Београдске новине

četvrtak

BEOGRADSKE NOVINE

21. juna 1917.

Strana 3.

Broj 168. idva, a široka jedan metar i ima u sre* Bini jedaji veliki zračasti mučenički krst, oko koga se nalazi ovaj latinski napis: ,,Franciscus Ferdin'andus Archidus ejusque uxor ducissa Sopliia de Hoheuberg hoc loco die 28. juni 1914. vitam et sanguinem fnmderunt pro Deo et Patria".

Narodna privreda.

Kultura breskvi. (Svršctak.) Sadjenje. Od svih vočki sa tvrdom koštlcom, breskva je izvan svake sumnje najosjet« Jjivija. Cim je stabljika starija, tim je veći riziko, osobito kod biljki, k'oje su risadjcne na podlogu iz sjemena ili na adem. Sljiva imade razvijeniji i bujniji koi-jen, pa se laglje prima. Najbolje je, da se presadjuju jednogodišnje oplemenjene vbćke i to rauo u proljeće, dok nije oživio ni jedan još pupoljak. Presadjujemo li nilade breskve na jesen, moraju se vrlo pažljivo čuvati od studeni. Najbolje je stabljiku lako umotati slamom. Nije doluo ođviše duboko sadjenje u opšte svih voćaka, osobito breskvi, kojc su kalamljene na podlozi od breskve-divljake ili badeina. Nikada se stabljika ne smije saditi dublje, nego što je i prije bila. Preporučuje se svakome uajtoplije, da prije sadjenja nakvasi dobro korjen u gustoj čorbi, koja je načinjena od ilove zemlje i mladog kiavljeg djubreta. Oblik stabla i rezanje. U vinogradbna je najbolje, da se brcskvi ostavi obični oblik stabla. jer ovako prije rodi, a i laglje se gaji. U voćnjacima je najpodesniji oblik žbuua (tgrma), a u vrtovima je najbolje, da se breskva gaji u špalirn!, i to da se izabere jobični slobodni špalir, jer rezanje i ga jenje običnog špatiia ne iziskuje posebno Stručno znanje i spremu. Opšte vlada mišljenje, da rezanje ■breskvi škodi. To većiin dijelom nije istina.. Stabljike, koje ne podrezujemo, isušuju se, pa nosc plod saino na vršćima grančica. Kod rezanja breskvi mora voćal' nastojati, da odgoji čim više snažnib jednogodišnjih grančica, jer samo oue Tode. Suvo (zimsko) rezanje mora se izjvršiti vrlo rano, a rane se jnoraju oblijepiti voskom. Čim zapoćne vegetacija, bc smije se rezati ni pod koji način. Poslije samog sadjenja mora se rnlada yoćka dobro podrezati, da se mladice Ijepše razvijaju i ne poginu pupoljci, koji sc nalaze na bazi grančica. Ceslo sc, vrlo čcslo nadje starih slabala breskvi, kojima su se osuš'ie c'jele erane, dok jc stablo još posve zdiavo. Ovakove se voćke moraju da pomlade' t. j. posijecati slare grane, dati shiblu lijep oblik i prisaditi ga. Vrste. Kod izbora vrsti breskvi ie najglavnije, da gajimo samo one vrsre, koje dozrijevaju najranije ili vrlo docno, jer se samo ove vrste plaćaju na trgu najbolje. Važno je dakle da spomenemo samo ove vrste. U posljednje vrijeirte najviše su se raširile amerikanske vrste, a to ponaj.više radi toga, što- ove vrsie najranije dozrijevaju, brzo rastu i rnlade nose ■plcdOpisaeemo nekoiiko vrsti najboJjih breskvi, koje možetno preporučiti svakome i koje su sada doista najbolje. Amsden. Ovu je vrstu odgajio i stavio u proinet C. A m s d e n u Carthagi iz države Missouri u Sjevernoj Americi. Preko Fraticuske proširita se ova breskva u Njemačkoj i Austriji. Plod ove vrste breskvi je srednje veličine, rumene kore, koja na sunčanoj strani prelazi u purpurno crvenilo. Meso je zelenkasto-bijele boje i lako se odvaja od koštica, kada je plod potpuno zreo. Stabljike, su bujne i snažne, a cvijet je velik i nježno ružičaste boje. Ova vrsta breskvi nije osjetljiva na studen, odnosno manjc od ostalih vrsti. Amsden-breskve dozrijevaju vrlo rano. Dogodilo se, da su jednogodišnja drvcta kraj dobre njege donosila plod, koji je dozrijevao redovito sredinom mjeseca juna. U dobrim gotlinaltia i pod normalnim prilikama dozrijeva ova vrsta breskvi obieno srcdinom juna, u ladnijim krajeviina od 1. do 10. jula. Ale.vander. Ovu je vrstu breskve odgojio poznati američki odgajač vočki P. A. A 1 e x a n d e r na svojoj farmi u državi Ulinois u Sjevernoj Americi, pa se otuda proširila i po cijeloj Evropi. Plod Alexander-breskve je ljepši, veći i ukusniji od Amsdenskc-breskve. Dozrijeva ali redovito osam do deset 'dana docnije, nego li amsdenska breskva. Earliest of all. (N a jr ani j e o d s v i j u.) U cjenoivnicima vočki ova se vrsta breskvi nalazi često pod intenom S n e e d. Ova vrsta breskvi dozrijeva redovito sedmicu ranije od amsdenske breskve, pa će se u budučnosti sigurno još više proširiti. Piod je srednje veličine, žućkastobijel, vrlo sočan i tečan. Meso se ne *nnže skimiti sa koštica. Stabljika je

snažna i bujna, a cvjetovi su napadno vciiki i svjetlo ružičaste boje, pravi ukras za svaku bašču. Ima još nekoliko amerikanskih vrsti breskvi, koje su prikladne za naše prilike, a to su: Cumberland, Garland i Briggova majska breskva. T Rivers. Riverska breskva spada medju srednje rane vrste, pa je osobito rašircna u Engleskoj. Plod je vrlo velik, svjetlo-narančaste boje i samo na sunčanoj strani ponešlo crvenkast. Stabljika je razvijena, imade velike i otvorene cvjetove, nosi bogat plod, ali traži sunčani položaj. Beatrix. Plod ove vrsti breskava je srednje veličine, više jajastog oblika, a na sunčanoj je strani kao krv crven. Meso se vrlo lako odvaja od koštica, a dozrijeva od prilike 14 đana docnije od amsdenske breskve. Ovo je jedna od najukusnijih breskava. Snažno razvijena stabljika nosi vrlo mnogo ploda, tako da se često mora prije dozrijcvanja plod prorijediti. Louise. Ova vrst bresaka spada medju srednje raue vrste, plod je srednjc veličine, okrugao i živabnije boje. Vrlo ukusno i sočno meso ne ntože se rako lako skidati sa koštica, kao kod Beatrix-breskav ! a. Stablo louisinskili breskava je vrlo snažno i donosi redovito neobično muogo ploda. Cvjetovi su maleni, ali crveni kao krv. Velika Miguon. Ovo je jedna od »ajboljih, ali najdocnijih vrsta. Ona dozrijeva krajem augusta, odnosno početkom septembra mjeseca. Plod je vrlo velik, svjetlo žute boje, a na suneanoj je strani tamno crven, sa još tamniiim crvenim mrljama. Meso se vrlo lako skida sa koštica, kojc su srazmjerno vrlo malene. Veiierine grudi. Plod ovc vrsti breskve, koja ie jedna od najstarijih vrsti, ie neobiono velik, pa je prema svome obliku nalik guščem ili pačjein jajetu. Njegova debela i vrlo pamučasta kora je svjetlozelene i žute boje, sa sitnim prugama na Sunčanoj strani. Meso se lako skida sa koštice, vrlo je sočno i sigurno najtečnije od sviju do sada poznatih breskava- Ovo je najdocnija vrsta, pa po tome treba da je smještena na top'Iom i zaštičenom mjestu. Proskovska breskva. Za iijadrie i planinske krajeve nrožc se naibolje preporučiti proskovska breskva, koju su ođgojili na državnom imanju Proskovu u Pruskoj. Ova se vrsta, koja nosi do»ta veliki, ukusni i vrlo lijepi plod, niože najbolje preporučiti za visoke i planinske krajeve; tako je proskovska breskva tnnogo proširena u visokim prijedjelima Tirola, Koruške i Kranjske u Austriji i uspijeva vrlc dobro. Ima još mnogo vrsti breskava, koje sve ne možemo ovdje nabrojati, tako breskava glarke kore, koje doduše nijesil toliko obljubljene, pa se radi svoje velike plodnosti i dobrog ukusa mogu preporučiti jedino kao industrijska voćka, za produkciju marntelada i likera. Najbolje su vrste glatkih breskava: Stanvvickske, .Viktoria j Kardinal breskve. O.

Zuanične objave. Ubjava od 29. maja 1917. 0 primanju privatnih poštanskih paketa kod c. I k. etapnih poštanskih ureda n zaposjednutoj oblasti Srbije. Na osnovi § 9., tačke 8. naredbe vrhovnog vojnog zapovjednika od 24. 11. 1916., br. 8 Zbornika, o poštanskoj 1 brzojavnoj službi, dozvoljava se od 21. juna 1917. primanje privatnih poštanskih paketa kod etapnih poštanskih ureda c. i k. zaposjednute oblasti u Srbiji pod ovim uslovima: 1. Privatni poštanski paketi mogu se slati kako u samu zaposjednutu oblast tako i u monarhiju. 2. Za sada če se privatni paketi priinati samo kod etapnih poštanskih i brzojavnih ureda I. razređa. 3. Od pošiljke u poštanskim paketima se isključuju: a) prljavo rubije; b) nošeno i neočiščeno odijelo; c) predmefi, čije je otpravljanjc skopčano sa opasnošću; d) oružje i municija svake vrsti; e) predmeti koji se Iako kvare; f) žive životinje. 4. Pošiljka robe u poštanskini paketima u monarhiju podleži opštoj zabrani izvoza; s toga se pošiljkc koje nemaju izvozno odobrenje c. i k. središta za promet robe u Beogradu neće primati kod etapnih poštanskih ureda. 5. U paketima se ne smije nalaziti zatvorena ili nezatvorena pisma, spisi ili druge prepiske ličnog karaktera, najzad gotov novac ili artije od vrijednosti. Dozvoljen je pak prilog faktura

(računa), u kojima se tialaze bitnl podatci za takve spise. 6. Najveća je težina paketa 5 kg. 7. Paketi moraju, prema daljini puta kijiin se otpravljaju, obima pošiljaka, kakvoće njihove sadržine, tako biri spremljeni i zatvoreni, da je sadržina dovoljno zaštićena od kvara i kradje, a tako isto da je otklonjena opasnost nanošenja štete drugim pošiljkiama i povreda poštanskih službenika. 8. Adresa se mora staviti na samoj pošiljki, ona mora tako tačno označavati primaoca i mjesto opredjelenja, da je izbjegnuta svaka neizvjesnost u otpravljanju i predaji. Preporučuje se da se priloži i prepis adrese s naznačenjem adrese pošiljaoca. 9. Sadržinu poŠiljke treba oznaČiti na samom paketu, kao i na sprovodnoj adresi vjerno i tako tačno, koliko je to potrebno za ocijenu dozvole za poštansko otpravljanje, o dobrom pakovanju i zatvoru, kao i o postupku prilikom otpravljanja i predaje. 10. Svakoni se paketu mora pridodati naročita sprovodna adresa, obrazac koji je odredjen za zaposjedrute oblasti u Srbiji, a pošiljki s povukom mora se pridodati obrazac poštanske uputnice za povuku (prodajna cijena od komada 3 h.). Pristojba od 10 h. prilepiće se u taksenoj marki (državni biljeg). Na sprovodnoj ađresi nije dozvoIjeno stavljati pismcna saopštenja., 11. Piistojba od 30 h. mora se za svaki paket položiti u markama za pisma pri predaji c. i k. raitnoj pošti. Ako se pošiljka vrača ili naknadno otpravlja, naplatiće se ponovo ista pristojba. 12. Paketi mogu biti opterećeni povukom do svote od 1000 kruna. Za pakete s povukom plaća se pri predaji osim pristojbe za pošiljku još i pckazna pristojha od 10 h. za svaku pošiljku. 13. Paketi za monarhiju podleže pcstupku uvozne carine, s toga moraju bitl snabdjeveni s carinskom izjavom o sadržini (prodajna cijena od komada 2 h.). Osim toga se svakom paketu mcra priložiti izvozno odobrenje središta za prqpiet robe u Beogradu. 14. Nije dozvoljeno označivanje vrijednosti, zahtijevanje da se pošiljka dostavi hitnim putem, u ruke ili s povratnom potvrđom, niti postupak sa zaporiioni robom (Sperrgut) niti postupak s platežnlm eeduljama (Francozettel). 15. Sprovodne adrese kao i adresa za povuku mogu biti napisanc na niemačkom, magjarskom ili hrvatskosrpskom jeziku, • aii posljednja latinicom. Ovo važi i za priloge koji su paketima pridodati (.računi), tačka 5. objave, i za stavljanje adrese na paketima. 16. Paketi, koji ne odgcvaraju gornjim uslovima pošiljanja, neće se primati, a ako se to tek docnije primijeli, vratiće se pošiljaocu. Etapni poštanski uredi ovlašćeni su, da otvore pakete i pregledaju sađržinu i bez prisustva pošiljaoca ili primaoca. 17. Za sada se u zaposjednutom području paketi neće dostavljati. O prispjelim paketirna će samo javljati. Pristojba za javljanje iznosi 5 h. 18. O postupku izvještavanja da se paket nije mogao dostaviti važe propisi austro-ugarskc-bosansko-hercegovačkog uzajamnog saobraćaja, ali sa izuzetkom, da nije dozvoljeno da se povuka napusti ili smanji. 19. Jamstvo za gubitak i nestanak sadržine paketa prima na sebe poštanska uprava zaposjednutog podriičja po srazmjeri stvarne vrijednosti izgubljenog predmeta do najviše svofe od 5 kruna za svaki kg. ukupne težine, i to pod prcdpostavkom, da se paket izgubio ili nestao u njenom službcnotn području i krivicom poštanskog službenika. 20. Za pakete s povukom jamči se na isti način kao i za druge pakete. Ako se jedna pošiljka opterećena povukom preda primaocu iz ma kog uzroka bez naplačene povuke, onda odgovara poštanska ustanova zaposjednutog područja saino za stvarno prouzrokovanu Štctu u granicama svote povuke, ako je svota reklamlrana ti odredjenom roku. 21. Rok za reklamovanjc u svima slučajevima traje 6 nijeseci od dana predaje. *) Beograd, juna 1917. C. 1 k. glavni guverner.

nH$Ulllt NAJBOUE PREZERVATIVNO SREDSTVO! ! protiv epiđemičnih bolesti (Cholera, tiphus it.d. J I^ri'odno KRONDORFER ISfć — SAUERBRUNN. OJELUJE LJEKOVITO. OSVJE2AVAJUCI1 OKREPLJUJUa Izvrstan dodatnk vinu i šauipanjcu. Ađresa: Kronđorfer, Budapcst. Zoltangasse 10. Ćasničke menaže mogu doblU ,KRONDORFERA* po cenl koja Je utvrdjcna od Vojnog Minlstarstva, u stoviriitu Krondorfer, Budluipelta V, Zoltangasse iO. i u Beogradu kod časDičke mcnaže.

August Šenoa: B r a n k a. (Nastavak). 17 ,,Eh sudbina, milostfva gospodjo/ 4 ©đvratih ja u kratko. ,,Pa upravo ste ružno vrijeme pogođili, ta strašno je putova'i sred snijega i leda." ,,Da, milostiva, osobito na otvorenim kolima.” ,,Na otvoreniin kolima?“ ozva ee za mnom krupan glas, te se čitavo lesnuh. Bio je to gospođin načeluik, koji je pri mojini posljednjim riječima stupio u sobu, a ja ga nisam ni spazilaj, jer sam bila ledjima okrenuta prema vratima. Skočivši na noge, poklonih se poštovanoj glavi općiue stnjemo; gospodja načelnikovica pređstavi me: — „Gdjica Kunovićeva, naša nova učileljica!“ na što načelnik dva tri puta kimnu vrlo milostivo glavom te doda: „Dobro, dra’O pii jel Sjednite, fraj!iee.“ Pri tom pozdravu gledao me je ne kako milo i voljko smiješeći se, da rni ge odmah ugrijaJo srce. Nemam zasada fotografije svih ovih osoba, što ih opisujem. Voljela bi neopisivati ih te priložit naprosto sliku, prištedila bi bar dosta VTemena. No ovako moram ii bar pilhouetlu nacrtati. Gospodin je načeluik •— kako da ti rcknein — eh zđrav, star grabar, ni visok ni malen. Ima ti pleća dosta široka, trbušinu đosfa veliku za svoje doslojanstvo, samo debe'e sabljikaste noge u uskim hlačama — jer načelnik nenosi nego hmatsko ođijelo —• nekako su smiješne. Na krupnom licu stoji mu kratka oštra brada, a sijedu kosu na glavi, dosla dugačku, razdijelio stazicom na dvoje. Odijelo mu nije baš salonsko i pokazuje dosla mrlja, samo mu je svileni ovratnik koketno zauzlan, a na lijevoj ruci nosi vazda svijellu —< dakako đosta zamazanu rukavicu, valjda kao priznak višega dostojanstvai i finoće, jer se gospodin nebarun ponosl svojom baruuskom dmgaricom. Inače nije ti gospodin načelnik u govoru tako taikoćutau, te rnu iz usta ulekue kadšto po koja toliko populama rečenica, da načelnikovicu popada nesvjestica. Uopće kako spazih, prate oči vrijednc gospodje svaki mig, svaki kret njezina druga nekako plaho i zabrinuto. Valjda se barunica boji, da će je drag nebarun svojim' priprostim vladanjem osiamotili pred svijetom. Načelnik baci kapu na stol, postavi stolac do raene, prcbaci sjednuvši noge, naguu glavu, da ogleda svoje čizme, pokuca dva tri puta po sarama, da vidi, jesu li eijele, na što gospođja ponešto zađrhta. Zatim izvadi burmuticn, zagrabi ljudski, te pucnu zatini prstom. Pogleđa me onako Ijudski kao čovjek, koji se pogadja za konja. Zarila sam se od neprilike, a načelnikovica je na smrt blijedila. „Sta ste rekli, fi-ajlice, ono za zatvo rena kola?“ zapila nešto strastvenije i ponudi me od zabune oivorenom burmuticom. Lecnem se s te neobične ponude, a načelnikovica istisnu od gnjeva: ,,AIi, mužu!“ ,,Da gospodine načelniče! dovezoh se ovamo na otvorenim kolima." ,,To nije moguće. Vi se varaie.“ „Oprostite, nevaram se. Osjećam jošte i sada ljutu zimu u svojim kostitnaj i pamtim predobro, kako me je vjetar u gorskim klancinia prebrijao.“ ,,’Ah! Ah! iVlil“ uze sad načelnik poinamno vikati udarajući dlanima na svoja koljcna i kliniajući glavom kao kineski božić. „Učiteljica, prosvjetiteljica naroda, pa na seljačkim kolima! Trista mu muka! Mraz je pao na Jalševol Reći ćo fsc po Ilrvalskoj, đa je to zadnje mjesto na svijetu, biće o tom govora po novi'nama. Trista mu muka! Ej ženo! Oprost.i! Reci, draga barunice, nerekoh li ti onomad pri večeri, da sam staru župnikovu kočiju posudio za novu učitelj cu. Eto, a ovi poslaše seljačka kola! Koje je ćorave babe lopovskoga sina to posao? Ha!“ riknu načelnik i udari šakom opct. u koljeno. „Puklo mi je, puklo mi je! Tu mi je sramotu naprtio naš velevrijedni bilježnik, ona ljuta p jaiica, ošlnuo ga Bog! Ah! Ah! Alil Pa živi dođjoste u Jalševo! Dedte da vidim," huknu i pogleda mi oštro u lice. „Jeste, Boga mil Eto čuda! Dmga bi se bila stvorila santom. Ali! Ab! Ahl“ Načelnikovici se počelo čelo slrašno mračili. Popularni i dosta žestoki govor gospodina načelnika kosnu se njezinih aristokratičkih živa a neobično. Krepkim' glasom ukori ga u kratko: — „Mužu! Mužu!“ ,,E pa hvaJa Bogu, te ste sretho došli i nistc vrat slomili," obrati se načelnik meni, ,,da ste mi zdravo!“ Nato uhvati moju desnu ruku dosta energično i udari svojirn desnim dlanom u moj tako živo, da me jo Ijuto zapeklo do srca. ,,Da ste mi zdravo, frajlice!“ ponovi opet. ,,MužuI“ planu načelnikovica, ,jti si •— ti si — oprostite, gospodjice, 'to je tako njegov huinor, njegov obdčaj !'* završi smiješeći se kiselo. ,,No sad sto tu u toplom' gnijezdu, imate svoj stan, kako valja, pa je dobro, je 1?“ nastavi načelnik. Na te riječi morađoh neliotice pogleđali gospodina načelnika velikim očima, jer nii so po tom, što doživjeh, njegov govor činio golovom ironijom. „Hvala, gospodine načelničel“ poklonih se udvomo. „Zasad naljoh toplo gnijezdo, gdje mogu otpočinuti, kako će kasnije biti, neznam.“ „Zasad? Kako će, kako će kasnije,

biti? Molim, kako vi to provizomo govtv nte, gospodjice?" upita me naČelnik u čuđu odjnaknuvši od piene slolac za dva koraka. ,,To jest, gospodine načelnlče, dozvolite, da vam stvar razjasnim. Dođjoh da se poklonim vama kao glavi općiue i vaŠoj milostivoj gospođji, kako to ište red i pristojnost. Ujedno molim usrdno za vašu zaštitu i pomoć. Ispovijedam vam iškreno, da nisam amo đošla samo radi korice hljelia, već da i ozbiljno radim za prosvjetu naroda. To moje zva nje zanijelo me je, za tim ciljem iđem ravno, zazirem od kojekakvih osobnih obzira, mrzim na zavist i spletku i želim za svoj rad nesmućenog mjra! i uđobnosti, koliko se to slaže s mojim zva* njem! i mojun sredstvima. Puna fakovih nada dodjoh atno u ovaj zabitni romantički kraj svoje domovine, misleći, da će ovdje svakako više mira, manje sple- * taka hiti, nego omdje u gradskoj vrevi. No pri prvom dočeku u ovom rajestu. klonuše mi krila sihio, a moji idea'i pađaju sve niže.“ (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Demonstracije protiv kraljaKonstan* tina u Luganu. Kb. Bern, 20. iima. Švajearska brzojavna agencija javlja iz Lugana: Juče na veče došlo je ovdje do žalosne upadice. Kralj Konstantin pošao je u pratnji dviju osoba na Piazza di Riforma, gdjc je održan koncerat. Neki individuji, stranci, uzeli su sebi za zadaču, da kralja izviždaju. Došlo je šta više i do navale- Kralj Konstantin htio je na to poči u liotel ,,Pa]ace“. Demonstranti su ga medjutim slijedili, tako da je kralj bio primoran skloniti se u novu kafanu Riviera. Kafana je bila smjesta zatvorerra, a kralj je odanle drugiin izlazom mogao doći u svoj liotel. Domače stanovništvo nije sudjelovalo u ovoj demonstraciji, nego je naprotiv izrazilo svoje nezadovoljstvo nad tim žalosnim čhioan. Kb. Bern, 20. jutia. Zbog jučerašnjih dogadjaja u Luganu uapšen je jedan Talijan. Istraga jte u tečaju. Jutros je na policiju pozvana jedna gospodja, koja je vjerovatiio sudjelovala u navali na kralja. Kralja je sinoć iz -kafane, u koju se morao skloniti, ispratio u hotel „Palace“ profekt uz zaštitu vojnika i policijskilt agenaita. Bugarski ministar predsjednik kod Njihovih Ve'ičanstava. Kb. Beč, 20. juiia. Bugarski miiLsiai- predsjednik Rados ] avo v primljen je đanas od Njihovih Veličansfava u audijenciju. Iza toga je pozvan bugarski ministar predsjednik na doračak, kome su prisustvova'i i bugarski poslam'k Tošev sa članovima poslanstva, ministar spoljuih poslova grof Czernin te dvorskfi dostojanetvenici. Ratna pristaništa sporazumnih sila u Grčkoj. Novo nasilje. (Nai’očilj brzojav „Beogradskih Novina") Bern, 20. juna. Kako ,,Matin“ javlja, proglašena su grčka pristaništa P a t r a s, K o r i n t it i P i r e j ratnim pristaništima sporazumnih sila. Zavod za proučavanje Balkana u Mlinchenu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Miinchen, 20. juna. Na miinchenskom sveučilištu biee u najkračem vremenu otvoren zavođ za izučavanje Balkana i Isitoka. Bavarsko ministarstvo prosvjete već je u glavnim potezima izradilo nacrt za ovu ustanovu i predalo ga sveučilistu na razmatranje- Osnivanje ovog zavoda u vezi je sa težnjom za stvaranjem tjesnjih veza sa Balkanom, kao i sa projektom, da se Rheina, Maina i Dunav. kanalima spoje u jedan veliki neprekidni vodeni put. Raspuštanje privremene vlade u Solur.u. (Naročiti brzojav „Beogradski'.i Novina“) Lugano, 20. juna. Kako jjavlja „Corriere dellai S e r a“, solunska se privremena vlada rasturila. Pesimizam u francuskim pomor* skim krugovima. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina') Bern, 20. juna. Francusko nihiistarstvo mornarice izviiestilo je prestiavnike štampe, da je u toku posljednje sedmice opct znatno porastao broj torpedovanih brodovaGubitci u brodovima, veli se dalje, opet su dositigH onoliku prosječnu visinu kaa u aprilu mjesecu. Pomorski stručni saradnici francuskih listova popraćuju ovo saopštenje sa gorkom ironijom, čiideči se optimizmu nekih svojih kolega, koji pri svakom padanju broia gubitaka u brodovima odmah pričaju o nekom fria'sku ili slomu podmorničkoga rata. /