Београдске новине

B roj 143. Manifostanie za Španjolsku n Buenos Alresu. Po iednoj vijcsti Ksta ,,Abc“ prire'djciic suu Buenos Airesu velike simpatično manifcstacije prema Španiji zbog njcne politikc neutralnosti. U toj nranifcstadji jc učestvovalo 60.0(K) Ijudi. Njemački socijaliste o ruskim i irancitskim zahtjevima. 0 govoru ltibot-a piše berliiiski ,,Vorworts“: Ribot traži da se u stupi F.lsas i Lotaringija i da se isplati izvjesna svota novaca. Ribot vrlo dobro zna, da poslije tri godine strašnoga rat;i ni jedan Kijemac ne niisli na to, ila mir po takvu cijenu kupi. Ribot ističe sagkasnost Francuske narocito s Rusijom. Ali je to očeviđna neistina. Rusija ne traži povećanje svoga zemljigta, Francuska to hoće. Rusija se ođriče ratnih odšteta, Francnska ih traži. Rusija hoće mir, Francuska rat. Veće suprotnosti u igiledištu i namjcratna nc mogu se ni zamisliti. •— Kjemački narođ u opšte ne može da pojmi, kako Ribot može zahtijevati, da jVjemačka ustupi njemačke zemlje i da plati nebrojene milijune, kad još nije ni pobijedjena. Od krajnjeg konzervativca do krajnjeg socijaliste nema u Kjemačkoj ni jednog' čovjeka, koji bi igovor Ribot-a drukčijc jsmat.rao, nego li kao onu poznatu propovijeđ Jisice kokoškama. Izostanak amcričkili lUiinicijo'Mii brodova. ,,Daily Telegraph'* javlja: Od 1. aprila nijc ušao ni jedan američki municijoni brod ti enriesko pristaništc. I’ovodom nestašice uglja u ltaliji, primila je Engieska izradu večeg dijela municije z,a Italiju.

Dnevni dogadjaji. Njemački car caru i kralju Karlu povodom katastrofe ii Gyongyesii. Njcgovo Veličanstvo car V i i i m poslao je caru i kralju K a r 1 u brzojav kojim je, iskrenim riječima izjavio svoje saučešće povodom katastrofe požara u Gyongyesu, na koji jo car i kraij K a r 1 o odgovorio riječima iskrenc biagodarnosti. Odlikovanje 3. pješačke diviziie. Streffleurov vojni list javlja: Njegovo Veličanstvo je naredilo, da 3pješačka divizija nosi u budtiće ivaziv „divizija runo-lista“ (Edehveiss-Division). Štrajk n Engieskoj. Prcma zvaničnim podatcima štrajkuje sad u cijeloj Engleskoj 68 000 rađnika raznih industrija, dijelom zbog skupoće životnih nam'nrnica, a dijelom što se pozivaju na ponovni pregled već oslobodjeni radnici. Zabrana alkohoia ii Uniji. „Frankfurter Zeitung*’ javlja 5z Haaga: ,,Daily Telegraph" javija iz Kew-Yorka: Iđućili nedjelja baviće se kongres pitanjem o zabrani alkoholnog pića u cijeloj zemlji. Gubitak do'uotka tom zabranom prećiće 78 milijuna dolara. U pojedinim krugovima se st aliujo, da će u ratno doba odobrena zahrana alkoholnog pića ostati u svojnj važnosli i poslije rata.

Grad i okolica. Dneuni kalendar. Danas jc snbota 26. maja; po starom 13. maja. Rimokatolicl: Fitip Ncrij pr.; pravoslavni: Mučcnica Glikerija. — Stincc sc raiija u 4'12, a zalazi tt 7 43. Bcogradski orfetim: Početak prcdstave u 7 sati na vcče. Paroplov izmedju Zcmuna i Beograda krcće iz Beograda za Zcmun ođ 6 sati u jutro do 9 sati na vcčc svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zcmuna za Beograd od 5 - 30 u jutio do 8-30'na večc svakoga sata osim u 12’30 posiljc podnc. Kincmatografi: V o j ti i k i n o (Koloscum): U 6 sati posiijc podne prcdstava za vojnikc, a u 8'30 na vcče prcdstava za časnike. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslije podnc prcdstava za giadjanstvo. Casnička i činovnlčka kasina otvorcna jc do 12 sati u noći. ,,G r a n d H o t e 1“ : Dnevno konccrat. Pcčetak u 6 satl posllje pođnc. Posjeta bolesnika u bolulcama: U bolnici „Brčko*: od 2—4 sata poslijc podne. U boinid ,Brtinn“: od 9-30—12 sati prlje podnc i od 2—4 sata poslijc podne. RimokatoliČka siužba Božija. Sutra na Duhove 27. maja, služitć« se: 1. U konakti: u 8 sati u jutro sv. misa za vojnike, kojoj ima slobodan priStup i giradjanstvo. U 10 sati talijanska propovljed I sv. misa za talijanske zarobljenike. 2. Užupskoj crkvi (Poslanička nlica): u 8 sati u jutro sv. misa za školsku djecu. — U 10 sati njemačka propovijed i velika sv. misa. U pol 7 na veče majska pobožnost, koja se i u radne dane u Isto doba drži. Danas prije majskc pobožnosli nje hiačka propovijed. . . drugi Hfan Duhova (28. maja) Jeluzioe se^ sarno tt župskoj crkvi u 8 ^ali tilia sv. mdsa, a u 10 sati grpskoturv<atska propovijed i velika misa. U radne dane počima prva sv mita ■ po! 7, a druga u pol 8 satt . jntro.

Subota Protestantsko bogoslužje. Sutra na duhovsku nedjelju vršićc se tt evangeličkoj crkvi (Vuka Karadžića ul. br- 9) tt 9 sati prije podne bogoslnžje na magjarskom, a u 10 sati na njetnačkom Jeziku. lzraelitsko bogoslužje. U sinagogi izraelitske eskanaške bogoštovne opštine u Kosmajskoj ulici br. 51, vršlće se bogoslužje povodom piraznika Schc\vuos 27. i 2S. maja ovim redom: Početak svečanosti u subotu u 8 s. po podne, a u nedjelju i poncdjeljiik u 10 sati prije podne. U uedjelju njemačka propovijeJ, a u ponedjeljak prije podne ,,maskvi“ (molitve za pokoj duša). U ponedieljak 28. maja u 10.30 prije podne održaće hogoslužje dr- Paul Lazarus, vojui rabiner 11. vojske i to u sinagogi „Bet Israel“, Cara Uroša iiliea. Za nastradale u Gyongyesu. Tehničko osoblje c. i k. gnbemijsko Štamparije u Bcogradu predalo je riašoj redakeiji svotu od 82 krnue, kojtt je skupilo za požarom nastrad-.ilo stai.ovništvo u Gyongyesvi. Priznanice za pomoć. S v c priznaniee za potnoć za ovaj mjesec izradjcne su i uiogu sc odmah podići u zsjradi zapovjedništva Beogradgrad u Kralja Aleksandra ulici broj 7 u sobi broj 57. Priznanice se izdaju samo ođ 3Va đo 5V» sati poslije podne. Sutra dan po prijemu priznauice od 8 do 11 sati prije podne btagajna c. i k. okr.užreog zapovjcđništva Beograd-grad ispiaćuje pomoć. Karte za meso za juni. Karte za aueso za mjesec jnni izradjene su i juče ih je takseno-poresko odjelenje opšfe'ne grada Bco.grada razdavalo svim kotarevima opštine gnada Beograda. Kotarevi 'čfflzdavati karte za meso za idući mjcscc gradjanstvu od danas, te se iste mogu primiti u uredima kotarskim istoga dana, kađa se prhnaju i kar'.e za brašno za idući mjescc. Beogradski orfeuin. Prcdstave u ovchšnjcm orfcumu završiče se 31. ov. mi. a otpočeće ponovo tek u jesen. Pređstavc još za ovo nckoliko večeri biće vrlo zattimljive, s vclikim duliovskim progranrom. Javna prodaja. Po odluei siarateljskog sutla izložiće se javnoj prodaji zaostavština pok. Pauline Klerić na dan 12. j u n a 1917. godinc u stauu u ulici Studeničkoj b r o j 30. Prodaja će počcti u 9. s a t i p r i j e p o d n e. Pozivaju se kttpci da na ovu prodiaju đodju. Nova kafana u Skadarliji. Gjorgje Naumović, kafodžija, opšle poznat u eijelom kraju pod iinenom „Gjoka stvarno" sa svoga rađa u „Modemoj kuhinji 14 u Jlaćedonskoj ulici, sada je preduzeo poznatu kafanu „Vuk Karadžić" u Skadarliji — Ružina ulica br. 5, koju je iz teinelja preuredio i snabdjeo novim riamještajem, tako da sada u svakom pogledu pruža potpimo nov izgled. „Gjoka stvarno" je ovih dana počeo rad te se nada stalnoj i obilnoj posjcti od strane svojih stariJi gostiju iz „Mođemc kuhinje'*. Izvješlaj prijavnog ureda. Prijavljeno 99, odjavljeno 36, selidaba 51, u hotelima prijavljeno 117, odjavljeno 150, ostaje u hotelima svega 327 prijavljenili stranaca.

Narodna privreda. Prskanje loze protivu piamenjače (peronospore), (Svršetak). Corba za prskanjo lastura se po zelenirn dijelovima lozo prskanjem sa natočito udešenim za to spravama — prskalicama. Imade vrlo raznih sistoma prskalica, koje so u glavnom mogu sve pođijeliti u dvije kategorije: prskalica za manje i veće vinograde. Prskalica za manje vinograde, koje sadrže najvišo 14 litara čorbe, nosi radnik na svojim ledjima i sam pumpanjein rasturava čorbu. Sa ovim sc prskalicama može dnevno isprskati oko jedan hektar vinograda, naravno kad prskalica nije a itomatska. Prskalice za veče vinograde prenose se obično na naročito udešenim kolima ili pak na konjskim leđjitna. Posljeduja vrsta prsl a lica podesna je za vinograđc na strmim položajima, na kakvim se obič.no podižu vinogradi u Srbiji, ove prskalicc rado automatski tj. pod pritiskom vazduha, a sastoje se iz dva reservoira od kojih svaki sadrži oko 70 lilara čorbe. Cijeli se ovaj aparat može podešavati prema naČinu gajenja loze, odstojanju čokota itd. Da bi uspjeh prskanja protivu p!amenjače bio što sigumiji treba izvršitj prskanje na vrijeme, rasluriti čorbu u što finijim kapljicama i na posljetku trcba izvršiti prskanje cijelog vinograila u što je lnoguće kraćem vremenu. U početku ovog člančića je rečeno, da se gljivica peronospore ne može niČim uništiti, ako je već prodrla u list, grozd ili u opšte u koji zeleni dio loze. Medjutim je dokazano, da se pcronospora može pojaviti vrlo rano s proljeća, ako su samo povoljne pogodbe za njeno razviće. Za to treba poprskati lišće vrlo rano, jer se aamo na taj način može lozj •ačuvati od plamenjače. Ali time niie

BEOGRADSKE NOVINE jičinjeno sve, jer se pcronospora ne javIja smno jedaji puta nego nekoiiko puta preko gocline, pošto čorba za prskanje uc može, a ni ne traje dugo na lišču, a s druge opet strane izbija novo lišće, potrebno je lozu češće prskati i starati se, da na listu imade uvijek dovoljno krečne čorbe. Osobito u 'k'išmtnl i u jako vlažnim godinama treba često prskati vinograd, svakih đeset do petnaesl dana, a osobito u vremenu od polovice maja do cvjetanja. U sušnim godinama đovoljno su tri prskanja. Za prvo prskanje potrebno je, da se uzmu dva kilograma galire na sto litara vode, jer je za vrijeme prvog prskanja list vrlo nježan, sofau i neobično pogoJan za razvijanje plamenjače, a isto vrijedi i za docnija prskanja, ako je godina vlažna; u .sušnirn godinama dovoljati jo jedan kilogtam galire na što litara ćorbe. Lišćc na lozi trcba da je pokriveno što moguće finijitn kapljieama čorbe za prskanje, jcr onda i čorba holje djeltije i duže se vremena zadrži na lišćuAko se čorba rastura u krupnim kapIjicania ne samo što ona teže prijanja za list i što se više troši nego se i jakšc Ijuska i otpada samo od sebe kad se ositši. U koliko je inlaz kraći, odnosuo u koliko je sisak prskalice bliži lišću, koje se prska u toliko će padati krupnije kapljice na lozu i obratno. Zato kađ sc prslca vinograd ne smije se prići sasvim blizu čokota, nego pustiti da mlaz pada na lišće sa izvjesne visine i đa ga kao oblak od magle obavije sa sviju strana kapljicama. Samo prskanje treba vršiti lagano i pažljivo. Kad je vrijeme povoljuo za peronosporu (vlažno i maglovito) i loza ie u stanju da primi tu boiesf, treba prskanjc izvršiti što prije i bez odlaganja. Ako se propusti zgodno vrijeme ili ako se prskanje suviše produži bilo iz kojeg razloga prodrijeće klice u list i onda je teška, bolje reći nemoguća borba protiv peronospore- Ćesto se dogadja, da u vrijeme kad bi trebalo prskati iozii I>adaju kiše. Obično tada vinogradari odlažu prskanje dok kiša stane, ali dok oni čekaju ne čeka peronospora. Nc trcba zaboraviti, da prskanje loze daje odiične rezultate kad se vrši i po kišnom vremerm, osobito onda, kad u kratkim razmacima vrcmena čas pada kiša, čas sija suiice. Ako se primijeti, da je bolest na kom listu več uhvatila korjena, treba bez odfeganja <xlmali prskati, da bi sc bar sačuvalo ostalo zdravo lišče, i na taj način.ograniči širenje peronospore. Samo : oncla kad se sasvim napusti prskanje vinograda, raširiće se bolesc požutjeti i odpasti svo lišće propasti one goditie groždje, a do godine i vinograd. Izložba poljoprivrednih strojeva u Beogradu. Srbija je jeduako za Austriju kao i za Ugarsku bila važno tržište za poljopri\ r rediie strojeve Geografski, ppložaj ove balkauske države kao i izvje^ua sličnost poljoprivredne produkcije ovoj i južnoj l!garskojodredjivalo je, da Srbija najveći dio svoje potrebe na poljoprivređnim strojevuna i ostalo orndje nabavlja u mirno vrijeme iz Monarhije. Ratnim položajem uvjetovano ograničenje u produkciji promijenilo je razumije go, i prilike u pogledu pnxl.ivanja strojeva, te je danas manje u intcresu austrijskih i ugarskih producenata nego li srpskih gazda, da strojeve i oslaJo orudje importiraju u Srbiju iz Monarhije. Središtu za prornet robe vojne glavne gubemijc uspjelo je kod vlada Monarhije ishoditi izvozne kontigente za poIjoprivredne stiojeve, te je u svrhu lakšeg razvijanja trgovine sa strojevima privela u život jedan proilajni urecl u Beogradu pod imenom „Mjesto za prodaju poljoprivrednih strojeva središta za promet robe". Opšte jc poznata činjenica, da se poljoprivrednici vrio tcško odlučuju na kupnju potrebnih strojeva na osnovu cjenika, te da im je mnogo milije, ako robu prije kupnje mogu lično preglcdati. Da se toj žolji srpskih poljopnvrednika uđovolji, priređjuje središte za promet robe u prostorijama spomemitog mjesta za prođaju poljoprivreduik strojeva (ulica Kneza Mihajla. t>r. 50) permanentnu izložbu poljoprivrednih strojeva i ostalog potrehnog orudja. Biće izložene: pame rnašine za m’a ćcnje, pamc mašine pomoću motorskog pogona, Goeppelove maSine za m’a'enjc, mlatilice sa ručnim pogonom, „Triori" za raznc vrsfe žita, sijalice za konjsku pregu, sijalice na ruke, plugovi, sječkarnice, vjetrenjače, mašine za runjenje kukuraza na pogon i na mko, „kullivator", i tna.šine za grabljatije sijena. Ulaz u izložbu u svrhu razgledanja strojeva svakome je sloborlan. Sve pobliže podatke o prodaji i uslovima dobave daje središte za proinet rolie (Saborna ulica 16).

Maksim Gorkij 2a svjetski mir. Husarski nadporučuik dr. Šandor Szilarcl vratie se iz Rusije u Ugarsku. izmijenjen kao zarobljeni ratni invalidRatni dopisnik „Berliner Tageblatta" — Leonhard A d e 1 ti — saopćuje svonie lrstu šta mu ie dr. Szilard pričao o Maksimu Gorkom. Donijećemo u prijevodu taj interesantau članak: Tokom čltavog rata Maksim Gorkij otvoreno se priznavao protlvnikom rata i nohornikom mediunarodnoor Izmi-

26. maja 1917. renja. Mirovna je stranka u njemu na§lo jakog oslona, pa je Gorkova ličnost mnogo pomogla širčnju pacifizma u ruskomc narodu. Ruski sianitetski vojnici nadjoše nadporučnika Szilarda na bojnome poIju s razmrskanim nogama, tc ga pokupiše i preniješe u bolnicu u Moskvi. Ovdje je Szilard čitava tri dana ležao u nesvijesti- Kad je došao k sebi, prvo št’o je vidio bijaše jeđan nepoznati čovjek, u odjeći ratnog vidara, sa dugim, crnim kosama, u natrag počešljanirn, kao što je ruski običaj, i s tužnim, a milim pogledom. Taj je čovjek sjedao do njegova kreveta. Kao što su poslije pričali ranjenome austro-ugarskome oficiru, nijc se za čitava tri dana i tri noći maknuo od njegova kreveta. I poslije toga, kad se Sziiard lagano oporavljao, svako bi jutro taj čovjek ušao u bolničku dvoranu i tu bi na glas izmolio jcdnu molitvu. Pet raiijenih ruskili oficira, koji sti ležali u istoj dvorani, tn bi molitvu za njim od rijcči do riječi izmoiili- Svi su u dvorani bi!i duboko ganuti. Ruski liječnik kazivao je ranjeuome austro-ugarskom oficiru, da je onu molitvu sastavio i spjevao u stihove onaj čudni vidar. Na Szilardovu molbu, ruski je liječuik preveo tu molitvu na fraucuski jezik, jer Szilard nije bio vješt ruskome. Molitva je bila namijenjena svim ranjenicima bez razIike narodnosti, a svršavala je ovim riječima: „Svi su nesrečnici braća". Zatim je liječnik upitao Szilarda: ,,Zar ne znate, ko je naš počastni vidar? Jeste li ikad šta čuli zboriti o Maksimu Gorkom?" Kad je Szilard te riječi razumio, zamolio je liječnika, da ga predstavi Gorkom. Ruski pjesnik zasjedne na rub kreveta, a liječiiilc je služio tumačeni Szilardu i Gorkom- Razvio se razgovor o raru. Gorkij je rekao: ,,U ovo doba, kad se više niko nije bojao Boga, izbio je odje-dnom iz zaboravi drevni bog rata. A sad, eto, sve pokošeuo leži: kultura, zvanje, literatura, umjetnosf, narodna privreda i socijalna poiitika. I kao god što Jevreji o velikom postu koprenom pokrivaju glavu, da vide Boga n rami, tako sada čitava Evropa, ijudi, žene i djeca, ne vide drugo već rat. Ali taj je rat ratni bog iskupirelj — ne za nas, jer iz naših srdaca teče krv, već za našu djecu u bliskoj budućnosti. On će im nametnuti sasvint drugc običaje i sasvint druge krijeposti. Niti naš rad niti iiaš ideal nijesu biii onakovi, kakovi su trebali da budu. Oskudjevala nam je ljubav za bližnjim. A sađ će svi narodi uzajamno sc Ijubiti, natjerani na to zajeduičkom boli. Najbližnji internacijonalizam ne će biti socijalizam već Ijubav bližnjega. To sigurno znatn. Vjerujem da već sviće doba bratstva i u to vjerujem tako tvrdo kao i u Boga." I kad je Gorkij svečano izustto t‘e riječi, nalik na zakletvu, prigne se teško ranjenome, poljubi ga i ode> Tri dana poslije jedna bolničarka donese Szilardu lijepo uvezanu knjigu. To je bilo rusko izdanie Gorkovog romana „Majka", što ga Maksim Gorkij najviše cijeni i Ijubi. Na prvoj stranici bio je vlastoručni potpis Gorkov, u ruskoj azbuci, a na drugoj ova posvcta: „Mome bijednome ranjcnotne ugarskome bratu, husarskom nadporufiniku u trećoj sobi u petom krevetu". Na kraju romana Gorki bijaše perom nadodao ntolbu iz Očenaša: „Pridi k natna krajjevstvo Tvoje.“

Razne vijesti. Gospodja lli gospodjica? y II Frankfurtu na Mabti obrazovalo se agitaciono sređište, kome jo zadatak da uvede u običaj, da se u buduće sve ođrasle ženskinje nazivaju gospod j a. Ovo je društvo u brzo postiglo velike uspjehe, jer je već u više njcanačkih država neudatiira priznato pravo da sc zovu „gospodjo". Ovo je svakako jedan korak u napred u ženskom pokretu na jednom polju, koje su do sad borei za ženska prava zanemarili, i ako pitanje oslovljavanja nije samo spoljna slvar, već nešto, što tako duboko zadire u društveni položaj ženin, da se upravo čovjek mora čuditi, kako to da vcć odavna nijesu sva femmistička udruženja svjetska tražila lu refonnu. Jer u pre'a .u od „gospotljice" u „gospodju" je tako reći simbolički izraženo sve, za čim teži ženski pokret, t. j. ocjena žene kao državno građjanske ličnosti a ne ka > polnog bića. Svtigda je do sad bio kamen spoticanja feminizma taj, što jc u danažnjem pld muškinja organizovanom društvu ženskinju priznavana polna čast., priznavan polni ntoral, dok je ća-t muškaraca bila građjanskc ili prirodo njegovog poziva, njegovog zanintanja. svakako čast, koja je potpuno nezavisna od njegovog svojstva polnc prirode. Niko (0d uvidjavnib ne može se oglušiti prema toj žalbi. Ali ba.š zato je trebalo još mnogo prije nastojati, da se u na,zivanju ženskinja izbjegava sve ono, čime se ukazuje na seksualno stanje osobe. Otvorenost, kojont se pomoču titule „gospodjica" u prvi mah ističe, da dotična osoba još nije uđata, sa svim je izlišna, pa često puta i neprijatna, naročito u slučajevima, kad se ta osoba nalazi u đrugom stanju ili kacl ne krije kukavički svoj odnos prema muškima, s kojim provodi zajednički život kao njegova žena. Oslovljavartje takvo osobe titulom ..nospodjice" je upravo slabo skri-

Strana 3L „ vena uvrcda; i tek je ovaj rat istak*> potrebn, da sc tome doskoči. Biio je dje vojaka i zamčnica, koje su, praštajdfi se od đragana koji polazi u ljoj, htj'ele da imaju zalogu svojo ljnbavi, da imajii dijete, koje će nositi ime draganovo s opominjati je na njega i u slučaju ako so ovaj ne vrati sa bojišla, i vjerovatno baš zbog toga, što ti slučajevi nijesu bili rijetki, a s obzirom na dragocjenost sva kog novorotljenčeta da je i ponikla, i sazrcla rnisao, da se svim odraslirn žeri skama prizna pravo da noso naziv „gospođja". U osfalom titula „gospođjico" je no vijeg porijekla i pije bila poznata starijim gencracijama, pa je ipak danas već izgubila onaj svoj otmjeni značaj, koji jo u početku imala. Ozbiljnim, obrazo vanim i ne odveć inladim „gospodjicaina", svaktdco da ta titula ne zvuči baš najprijatnije, te bi je već s toga trebalo ukloniti. Igurnanije po sarnostiinima i nadvojvotkiuje nttšeg vlađalačkog doma nose titulu „gospodja", jna da su neudate. Drukče stoji ta stvar, kad se posnra tra s pravničkog gledišta. TituJa ,,gospodja“_ nije odlikovanje, koje pođjeljuju vladaoci i vlade, aJi nije ni takva, da se može samovlasno prisvojiti, jer je tome za sad protivan bazneni zakon. Ali ž tome se može doskočiti. Ztikon kazni sa mo onog', koji sebi samovlasno prisvaja titulu, koja ntu po zabonu ne pripada, ■ali ne i onoga, koji tu nelegalnu tituhi. nekome pridijeva. Na primjer, ja ne simjem da se nazivam profesorom, ako n ijesam za profesora zvanično osposohIjen, ali, ako me neko oslovi titulom profesora, on će sigurno ostati nekažnjen. Prema tome, to je pitanje stvar društvena. Treba samo društvo da usvoji običaj, da se odrasle ženske oslovljava sa „gospodjo", pa je stvar svršcna. Običaj bi se u brzo pretvorio u pravo, o kome bi zakonodavstvo rnoralo da vodi računa, pa i da ga uzakoni.

Poslijednje brzojavne vijesti. Austro-ugarski večernji izvještaj. Kb- Beč, 25. maja. Javija se iz giavnog stana za ratmi šitampu: NaSoči trajeborbada1 j e. U o v a j č a s r a z v i 1 a s e b i tka do najveće žestine. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 25. niaja. Na h r t o i s k o m f r o n t u uz Aisnu i u zapadnoj Champagni traje topnička borba sa promjenljivom snagom- Na istoku nema ništa osobito. Otvorenje carevinskog vijeća. Kb. Beč, 25. maja. Prema saopštenju večemjib Jistova biće svečano otvorenje carevinskog vijea ii prisustvu Kjegovog Vcličanstva ca.ra ICai'la na 31. ov. raj. u 1 sat poslije podne« Izvoljski — poslanik u Londonu ? (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina") Rotterda.m, 25. maja. Prema. jeđnoj Reuterovoj vijesti, i menovan je Izvoljski za ruskog poslanika u Londonu. Dogadjaji u Perziji. (Naročifl brzojav „Bcogradsklh Novlna''.) Stockholm, 25. maja'. O posljednjuu dogadjajima u sjevernoj Perziji javlja „Utro Rossij": Nakoti što je buknula revolucija, đignuti su od. ondješnjili Rusa sa svojib mjesta svi ruski konzuli u Perziji. Tako je faktično ođstranieno diplomateko zastupstvo Rusije u Perziji.