Београдске новине

Bioj 190.

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

13. jula 1917.

Strana 3.

grada, gdje je prijavljivanje bilo obaivezno. U prvoj polovini godine bila je mala zaraza (sitne boginje) i to ponaj,više medju školskom djecom, a zbog otvaranja škola u proljeće. Preko ljeta razvio se trbušni tifus (Typhus abdoni, vrućica) i to ponajviše na periferiji varoši gdje nije bilo vodovođa, .već se stanovništvo siužilo bunarskoin vodom- Od ostaiih zaraznih boiesti bilo je preko cijele godine gušobolje, zatim za vrijeme ljeta srdobolje .(31 slućaj), u drugoj polovini godine .velikog kašlja (36 slučajeva) i pri kraju godine srednjih boginja vodenjaća (Varcielia). Da bi se spriječilo raširivanje zarazniii bolesti, opštinski je sanitet 16. januara izđao naredbu svim opštinskim i privatnim ljekarima, da sve slučaje,ve zaraznih bolesti prijave nadležnom Varoškom fizikatu; 14. februara izdana je naredba o postupanju sa bolesnicima, osobito s onima, koji su od zaraznih bolesti umrli, a 31. marta pooštreBa je naredba o prijavi i odjavi zaraznih bolesnika. Ova je narcdba 15. jula, kada se pojavila zaraza trbušnog tifusa, ponovljena i dana su nova potrebna upustva. Osim ovih prvih miera preduzete su u sporazuinu s varoškim fizikatom j ostale mjere za suzbijanje zaraznih bolesti, kao izolovanje zaraznih bolesnika kontumaciranje okolino (porodice) razboljelog od pjegavog tifusa ,(Typhus exanthematicus) u naročite domovc za izolaciju. Zarazni bolesnici, koji nisu imali njege kod svojih kuća, uiti su mogli biti izolovani od zdravih, prenošeni su u c. i kr. zaraznu bolnicu, koja je ustanovljena naročito za liječenje gradjanskog stanovništva, oboljelog od zaraznih bolesti. Kontumaciranje porodica zaraženili bolesnika (Typhus exant3iemaiicus) vršeno je u Domu za izoliranje, koji je otvoren pri c. i k. bolnici za zarazne bolesti, a i opštinska uprava je ustanovila svoj naročiti Dom za ove svrhe. Pored ovih mjera za suzbijanje zaraznih bolesti preduzeta je još prema naredbi i uputstvu varoškog fizikata i dezinfekcija stana i stvari zaraznog bolesnika. Opštinski je sanitet izvršio ukupno 629 dezinfekcija i to: formalinom 579. samporom 24, kreolinom 25 i karbolom 1 . — Na materijal za dezinfekciju utrošcno je 600 krunaPošto su se krajem 1915. i u početku 1916. g. pojavile u jačoj mjeri u Beogvadu i po selima velike boginje, c. i k. zapovjedništvo beogradskog sreza 1 grada Beograda naredilo je obavezn o k a I a m 1 j e n j e p r o t i v b o g iji j a. Kalamljenje je vršeno u dva maha. a vršiii su ga opštinski ljekari besplatno- Kalamljeno je svega 45.930 lica i to: prvi put 1692 lica, od kojih sa uspjehom 828 ili 49.05%; drugi put 44.238 lica, od kojih sa uspjebom 9-475 ili 26.43%. Pošto je broj stanovnika u Beogradu u mjesecu januaru iznosio oko ig.000, a krajem goaine oko 50000, izlazi da je procenat kalamljenih bio oko 90%. U opštinskom k u p a t i 1 u vršeno je besplatno kupanje siromašnog stanovništva. Protiv kolereitifusa — za siučaj, da bi se ove bolesti pojavile izđalo je c. i k. glavno vojno zapovjetlništvo naredbu za proiilaktično kalainIjenje gradjanstva sa uputstvom, sa kojjm su upozuati svi opštinski ijekari. Kadu saniteta na kontrolisanju životn>h nanvirmoa poklanjala jc i u 1916. godini opštinska uprava najveću pažnjti. Da bi se sprijeeila prod-aja falsitikovanc i ukvarcne Tobe, kao i krivo mjcrenje, i da bi se ođržala najveća čistoća lokala, u koiima se vr.ši prođaja životnili namirnica, organizovana je samtcisko-pijaena kontrola. Radi loga je ustar.ovljcn „Zavod za ispitivanje životnili namirnica", kome je poeclkom ftbrirara postavljen za šcfa dr. Aleksandar Zcga, kome je pridijeljcn i potreban broj poinoenog osoblja. Postavljena su i tri srtEnčna kontrolora za spoljnu službu. Za kontrolti klanja zdrave stoke postavljen jc 15. juna vetcrinar Aleksa Popović. Zavod za ispitivanje žšvotnih namirnica izvršio ic u toku godinc hcmljskih {Mtaliza na 1474 predmcta, od kojili su bila neispravna 302 ili 20.5%. ZavoJ ie vršio anaiize za pntrebe c. i k- vojmh vlasti, opštine i privatnili liea. Da bi kontrola živofuih namirnica bila potpuna i rad kontrolora udešen na jednaki način; isto tako da bi sanitetski kontroior mogao na licu mjesta konstatovati: koja je životna namirnica nezdrava, ukvarena, falsihkovana, nezrela i t. d., tc da bi prodaju iste mogao odmah obustaviti i poslati Zavodti za ispitivanje životnih namirnica, opštinska je uprava na predlog sanitetskog odjelenja propisala novo „Uputstvo za kontrolisanje životnih namirnica po trgoviina i radniaina, kojim je dopunjen „Pravilnik za vršenje sanitctsKo-policijske siužbe u opštini beogradskoi - ' od 1915. godineKod pregiedavanja životnih namirnica pronadjene su ove ispravne n 15-246 slučajeva; poučeno je i opomennto 4829 lica, a za kaznn predioženo 167 lica. Uredjenjem opš.Inske sanitetske slnžbe odredjeno je, da sve varoške babice prijavljuju sandetskom odjelenju broj izvršenih porodjaja i popačaja (mrtvo rodjenje). U tu svriiu izdalo je c. i k. glavno vojno zapovjedništvo 24.

iulu 1916. naročiti „Propts i uputstva o .vršenju babičke prakse“/ Radi kontrolisanja i davanj.4 uputstava o babičkom radu držan je više pnta „babički dan“, na kome je opštinski ijekar dr. B. Pijade vršio kontrolisanje babičkih instrumenata i ostalog pribora za rad, kao š:o je pregledavao i njihov dnevnik i vršio propitivanja zbog kontrolisanja njihove stručne spreme. Ukupno se u Beogradu u g. 1916. rodilo 229 muške i 214 ženske djece, i to: u januaru 26 niuške i 23 ženske djece, u februaru 22 muške f 25 ženske djece, u martu 39 muške i 28 ženske djece, u aprilu 28 muške i 22 ženskc djece, u maju 31 muško dijete i 30 ženske djece, u junu 22 muške i 19 ženske djece, u julu 19 muške i 17 žeuske djece, u avgustu 7 nniške i 17 ženske djece, u septembru 6 niuške i 14 ženske djece, u oktobru 11 niuške i 6 ženske djece, u novembru 5 muške i 5 ženske djece, u decembrn 13 mtiške i S ženske djece- Pobačeno je (mrtvo rodjeno) svega 25 muške i 2 ženske djeee. Broj uovorodiene djece. za kcju je opštinska uprava piatila babičku pomoć, iznosi 151 ili jednu trećinu od svih pcrodjaja. Visina babičke pržkse, koju je opštinska uprava plačaia za siromašne porodilje, iznosila je do 7. aprila 15—25 kruna prema đaljini stana porodilje i babice. Od :oga dana taksa je svedena na 10 kruna za običan porod.iaj i 5 kruna za pobaćaj. Ukupno je ispiaćeno za 151 porodjaj 1733 krtme iii rrosječno 11 kruna i 50 lielera od jednog porodjaja. — Varoških babica prijavljeno je u toku godine 32, od kojih su svcga 17 ukazivale ponioć opštinskoj sirotinji. Mortaiitet. Ukupan broj s m r t n i h s I u č a i ev a, prijavijen opštinskom sanitetu, iznosio je u Beogradu u 1916- g. 1777, i to u januaru unirlo je 112, u februaru 174, u martu 192, u aprilu 187, u maju 176. u junu 162, u jtihi 165, u avgustu 170, u septernbru 125, u oktobru 89, u novembru 116, u đecenibru 109 iica. Od zaraznili bolesti umrlo je u 1916- g._svega 100 lica, a od ostalih bolesti 1677. Prosječno je u mjcsecu umiralo 148 lica, prosječno u jednom danti 5 lica. — Najviše je Iica unirlo od: tuberkuioze (551) ili 25.68%, bolesti organa za disanje (197), bolesti orgaua za varenje (161) i bolesti nervnog sistema (116),. Smrtnih slučajeva zbog povrede i nesreec bilo je 35; samoubistvo je počinilo 9 lica. Najviše je Ijudi umrlo u mjesecu martu (192), a najmanje u nn'esecu oktobru (89). Po polu umrlo jc m u š k i h i to: do 1 godine starosti 86, od 2—9 godina 164, od 10—19 godina 51, od 20—39 go. dina 111, od 4U-59 godina 147, od godina dalje 281 lice, ukupno muških 840; ženskih lica umrlo je: do 1 godine starosti 97, od 2—9 godina 166, od 10—19 godina 90, od 20—39 godina 178, od 40—59 godina 151, od 60 godina dalje 255 lica, ukupno ženskih 937Po mjestu je umrlo: kod svojili kuća 1185, u varoškoj boinici 390, u bolnici za duševne bolesti 168 i u c. i k. boinici za liječenje zaraznih boiesii 34. Od cjelokupnog broja umriili lica dobilo je od opštinske uprave besplatno grob i kola 1577 lica, a besplatne mrtvačke sajtduke 660 lica, što znači, da je od 17/7 umriih lica bilo samo 200, čije su porodiee mogle platiti pogrebne troškove. Rad na čuvanju zdravija škoiske djece. Pored rada na besplatnom liječenju siromašnog stanovništva, opštinski ijekari vršili su i dužnosti školskih liekara ii svom reonu. Svaka osnovna škoia (u Nataliiinoj, Makenzijcvoj, Hujduk Veljkovoj, Bitoljskoj i Dušanovoj ulici) imala je svoga školskog Ijekara, kome je stavljeno u dužnost, da se stara o sanitetskim i higijcnskim prilikama povjerene mu školeZuravlje jc školskc đjece bilo u opšte dobro i svega su dvije škole zbog zaraze malrh boginja morale biti za neko vrijenie zatvorene, temeljno očišćene i dezinfikovane. Osim toga su školski Ijekari svu djecu kalcmiii protiv velikih boginja. (Nastaviće se)

Grad i okolica.

Dn*«nl hslendar. Danas jc pel.ik 13. jula; po s'arom 30. jtina. Rimokatolici: Margnrita dj.; pravoslavni: Sabor 12 ap. (Paviov-dan.) Kinematograii: Vo)ni kino (Koio$tum): U 4 i 6 sati poslije podne predstavc za gradjanstvo. — C. 1 kr. građjanski klno (Parls): U 6 sati poslljc podnc predstava za grad|ans!vo. notaniJka bašta.Otvorena ntorkom, iilvrtkom, ncdjcljama i praznicima. Ladja izmedju Zeninna i Beograda krcće lz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati navcfe svakoga sata o s t m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna za Bcograd od 5 30 ujutio do 8'30 naveie svakoga sata oslm u 12'30 poslljc podne. Casnička i iinovnlika kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. 1 k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanjc i igranjc, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na večc. Slobodan Juistup svakom vojniku. Riječno knpatilo na Sa vi, olvoreno od 6 satl izjutra do 8 sali u veče. „Orrnd H o t e 1" : Dnevno koneerat. Poietak u 6 satl poslijc podne. Posjcta bolesnlka u bolnlcama: U botnici .Brčko': od2—4 sata poslije podne. U bolnlcl ,Brflnn“: od 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata posllje podne.

-*~ TT Tražl ga opštlna. Gospodin Sava P a v 1 o v i t, ko# ima nepokrctno hnanje u opštini f a k o v s k o j, potrebno je da se odmah obrati uredima tajništva opštiise grada Beograda, radi izvjesnog hituog saopštenja.' Pogreb Mihajla Nagya. Pogreb pokojnog med. akc. Mihai1 a Nagy a saniletskog odjelenja vojne generalne gubemije u Srbiji bio je juče u 9 sati prije podne. Sprovod se krenuo iz mrtvačnice bolnice ,,Brčko“ kroz špalir momčadi I./27. bataljuna. Na pogreb'u je svirala glazba 409. bataljuna. Za mrtvačkim odrom fšla su izaslanstva raznih zapovjedništva, vlasli j zavoda. Parastos Vlad. Petkoviću, Disu. Porodica pok. Vlad. Petkovića, Disa, književtnka, davače svonne dragom pokojniku parastos u subotu, 14. ov. mjeseca, u 9 i po časova prije podne, u Sabornoj crkvi. Za uspomenu na svoga muža — za beogradsku slrotinju. Gospodja Ruža S i m i ć, na dan godišnjlce smrti svoga muža pok. Jerotija Simića, poslala je kao svoj priiog za ponraganje beogradskc sirotinje svotu od 100 kruna, siioUnjskom odjelenjn opštine grada Beograda. Nove uputnice za inliieko. Izradjene su nove uputiHce za mlijeko 1 u toku ovog mjcseca biće zamijenjcne sa starim. Skrcće se pažnja zaintcresovaii'im, da nije potrebno donositi nov'a Ijekarska uvjerenja; niti dolaziti za zamjenu islili, jer će to sve opština grada Beograda izvršiti sama. Kada će se moći nove uputnice u zamjcnu za stare pođići, obiaviće se nakuadno ovim putem. Potrebna burad i čabrovi. Opšuni grada Beograda potrebno je: 4 nova bureta za iznošenje Izmetina; 2 čabra i 2 veća crpaka. Ko bi htio od majstora-kačara ove sudove dobaviti opštiid grada Bcograda, neka podncse ponudu ekononmom odjelenjh opštine gradaBeograda najdalje do 16. jula ove godine, gdje se i ostala potrebna obavještenja mogu dobiti. Nadjena legitimacija za kupoviiiii mesa. U utorak, 10. ov. mj. nadjene su na Cvjetnom Trgu četiri legitimacijo za kupovinu mesa, i to .pirtl brojevima 64, 65, 66 i 243 (I. rci’oii), ,a pod brojern djjelovodnog protokola 588 a, b, c i d. Pošlo im se na drugi način nije mogao naći vlasnik, to se ovaj poziva da legitimacije po podnešenom dokazu svoje identičnosti podigne u ok'rnžnoj konumdi za ga 1 Beograd., Izvještaj prijavnog ureda11. jula: Prijavljeno 101, odjavljeno 54, selidaba 54; u hotelima prijavljeno 94, odjavljeno 178, ostala 352 prijavljena putnika. , , j !t — m “Jjnjgiigf' Narodna privreda. Povećanje cijene mrkom ugljenu. Javijaju iz Beča, da se uskoro iiria očekivati povećanje cijene mrkorn ugljenu. Sad sc pregovara o tome, za koliko trel)a ta cijena da se povcća. Pamučna berba u Egiptu. Po zvaničnoj sbitistici egipai-ke vlade, izostaće pamučna lrerba sa 6, odno-uo 2 od sto ispod normale.

August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 34 Ško!a je bila nakićena zeleuilorn j zastavicama. Moja maia četa bila je donije.'a granja, zelenila i cvijcća, a ja sain načinila zastavice, te jskilismo sobu upravo raskošnos Ma!i dječaci i djevojČice, što stoje pođ mojom komandotn, ponosili su se nemaio, da su oni prestigli u tom zreiiju djecu. Na ovaj dan bilo se je skupilo za čudo mnogo gosii nesamo iz mjesta Jaiševa nego đosta vlastele iz okolico naše. Dodje naravski župnik, načelnik, bilježiuk, trgovci, gospodje iz mjes a, dodje napokon — ćemu su se svi čudili —v i grof jalševaćki, koji prijc nije nikađ Za.'azio medju svijet liiti ,se brimio za našu školu. Ja sam istina bog Zagrcpčanka, varoško dijete, doživje!a sam i preži\ iia kojekakvib svcčanih ispita i parada, pa nisam s toga nimalo plaba; ali ovaj put nekako mi je čudno bilo pri đuši i krv mi je kucala življe, jer sarn znaia, đa ima međju slušateijinia ijudi, koji mi nisu prijazni i da bi najmanja moja pogreška kođ is piia u novinama bila raspredena na široko. Uzdala sam se ipak u Boga, da ine moja svijest ostaviti neće. Ponajprije budu ispitivana dva viša razreda.. kojim je bio učitelj 8ilić. Meni je vrlo teško pisati o tom, kako su djeca odgovaraia i nebih nikad pred svijetom izrekia svoj sud, neka mi se nekaže, da i* mene mržnja govori; ali tebi, koja si mi posestrima, pre’d kojom štoji otvorena sva moja đuša, mogn reci cijdlu istinu. Djeca su mucala čudnovato, svaki čas bi zapela i kako se po svern vidjeio, učilo se n tim razrcđima samo napamet, a na misao, na pravo značenje nije se pazi'o. šuić se gotovo znojio i rumenio od neprilike. Kad bi najedanput ovaj ili onaj izmedju prisntne

gospode upifao djačića za ovo ili ono, jer nije nikad bilo odgovora, vladala je u sobi samo mrtva tišina. Gospoda gu čndnovato kretaia glavom videći taj neuspjeh i pregledavajnći loše, zamrljane pisanke reče načelnik učiteija poslije podužeg vremena: „Jeste li svršili, gospođine uftitelju? Ja mislim, da bi dosta bilo. Zar ne, piesvijetli gospodine grofe? lli zapovjedale li možda, da se ispituje dalje?“ „Hvala lijepa, dosta je,“ odgovori grof. „I ja mislim, da je dosta," nastavi načelnik. „Hvala, gospodine Siliću, na vašem trudu; vidi se, da je dobre volje bilo i nadajmo se, da vam se volja ispuni, da bude do godine nešta bolje. Osobilo bih vam preporučio, da pazile na pismo, jer u tirn pisankama ima zbilja vraških kvaka. Sad jo red na gospođjici Kunovićevoj. Da čujemo, što znadu njezina djeca.“ Šilić porumeni kao rak, pokloni se gostom duboko, đa su rukavi njegovog crnog kaputa uzrnakli do pol ruke, zatim mahrtu djeci, nek izidju gak se stisnu u kut škotske solje, da čuje moj razre<i. Gospodja Silićka, koja je u cmoj svilenoj lialjini s ogionujim perom na šeširu sjedila medju goslima, nije bila tako strpljiva. Najedanput sunu u vis, da joj pero ftudno zalrepti, pokloni se gostorn vrlo graciozno, slisnu svoje usne i dignuvši svoj šiJjasti nos, ode skakućući iz škole, omjerivši ine rnirnogred strašno prezimim pogledom. Sad dovedoh ja svoje malićei mal ce. Krv mi je nekako išla u glavu a pređ očima mi se miješalo jedan časak, kad pam vidjcla pred sobom toliko glava. Mislim, da se glumcu tako nekako za magli, kad prvi put izidje na pozorište i sp.azi glave općinstva; no ta je neprilika frajaia samo jedati hip, pa sam se prennla u svoju svijest. Činiio mi se, ćla sam kapetanom junačke čete, jer pu moja dječica lijepo u bijelo seljačko rulio obučeua koračala u školu uzdignute glave, vesela lica, da ih je milo bilo gledati. Djevojčice su imale u ruci svaka po kiticu cvijeća i iijepo vezenu maramicu. Vidjelo se na maiišima, da su jedva mogli docekati slavu današnjega dana; stojahu kao vojska, koja gori željoni, da navali čas prije na neprijatelja. Djcca su gledala gospodu, ali su napokon svraćala svoje oči na me, očekujući znak. Poslije molitve uzeše moje male rešetati i to oštro rešetati. Napisala sam kratak pregled svega, što sam učila s dječicom, te predala taj program gospodi kod zelenog stola. Prema tomu sam ispitivala sama, ali kako rekoh, još više su pitali naš domaći a i Ineki strani župnici, kapelani i izaslanik župa.nijski. Rađila sam, da dječica ponajprije upozuaju i razumiju onaj mali svijet, što ih okružuje, đa iz srca istrijehe prostotu, zavist, himbu, te da živim osjećanjem prigrle sve, što je ljubavi vrijectno, i što je krasno i đobro. Kušah djeci otvoriti srce, lazgaliti prirodu i uc:;jepiti u nilade duše divne one zakone morala, koji su najljepšim ukrasom naše vjere. Us to dakako nisam zaboravila na čitanje, pisanjjei i računstvo. Prigovorićeš možda, da je moj program preobilan, preopširan da sc povodim za zlim primjerom onih pedagoga, kojima sam sama prigovarala, da trpaju u mozak sitnc djece sve moguće znanosti ovoga svijeta. Nečinim ja toga., moj običaj nije pri ispilu ciganiti ili sljeparili. Kod mene dakako nema govora o anatomiji, fiziei, povjes'i literature ili svjetskoj historiji, već je kod mene sve en nriniatare, kao što su i moja dječica mala. Ispit je bio veoma veseo i živaban, pače nije to ni bio pravi ispit, kako ga sebi zaruišlja pedantičan školnik, vcć živalian akademički razgovor mcdju djecom i gosj>odom za zelenim stolom, u koji sain se kadšlri i ja uplela. Tu nije gotovo nijedan malić zaninjao, već se odgovaralo, čitalo, računa'.o brzo, kratko i jasno, pače i stidljive inače djevojčiee nije srncla ni uajmanje prisutnost tolike gospode, to je i slaba polovica moje škole osvjetlala sebi lice. Gosti su pokazivali vcselim odobravanjeni, kako su zadovoljni, a župnik nri reče, da je đosta, jer da se svatko mogao uvjeriti o napretku škole. Još izidje malen djačić, te progovori za opro štaj nekoliko stihova, a najzad zaori složno i iz tih malih grlašca sveta naša pjesma: „Lijepa naša domovino!“ Nesnli se, da ti sve te na oko prozaičke slvari opisujem tako prozaički, nekako sam umorna; aii vjeruj mi, da se u onaj čas, kadno se svrši ispit, odvalio velik težak kainen od srea moga. HvaJila sam B»ga, da mi je dao snage ustrajati na motn mjestu, te sam napokou uspjcla i pobijediia. Svi su gosli pristupili poslije ispita k ment a prcd svima grof. Podavhi i stisnuvši mi rtiku, rcče: „Gospodjice! Lijcpa vam hvala za današnji dan. Bila jo prava slast. sve to slušati i gleđali. Vi ste se uislinu opoštenili i svijetu pokazali, šta je i kakovo mora da bude uč.iteljsko zvanje. Cestitam vam.“ Grof nadari zatim najbolje učenike i učenice škudama (cekinima). Za njim čestitaJi m.i i drugi gosti, i od tolike hvajct i slave bila sam uzrujana i razdražena, te rne je upravo zaboljela glava; no lako je, draga Hermino, preboijeti takovu bolesl, kad ti srce kaže: Eto nagrada te zapala, živa simpatija svili plemenitih i pame nh ljudi. Nije dakako ta simpalija jeduo glasna. Biiježnik me je gledao za toga moga slavlja ispod št< tinjastih obr\a kao

idlvlji mačak i usne sa mu se pomlcale, kao da hrska Jješnjake. Šilić, gladeći lijevim dlanom svoj desni rukav i gledajnći u zemlju, crvenio se dovrii glave; kod kuće pakd napasti veiecijenjena gosj/odja Šilička svoje maftke na moj maieni cvijetnjak. Thea-ruže i cvijet kaktusa padoše žrtvom školnikovičine osvete. Na dan jspita jiočastio nas domaći župnik, kao nadzomik naše škole. Pozva daKako i otmenije gospodje iz mjesla i okolice. Tu blizu mene sjeđjaše i na čelnikovica i do nje cvatući bilježnik ,,ritez od birse.“ Naše susjedstvo kanđa mu nije milo bilo, jer se na svojoj slolici previjao kao piškor. Nije ipak srnio hili neuljudan, što više prema svomu je viteškomu glasu i jzuačaju počeo dco riti naftelnikovicu i menc naravski sve smiješećeg se lica, krottoai i ponizno, uz. slalke udvome riječi. ,,Gospodjice!“ reče mi taj lažac medju ostalima, pruživši mi upravo zđjelu raka, ,,vi se danas nezovete Branka.“ Već kako? ,,Viktorija?“ nakesl se Mišoci, ,,jer ete danas tako sjajno jK>bijedili.“ „I jest,“ potvrdi načelnikovica kate gorički, „samo najpodlija zavist neće te pobjede da prizna.“ Taj svoj govor jjoprati vrijedua go sjjodja vrlo oštrim aristokratičkiin poglcdom, da „vitez de birsa“ nije smio ni pisnuti, ali ću mu ja na to kroz šalu: „Hvala na vašem priznanju, gospo dine bilježniče! Vaše priznanje vrijjedi mi više, nego sva ostaia hvala i slava, kojom su me danas počastila gospoda." „Molim, rnolim, zašto?“ zarnuca bilježnik od neprilike. ,,Ta nesjećate li se, što ste mi rekli kad sain varn se, stigavši u Jaiševo, noklonila?“ ,,Ne, nesjećam," izmuca bilježn k zacrvenivši se do vrh glave. „Ah viditel“ opet ću ja. „Sjediii ste prebačenih nogn na okrajku stola, a ja sam slajaJa pred varaa. Ođbijali sle mi iz svoje lule guste dimove pod nos. Upitali ste me za nauke, za svjeđočbe, poslije sfe pače rekli, da do svjedočbe nišla nedržite; kako je stisvim izlišno bilo, da sam ja ;uno došla, jer je prijašnja učiteIjica dobro ovršila svoju zadaću i kako ćete mi strašno paziti na prste. Ta sad se valjda sjećate, gospodine bilježriiče?“ „Sjećaml Sjećam 1“ šapnu Mišoci stisnuv glavu medju ramena, neibi ii sakrio svoje lice, što je od stida i vina cvalo poput paprike.

Poslijednje brzojavne vijesti. Austrijski večernji izvještaj, Kb. Beč, 12- jula. Neposredno južno od Dnjestra biie je više mjesniit bo-rbi. Položaj je nepromijenjen. Njemački večernji izvještaji. Kb. Berlin, 12. jula. Na zapadu traje živa topnička djeJatnost u Cliampagni' Na istokti je došlo do mjesnih borbi južno cd D n j e s t r a. Njemačka i Amerika. (Nai'očiti brzojav„Beogradskih jNovina“) Berlin, 12. jula. „Berliner Mittagszeitung“ javlja, da je fiaeksikanski poslanik u Berliuu otputovao u otadžbinu, pa će se jjovratiti t« k poslije po godine. Isti je posianik prije svog puta izjavio, đa Meksiko ne će nikada pristati uz sporazum, a!i ujcduo ne ćc otvoreno podupirati Njemačku. Velika konferencija sporazumnih si!a. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina') Ženeva, 12- jula. Velika konferencija spoiazumnih sila, na kojoj će sudjelovati i izaslanici ruske vlade, održaće se na 18. jula u Parisni Pariska novina ,,Le Bays“ piSe, d.i će ova konferencija biti jedna od najvažlrijib, kojc su do sađa ?a vrijcme raui orlržane, pa će se na njoj u prvom ređu raspravljati pitanjc budućeg načina vodjenja rala i uačiu, kako da se ođlereti francuska vojska, jcr je ovo u ovaj ftas vrlo važno za fiancusku vladu. Sukob izmedju finskih gradjana i ruskih vojnika. Kb. Stockholm, 12. iula. ,,A f t o n b 1 a d e l“ javlja preko H a p a r a n d e, da je u finskoj varoši Haervae došlo do krvavih sukoba iztneđju gradjana i ruske vojske, jer gradjani nijesu htjeli da dadu vojnicima brane. Ubijcno je oko 20 gradjana. Grčki IV. vojni zbor u Njemačkoj. (Naročiti brzojav „BcograđsHk Novina ') Berlin, 12. jula. Poslije prekida diplomatskih odnosa Njemačke sa Grčkom izbilo je i pitanje o sudbini IV. grčkog vojnog zbora, koji se nalazi u Gčrlitzu u Njemačkoi. Pošto su sada nestale sve političke zaprijeke, stupiće svi grčki vojnici u Njeniačkoj dragovoljno kao radniei u razna hidustrijsica preduzeća.