčaui prsten, na kojem je urezano: „Jusztika 1911—IX—24“. Taj se prsten možo podići kod ondašnjeg c. i k- kotarskog za-» poviedništva. Javna prodaja. Po odluci Starateljskog Suda, izložiće se javnoj prodaji zaostavštlna pok. Pere Živanovića, na dan 11. maja 1917- god. u stanu u ulicf Bataničkoj broj 2 .> Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci da na ovu prodaju dodju. Izvještaj prijavnog ureda. v > 27. ov. mj.: Prijavljeno 99, odjavijenC 41, selidaba 48; u gostionicama prijavljeno 117, odjavljeno 106, ostalo svega u gostio« nicama prijavljenih 314 stranaca.

i trbuli i džep — počnem ja da ga peckam potsećajući ga na ono njegovo, kađa otuda ugrabi koji komad beloga hleba, 111 u inalom stakletu ( I to ononi okruglom, sa poklopcem na zavrtanjc) dobar konjak, on nam ovamo kao nekoj deci razdaje i deli. — Jest Boga mi meni tamo dobro, te Još kako dobro! Dobro, Boga ml! 1 sav srećan, blažen Stto će inoći na svoj račun da pravl vlceve i šalu, počne da se gladi po licu onorn svojom nežnom I već staračkom rukom. — Menl, baš d&bro. I ne daj Bože samo bolje, a ovako baš dobro!...' — Kako tvoji ortaci? Pitam ga, ciljajući na njegove gazde u hotelu 1 ,već unapred znajućl, kako će ih oočeti Jcariklratl. — Dobro, Borčo! Te ioš kako dobro! Radnja lm ne može bltl lepša- AH mnogo njlh, pa lm $ve — malo! Kada im u Jutru pokaiem, koliki jo prlhod samo od soba bio, oko sto i dvesta kruna, oni jedno drugo počnu kronički pogledjtvatl. Ko vell: „Pogle, kolika je »umai A da sam sam, sada bi svih ovih dvesca kruna ja zdipio. 1 što se ja uortači, što me djavo natera, da j ove pozovem u ortakiuk!“. Svakome to čital u očima. Ovaj mo] prvi gazda nikako đa se smlrl, i snadje u onako velikom, gospodđtom hooelu. Sada pošto nema driavnu kasu, a naučio d* mu zveckaju kllučevi, po pojasu i oko kukova, pokupio sve rezervne ključeve od hotelsklh soba i to sobom vuče I zvecka. lioće time druge ortake da kontroiiše, da mu ne podvale. Noću iznenada, makar gosta lz pameti od straha isterao, on otvara tim rezervnim kUučevlm* sobu, da se uveri: <te 11 je soba zauzeta, lzdata, bojećl se da mu n Jutru ne podvale i jave, da je taJ l taj broj sobe blo

nočas prazan- Pa i danju u samoj kajani samo zvera, urepće uplašeno očima. Ide od stola do stola sa zavučenim rukama 1 zagledajući ispred gostiju ili karte, ili domine, ili ispijene šolje od kafa, prebrojavajući ih sam za svoj račun, i Jednako zakerajući i zamerajući gostima, što prljaju i cepaju karte. Zovem ja njega u stranu 1 velitn mu: — Ama, nemoj tako Savo brate! Ama nemoj, da se sa ovim ljudima tako ponašaš. Eto i kad sediš za njihovim astalom, ti ne sediš ljudskl i gospodski. Sa zavučenim rukama u džepove ili od pantalona Ui od prsluk«, kao da hoće neko da tl otme to, što lmaš u džepovima, samo Jednoin stranom tela sa kukom spuštaš se i sedlš do njih na stolici. Ovo nisu, brate, tvojl nekadanji glumci iii kako ukazni oako 1 neukaznl činovnlci ministarstva, ps da misliš da će K podvaliti! To su sve prvi bogataši. Vkliš samo jedan ,,tiab!anet“ igraju u »to i dvesta kruna; vidiš kako po krunu od ,,štika“ igraju ,,sansa“ 1 za svako igranje karatia plaćaju po dve 1 više kruna. — Ama, Clča, ne misllrn ja to tako! Počne da mi se pravđa a opet ne izvlačl ruke lz džepova 1 od onih rezervnih ključcva, a u očima mu lednako nekl strah, trepet, da će mn se podvalitl, da od toga eno člsto se razboleo! — De, de,... Počnera ga prekidati, jev već vidhn da će, zanesen i uilvajnćl n to svoje kariklranje I prikazlvanje preterati: — A kako »voj drugi ortak, tvoj knm? Pitam gc — Za kuma li me, Borčo, pltuleš? Za njega H da ti kažem! Počne Ciča imltirajući ulogu Kalče iz Ivkovc Slave! 1 razdragan l raznežeo pri pomlsli na svoga kuma, pobratima, k>S jače pre-

bacivši onu već prebačenu nogu preko kolena, nastavi da prikazuje svoga drugoga ortaka i kuma. — Moj kum?! E, moj kum! On, kako ga znaš, nikako ne može da zaboravi nekadašnju svoju lepotu- i sada još onako crnpurass i mladolikast, svoju progrušalu, prosedu kosu jednako šiša mladićski. Ostrag kratko I spreda dosta dugo, da bi je mog&o što rastresanije i kicošklje da začešljava i po čelu i u stranu i štio više razvlači zulove 1 zallske oko ušiju. I sa onim svojim oštrini, prćastim nosom i ustima jednako Još sanjalački, kao sentimentalno gleda misleći, da još vara žene, osobito kao nekada pevačice na Bulevaru. Znaš ono pre, kada se zaljubl u njega ooa pevaČica, pa čak ga o svom trošku i u Beč odvede te je sam morao, upravo me njegova žena a moja kiimica »lloin nagna1«, da ldem u Beč 1 da ga otuda dovedem! — More kakav je sada, kao ortak, tamo u radnji! Prekidam ga ponovo. i tamo u radnJi! Prekldam ga ponovo.A za to, pevačice, znam već, toliko puta si mi pričao. — A kako ortak, kao gazda u radnji dobar, Borčo! Ne može boljl blti. Kako zasedne sa gostlma da igra domine, više ne ustaje. Tek ga samo čuješ. kako svome protivnlku u isrri vlče: — „Sada će ti bata dati jednu masUnku!“ A to znači: da mu sprema nekl kamen, dominu, na koju ovaj neće moći odgovorlti, već će morati još domlna kupovati. A uvek Igra sa onim Vajsakom, ne znam kako se b*š zove- Zna| onoga iz Jevrejske mahale. Onoga bucmastog sa gustim, kao brkovima obrvama, sa crvenim vratom i Još crvenijim 1 imljavijim labučicama na Hco. All Čulo bl se, kako rnn

i ovaj valjajući kao neko kamenje preko usta tako teško i prkosno odgovara. — I tebi će bata, i tebi jedno maslinka! 1 kako za pakost, uvek moj kum nadigtra onoga. Uvek nastane svadja I psovka. Ooaj nikako ne priznaje, on, sav crven da se bojim da će ga kaplja udariti odlazi sa gundjanjem: — Jes-tako... Tako može da dobije Igru, pošto pokupi svc dvcjke i duple Četvorke. I to se zbog tih domina tohko posvadjaju, da u onoj svadji kelner ne može samo od njih dvoje nego ni od ostalih gostiju kibicera ništa da naplati. Moram posle samoga njega, kuma, da sovem I da ga savetujem: „— Ama nemoj kume. Pustl ga da I on dobije ponekad. On napućivši jače usta 1 nos, prezrivo odgovara: „— Hm! Prc Milojkol „— Pa ti ćeš onda sve gostie rasterati » tim tvojim kockarskim igranjem! Počnem čak i da ga grdim. Pa tebe su zbog kocke iz kuće nekada tsterivall, 1 ko bi sada mogao tebc, u tvojoj kafani nadigrati. — Pa neka nauče, da igraju! Odgovarao bl mi on tako pobedonosno, kao da je neku u Beču iU u Berlinu najveću Akademtju znanostl i umetnosti sa tlm svojim kockanjem savladao i izučio. AU bl kao uvek, svakog večera sve to pričanje či£a prekidao, kada bi video đa u kafani sem nas dvoje i ovi od pevačkoga društva n safl više nikoga nema. Počeo bi, da se kao plašljlvo okreće i pogledjuje u kafedžiku za kelnerajom. — Znai Borčo, da poručimo nešto

i da potrošimo, da nas mrko ne po;j gledjuje kafedžika. — Možemo, odgovaram mu. Nego Šta ćemo? Rakija je skupa I ninogo će nas koštati. Nego znaš, i da održimo naše gospodstvo a i da jeftinije prodjemo: da poručimo pola litie vina i sifon sode, pa to sa velikim ća«i šama . . . — Vrlo dobro! Odobravao bi on I odmah bi se počeo pipati po donjim džepovima žsketa. I kad bi tamo pod rukatna kao nešto napipao, nastav« ljao bl: — Vrlo dobro! A Ja evo, još od ručka tamo u hotelu, uzeo i uvio ovaj komad hleba. Pa evo to sada i da mezetimo. I onda bl počeo izvlačiti i me« tati na astal ispred nas uvijcn u har-< tiji komad bela, iepa hleba. — A znaš. — 1 vcć bi se počeo dt4 zati od astala Jer mu pada još srećnija misao. — Da trknem do moga sta« na i da donesem giavicu crna luka, pa to da s hlebom mezetimo? — Možeš! Odobravam mu. On se diže, i sav srečan u taj svoj pronalazak, kao na pozondci d» je, tako nameštajuči se u polovini 1 u „ledjima" kao igrajući Kii Janju lli staroga Dorćolca, tako poče odlaziti. Brzo se vrati sa očišćenom glavicom crna luka. Pored nje n hartiji doneo > malo soli. — I „solČik“ sam ti Borčo, doneo; Evo, ja! Uzmi! Sa nasladom smo mezetisali ona] komad hlcba i crna luka. Ja ne znam kako, ali on pravo gurmanski. Ni jednu mrvu nije propuštao da se od za* iogaja odlomi i ode na astal. Pa i ona malo mrva, što mu prifikom jeia bešfl Dopadalo i zaglavik) se medju rupica*