Београдске новине

Strana 2. . —. Pokret za mir. Nijemci i Rusi na medjunarodnoj socijaiisličkoj konferenciji u Stockholmu. Kb. Berlin, 22. juna. ,,V o r w a r t s“ objavljuje brzojavni poziv Čejdžea po nalogu petrogradskog radničkog i vojničkog savjela za medjubarodau socijalističku koufcrenciju u Slockholm izmedju 28. juna i 8. jula. pa pišc» Izaslanstvo njcm. soc. demokmjcije dostavilo je izvršnoin odboru radbičkog i vojničkog savjeia u Petrogradu, 'da će učestvovati u konferenciji. Pregovori o zasebnom miru izinedju Rumunjske i Njemačke? ([N'aročiti brzojav „Beogradskili Ko.i a‘) Haag, 22. juna. Kako ,,U t r o R o s s i j“ javlja, i znie dju jaških i bukureških Ruhi u li j a v o d e s e n e p o s r e d n i p r eg o v o r i o z a s e h n o m m i r u, k o j i, b i s e i m a o zaključiti s a N j e m a čkoin. h‘ie v i engleske socijalističke politike. Kb. Slockholin, 22. juna. Holandsko-skandinavski odbor je 18. o. m- primio radi pretliodnog konferisanja engleskog sacijalistu W e s t a, koji je bio u pratnji izdavaoca lista „Clario“, Thomsona. Izaslanici su bili u položaju da već sad dadu saopštenja o držanju engleske većine prema izvjesnim pitanjima. Engleska je većina za nczavisnosi Belgije, za napuštanje sje.verne Francuske i za uspostavljanje o trošku vlasti, koja ih je zaposjela, kao i za nezavisniost Poljske, najzad za ravnopravnosft sviih narodnosti Austro.Ugarske, čija je domokr'atizacija glavni uslov za trajni mir. Engleske socijaliste pridavaju još i veliku ulogu autoriteta, da bi se u budućnesti spriječili ovakvi sukobi. Najzad je i radnički i socijalis.ički pokret u svojoj cjelokupnosti neprijatelj privrednog rata poslije vojničkog rata.

Najnovije brzojavne vijesti. : .)«š o demonstracijama protiv kralja Konstantina{Naročiti brzojav „Beograiskih Novina“) Lugano, 22. juna. U denionsiracijama prottivu kralja Koastantina u utorak u večc najviše je učestvovala jedna gomila Talijana, koji su se u Eugano doselili, većinom mladi'či i žene. Vojni zapovjednik ie oslobodio kralja od ove razuzdane gomile. Docnijc je posjetio kralja pukovnik Audecuo i izjavio žaljcnje zbog dogadiaja. KralJ Konstantin u Švajcarskoj Kb. Thusis, 22. juna. Kralj Konstantin stigao je vefeias ovamo sa svojom pororlicom i pratnjom. Željeznička slanica ičla je vojskom opkoljena. Kralja je pozdravio za* povjednik 31. graničnog detašn a a. Mnoštvo naroda priredilo je kralju srdačan prijem. Kralj je odsjeo u liotel ,,Palast“. Gdje če se nastanitl kralj Konstantin. £\ T aroči1i brzojav „Bcogradsl ih Novina“) Berlin, 22- juna. Kako ,,T a g e b 1 a 11“ javlia, grčka kraljevska porodica namjerava da u l.uganu ostanc samo nckoliko dana, dokle se kraljica oporavi od burnog morskog puta. Kralj će sc s porodicom pre»eliti u njcmačku Švajcarsku.

ložiija. No obično svaki takav monopoHsta još prije svoje smrti proda ,,svoje“ mjesitio ili ga ,,zapisnički“ prcnese na keijega od svojili rodjaka. kumova, znanaca ili prijatrelja. Ako to nije slučaj, onda o tom mjestu imadc da odluči odbor organizacije. Kod toga znade često đolaziti do btire, svadje i baitina. 1 provjaci su naime podijeljeni u razne stranke, imade i međju njima „konzervaitivaca" i „socijalista’*. Konzervativci su večinom stariji Ijudi, a socijaliste mladjt. Razumiie se, stariji bi htjeli, da se boJja mjesita samo njitna prepuštaju, jer da oni imadu svakako veća prava od razniti ,,šmrkavaca“, koji su tek započcli da se vježbaju u njiho-vom zanatu, dok mladji — prosjački proletarijat zastupaju mišljenje, da takva „aristokralska" privilegija ne odgo^raju više današnjcni duhu vremena demokracije i jednakopravnosR, pa da se prema tome ona imadu doklnuti. Od francuskih se, odnosno pariskili prosjaka u velike razlikuju talijans k 1 prosjaci- Oni svoj posao obavljaju na vl^c poetskijl način, koji više odgo\ara njiiiovom karakteru. Iako cni nisu organizovani, ipak su onl mcdju sobom dobrl prijatelji. Navešču vam zato iedan slučaj. U Udinl (u gornjoj Italiji), kuda je i inene sreća jednom na mom „vandrovanju" nanijelo. sjedio sam u iednom konačištu za slrotinju. Bio sam posvema nepoznat. Odjcdnom tlcdje k meni neki Hjepi plavokosi mladlć. — Odakle ste vl, gospodine, uplta pn mene, Rekoh mu. — St« ste? Rekoh mu i to. — Dobro... Mdim da ste u nuIdi. Zato me po&lušajte * podjlte u fWi »Hcu odavle na Hjevo br. 18,

Subota Događpji u Španiji. (Naročiti iirzojav „Beogradskih Noviua') Zfirich, 22. juna. Pariski „P e t i i J o u r n a 1“ javlja iz Madrida, da je novi kabinet opunomoćio ministra predsjednika, da u provincijama, u kojitna su izbili nemiri i pobune, ukine ustavne garaneije. Dogadjaii u Irskoj. (Naroćiti brzojav „BeograTlskih' Noviua“) Zeneva, 22■ juna. Londonska viiest ,,M a t i n"-a javlja: U Dublinu je bilo novih sukoba izmedju policije i ,,Sinnfeinera“. Skupovi „Sinnfeinera'* ponovo su zabratijeni. Engleski se dvor anglizira. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina 1 ’) Ženeva, 22. juna. Iz L’ondona se zvanično javlja: Princeze Viktoria i Marija od ŠlezvigHolšiajna zvaće se u buduće samo princeza Viktoria i princeza Marija- Princeze, koje ncse naziv vojvotkinje Saske, odriču se tog naz va po kraljevoj želji. Kralj je ukhiuo naziv vojvode Duke of Teck i princa Batemberškog.

Grad i okolica. Onevni kalendar. D a n a s je subota 23. juna; po starom 10, juna. Rimokalolici: Edeltmđ K.; pravoslavni: Timotije, cpiskop pruski. — Stmce se radja u 4 02, a zalazi u 7'59 (po starom vremenu). Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 6 sati poslije podne predstava za vojnike, a u 8'30 na veče predstava za časnike. — C. i k r. g r a d j a nski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Botanička bašta. Otvorena utorkom čctvrtkom, nedjeljama i praznlcima. Ladja izinedju Zemuna i Beograda kreće iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati naveče svakoga sata o s 1 m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zcmuna za Bcograd od 5'30 ujutro do 8'30 naveče svakoga sata osim u 12'30 postijc poduc. Casnička i činovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. ik. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Rijcčno kupatilo na Savi:Privrcmcno olvoreno samo odjelenje za časnikc. Do 11 sati prijc podne mogu se kupati samo gospodje; poslije toga vremena gospoda. ,,G r a n d H o t e 1“: Dnevno koncerat. Početak u 6 sati poslije podne. Fosjeta bolesnika u bolnicama:.U bolnici „Brčko*: od2—4 sata poslljc podne. U bolnici „Briinn“: od 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Za beogradsku sirotiuju. Ocspodja Oustava P i š p e k i a, željezničkog inspektora, priložila je siro'tinjskom odjelenju opštine grada Beograda 100 kruna, da se podijeli beogradskoj sirotinji, kao njen prilog za pomaganje beogradske sfrotinje. Da se jave radi prijenia novčanih uput’ nica. Radi prijema novčanih uputnica, potrebno je da se jave gospodinu Pavlu Deniću, u Karadžičevoj ulici broj 11. ođ 10 do 12 sati prije podne svakoga dana. 1. Porodica Stanoja Jeremića, praktikanta; 2. Pera Vukosavljević, služitelj više žeuske škole; 3. Milica Pante Miloševića, kicjača iz Mladeinovca;

Otidje sitanuje jedna stara usidjelica. Ima silu novaca i zato je, i ako ružna ko sflm djavo’, našia vjerenika ... Danas je isprošena pa dijeli milostinju kao luda ... Podjite dakle i vi tamo i uz rckoliko laskavili riječi o njenoj ljepoti i budućoj sreči zainolite darak... Daće vam čitavu liru ... evo i ja sant je več dobio... Dabcme ja nisam poslušao njegova savjeta, jer mi je oduvijek prosjačenje bila ogavna, rabota, nedostojna jtdnoga čovjeka. No interesiralo ine da vidim, koliko li če se prosjaka kod nie toga časa izredali. Stoga sam pošao u oiiu ulicu. I u istinu, iz naznačcne je ktičc izlazila i ulazila čitava povorka. Jedan je pričao tu dogodovštlnu drugome i slao ga, da si pomogne. Inače gdje znadu, da milostinju može dobiti samo jedan, poklati će se medjusobom ko da od njih izniuze tu žrtvn. Sflm posao prosjačenja nc obavIjaju dramatskim deklamovanjcm )li plačem, ncgo :— kako sam malo prije spomenuo — više poetički. Obično to čine pjesmom ili svirkom (donekle slično kao i naši prosjaci), nastoječi da melankoličnim zvucima izazovu milosrdje svoga bližnjega. A to im na taj način 1 najbolje uspjcva. Najgore kod Talijana prolaze stare prosjakinje. Staioj babi osobito izjutra Talijan ne bi dao krajeare da ga ubijete. Starcl naprotlv, a naročlto djeca imadu u Itallji svoj ,,EIdorado“. Dijete Talijan voli: Dodje H mu ne znam kakvo Jijeno derište, pa ga lijepo umoll za mlIcstinju, posadlće ga k sebl na koljena, pomilovat), ispitati, nahraniti i nadaiiti. Biće, đa se zbog toga i nalazi u Italiji toliko Hjene, neodgojene dje-

BEOGRADSKE NOVINE 4. Miloš Borisavljević, pisar monopolske uprave; 5. Jevta Bojičić, radnik markarnice: 6. Dušan Bešević; 7. Radojica Bojić, služitelj ministarstva finansija, j 8. Gjorgje Berić, služitelj mhiisitairstva finansjja. Prilikom prijema novca, poirebno je ponijcti sa sobom redarstvenu legitimaciju. U slučaju da se ne nalaze u Beogradu, * poitrebno je da pošajju svoje tačne adrese, na koje bi im se novac mogao poslati. Zabranjena je prekomlerna upotreba vode. Na osnovu naredjenja carsko i kraljevske glavne vojne gubernije u Srbiji, odjelenje 13, broj 8647 od 14. maja 1917. godine okružno zapovjedništvo Beograd-grad naredjuje: Pre'komjerni potrošak vode od siirane gradiansnva grada Beograda, koji preJazi u pravo rasipapje, uzrok je, da vodovod grada Beograda ne može grad sa vodom dovoljno snabdjevati. Radi toga moraju često čitavi dijelovi grada dnevno po nekoliko sati biti bez vode. Očito je, kolika se pogibelj u zdravsitvenom pogledu u ovom toploin vremenu, zbog pomanjkanja vode može sakrivaiti. Najstrožijeje stoga zabranjeno i kazniće se bezobz i r n o: Ko, kako je već uobičajeno, po danu i po noći ostavi otvorenu vodovodnu pipu, da na ovaj način rashladi stanbene prostorije, piće i t. d. FVilivanje bašta, koje služe samo kao luksuz, kao i svih bašta, koje nisu isključivo za životne namirni ;e, sakupljanje vode u kablovima, posudama i tako dalje, da se osigura stanovita rezerva. Dužnost je svakome gradjanimi, đa ovakve i slične zloupo:rebe u svojoj sopstvenoj kući zapriječi, a ako rasipanje vode kod drugoga opazi, da to smjesta policiji prijaviPolicijski organi i kontrolni organi vodovoda uvjeriče se, đa li sc ovo naredjenje vrši. Svako rasipanje vođe kazniće se novčanom kaznom do 100C k r uli a, i 1 i z a t v o r o m d o 30 d a n a. Lipovo cvijeće. I>i >1 * Upozorava se gradjanstvo, da ne propusiti vrijeme cvjetanja lipe, a da ne sabira što više lipovog cvijeta, od kojega se, kao što je poznato, dobija zdrav, vrlo tečan -i dobar čaj. Cvijeće se bere tako, da se otkine zajedno sa priraslim listovima- Ošt'ećenje drveća i grana treba izbjegavati. Cvijeće se raisprostire na suhom tavanu, ili drugom kakvom suhom mjestu i osušeno čuva u džakovima. Vrijeme za predaju i^toga vojnoj upravi uz primjennj naplatu, objaviće se naknadno. : Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda, izložiče se javnoj prodaji zaostavština pok. Simona Konforti, na dan 9. jula 1917. god. u njegovom sfanu u ulici Kolarčevoj broj 9. Prodaja će početi tačno u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju. Izbacivanje smjetlišta. Sve se češće dešava, da ukučani kao i sami vlasnici stanova, pogrješno shvaćaju značaj smjetlišta, te prilikom izbacivanja smjetlišta utrpavaju zemlju, ruševine, trave i drugo u sanduke za

čurlije, koja se osobito strancu znadu svojom dosadjivošću „po-peti na glavu \ Kakav li se naraštaj može očekivati od ovakove djece, mo-že svaki da sebi zamisli sSm. Dosta je ako upozoriin na činjenicu, da je Italija zemIja, u kojoj imade najviše razbojnika, a to je zacijelo plod gorc spomenutih prilika. U Njemačkoj i u Austriji prosjaČenje nijc u toJikoj mjeri razvijeno. Neprijatelji če tih država možda i to smatrati kao dokaz njihove „nckulture“, ali se te države time ipak mogu da ponose. Dođuše i kod nas imade osamljenilt slučajeva (kao što sam ih u uvodu naveo), gdje pojedine propalice znadu da majstorskom vještinom žive na račun ijudskog milosrdja, kao što se možete namjeriti katkada i na više ili manje poštenije bohemske „armer Reisendcre'*; dalje na razne ,,hohštapiere", koji moljakaju „komadić hljeba" za svoju „bolesnu djecu“; pa diečurllju, kojima je „umrla ili oboljeia majka“ i slično, — afi da bi se prosjačenjem kao zanatom bavile čitave legije propaliea, toga kod nas, hvala Bogu, nema. te gore spomenute izuzetke presjačcnjem se kod nas bavs satno slijepci ili osakačenici, koji bilo „verglom" bilo drugim kojim načinom mole „jednu krajcaricu", poredani na cestama prllikom raznih procesija ili izleta. Kraj tih imade dakako još i malo „domaćih" prosjaka, sitaraca i starica, koji će vas da obidjn petkom ili blagdanom — ali to u strogom stnislu te riječi ni ne bismo mogli nazvati izrabljivanjem Ijudskog milosrdja. To je u najgorem smislu tek sjećanje na duž-

23. juna 1917. smjetlište, tražeći s pravom, da im se sve » iznese i to što češće i brže. U interesu što bržeg čišćenia varoši i održavanja čistote u privatnira domovima, a s obzirom na oskudicu u prevoznim sredstvima, kao i sa higijenskog gledišta, skreće se pažnja gradjansitvu: da se za izbacivanje ruševina, trave, zemlje, prašine, kao i štalskog djubreta, moraju gradjani sami pobrinuti, a da opštinska kola imaju isključivo samo p r a v o s m j e 11 i š t e — diubre iz đontova iznositi; na šta se gradjanstvu i skreće pažnja. Uapšeni razbojnici. 21. o. mj. uapšcni su razbojnici Živko, Tanasije i Miloje Teofilović i i Milovan K a s a n i ć, svi iz V r č in a. Imenovani su maja injeseca ove godine na putu izmedju Vrčina i Beograda napali dvojicu gradjana sa Dušianovca j opljačkaili ih. Po završetku krivične istrage od strane policijske vlasti. krivci će biti predati sudu. Izvještaj prijavnog ureda. 21. juna: prijavljeno 96, odjavljeno 28, selidaba 53; u hotelima prijavljeno 112, odjavljeno 107, ostalo po hatelima svega 404 prijavljenih stranaca.

Narodna privreda. Zemlja i klima u Staroj Srbiji i Maćedoniji. ' (Nas'avak). ! 2. Preševsko-kumanovska i o b 1 a s t. Preševsko ktinianovska oli’ast predstavlja jednu udolinu, ko;a leži jzmedju vranjske i skopske kotliue i spaja moravsku sa vardarskom dolinom. a) Kumanovska ohlast. Južni dio preševsko-kumanovske oblas i predstavija kumanovska oblast. Ona se graniči: sa sjevera preševskom, sa zapađa skopskom, i gnjilanskom, sa juga štipskom i veleškom i sa istoka krivopalanačkom i kratovskom oblasli. l’rema ovome, kumanovska oblast uJazi u centralnu oblasfc Balkanskoga poluoslrva. Kumanovska obiasi počinje južno od Preševa povijom Morave i Varđara, odnosno razvodjem Crnog i Egejskog Mora, i svršava se na jug povijom Goleme i Adžalarske rijeke. Sa istoka na zapad počinje na Ovčem Polju, u donjem toku Krive Reke, pa se svršava vijencem gujiJanske i skopske Cme Gore. Kumanovska je oblast sa svih stiana opkoljena planinama i planinskim lancima, koji je ispunjuju raznim povodjirna i razvodjintla l đaju joj oblik kolline. No i planuie, koje ovu oblast ograđjuju i planinski lanci koji so {>o njoj granaju, pružaju se blagini padinama, te cijela oblast izglcda zastila zaravnima i visora,vnima. Kumanovska okoliua prostire se oko samoga građa Kumanova i smalra se kao jedna prava ravnica kumanovske oblasti, a u isto vrijeme; i kao njen najplodniji dio. Kao glavni proizvođi kumanovske objasli jesu: mak, pšenica i povrće. Nagoričanska zaravan pruža se istočno od kumauovske okoline lzmedju Goleme Reke, Pčinje i Rujna. Sjeverni dio nagoričanske zaravni pokriven je cmom omicom i zove se Cmo Polje. Najveći dio ovog dijela nagoričanske zaravni je pod pašom. Južni je d;o znatno plodniji. Ovaj dio nagoričansko zaravni zasejava se poglavito makom i žitnim biljkama, najviše kukunuom. I’odnožje Rujna leži na sjevenioj straiii kuinanovske okoline, u koju se uvlači kao klin, spuštajući se ga istoka na zapad. Pređjeo je lx>gat šumskim ze-

nosti, koje imademo prema našim bijednim sugradjaninia. Na jedno bih ovdje tom prilikom htio svratiti pažnju. U Austriji je na primjer uiveden u život tako zvani ,,Vagabundengesetz“, uperen protiv prosjačenja. Ko god je na cesti zatečen bez 4 K gotovine, a nema stalnog zanimanja, smatra se „Landstreiciierom“ (skitnicom) i protiv njega se najstrože postupa. No plemcnita svrha, koja se htjela tim zakonom postiči, nije na žalost postignuta. Zašto? Jer se tim zakonom pogodila baš ona najnedužnija i najpoštenija sirotinja, koja radje gladuje nego li prosjači i koja za to i nema ništa, dok je onim pravirn lijenčinama to išlo samo u prilog. Ja sam to na svojoj vlastitoj osobi iskusio. Putovao sam sa jednim starim „Spackjfigerom" (To vam je vandrokaški izraz za one skitnice, koji ne će da rade i prevare gdje koga mogu). Taj vam je čovjek bio na cesti punih 15 godina. Radio za tih cijeiih 15 godina nije ni jednoga dana, a bro pijan svakoga dana. Susreli nas oružnici. — Ko ste i šta ste? Rekli smo im i na zahtjev pokazali naše isprave. — Imate li novaca? Moj saputnik pokaže 4 krune i zato ga pustiše. Ja nisam imao više od 1 krune i zato me odvedoše na policiju, otkuda mc pustišc tek onda, kad sam im knjižicoin organizacije dokazao, da imadcm stalnu dnevnu potporu. Kad sam se opet sastao sa starim „SpflckjHgerom", htio je ovaj da „pukne od smijeha". — Vidiš, ovaj... reče mi. Ti si na putu tek nckoiiko mjeseci, a ja punih 15 godina. Ti si organizovan i imadeŠ

Broj 170. lenflom. Ziratua je zenil.a, u koliko jei ima, vrlo plodna i kiajvećim dijeloin po t kukuruzom. Duge Njive pružnju se na južnom dijelu kumanovako oldasli. Cijelom dužinoni zemljišto je zasijano poglavito makordl i dnvanom, a manje žilnim biljkama. Rijeke kumanovske oblasti pripadaju slivu .Kgejskoga mora. Kroz ovu oblasl protiću tri glavne rijeke: Pčinja, Kiiva Reka i Kumanovska ili Golema Reka. Pčinja ulazi u kumanovsku oblasfc kod Petljinskih Krševa. Cijelom dužraoin njcnom, od ulaska u kumanovsku oiilasl, pa do žđrijela Šupljeg Kamena, pruža se pitoma i obradjena dolina. Pčinja je dosla velika rijeka. Vrlo često nadodje iznenada i onda je vaiovita. U Pčinji ima dosta riba. Od glavnih rijeka ulivaju se u Pčinju s lijeve strane: Bistrica., Petrašlica, Kriva Reka, Orašačkla i Dlška Rcka-; i s desne stiane; Svinjiška, Serava i Kumanovska Reka; Kriva Reka izvire ispod osogovskih planina. Kumanovska rijeka postaje i/. Konjai-ske i Opajske rijeke. Konjarsiut rijeka postaje iz maiiJi bara, koje se zovu opštim imenom Banka. Opajska Reka je jača od Konjarske. Njenu vodu razvođe vodaina po kumanovskoni polju i seoskini atarirna, a i po sainoj varoši Kumanovu. Od sastava Opajske Reke sa Lipovskorn, pa do Kumanova, pruža se najplođnije polje icumanovsko oblasti. U kmna iovskoj oblasti ima i Inekoliko mineralnih voiJa, kao što je kmnanovska vruća vođa. Izvor ovo vođe nalazi se ispod sauiog sela Projevca. Klima je u kumanovskoj oblasli različna, prema sarnom geografskom položaju. Na plaiunama i po planinskim mjeslima klima je JjJadna, a toplhj i suva na nagoričanskoj zaravni. Ovdje su preko ljeta najveće žege, a zinri najhJađnijč vjetrovi. I ako je kumanovska oblast kotlina, ipak pored vjetrova, ima i jakih mrazeva. Zbog važnog geografskog polo žaja, dva najglavnija puta na Balkanskom Poluoslnu išla su u srednjem vijeku kroz oiTj oblast. To su putevi: Carigiad—Jadiansko more, kojim je sao braćala zapađna Evropa sa Carigradoirt i Istolvoinj, i put Beograđ—So!un, kojim je saobraćala srednja Evropa sa južnim zemljama Balkanskog Poluostrva i Istokom. Ova su se dva pula i ukrštala u ovoj oblasti. Ne ztia se tačno, ali se drži, da su se ovi putovi ukrštali ili u kunianovskoj okolini ili na nagoričanskoj zaravni. Sela i imanja u ovoj oblasti hilaj su sve do početka XIX. vijeka turski čiflici, pa je postupnim otkupljivanjem jex đan dio prešao u ruke Hrišćana. Zbog toga su imania u cijeloj oblasti, kao ž svi begovski čifliei, bcz ikak\-oga reia ii raspoređa. Stanovništvo svih krajeva odl.kuje se vrijednoćoml i štedljivošću, kao i sve sfanovništvo južno od Toplice i Kiša. Najveći dio stanovndštva (%) bavi zemljoradnjom, pa zatim stočarstvom i zanatima. Najplodniji krajevi ove ob’asti, gdje je zemljoradnja uveliko zajtupljeaa, jesu uža kutnanovska okolina, zatim doline Kotorske, Apajske i Kumanovske rijeke. sastav Pčinje i Krive Reke, Podnožje Rujna i Nagoričanska zaravan. NajsJabiji su krajevi po plođnosti okoline Kozjaka i Kavadaga, Od žitnih biljaka najviše se gaji pšenica, a od industrijskih mak. Poslije gajenja poljskih usjeva u veliko je zastupljeno vinograidstvo. Najbolji stu vinogradi u selima na podnožju Cme Gore. U selu Matejči gaji se i najbolji duvan. U vinogradln-a je stara loza. Voćarstvo je zastupljeno u maijoj mjeri. Njime se poglavito bave Turci i Arnauti, a manje Hrišćani.

staJnu diievnu potporu, a ja nemam nl krajcare od nikud. Pa ipak su tebe htjeli zatvoriti; a mene ne. A zašto?’ Jer ja stojim- na zakonu, a Ti ne! Vi-’ diš ja sam pošao na put sa te iste 4 krune i nosiin ih več podjcdnako punih petnaest godina... Tako i tii nastoj, da čim prije nabaviš tc 4 krune, pa onda možeš bez brige da prosjačiš do tnile volje. Te 4 krune bićej ti onda zakonska glavnica, od čijih ka-i mata možeš da živiš dokle ti se svidi.J_ Zakonodavci zacijclo nisu tako; mislili . • . Najposlije, molim vas, zar niste nikada čuli, da je koji prosjak. zaklopivši za uvijek svoje oči, ostavio; siian imetak? Deset, dvadeset, stotinu hiljada, a prosjačio je do zadnjega« časa svoga života? ± Vidite, u tom grmu leži zec... \ Onaj, koji je „stvoren" za prosjaoenje, prosjačiče pa ma ne znam kakve mu zaprijeke na put stavili, do'io onaj koji nije za to, ne može da to učini, pa da ga upravo na to i tjerate. To je jedno socijaino zlo, za čije odstranjenje treba dubokih studija; zlo, koje se ne da naprečac odstraniti jednim zakonom. Dosada se o ton» vrlo malo Hi vrlo površno pisalo, jer, se inalo ko brinuov da prouči to pitanje i da dublje zaviri u te prilike. Nas odstranjenju toga zla, na liječenjn te rak-rane cijelog čovječanstva trcba da radi i cijeio čovječanstvo. U prvom redu svaki čini najveći zločin, kad daje potporu raznoj djecf; koja po ulici, gostkmicama, kafanama, a i po kućama prosjače. Kad bi svaki pojcdinac takvo dijete uputio, da prosjačenje nije dostojno čovjeka i kad mu ne bi ništa dacs spasio bi društvu