Београдске новине

Izlaze: dnevno u ]utro f ponedjeljkom poslije podne.

Ptjsdiai brojtvi:

■ imn* ■ ■ N 1.1 b. Wi . f|Ml t4. ... 9 • Bml-HwM|OTW I HMd) OT *«Ml OT lO llfM OTIf OTd r “*J* OT d|OTl ti.. . .12 Moti

Mjoooei

iii

• |H|MI I • tnMn •* klki. Ma a Mm I atMMOTH*- »0 lll|nd» m Mim ■ ki.Ca .... 3 30

U HfMt*to) -SU*Ml|l, lnl - H«rni«*W ' OalKMlH

U InoatranatifB ,

260 3«ne Oglisl po eljanlku.

Urodniitvo: BEOBRAO, Vuka Karadllćo ul. bro| 10. Tolefon bro| 83. Upravo I prlmanjo protplato Topllčla vonae bro| 21. Toleton brol 25. Prlmanlo oglaaa Kneu Mlhalla ut bro| 38 Talofon br 245

Br. 207.

BEOGRAD, ponedjetjak 30. jula 1917.

Godina III.

Rusi kod Husiatyna bačeni preko državne granice.—Ogromna topnička bitka u Flandriji. — Na zapadnom bojištu oborene su jednog dana 33 neprijateljske letilice.

Ruski haos

Izvještaj austro-ugarskog giavnog stožera. Kb. Beč, 29. jula. Istočno boH5te: Na P u t n I se izvršuju pokretl. kojl su postali potrebnl zbog protivnikova pritiska. SJeverno od doline Casin a odbile su naše brdske čete više napadaja. Ujužnoj Bukovinilu somnatičkom okolišu preote1 i s m o n e p r i j a t e 1 j u j e d n u u zvisinu za drugom. Savezne divizije prodiru naprijed kroz Rornju moldavsku dolinu i prenia Šipatu na S u c z a w i. K u t y senalazi u liašem posjedu; sjeveroistočno odatle zauzetoje u noći najuriš mjesto Ruska Banila; Czeremosz je prekoračen. I lstočno je od Horodenke ruski otpor bio uzaludan, neprijateljske su Iinije probijene. S one strane Dnjestra prošireno je proganjanje neprijatelja preko visova sjeverno od ZaIesczykia i do odsjeka Z b r u c z e k o d H u s I a t y n a, g d j e j e p r otlvnik uzmaknuo preko državne granice. Talijansko bojište: Taiijanski ietači bacali su po treći put bombe u Idriji. Jedan je stanovnik usmrćen, a jedan teško ranjeo. .Iiigo-Jstočno boiište; Nema ničeg novog. Naćeinik giavnog stožera.

izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 29. jula. Zapadno bollšte: Front prijestolonasljednlka R u pprechta bavarskog: Topnička bitka u Flanr i j i bjesnila je i juče neprekidno od ranoga jutra do kasno u noć. Topnički napon snage, kako ovdje dolazi do izražaja, predstavlja vrhun a c topničkog djelovanja u masama cijeloga rata. Na više mjesta bojnoga poija razvile su se zbog vlastltih i neprijateljskih napadaja ogorčene mjesne pješadijske borbe. Od kanala La Bassee do južne obale S c a rt> e pojačala se uveče vatrena djelatnost. Engleskl napadaji, do kojih. je došlo u noćl Istočno od M o n c h y-a, 6lomiii su se uz velike njihove gubit?ce. Engieski su djelimičnl napadaji f>stali bez rezuitata i kod 0 u e n t i n a. sjevero-zapadno odSt Ouentina. Front njemačkog prijestolonasljednlka: OJačanJe borbene djelatnosti zatpazilo se uzduž Chemin-dcs-D amesa, u Champagni i na 'Maasi. Jugoistočno od Alilesa napadali su Fraticuzi iz Jutra Jedanput, a uveče tri puta s jakim snagama. Jedan je kolnskl puk u svojoj često pufca dokazanoj izdržljivosti odblo u žilavoj borbi prsa u prsa sve neprijateljske napadaje. Letačka je djelatnost bila vanredno živa, naročito na f 1 a n d r i jskom frontu. Oboreno je 33 neprija teljskih letilica. Natporučnik Drostler uništio je na čelu svoje letačke lovačke eskadre jednu neprijateljsku eskadru od 6 letilica I sam jzvojovao svoju 20. vazdušnu pobjedu. Natporučnik vitez pl. fT u t s c h e k oborio je u vazdušnoj jborbi svoga 19. i 20. protivnika. Istočno bojište: Front maršaia orinca L e o p o 14a bavarskoga. Vojna skupina general-pukovnika pl* B6 hm-Ermolli-a: U istočnoj Oaliciji Rusi jsu s obje strane Husiatyna iuzmakli preko državne granlce. Našisu vojni zborovi IjdopriidoZbrucza, drugi se

približuju utoku sjevernog Seretau Dnjestar. Izmedju Dnjestra i Zbrucza suprotstavile su se ruske zalaznlce jugoistočno od Horodenke i zašle u borbu. Snažnim napadajem probijeni su njihovi položaji. Neprijatelja proganjamo dalje na obim obailama Dnjestra. Front general-pukomika nadvojvode Jo si p a: U dolini Czeremosza zauzet je Kuty. S gornje i donje strane grada vrši se prijelaz prekorijeke. Ubrdima prodirunaše divizije, boreći se, sa neprijateljem preko druma S i p o t-M o 1 d a va. Južno od oitoszke doline odbijeni su jaki ruski napadaji protiv Mgr. Casimulul-a, Nagornjoj P u t n i izvršili srno prekjuče započete pokrete. Front maršala pi. Mackensena: Na sjevernitn obroncima planinske grupe kod 0 d o b e š 11 a osujećeni su neprijateljski napadaji. Maćedonsko bojišt^: Položaj je neizmijenjen. Prvl zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 29. juia. Woiffov ured javlja: Od podne je u F1 a n d r i j 1 opet u toku najjača vatrena borba. U istočnoj Galiciji napredujemo na Zbruczu, Dnjestru, Prutu 1 Czeremoszu.

Ofenziva protiv Rusije. Napuštanje ZaJescz.vki-a | ćernovlce. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“) Berlin, 29. jula. Prema švajcarskim vijesiima gradiansko sranovništvo je napustilo Zalesczyki. Ruske banke i arhive prenijete su iz Zalesczyki-a i Černovlce privremeno u Chotin. Osvajanje cijeiog ruskog fronta. (Naročiti brzojav; „Beogradskih Novina") Berlin, 29. jula. „Moriring Post“ javlja iz Petrograda, da tamo vlada mišljenje, d a je cio topnički park potućene ruske vojske izgubljen. Petrogradski dopisnik ,.M o r n i n g P os t a“ sa svim otvoreno preuesa njemačko-austro-ugarsku ofenzivu 1 opasno sranje koje je otuda posralo za Rusiju. On dolazi do uvjerenja, da bi produženje neprijateljskog prodiranja presjekio cio ruski front, u kom bl slučaju on bio u cjelini osvojen. StrateškJ pojožaj na ruskom jugo?apadnom frontu. Stockholm, 29. jula. „Ruskij Inv'alid" piše, da je strateški položaj na jugozapacbiom frontu sad jasan. Nijemci nadiru svojim pritiskom u južuom pravcu. Ruske se čete naglo pov r lače. Odjelenja vojske generala Komilova na zapadnom krilu vojske bave se postavljanjem nove odbranbene lin'je i u tu svrhu podižu nove položaje. Kornilov želi da bezuslovno to krilo održi ncpovrijedjeno. S toga je on pretpostavio i dalje povlačenje do linije Haivoronec—Buczacz—Monasterzyska. Iz istog razloga se oovlače i čete generala Ceremisova. Ruska zvanična štampa je prestala da baca krivicu za poraz na pojedina pobunjene pukove. Vlađa mišljenje, da je ofenziva veliki strateški manevar. Bjegstvo stranih kunzuia iz Vohnije 1 Podollie. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina' ) Basel, 29. jula. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p li“ javlja iz Petrogradar Povodom naglog prodiranja neprijatieljeva strani konzuli su bili primorani da bjegstvom napuste zapadnu .Vollniju i Podoliju.

Nova ministarska kriza? Kb. London, 29. jtila. ,,C e n t r a 1 Nevv s“ javljia iz Petrograda: Svi članovi lcabineta stavili su Kerenskom svoje portfelje na raspoloženje, ako bi on to želio. Ali se inisli, da će prornjene u kabinetu tek izvršiti, pošto Kerenski izmjeni inisli s vodjama svih stranaka. Pokušaj zbližei' s a iziuedju viade 1 dume. Rusija odustaje od sazlva konferencije z a r e v i z i-j u r a tn i h c i 1 j e v a. Kb. Petrograd, 29. julav Juoerašnjem ministarskom vijeću prisusfcvovao je i predsjednik dume R o d z i a n k o. U tom neki vide pokušaj zbliženja izmedju vlade i dume. Kako se govori, izjavio je ministar spoljnih poslova poslanicima spo-razumnih sila, c#; ruska vladai o d ustaje od zahtijera sazivanja konferencije u svrhu revizije ratnih ciljeva, koja bl se imala održati u septembru, i to iz razloga što bi javno mnijenje pod sadašnjim okolnostiina sazivamia takve kcnferencije krivo tumač'io. Keretiski se obraća Francuskoi za pomoć. Zenecra, 29. jula. ,,A g e n c e Fo u rn i er“ javlja, da je Kerenski uputio 17. jula francuskom ministru Thomasu brzojav kojim, ističući teškoće Rusije u ratovanju, iskazuje mišljenje, đa će se francuska demokratija odazvati glasu ni-ke revolucije. Odložena „narodna skupština“. Kb. Petrograd, 29. jula. Narodna skupština, koja je sazvana u Moskvu,.>odložena je dok se konačno ne obrazHje.\novi kabinet. Misli se. da će se ndvRhabinot u toku ovlh dana obrazovafc]. !?.< Lenln kb. Amsterdain, 29. jula. ,,H a n d e 1 s b 1 a d e t“ javlja: Zvanično se iz Petrograda potvrdjuje, da je Lenin uapšen. Korenski u rukn ranjen. fNaročiti brzojav„Beogradskih jNovina") Rotrerdam, 29. jula, ,,D a i 1 y E x p r e s s“ javlja, da je Kerenski u borbama na galičkom frontu ozbiljno ranjen u ruku. Kad se jedna pješačka divizija proitivila cla se dalje bori pa Je bila naperila svoje topove na vlastifu pješadiju. jurnuo je Kerenski sa svojim autoniobilotn u sred vatre da bi sprečio bratoubistvo. Tom je prilikom ranjen. Opet gatka o tobožniem zasebnom miru sa Austro-Ugarskom. Frankfmt, 29. jcđa. Pariski listovi, koji stoje b'ižc ministarstvu spoljnih poslova, pružaju svojim čitaocima nadu o mogućnosti zasebnog mira sa Auslro-Ugarskom. Na ovo nadovezuje ,,Temps“, da se konferencija sporazumnih sila sastala na dan trogodišnjice raskida izmedju Austio-Ugarske i Srbije, i trnđi se da dokaže, da stvamo za jx)četak rata ne nosi odgovornost Auslro-Ugarska nego Njemačka. Iskorišćavanje ruskih haotičnih prilika od strane Japana. Japanske čete zaposjele ciielu Mandžuriju? Kb. Stockholm, 29. jula, ,,T i d n i n g e n“ javlja iz Haparande: Prema siguntim macima izglo ia, da je Japan zaposjeo cijelu Mandžuriju. Jedan ugledan finski trgovac primio je iz Charbina pismo, iz kojega se razabire, da se u japanskim rukama nalazi pošta, brzojav a vjerovatuo * cijela uprava zemlje. U listu se dalje javlja, da je Vladivostok zaposjednut od japamskih četa. Iz francuske komore. K a t as t r o f al n e pojave u mornarici. Kb. Bern, 29. julau ' U francuskoj komori zahtijevan je od ministra za momaricu rok, u ko-

jem se imaju raspraviti na nj stavljene interpelacije. Ribot je odiučno ustao protiv ovog zahtjeva. — Meunier odgovorio je, da je kod svoga zadnjeg posjeta na zapadnotn odsjeku zapazio neke pojave, koje komori ne će da zataji. — Kerquezecje uvjeravao, da prijeti opasnost. Zbog pogrješaka ininistra za mornaricu mogu nastupiti katastrofe. Ako danas oklopljena krstarica ,,Kleber“ ieži na dru mora, to je za to kriv ministar za mornaricu. (Senzacija i uzbudjenje u komori). Ribot je na to pozvao Kerquezeca, da ga posjcti, on je spreman da zasluša njegove savjete. (Prosvjedi). Ribot je najzad izjavio, da lt prošla nedjelja bila možda najkritičnija, i on se neprestano time bavio. Tečajein komorskili ferija pozabaviće se on mornarskim pitanjima i preduzeti potrebne mjere. Riječ katastrofa prejaka je; on kao •ministar predsjednik nosi punu odgovornost i s toga mu se mora prepustiti, da svoje zaključke stvori u potpunoj slobodi bez ičijeg pritiska. Iza te Ribotove izjave prešlo se na gfeisanja, pa je prediog za postavljanje roka odbijen sa 281 protiv 183 glasa. Talijanska ofenziva za olakšicu Rusije? Amsterdam, 29. jula Kako ,,H e t V a t e r 1 a n d“ javlja, talijanska vojna uprava je riješila, ija preduzme novu ofenzivu radi olakš> : Rusiji.

Sporazumne sile za zimski rat. Ziirich, 29. jula. ,,Secolo“ javija iz Pariza: Velika konferencija sporazuinnih sila u Parizu je konačno ođlučila, da se ratovanje produžd i S'duće zime. Utvrdjene su sve strateške rnjere za zimu i proljeće 1918,

Pokret za mir. Za J protiv mira u EngleskoJ. Kb. London, 29. iuia. Reuter javija: L' konferenciji pristalica niira, koja je održana u L e e d s u, riješieno je, đa se savjeti zastupnika radnika l vojnika ustanove po načinu u Rusiji. Jedan od tih savjeta je u subotu pokušao da održi skupštinu u jednoj crkvi u pre<lgradju. Skupšiinu su rastjerali ućesnici jeđne patriotske skupštine, koja se održala u blizini: na učesnike skupšfine u crkvi bacano je blato, jedati je teško povredjen, a sama je crkva zbog nereda jako oštećena. Slična skupština uNewcastelu tekla je tako isto s velikim neredima. Kad je donijefca odluka, kojom se radnici i vojnici obvezuju da rade u korist mira, kolonijalne su čete upale u skupštinu i porušile tribine. Mirovna debafa u cngleskoni donjem cjomu (Naročiii brzojav „Bcogradskih Novira“) An.sterdam, 29. jula. Za vrijeme mirovne debate u engleskom donjem domu bili su na tribin' i četiri ruska izasianika. Macdonald i Trevelvan navaljivali su, da se vlada ozbiljno pozabavi s rezolucijom njemačke većine. Njemačkog militarizma bi nestalo s mirom bez aneksije. Takav mir bi i u ostaiim zemljama nanio smrt militarizmu. Pariška konferencija sporazumnih sila. Talijanska štampa o odlukama konfercncije. Prikrivenis rah pred odmazdom Monarhije. Kb. Lugano, 29. jula. Na odluke pariske konferencije sporazumnih sila primjećuje ,,I d e a N a z i o n a 1 e“, da su one vrlo neodredjene i ako je balkansko pitanje najkrltičnije u evropskoj politici. Italijl nije mnogo stalo do odbrane abstraktnih načela, ali mnogo više da prodre sa svojim zahtjevima f odštetama za žrtve, koje je podnljela u ovom rafu. I ,,C o rriere della Sera“ Iskazuje nadu, dsa se iza nejasnog dipiomatskog govora krije ozbiljan program rada i stvarna, potpuna I konačna saglasnost izn»e-

dju saveznika u balkanskim pitanjima. Ako se želi pobjedi i austro-ugarski i njemački imperijalizam, mora se na Balkanu otpočeti djelatncist i tu Aus roUgarsku uniš iti. Istina cilj nije nov, koliko bi poslije tri godine ratovanja prirodan bio, i baš u ovom trenutku ie Austro-Ugarska u položaju. da svoju galičku oblast opet posjedne i da Ruse potisne. ,,L‘ 1 1 a 1 i a“ veli: Sigurnost protiv ponavijanja rata mogla bi se pos ići ili potpunom vojničkcm pobjedom ili triumfom pravnih načela u pregovorima izmedju obe zaraćene strane. A!i ni jedno ni drugo riješenje izgleda da ni ; e biizu. Sporazumne sile moraju svoje vojničko djelauje prcdužiii i odlučno upotrebi sva sređstva, da se neprijateli brzo i jako potuče. Taiijanski socijalistički kongres o konferenciji. Kb. Lugano, 29. juia. Kako se u prkos cenzure može razaorati, bavio se socijalis-ički kongres u Florenciji raspravama o p'tanju mira na pariškoj konferenciji sporazumnih sila. ,,Avanti“ o tom piše: U Parisn se opet sas:alo desetak liudi. da odltUe sudbinu mnogih milijuna liud', a da tim milijunima nisu ništa rekli osim nekoliko nerazumljivih fraza. Njemačka. Zastupnici štampe kod njemačkog državnog kanceiara. (Najočiti brzojar „Beosradskih Novna' ), Berlin.. 29. jula. Wolffov ured javlja- Državnf kancelar dr. M i e h a e 1 i s primio ie večeras veći broj zasPupnika Štampe. koje je svojom pođužom izjavom obavijestio o unutamjem [ spoijnom političkom položaju

Borbe na zapadu. Pripreme za novu francusku ofenzivu. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Berlin, 29. jula ,,Tag“ javlja iz Hoiandije: \t H a v r a javijaju, iz belgijskog izvora. da se čine pripreme za novu veiiku francusku ofenzivu.

Neogranićenl podmornički rat. Zajednička akcija flota sporaziinmi!i siia, (NaroČiti brzojav „Bcogradskih Novina") Bern, 29. jula. Iz Londona javljaju: Ovdje krtižl vijest, da se izmedju engleske, američke i japanske uprave mornarice vode pregovori, da sve flote jednovremeno preduzmu zajedničku akciju protiv oslo. nih tačaka njemačke flotc. Engieska akclja protiv podmornica. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'T London, 29. jula. Parlamentni tajnik admiraliteta Mac Namara jc izjavio u donjetn domu, da je već 3000 brodova naoružano i da se svake nedjelje taj broj povećava. Čine se najveći napori, da se naoruža što je moguće većl broj brodova. O njihovoj upotrebi za sad ne smjje ništa reći.

Grad i okolica. Rodjen-dan neunirlog patrijarha Rajačića. Danas, 30. jula rodio se 1785. gođ. u selu Lučanima u oblasti ognlinskej rcgimente tadanje vojne granice slavni palrijarh srpski Josif Rajačić. Nemai Srbina, koji ne bi znao za ovo ime, jednol od najsvjetlijih u istoriji Srba u habsburskoj monarliiji. I Hrvatima je podjed. nako draga uspomena na ovoga čovjeka, koji je u bumim i teškim danima pa monarhiju ustoličio čuvcnog bana grofal Jelačića. Sve je to i suviše poznato, dal bi bilo potrebno ponavljati pojedind epohe iz života neumrfog patrijarha, Umro je u dubokoj starosti, bogat po* častima i slavom u Sr. Karlovcima (l.J 14, deoembra 1861. god.