Београдске новине

Broj 200.

Subota

BEOGRADSKE NOVINE

28. ]ula 1917.

^ka Bvjedodžba, krštenica, liječoičko uTjereuje i revers roditelja ili staralaca, kojim se obvezuju, da će pune 'dvije škol•ke godine ostaviti molioca u zavodu. U molbi se ima još navesti, kakav zauat leli molilac da izuči; ali zapovjedništvu zavoda je slobodno, đa po potrebi uputi molioca na drugi zanat. Ove molbe ima okružno zapovjednigtvo da podnese s izvještajern o porodičpim prilikama moliočevim i sa svojim predolgom. Za prijem u ovaj zavod dolaze u obzir u prvom redu djećaci c. i k. utočišta za siročad, koji su napunili 12'. vodinu svoga života, zatim ostali djecaci bez soditelja i najzad drugi, koji se dobrovoljno jave. Pohadjanje zavoda je besplatno ne plaća se ni upisnina, ni školarina, ni obskrba. Dječaci, koji se budu pozvaii radi prijema, imaju doći u pratnji roditelja, srodnika ili od ovih izabranih odrasiih lica, a ako dolaze iz utočišta za siročad, onda u pratnji jednog vojnika. Ova je naredba upućena svim okruž'bim zapovjedništvima i zapovjedništvima realne gimnazije u Beogradu i poljoprivredno-zanatlijskom zavodu, a radi publikovanja ovdašnjim dnevnim listovima „Belgrader Nachrichten", „Belgradi Hirek“ i „Beogradske Novine". Grad i okolica.

il kalc

far.

D a n a s je subota 28. jula ; po starom 15. jula. Rimokatolici: Nazarij 1 Inocentlj m.; pravoslavnt: Mučenik Kirlk i Julita. Casnička i činovnlčka kasina otvorena je do 12 satl u noći. C. ik. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7sati iz jutra do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Početak predstave u 8 30 na veče. Kinematografi: Vojnt klno (Koloseum): U 1 6 sati posiije podne predstava za vojnike, a u 8‘30 na veče predstava za časnike. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati posltje podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apotekama : Od 22. do uključivo 28. jula vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke: Delini, Knjaza Mihajla ul. 1; Sekulić, Takovska ul. 37 ; Prendić, Kralja Aleksandra ulica 64. Paroplovna veza. iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati E oslije podne. Iz Zemuna za Beograd: •30, 6-30, 7-30, 8.30, 9-30, 10 30 1 11 30 prije podne; T30, 2'30, 3’30, 4 - 30, 5’30, 6 30 7'30, 8 - 30 i 9'30 poslije podne. — Iz Z em u n a za Pan c s ov u: u 1 sat poslije podne i u 8 satl u veče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 sati u jutio i u 4 sata poslije podne. — Lađja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brođarski saobraćaj S a b a c—S mederevo. Polazak iz Sapca za Beograd četvrtkom 1 nedjeljom u 7 i po sati iz jutra. Dolazak u Beogiad u 12 i po sati poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smederevu. Botanička bašta. Otvorena utorkom, četvrtkom, ncdjeljama i praznicfma. Bojni cirkus.Henrik" (na malom Kalemegdanu). Dvije predstave: prva u 4 sata poslije podne, na koju svaka odrasla osoba može dovesti po jedno dijete b e s1 a t n o; druga kao obično na veče u 8 sati. Posjeta boiesnika u bolnicama: U bolnici „Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnlci „Bruiin“: od 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno k u p a ti 1 o n a S a v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati u veče. Rir.ioLatolička služba Božja. Danas u nedjeiju (29. jula) služićese: 1. Ukonaku: u 8 sati magjarska piopovijed i sv. misa za vojništvo. Siobodan pristup ima i gradjanstvo. 2. U župskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati ujutro Te Deum za katoličke djake realne gimnazije i tiha sv. misa. — U 10 sati njemačka propovijed I pjevana sv. misa. U 4 sata poslije podne večernja. U radne dane počima prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati ujutro. lstorijski kalendar. Današmji dan, 28. jula ostaće za Jtječila vremena siidlx®osan datum u gvjetskoj istoriji. Danas su se na inie (tapunile ravno tri godine od kako je austro-ugarskom objavom rata Srbiji otpočco svjetski rat. — Na današnji đan 1656. godine otpočela je pred Vargavom velika l>itka izmedju Poljaka s. jedne i Svedjana » Brandenhuižana (Prusa) s drugo strane. Bitka je zavr'šena 30. jula pobjedom švedjana i njibovih saveznika. Saveztiičkom vojskorn komandovao je sam švedski kraij K a rlo X. — Dalje se 28. jula 1824. god. u Parisu rodio čuveni francuski književnik Alcksandar Dumas —sin, pisac jednog od najrasprostranjenijih romana na svijetu — „Gospodja s kamelijama" _(„La dame aux camelias"); umro je 18 5. god. Kao što je pozpato, porodica Dumas proslavila se u tri svoje generacije, Djeda Aleksandra Dumas-a (,,sina“), goneral Daoy Dumas, proslavio se u ratovima Napoleona I; njegov otac pak, Žuven u književnosti pod iinenom Aleksandar Dumas — otac, proslavio se svojim nebrojenim romanima kao „Grof od Blonto Christa“, „Tri musketara“, „20 godina docnije", „Dvije Diane“ i t. d. i t. d., koje omladina još i danas požudno Cita i koji su svi po nekoliko puta preTodjeni na srpsko-hrvatski jezik. U Parieu su svoj trojici Dumas-a podignuti Bpomenici jeđan poređ drugog. •— Najkad, danas slavi 50-godišinjicu „Jugoaloveaskai Znanoati V Umjetno*ti“ n žUgrobu, koja Je

28. jula 1867. godine svečano otvorena 28. jula 1867. godine svečano otvorena govorom slavnog biskupa Strossmavera. PlemenJtl dar. U mjesto vijenca na odar umrlog vojnog računarskog savjetnika Lftfflera položili su časnici vojne gLg.vne gubernije 66 kruna c. Tc. fondu za vojničke udovice i siročad. Pogreb vojnog računarskog savjetnlka LCHlera. Juče poslije podne sahranjen je upravnik računskog odjelenja c. i k. intendancije vojne glavne gubemije, f'ranjo L o f f 1 e r. Pokojnik je u prkos avoje bolesti zvučno obavljao svoju službu sve do pred nekoliko nedjelja, kad ga je snaga posvema izđala. Njegovi gu ga pretpostavljeni zbog njegove revnosti i marljivosti u velike poštivali. Njegovo Veličanstvo podarilo mu je u priznauje tog njegovog rada viteški krst Franje Josi« povog ordena s ratnim dekoracijama. Pogrebu, — koji je pošao iz ratne prosek« ture c. i k. pričuvne bolnice „Brčko“, : a vodio ga je vojni superior Klimkov i c h uz asistenciju vojnih kurata \V a gnerai Flaznika — prisustvovao vrlo velik broj najviših časnika i vojnih činomika. Zapazili smo mcdju ostalima vojnog glavnog g uvernera general pukoTOika pl. Rhemena, njegovog zamie« nika podmaršala Babich a, načelnika intendancije, načelnika sanitetskog odjelenja, mjesnog zapovjednika grada Beograda i mnoge ostale. Na c. i k. vojnont groblju održao je poslije ponovnog blagoslova vojni kurat Blaha nađ otvorenim grobom vrlog pokojnika dirljivo oprosno slovo. — Danas u 8 sati prijo podne održaće se za upokoj pokojnikove duše u poslaničkoj crkvi (Poslanićka ulica) sveta misa. Preminuo. Juče je, udaren kapljom, preminuo natporučnik dr. Desiđeruis Pazar, vojni auditor suda zapovjeđništva mosne brane i grada Beograda » rukovalac časničke menaže. Zagovjedništvo mosne brane f grada BeogTada gubi u njemu člaua, koji je jako bio odan svojoj đhžnosti. Tijelo pokojnika prenijeće se u porodičnu grobnicu u Raczkeve. Pokojnik, koji je bio vtIo cijenjen u svim krugovima, ostavija rastuženu uđovu s dvoje nejake djece. Traži se porodica B|aže PetrovićaNjegoša. Porodica Blaže Pet.rovićaNjegoša, potrebno je, da se odmah javi uredu tajništva opštine grada Beograda, radi izvjesnog važnog obavještenja. Ako bi ina ko što znao o ovoj porodici, moli se da isto dostavi gornjem uredu. Priznanice za pomoć. Sve priznanice za pomoć za mjesec j u 1 i izradjene su i mogu se odmah dobiti u uredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u Kralj Aleksanđrovoj ulici broj 7, u sobi broj 57 od 8 do 10 sati prij e p o d n e. Istoga dana, odmah po prijemu priznanice prije podne, blagajna c. i kr. okružnog zapovjedništva Beograd-grad isplaćuje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice. tako i pomoči, poitrelmo je imati uza se redarstveaiu legitimaciju, radi usfanovljenja intendičnosti. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiće sedanas28. julau9satiprij e p o d n e javnoj prodaji zaostavština poč. Marije M i h a j I o v i č. sa stanom u K o s m a j s k o j u 1 i c i b r oj 13, na koju se pozivaju kupci. Prodaja petroleja. Danas u subotu počinje prodaja petroleja za mjesec j u 1 i i a v g u s t. Maloprodaja petroleja vrši se 1 ovom prilikoTn preko gospodje Jelene E g a n o v i ć. sa stanom u B r a ć e N e d i ć a u 1 i c i br. 25. Petrolej se i za ove mjesece daje na osnovu legitiinacija za petrolej po kttponu broj 10. 1 to za svaki mjesec pola litra po porodici. Petrolej stiaje 1.50 kruna po litru. Petrolej je potrebno uzefi po niogućstvu do kraja ovog mjeseca.

Narodna privreda. 0 proizvodnji ranoga povrća. (Nas'avak). Zato se sa đobro smišljenom namerom i postavljaju tople Ieje na zaklonjenim, toplim mjestima; da u njih, kad prozore odškrinemo, ne ulazi košljiv i oštar, nego blag i prigodan vazduh. Na otvorenim mjestima vladaju škodijive promaje, koje u leje i onda prodiru, kad su prozori zatvoreni, a biljkama u leji godi spoljašni, svjež vazduli samo onda, kad je na polju blago, toplo i sunčano vrijeme; a kad je na polju vjetar i studein. onda vazduh prodire u' A;ju i kroz naijmanje pukotine, jer se leja, razumije se, ne niože cipont zatvorKi, da bude sasvim nepopusfljiva. Cim se primijeti. da su se prozori izmitra mnogo oznojili, odmah ih trela, bar u podne, ma i za najkrače vrijcme, pa ma I s prsta satno podići, da onaj unutarnji vazđuh izidje, a svjež spoljni da udje. U mjesecu februaru i Još prvih dana mjeseca marta. toiHco će pripuštanje vazđuha blti dovolino, a d«c-

nije, kad sunce buđe više stajalo. moraju se prozori više otvarati. S đana na dan; ttfeba sad već pripuštati bUjkama' sve“ vlše i više vazduha: s početka siittmo od 12—1 sata na podne, docnije od 11. pa i od 10 pre, pa do 2 i 3 sata' poslije podne. Pri otvaranjti, odnosno podizanju prozora, treba uvijek paziti s koje strane vjetar duva, pa onda s protivne strane otvarati, da vjetar uvijek preko prozoira duva, a da ne : duva u leju. Prem* potrebi. mi ćemo morati I više puta preko dana prozore i podizati i spuštati. Kad je iijepo, toplo i sunČano vrijeme, mi ćemo ih podići, a čim bi dunuo vjetar i nastupilo od jednom bladno, mi ćemo ih> moratS spustiti. Docnije, kad brljke ojačaju, a na polju bude već mnOgo toplije, mi ćemo onda prozore prekd dana na duže ih na kraće vrijeme i sasvim skinuti. Pa zato, što je vrijeme na polju toplije, to se prozori preko dana sve duže vremena ostfivljaju otvoreni, i onda nastupa pravi život u toplitm lejama. . i : Z as e n j i v a n j e 1 e j a. Naša je dužnost, da svjetlost, vazduh, toplotu i vlagu u leji podesimo, da se usjevi u njoj trajno dobro osjećaju, da im priiiike. koje sino im u leji stvorili — gode, da bUde napretka. Svjetlost sunčevu stavili smo našim usjevima u leji na taj način, što smo za Ieju izabrali najtoplije mjesto, pa smo i prozore prema suncu tako nagnuli i njemu ga izložili, da ih ono svom žestinom svojom obasjava; na taj način dobijaju leje, i prvili proljetnjih dana, u punoj mjeri sunca, dakle i onda, kad sunčevi zraci i u samo podne još, koso na leju padaju. Docnije sve je to drukče: sunce se penje, a njegovi zraci padaju pravije i jačom vuelinom rta, leje; oni ih povremeno i pregriju, a biljke u leji jače osvjetljavaju. Biljke su u to doba još mlađe, nežne, mekane i bujave. One nijesu u st’anju da odole sunčevoj žestini; one se ufitilje ili sagoru, ako im u tome slučaju, na ma koji god način ne pritečemo u pomoć, 1 mi to činimo zasjenjivanjem leja, pa bilo da su prozori spušteni, ili podignuti. Za ovo zasjenjivanjc nijesu potrebne debele asure, nego samo poredje opleteni zastirači od ražne slame, like iii još bolje od trske, gde je ima. Ovo je sasjenjivanje naročito potrebno onda, k^dftfflje i krastavci počnu da zameću’pldtfćve, pa u tom vremenu nastupe topfHJ? dani i sunce jače pripeče; pa i đocnije. kad već stasaju prvi krastavci i dinje za jelo, treba leje zasenjivati kad sunce žešće pripeče, da plodovi naglo ne prezrijevaju, jer su onda suvlji i gube mnogo od ukusnosti. Kad su dani topli a oblačni, mutni. ne treba zasjenjivati. U opšte će tref bati zasjenjivati onda, kad sunce oko podne pripeče, ali nikad prije 10 sati prije podne, a oko 4 sata poslije podne treba već zastfragevskunutj. Kad i u koijfchivremena preko dana treba zasjenjjvHti. to će nam najbolje kazati naša {jdsmatranja i naše vlastito iskustvo, jer se u tome pogledu ne može nikakvo pravilo postavljati. Za I i van j e. Sa zalivanjem u toplim lejama, moramo biti vrlo oprezni; treba dobro da se zna; kad i koliko treba zalivati, a za to treba i malo više vlastitog iskustva. Naiprijeđ, kod sadjenja je rečeno, da ođmah u počeku ne treba ni rasad, ni ponikao usjev zalivati, pošto u zemlji ima dovoljno vlagc, koliko je jo? za sada fiiljkama potrebno. Ali površna vlaga u zemljl, nije uvijek dovoljan znak, da je zemlja u leji i skroz vlažna; jer, površina može biti vlažna, a u dubini da je zemlja ipak suva. Ta površna vlaga dolazi samo od prozora na zeinlju padaju. Zaro treba povremeno zemlju pregledati j u dubini, pa samo onda, ako je suva, treba ju dobro zaliiti, a dok još u njoj ima vlage, ne treba zalivati, jer bi se u suvišnoj vlazi sve spariio, sve bi propalo. U mjesecu februaru i martu, blljkama u leji potrebno je vrlo malo vlage. Docnije, kad se bude više otvaralo. zemlja će se većma i sušiti, 1 onda će rrebati više i zalivati. naročKo kad fciljke bolje ojačaju; ojačalim biljkama trcba i više vlage. Za zalivanje uootrebljujemo ili obične male ručne zalivače (kantice) sa Hjevkastim, s prijeda ispupčenom rešetkom, ili amerikanske sa cijevastom rcšetkom, u koje je cilev do polovine sitno izbušena, Ovom se može bolje ispod prozora rukovati, nego sa običnom, lijevkastom rešetkom, naročito kad se ne smije mnogo podizati prozor. Rupice na obima rešetkama treba da budu što sitnije, pa se onda ove rešetke mogu vrlo podesno upotrijebiti i za orošavanje. I na jednoj i na drugoj zalivači, treba drške da su oble. da se mogu lakše obuhvatiti i da se sa zalivačom ntože bolje rukovati; iz zalivača sa ovakom drškom, jzliva se vodai do posljednje kapi. Voda za zalivanje rnora bfci uvijek dobro ustojana, a u početku i smlačena; hladnija ne smije bfcl od 18°—20° Cel., i to kako ona za zalivanje, tako i ona za orošavanje. Kad se sa smlačenom vodom otpočne zalivatj, onda se mora tako i produžfci, jer mešovito zalivanje: sad sa smlačenom, a sad opet sa hladnom vodom — škodi biljkama; ili jedno iii drugo, p« jednoga se i nrkfržay«ti. Kišnica, rasitopljen snijeg 1 rječna voda, najbolje su za zajivanje, a naročito za orošavanje. Bunarsku vodu moramo ostaviti da 2-*-3 dana u nekotn sudu, u kujni prestoji, i tek Ju onda možemo upotrijebitL U početku treba zalivaJtl oko podne; onda je najpogodnije vrijeme: a u koliko docnije nastupe toplijl dani, u toliko će se i ranije prije, 1 kasnije poslije'podne zalivajti, ali je svakojako pogrješno zalivati po zahodu sunčevu, jer bi u tome slučaju leje preko noći ohladnile. Isto tako ne treba zalivati baš u samo podne, kad sunce u to doba pripeče, jer su biljke onda mnogo zagrijane, pa bi fcn zalivanje hudilo. Najviše škodi zalivanje, kad je vrijeme mutno i hladno. U to. dofaa treba vrlo oprezno postupiti, i najbolje je u to doba i ne zalivati. nego pričekati malo pogodnije vrijeme, pa ma biljke malo i „ožednile". Prekomjerno zalivanje, kao i zallvanje u nevrijeme, dok još zemlja nijc suva, zadržava biljke u napredovaniu. Odmah poslije zalivanja, ne treba prozore zatvarati, jer okvašenu i ohladnjelu zemlju treba sunce malo da ozari, pa poslije možemo zatvoriti. Ima povrća, koja ne treba polivati „preko glave“, kao što ml to kažemo, nego samo u ,,korjen“, kao što je. na primjer, slučaj kod krastavaca i dinja. No ako smo u leju i krastavcima ili dinjama rasadili salatu rotkvice itd., kao ,.uzrod“, da nam zemlja ne leži prazna dok se krastavci ne razviju. a medjutim salatu i roikvice moramo „preko glave“ zalivati, onda moramo krastavac ili dinju za vrijeme zalivanja pokrfci jednom d'ryenom kutijom, ili povećom saksijom. P1 e v 1 j e n j e. U onoj vrlo masnoj zemlji, u onoj itdploti i vlazi, vrk) bujno porašćuje i trava, od koje je sjeme ili sa zemljom zajedno u Ieju unešeno, ili ga je vjetar unio. Najviše se pojavljuje kopriva, lobođa i mišjakinja. Ove tri trave u toliko su opasnije, što bujnije, porašćuju od posijanog povrća, pa ga mogu ili ugušiti, ako za vremena ne oplevimo. ili mu, u najmanju ruku, mogu smetati u razviću. Čim se koja travčica ukaže. odmah ju treba oplevfci. Plevljenje ide vrlo brzo, jer je zemlja trošna i uvijek vlažna, pa se svaka travčica može vrlo Iako fz korjena iščupati, kad se prstima za najdonja dva listića uhvati i iščupa. U toploj leji ne smije biiti ni jednog stručića trave, a za plevljenje treba takodje ugrabiti vrijeme toplo ili bar bez vjetra, kad se mogu bez opasnosti skinuti pirozori. No i ovđje, za svaku sigurnost treba se od vjetra ograditi; onda se jedan po jedan prozor skida, pa se preko otvorenog mjesta poprečke postavi daščica, na koju će se radnik za vrijeme rada ili prisloniti, ili će na nju kleknuti, kao i kad se sije. Reda i poretka radi, treba svake nedjelje bar jedanput pleviti; ali za to ne treba odredjivati baš izvjestan dan u nedjelji, nego onda, kad nam se za taj posao ukaže najpogodniji. topal dan, naročfco bez vjetra. Često se u toplim lejama pojavljuju i gljive (pečurke), koje treba odmah, Čim se ukažu, rukama pofcopaiti i sa zemljom zajedno izbaciti, a rupu novom zemljom popunit}. (Nastaviće se.)

Zvanlfne ohjase. OBJAVA. Ovini se objavljuje da radi porezivanja dolaze na red slijedeće ulice; I. Ko m i s i j a: 28. jula: Zorina. 30. jula: Ohridska, Šumadijska. 31. jula: Staro Crkvena br. 1—4S. 1. avgusta: Staro Crkvena fcroj 44—101. 2. avgusta: Kosančića Venac, Tamna, Uskočka, Delijska, Strahinića bana br. 1—43. 8. avgusta: Strahinića bana br. 44 do 89, Pozorišna, Vuka Karađžića. 4. avgusta: Jugovića, Rajićeva. Zmajeva, Zeleni Venac, Knez Mihajlov Venac. H. K o m i s i j a ; 28. jula: Kneginje Ljubice, Simina. 30. jula: Dositijeva, Bolnička, Durmitorska. 31. jula: Drinska, Moravska, Vojvode Milenka, Deh'gradska. 1. avgusta: Carice Milice, Lovćenska, Pop Lukina. III. Komisija: 28. jula: Miloš Veliki br. 1—69. 30. jula: Vehki Miioš br. 70—101, Vardarska. 31. jula: Katanićeva, Avalska, Krajinska, Sokolska, Senjska. 1. avgusta: Krušedolska, Malainičlča, Grahovska, Orlovska. 2. avgusta: Bojanova, Cvetna, Vodovodna, Prištinska. 3. avgusta: Mileševska, Mutapova. 4. avgusta: Spojna, Braničevska, Dobrinjska. C. i k. okružno zapovjedfiištvo j& grad Beograd-

Sfrana 3 .

Poslijednje brzojavne vijesti. izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 27. jula. Zapaduo bopšte: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Pod uticajem nepovoljnog vidifca popustila je juče prolazno topmčka bitka u F1 a n d r i j i. Uveče dosegla je ona opet skrajnju žestinu. Ponovna silovfca engleska ižvidjanja pošvuda šu odbijena u našoj odbranbenoj zoni. U A r t o i s u naskroz je znatno oživjela poslije podne vatrena djelatnost; u noći su na cijelom frontu odbijeni napadfiji neprijatedjskih izvidničkih ođjelenja. Kod Honnecourta sjeverno od St. Ouentina prlvele su na povrat 1 ku sa svoje provale u neprijateljske položaje wiirtfemberške navalne čete veći broj engleskih zarobljenika. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na C h e m i n-d e s-D amestt južno od A i 11 e s a i kod h o u r t e b i sk o g majura kao ina Hochbergu u Champagni izveli su Francuzi više bezuspješnih protivnapadaja uz velike svoje gubfcke. Broj je zarobljenika poskočio a plijen se povisio. U a i 11 e s k o m odsjeku iznosio je broj zarobljenika preko 1450 Uudi, a plijen 16 mašinskih i 70 brzomernih pušaka. Istoćno od Suippesa dopali su nam šaka kod jedtiog prepada u neprijateljske dijelove rovova mnogobrojni Francuzi. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o Ida bavarskoga. Vojna skupina generaj-pukovnika pl- B 6 h m-E r m o 11 i-a: U ogorčenoj borbi, kojoj je p r is u s t v o v al o Njegovat Veličastvo car, proširile su naše divizije kod Tarnopolja snažnim napadom već nedavno osvojenu mosnu branu na istočnoj obali Sereta. Dalje južno izvojevani su u prkos najžilavijeg otpora Rusa. koji su bez svakog obzira bacali u našu unišravajuću vatru hiljade i hiljade svojih vojnika u gustim masama, — prijelazi preko Oniezne i Sereta od Trembowle do Skomorocza. S obje strane Dnjestra nalazimo se u brzom prodiranju. K o 1 o m eja je zauzeta od bavarskih 1 austro-ugarskih četa. Front general-pukovnika nadvojvodo J o s i p a: U sjevamom dijelu š u m s k i h Karpata prodiru naši vojni z b o r o v i z a n e p r i j a t e 1 j e m, koji odstupa prema Prutu. U brdima istočno od kezdivasarhelske dubodoline razvile su se juče nove borbe. Prepustili smo neprijarelju s ov o j s k u doiinu do gornjeg toka P u t n e. Front maršala pl. Mackensena; Borbcna djelatnost na donjem Se« r e t u bila je neznatnija od prošlih dana. Maćedonsko bojište: Neina ničeg novog. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Pred debaclom sporazumnih si(a. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'') Bern, 27. jula. Francuska štampa je zbog ruskili poraza i ofenzivnih udara njemačke vojske na zapadu silno potištena. General Verreaux piše u ,X‘Oeuvrc“-u, da udari njemačke vojske, koje ona dijeli na sve stirane, dokazuju, da su materijalne i moralne neprijateljske snage još goleme. Nasuprot ruskih dogadjaja francuska štampa potpuno ie zbunjena 1 . Ni danas se jo-s ne smiju objelodanjivat! ruski izvještaji o pobunama i demoraIizaciji u ruskoj vojsci. „T e m p s“ piše, da sporazumne sile stoje pođ d e b a c 1 o m. Grozne prilike u ruskoj vojsci. (Naročili brzojav „Beograđskih Novina") Rotterđam, 27. jula „Morningpost" saznaje iz Retrograda, da. je general Korni lov na' osnovu zaključka radničkog » vojničkog savjeta, prema komo se svi vojnički izdajnici imaju smjesta pogubiti, dao p oBtrijeljati jednu čitavu diviziju 11. vojske na galicijskom bojištu. Vojska je bila vanredno dobro oprcmljena i providjeaia nuiogobrojnimi topovima i letilicama, no pješađija je topnike prosto postrijeljala da se kod odstupanja može poslužiti njihovim konjima. Zbog toga su topovi pali u neprijateljske ruke. Sudbina Rumunjske. (Naročiti brzojav „Bcogradskiti Nov'na") Ženeva, 27. jula. ,,Matin“ piše: Potresenim srcem prate Francuzi silno napredovanje središnjih vlasti U ovaj čas smo najvi« še zabrinjeni za Rumunjsku. Kako je poznato, pripremaju se ondje pod francuskim vodsrvom nove operacije, koje bl bile jako ugrožene, kad bi Rusi bili primorani ispraznitj Bukovinu. (To te medjutim već dogadja. Op. Ur.). ^ ..