Београдске новине

Strana 2.

Nedjelja

BEOGRADSKE NOVINE

1. jula 1917.

Broj 178.

cla nastaviti proSle godine obustavljena ofenziva. Zbog toga je ruska vojna nprava na austro-uKarskom frontu prikupila znatne vojne snag;e, na odgovarajući naCin ojačala topništvo, kao gto pokuSava da u prkos svlm poteškoćama unutarnje organizacije po mogućnosti povlsi zaliiie municije- Izgleda napadno, da se ove vojne pripreme čine baš na austro-ugarskom području. ,Ova vijest baca čudno svjetlo na zaključke o miru, koje ie pred kratko vrijeme stvorio petrogradski radnički i vojnički savjet. U tim se zaključcima tzrijekom zahtijeva mir bez aneksija. Sada pak ruska vojna uprava čini pripreme za jednu novu ofenzivu, čiji cili ue može biti ništa drugo nego li »neksija tudjib zemalja. Ruski haos. Pokreti za samostalnost. JNaročiti brzojav „Beo’raTlskih Novma“) Stockhoim, 30. juna. Opšti ukrajinski vojni kongres potvao je središnji ukrajinski savjet, da prekine vezu s vladomida traži, da vlada prizna ukrajins k u a u t o n o m i j u. Osim toga traži kongres neodložno uredjenje podjele zemlje i sistematsku samostalnu organizaciju ukrajinskog narođa. [Naročili brzojav ,,B o 0 rađ-;! i'i Novina') Stockholm, 30. juna. Finski narodni savez'u Karelienu radi na osnovniiti uslovima za autonomiju ruskog Kareliena i okrtiga Aunusa. Prijedlog će se uskor ! podnijeti vladi na riješenje. Skupštlna kozaka. Kb. Petrograd, 30- juna. Skupština je kozaka poslije raspravljanja o držanju prema sadašnjoj vladi prihvatila zaključak, u kom se veli, da kozaci izriču vladi potpuno poVjerenje. Dalje se izriče nada, da će vlada u uskorn spo-razumu sa saveznicinia dovesti Rusiju do unutarnjopoiiiićke slobode- Zakijučak glasi doslovno: „Kozaci će cijele Rusije djelotvorno pomagati vladu u njenom nastojanju, da stane na kraj anarhiji, te u začetku ugušiti svaki pokušaj protivrevolucije“. Krvavs nemiri n Petrogradu. (Naroči i hrzojav „Beograđskih Novina") Siockholm, 30. juna. Po privatnim vijestima biii su nem i r i u P e t r o g r a d u 22. i 23. juna osobito k r v a v i i t e š k i. Poznati su imiogobrojni p o g r o m i u krugovima bliskim vladi. Položaj vladin ie ua.-očito c>lež.an ifcbog kontuki« o -p^rogradskitn TOjnim^ zagovig^lii^ duće Izvršuje naredbe vlad i n e. Stanje žetve u Rusiii. Kb. Petrograd, 30. juna. Prema izvještaju ministarstva financija o stanju žetve u 487 kotara prinos je od ozimnjeg žita u 77 kotara slab, u 48 sredan, u 29 kotara rdjav, u 221 kotaru zadovoljavajući, a u 57 kotara prinos je dobar. Nešto je loše stanje proljetnjeg žita zbog mraza. koji je maja mjeseca usporio napredovanje usjeva. Opravdanost vazdušnih napada na London. Kb. Berlin, 30. juna W o I f f o v u r e d javlja: Naprotiv više pokušaja engleske štampe, da ubijede neprljatelisko i neutraino inostranstvo, kako je London otvoreni grad, pa kako se prema tome njemački

vazdušnl napadi imadu smatrati kao napadi protiv golorukih stanovnika, može se konstatovati, da Je London iodsamihEnglezaoznaČivan uvijekkao tvrdjava. Kod toga je napose ova konstatacija od naročitog interesa. Prema jednom londonskom brzojavu izjavio je lord M o nt a q u e u gornjem domu izrijekom, da je prema njegovom mišljenju apsurdno, kad se London nazivlje neutvrdjenim gradom. London je srediŠte za proizvodnju municiie. S toga razloga se Nijemci služe samo svojim pravom, ako Lor.don bombarduju.

Grcka tragedija.

Talijanske vijesti iz Grčke, Kb. Milano, 29. juna. ,,Secolo“ javlja iz Atene: Dolazak Venizelosa je izazvao nemire, koje su izazvali kralju vjerne stranke. Francuske i ruske čete su povratile red. U cijeloj Atiki je do sad rasporedjeno 40.000 vojnika sporazumnih sila. Venizelos se nada da će brzo postati gospodar položaja. Jonnart nije toliki optimista već i s toga, što su kralju vjerni uapsili u Peloponesu mnoge Venizeliste. izbili ih, stavili ih pod obrazovani ratni sud, koji ih je i osudio. Svi grčki generali, koji se neće da pokore novoj vladi, proganjaju se. Venizelos će izvršiti izbor medju časnicima glavnog stožera i dvorskih činovnika. Princ Nikola će otputovati u Švajcarsku, princ Krištof u Englesku. Ukidanje zakona o nezavisuosti sudija. Kb. Atena, 30. juna. Venizelos je podnio kralju zakonski piijedlog, kojim sc za godinu dana ukida član ustava o nezavisnosti sudija, državnih pravozastupnika i drugih odredjenja, koji se tiču pravosudja. Ovaj zakon, koji će stupiti na snagu pro-stom kraijevom naredbom, podnijeće se naknadno skupštini na odobrenje. Ovoj vanrednoj mjeri je svrha, da se ponovo uspostavi ugled pravosudja, ko-ji su upropastili sudski činovnici, naročto oni, koji su učestvovaii u dogadjajima godine 1916. Venizelos i Italija. (Narociti brzojav „Beogradskili Novina”) Lugano, 30- juna. ,,S e c o 1 o“ javlja, da je Venizelosova namjera izmiriti se sa Italijom. U tu će svrhu imenovati jedan odbor, koji bi imao riiešiti sva sporna grčkotalijanska pitanja. Veij?zeI 0 sov govor vojnicima. GST%ii5caymrzojav „Beonadskih “ Lugano, 30. 3^* ,ov%o/o" javlja iz Atene: Venizeios je pukovhna iz Krete održao govor, u kojem je rekao: Poiitičare ću, I koji su Grčku strovalili u propast, dati 1 osuditi. Začetnici će decembarskih orgija dobiti svoiu kaznu. Vojska i uprava Imaju se osloboditi nečistih elemenata. U skoro ću pozvati pod oružje godišta 1916- i 1917-, a onda upitati grčki narod, da li je voijan za domovinu pridonijeti nove Žrtve. Venizelosov utazak n Atenu. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina") Rotterdam, 30. juua. ,,D a i 1 y T e I e g r a p h" javlja, da su uiice u Ateni bile posjednute četama sporazunmih sila, kad je Venizelos ulazio ti grad, jer je postojao strah od atentata. Kraij je hladno primio Venizelosa i ograničio se u razgovoru na najnužnije. Venizelos je izjavio, da ćc sazvati komoru, izabranu i915- godine, na što je kraij odgovorio: Znam vaš program i ja sam pristao, da se vlast vama povjeri.

Pokret za mir. Ugušivanje pokreta za mlr u Francuskoj. Kb. Zuricii, 30. juna. „Ncue Zfiricher Zeitung" javljaju iz Parisa: Štampa i parlamenat se bave s mirovnim agitacijama, koje su posljednjih nedjelja uzele znatan obim. Pariško gradsko vijeće primilo je odluku, kojom se vlada poziva, da ubrza s glasanjem o zakonskom prijedlogu, po kome se vojni obveznici prinudjavaju na vršenje svoje dužnosti. Medju pacifističkim agitatorima nalazi se izvanredno veliki broj onih, koji su protivni propagandi vojske. Ministar vojni P a i n 1 e v e je izjavio, da je preduzeo odlučne mjere protivu pacifističkih agitatora. U istom smislu je govorio i ministar predsjednik R i b o t. Posljednjih dana je u okolini glavnijil^ pariških željezničkih stanica uapšeno preko stotinu lica, koja su rasturala pacifističke brošure. Uapšen je i veliki broj žena iz naroda. Krivični policijski sud je juče saslušavao jednog šofera, čije je mjesto kod željeznieke stanice; on je vojnike, koji dolaze na dopust vozio kućama besplatno. Na podu tog taksametra nadjene su pacifističke brošure a u stanu tog šofera je nadjeno oko 10.000 tih brošura.

Novi kongres za mir. Kb. Bern, 30.

juna.

Za 1. oktobra sazvan je ovdje internacijonalni kongres zanatlija. Na dnevnom redu stoji pitanie o miru. Neograničeni podmornički rat. Propala krstarica. Kb. Paris, 30. junaHavasjavlja: Krstarica ,,K 1 eb e r“, koja se nalazila na putu za Brest, da bude stavljena izvan službe, naišla je 27. juna blizu obale od St. Mat h i e u na jednu minu i utopila se. Nestalo je .35 mornara i 3 časnika. Najnovije brzojavne vijesti. Smrtne kazne u Rumunfskoi. (Naročiti hrzojav „Beogradskih Novina") Stoekholm, 30. Juna. Po izvještaju'^Ut'to Rosij“ brzojavio je komesar mskog vojnog savjela na rumonjskom frontu' ministru vojnomf i petrogradskom radničkom savjetu, da su rumunjske vlasti 6. juna osudile na smrt 326 lica, medju njima 7 socijalista, tobož zbog veleizdaj© i da je ta osuđl izvršena. Veliki hro% ie ua fšen, narocn» sm i r vaJi b«frn<» -dg’Tt ^ -LPj« u. x uSfKUJ sci, ruska vlada je uložila vrlo oštar protest. Poloiaj na perzijskom frontu. (Naročiti brzojav „Bedgrađskih Novina”) Št^ckheim, 30. juna. ZvaniČni „Ruskij Invalid‘ : p še: Položaj na perzijsko-mesopolamskom frontu. gdje su Kurdi nedavno prođrli i napreduju u pravcu Kermanšah-Dževaudrus-Dovansir, pogoršao se. Kurdi su sad znatno napredovali, doprli su do oblasti Sene u pravCu Hamadana, gdje su se duboko uvukli kao klin u ruske položaje izlnedju Sakkisa i Henekina. Rusko odjelenje, koje je trebalo da posjedne liniju Sene-Dženawer-Geran i več je bilo doprlo do klanca kod Gerana, primorano je da se brzo povlači. Opasan unutrašnji položaj u Francuskoj. (Naročifi brzojav „Beogradskih Novina ') Bcrn, 30. juna. Francuski listovi donoseod 25. juna na ovamo znaeajne vijesti o

razvijanju unutrašnjeg položaja u Francuskoj- „Journal" bllježi atentate na željeznlčka kola i stanice. Da bi sp po svaku cijenu popularisala mlsao o neodložnom mi'ru bez anekslja, zauzeća I odštete, piše „Oaniois": Dok se vidokrug u Rusiji razvedrava, kuju se u Francuskoj opasne intrige. U ,,L‘Homm e E n c h a i n ć“-u ustaje CI e m e nceau protiv pacifističke propagande, koja je u Francuskoj isto tako opasna kao i u Rusiji. Povratak nadvojvode Friedrlcha u Beč. Kb- Beč, 30. juna. Maršal nadvojvoda F r i e d r i c h stigao je sinoć iz Sarajeva u Beč. Amerika kao kreditor sporazumuiii sila. (Naročiti brzojav „Beogradskih' Novina") Haag, 30. iunaIz Washingtona javljaju: Sveko1 i k i z a j a m, koji su do sad S j e d injene Države dale sporazumn i m s i 1 a m a, uračunavajući ovamo onih 15 milijuna dolara, datih Engleskoj, i 10 milijuna dolara, datlh Francuskoj, premašioje sumu odjedne mi1 i j a r d e d o 1 a r a. Neutralnost Brazilije. Kb. Amsterdam, 30. juna. ,,T i m e s“ javlja iz Rio de Janeiro: Ministar spoljnih poslova izjavio je, da je ovlašćen pa potpiše dekret, prema kome Brazilija ukida neutralnost. Sa potpisom ministar čeka jcš na saopštenje, da li se britanska zabrana za izlaz stranih brodova ođnosi t na brazilijansku kavu. Teškoće zbog prijevoza žita. (Naročifi brzojav „Bcogradskili Novina") Bern, 29. juna. Prema londonskoj vijesti bernskog , ) B'und'‘-a, engleska se vlada nalazi u najvećoj neprilici zbog teškoće, kako će se 1 V» miiijun busela žita, koji se nalaze u New-Wales-u, prenijeli u Eoglesku. Ministar-predsjednik New-WaJes-a je izjavio lično vladi u Londonu, da količine žita predstavljaju vrijeđnost od 375 milijurra šterlinga. Postoji opasnost, da će žito proždrti poljski miševi, ako se ono što prije ne prenese za Englesku. Financijsko sputavanie Grčke. (Naročili brzojav „Beograiskih Novina‘0 Rotlerdam, 29. iuna. Po potraživanjima, koja bftnke u Ateni i Pireju imaju u Lond,f*nu, ž ^Jia nareflJenju financoskog odjeljenja ministarst kade. Ovo je jedna nova ilustrac nate parole: za male narode. Štrajk u Engleskoj. (NaroČiti brzojav „Ecogradskih Novna") Rotterdam, 29- juna, Putnici iz Engleske javljaju: U Liverpoolu i Manchestru su u brodarnicama i fcvornicama štrajkovi na dnevnom redu. Radnici u Edlnburghu i Leedsu tražili su najozbiljnije ili mir ili da flota isplovi na more. Njemacki socijal-demokratski kongres. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novfna' 4 ). Berlin. 29. juna. • Socijal-demokratski stranački odbor je riješio, da se kongres stranke održi 12- avgusta u Wfirzburgu. Poslanik David je podnio tem prilikoin izvještaj o frakciji u R e i c h s t ag u, a Scheidemann je govorio o idućim zadacima stranke.

^smiju

— Ao, lažove ciganski, ne znaš ti da je ono bio ntoj pas! E, Ijudl, kinetovi, Cujcte H ovo? Ja ću njega kod kapctana tužiti, pa ću ići čak i mfnisteru! A, sine materin, da vi‘š kako ćeš zna;i, da je ono MUovanov pas, pa ćeš čak snati i za ona druga dva što si lane pojeo.!. •. Pisar poče nešto šaputati sa kmetom. koji sad energičnije stcžc zvonce, jako tasvoni i viknu: — Miiovane, ako ovako i dalje govoriš pred ovint sudom, znaj da ču te eatvortti! — Sta, menc da zatvorite!? A njega, ovog poštenjakovića, ćete ostaviii za seme, ovoga... — Nećcmo itii ni njcga baš ostavid, samo govori, brate, onako... *»»§ kako se u sudu govori, A tt, Mtto, slušaj šta te pltam; zašto si ubio psa svoga komsijc dettftttim Mita i dalje tvrdi, da on ne zna, č(ji je to pa$ bio, a ubio ga jc eato, š:o mu čini šictu po gradini. Kmct im najaad naredi da ieadju napol/e i da se „namire". * 1 * * opomiremu Mje moglo biti ni govoia Oni se nisu htdi ni gledati a A«mo U mirith Mita sasvim bezbrižno sede 1 izvuče iz džepa „flašicu" rakije. 1 kad Rod bf on (rucnuo i t nje, Milovan |)i zaskrguiao zubima, stezao pesnice i fteo Riavom. U kancelariji su st kmetovt saveali sa pisarem Jcako da presude tu <ruiCO . Po mRUenjn pisara, Mlm bl

valjalo ma]o zatvoriti, jer bi inače „uzeo maha", te mu posle niko ne bi mogao stati na put. Opet ih pozvaše unutra. — Hoćete li se pomiriti? upita stariji kmet— Nikako! odgovara Milovan. Sa ovakovim se ja nikada neću pomiriti. — Da ii bi se ti pomirio, brat-Mito?. — Pa... kad on neće, ne moram baš nl ja! — Šta, «... pasja vero!-,. Mita pocrveni. Baci kapu na pod, pljunu u všake i zgrabi Miiovana. Ovaj ga Junački dočeka, aii ga Mita ipak tresnu doie> — Evo ti, sad da znaš komc po sto puta kažeš „pasj.i vera“ Pred sadom si mi to kazao, pred sudom sam sc ja naplaiioi vikao je MUa pobedonosno. Sva se ta borba odigraia munievitom brzinom. Ali je i birov kao munja ulctio u kancclariju sa konopcem n ruci. — Veiuj Mitu I vodi ga u zatvor, naredi kmet. Za pet dana ga ne smeš pusfiti! — Ako, vikao je Mita, vodite me, zatvorite me, ali Milovan nećc nikada više videti kuče pred svojom kućomNeka eaa, s kim je tabrazdio«... Još rnnogo bi on bogoradio. »H ga birov odvuče. Pet dana je zaista morfto odležatl n zatvorn. No stara njegov* veselost

ga ni tu nije izdala- Seoski dućandžija je često dolazio k njenni i donosio mu po pola lifcra rakije. Mita samo dva puta navrne i sve ispije. Tada su prolazniei mogli čuti onu njegovu oiniljenu pesmu: „Haj, Iiaj, ala fino živini!"

Vojislav J. Kiihmdžie: Bol. Ona pođiže oči k nebu. Oae lagano potamnešo maglom na mah, ko čisto staklo. Avaj! nje nenia više.... Napolju samo uoć i mrak, Građ ?amuko umoran, tih, nt;m. St\ari i senke ćute... tišina, mir, ćutanje... Sam. Bole! da li te ima gdogod? Outanje je strašno. VeUr miluje prozorska okna i peva.... Ona leži, kao kip od mrainora tiha, uboga, sirota. Mrtva... San?,.. Mriva. — Ko?.. Ko? — Ona... Ona. Kao nasmcjana! Bože jesam li budan? Da. Viđim njene usno su stegnute, blede, skupljene, pripijene, Hladan znoj irbio po čefu. — Nje nema višc? — Nema. Ža fccdiko? Za uvek, za svakad, za navek, I večito bez nje ostati? Večito .. večito... večito. Boji... boli... boli... A kolifco m« je volela. Ona ćuti. Misao je mrt\ r a, oko ne gieda. Možda duša negdc lebdi okoio mene? Ali ona je hladna, »rtva, umria n uvek, za svakad... &itim i oscćam. jedan strah potiče k grudi. Uspomenc prvjeća. Kao <a svafcom da ae otvara ro jedua fcrvava, tajaa

rana. Na dnu treperi duboko kao zatalasane velikc dubine. Sve je pokrenuto. I ne gledati više te oči? I ne videli više taj osmeh ? I ne čuti tu istu duboku, poznatu reč. — Ponor... mrak... strah... A prošlost je bila tako lepa. Cini mi se, da ju je ona ulepšavala... Kukavica će pevati porcd puta. gde ćemo je sutra sahraniti. — Jeđna krv, jedua krv... Osećam tugu. Damari biju, u grhi teško. Kao da violinska žica se kida u praznoj ledenoj sobi. Ton i zvuk je: krt, kratak, težalc, tužan. Ili kao kad tužno voda pišti pod kameuom. i zar sa ne zaboravlja to? Nikada.... Srce se grči, svija, steže, skuplja. Misao luta, pusta, teška, nesmišijena, besvesua, Za tiin staje, ukočena, mima, ćutljiva. Potom treperi opet srce. Ouo igra, treperi, besui, — I mir.... A na dnu duše uešto jeea, plače, grca pod uspomenama. To osećaji iale za nećini izgubljenim, nepovrativim. 1 nikada so više nc vraća? Nikada. Mrak pada, kao pod olovnim teškim nebom u jesen. Boli... boli... bob’ A suza prati tugu tihu, besVrajnu.... I nemože se to nikada nadoknaditi? Nikada! 1 BoJ j« vcliki ? — Veliki! A Tuga je ogromua? ■— Ogronma! Ta, ko je to neprežaljen? Matf... Mati... Mati,...

Grad i okolica. Jedno nedirnuto pitanje. Danas jo život tegoban u oijelorri svijetu, aU se no varam kad tvrdim, dai danas kafedžije i gosUoničari najbolje žive. Naše kafedžije i gostioničari je•dini su stalež društveni, koji u neku ruku živi i radi nezavisno. Kod sviju njih za sve artikle cijene su proizvoljne. 11pravo onake i onolike, kako se svide gospodaru rađnje. Zbog to 0 a je kod jeđnili n. pi-. cruaJ kafa 0.30 h. kod drugih 0.40, a kod nelrih' čak i 0.50 helera, kod jednih je rakija 0.20 čašica, kod drugilr 0.30, pa 0.40, 0.50 i 0.60 helera; kod nekih je vino 4 kr. litar, kod nekih 5 kr., kod drugih 6 kr. lilar. Možda će te reći, pa to etii razne vrstel Medjutim mi svi znamo, da sad pijemo svuda jednu i istu kafu' i čist jeeam. E pa on<ia od kuda ove razne cijene? Pa onda sve kafedžije dobijaju jednu i istu rakiju iz đržavnoga rnagacina i od kuda ove razne cijene; i naj-' zad sve kafediije beogradske kupuju vino od đvojice vinara iz Kruševca jedno i isto vinjoj , i otida od kuda ove razne cijene? Da zastanemo maJo još kod ov© stvari. Prošle godine u ovo vrijetue bila je cijena čistoj kafi u zrnu 12 kruna bilo je dovoljno, i mi smo onda pili čistui kafu za 0.20 helera. Docnije počelo je da nestaje kaie i ona je poskupila. Ondat su kafedžije podigle cijenu crnoj kafi na’ 0.30 h. Niko se nije bunio protiv togav jer onda bijaše nestašicle i u šećeru, ali smo barem pili čistu cmu kafu. Sad prije svega šećera ima dovoljno, i kafedžije ga dobijaju u dovoljnojf količini po 3.20 kr., ali kafe nema, i oni kupuju ječarn i plaćaju ga, kako se žale po 4 kr. kilogram. Neka je f tako, ali od f kuda dolazi to, da mi kafu od ječma pla-, ćamo 0.30, 0.40 i 0 50 h. kad smo ranije čistu kafu pili po 6.20 helera. Onda n. pr. rakija. Ljulu rakiju piaćaju kafedžije u državnom magacinu po 6 kruna litar, a oni je prodaju po 20—3Q kruna litar. Ja sam kuriozma rađi mjerio, koliko čokanjčića izađje iz jednog litra i našao sam 55. Kad svaki čokanj« čić prodaje kafedžija samo po 0.40 heIera, što je najmanje, on za litar đobije 22 krune, naravno, kad bi prođavao čisliij rakiju, kakvu iz magacina dobije, što nikad ne biva, jer svi od reda „krsle" pića .— t. j. đodaju vode. Zasebno je, što neki' tjeraju sa cijenama i dalje i prcdaju po 0.60, hel. čokanj i onđa naravno istera i na 40 kruna litar. Mnogi od nas prinndjeni su, da se hrane n gostionicama kao samci. Pntn: \ već uvijek. Tu je tek strašno. Zagledajže ——ii a_ćate Jte a. 20 đana bda je npr. bora« nija, tikvice, grašak 6 pa i više kruna kilogTam. Kao novina to je bilo dahome jkupo. Kad su se ta variva pojaviia u go« stioničarskim trpezarijama, bila je porcija jela 3 krune. Skupo, ah se niko nije bunio. Sknpo je i varivo. Danas je n. pr. boranija 2 krune, grašak 150—240, tikvice 1 kruna i t, d., ali cijena se u jelov- r nicima ne miienja, ona je još neprestano 3 krane porcija. Tako će to trajati cijelog ljeta, samo ako im se ne stane na put, i ako oni sad već meću ovčije meso u ta vanva, mesto jagnjećeg, a ovče« tina je naravno jeftinija nego jagnjećinat Ja ovim samo hoću đa skrenem paži' nju mjeix)davnhn. Jer, Ijudi sn vezani za kafane svojim potrebama, a' kafane nijesn za to, da dern kožu sa živih Ijudi, M. Dnevnš kalendar. Danas je nedjelja 1. jula; po slarom 18. juna. Rimokatollci: 5. nedjelja po Duhovima; pravoslavni: Leontije, Ipatije. Kinematografi: Vojni kino (Koloseum): U 4 i 6 sati poslije podne predstave za vojnike.— C i kr. gradjanski kino (Paris): U 2-30, 4 i 6 sati predstave za gradjanstvo. — „Slavia": U 3'30 16sati poslije podnc predsiave za gradjanstvo. Botanlćka bašta.Otvorena utorkom čeivTtkom, nedjeljama i praznichna. Ladja izmedju Zemuna 1 Beograda kreće iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 ssti navcče svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Poiazak iz Zemuna za Beograd od 5'30 ujutro do 8'30 naveče svakoga sata osim u 12'30 poslije podne. Časnička i činovnička kasina otvoreua je do 12 sati u noći. C. ik. vojnički dom: Čiiaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 satt ujutio do 9 sati na veče. Slobodau pristupsvakom vojniku. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati lzjutra do 8 sati u veče. „Grand Hotel": Dncvno koncerat Počctak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolcsnika u bolnicama: U bolnid .Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U bolnici .BrSnn*: od 9-30—12 sali prijc podne i od 2—4 saia poslijc podiie. Rimokatolička služba Boija. Danas, u nedjelju 1. jula, vršiće se služba Božja: l. U konaku: U 8 sati prije podne sr. misa sa njemačkom i hrvatskom propovijedi za c. i k. vojsku. Pristup imadu i CradjanL II. U žnpnoj crkvi: U 8 sati prijc podne tiha sv. raisa. U 10 sati hrvatska propovijcd i svečana služba Božja. — U 4 sata poslije podue litanije. m. Dalje će se za taHjanske ratae zarobljerake vršiti u njihovom logoru na Kalemegdanu a 10 sati prije podno sv. misa sa talijanskom propovhedi,