Београдске новине

Strana 2.

Utorak

BEOORAĐSKE NOVINE

21. avgusta 1917.

Broj 229. _

Pokret za slobodu Finske.

Traže se:

Francuska 1 paplna mlrovna nota. |Naro5iti brzojav„Beogradskih jNovma'*) 2eneva, 20. avgus r a. Kako „Echo de Paris" javlja juče se francuskl ministarski savjet bavio pod predsjednišivom Polncarea sa odredjivanjem Francuske prema papinoj mirovnoj noti, i ako je već u posljednjoj londonskoj konferenciji sporazumnih sila uzeto u obzir, đa $e papin korak za mir, koji se očckivao, odbije. Ipak se sad, da bi sc postigla potpuna saglasnos*, vodi brzojavnim putem živahtia izmjena misli izinedju Parisa, Londona, Rima i Wishingtona. Pregovori su dotle dospjeli, da sc već sad može tvrditl da će vlade sporazunmili sila izjaviti, da nc mogu odustatl od onih mirovnih načela koji su postavljeni u govorima Lloyda Oeorgea, Ribota i Sonnina. Odgovor sporazumnih sila biće učtiv, ali i nesumnjivo odbijanje. Vjerovatno će sc u njemu istaći zahtjev, da ie stvar središnjih vlasti, da izadju otvoreno sa svojim ratnim ciljevima. Patiska se štampa upravo surovo ponaša prcma vatikanu. Talljanska fctampa i papina mifovna nota. (Naročiti brzojav „Beo^radskih Novina' ) Lugano, 20. avgusta. Dokle ,,I d e a N a z i o n a 1 e“ veli, da papina nota odgovara željatna središnjih vlasti, piše ,,C o r r i e r e d e 11 a Šcra“ đa je papin program očevidno izradjen višc preina željama sporazumnih sila. Pa ipak sporazumne sile ne tnogu ući u pregovore, ako itn se unaprijed ne zajantče izvjesni ttslovi. Po mišljettju lista, papa bi bolje uradio, da je ispod ruke dobavio mišljenja pojedinih vlada. Ovakav javni korak santo dovodi narode u zabtmu.

Austro-Ugarska. Prosiava Previšnjeg rodjcndana u Poijskoj. Kb. Lublin, 20. avgusta. Rodjendan Njegova Veličanstva svečano je proslavljen u svint dijclovima c. i k. zaposjednute oblasti u Poljskoj. Krunski savjet u Budimpešti. Kb. Budimpešta, 20. avgusta, Danas poslijo podire održaćo se u budimskom dvoru pod prodsjedništvom Njegovog Veličanstva cara i kral.a krmski savjet. W e k © r 1 e je primljcti u auVlijenciju od Njegovog Veličanstva. N j cgovo naimen o van je za ministra predsjeđtnika j© skoro iz« yjesno. Riješenje niagjarske krize u korist izborne refornte. (Naročiti Irzojav „Beogradskih No.i ia') BitdimpeŠta, 20. avgusta. Datiašnji dan posiao je’ politički datuin prvoga reda. On donosi riješenje krize, koja u stvari traje več od pada grofa T i s z e i koja je naimcnovanjetn grofa Eszterhazya saitio privremeno riiešena. To rijcšenje kao da će nastupiti naimenovanjem bivšeg mlnistra predsjednika Wekcrla za minisrra predsjednlka. U'ekerlovo naitnenovanje ukazuje na namjeru krune, da se izborna reforma provedc u ovoin parlamcntu a da se lte naredjuju novi izbori. Za ovo izgleda da je Wekerle najpodesniji čovjek, pošto njegova kandidatura ne izaziva nigdje otpor, te zato ima izgleda, da će se stvoriti večina za izbornu reformu. Veli se do duše, da će vlada nepro.nijcnjena uči u nov kabinet, ali je ipak vjerovatno, da će sc na nckitn mjestiira preduzeti promjene.

puzont mu je tijelo razgruhao u najsitniji prah i polio ga prvom vodom i staklom pokrio. — Kad u jutro, inta Šta vidjcti: njcgovo tijelo jeste cijelo kao i prije, i op.et ga na vcčer drugom vodom polije. U drugo jutro stali su ntu damari kucati 1 poče pogdjekoji glas davati, i tročom ga jc htio vodom politi, ali se prije nešto domisii, te rečc: — Ja biti njegov talib dok sum god živ, a on ntoj liodža, to nc ču, đa činini! — tc s onoin bocom o zemljn i naiposlijc naredi, da ga ukopaju i daims vele: da iz njegova turbeta pogdjekoji glas ishodi... ,,S. L.‘‘ Književnl prijegied’ „Hrvatska n]iva‘‘. Frimili smo 24. broj rcvijalnoga ♦K'dnika „Hrvatska Njiva’ 1 s ovim sadržajem: Dr. Srgjan B u d i s a v 1J ević: Jedins.'vcn narod — jediustvcnc Jtarodne organizacije. — Vinko K lsić: Političkl pogleda Mihovila Pavlinovića. — I. S. Bodlnovac: O vječnom i općcčovječanskom u norodnoj pjesnii. — Stjepan Roca: Pokrajitiski muzej za narodni obrt i umjetnost u Splitu. — Juraj Demetrović: Hrvatska politika. •— Sntotra: Narodna ohraitA; Narodna privreda; Književnost J untjemosr. — Listak: J. K.: Mati. v Ptetplata K 30. Pojedini broj 70 fil. Naradžbe printa uprava »nrv. Njivc', Zagrcb, Nikoilčcva ul. broj 8.

Novo ugarsko ministarstvo. Kb. Budimpešta, 20. avgusta. Njegovo Veličanstvo imenovalo je Wekerla ministrom predsjednikom. Novi ministar predsjednik položio je u 3.30 poslije podne u dvoru z a k I e t v u.

Novi uspjesi njemačkih podmornica. Kb. Beriin, 20. avgusta. Wolffovurcd javlja: L' Atlantskom okeanu i Sjevernom moru je potopljeno novih 23.000 tona, medju njima jedan engleski parni l rod od najtttanje 10.000 tona. NaČelnik ađiniralskog stožera inornariee.

iz današnje Rusije. Kerenskova strahovlada. Kb. Bern, 20. avgus'.a. „Schtveizer N a t i on a 1 ze itung“ piše: Prolivanje krvi i klevetanje je oružje, kojim se Kereuski služi. Ono će kao i Rotnanovi drhtati pređ tiarođnom osvetom. tnnogo više nego li carizam. Maksivnaliste pojačavaju svoj otjtor. Agenti sporazumnih sila počeli su, bez ikakvog uzroka i dokaza, da žigošu Maksitna Oorkog kao čovjeka, kog je Njemačka potplatila. Brusilov je u jednom razgovoru izjavio, da je ogorčen što je svrgnut s položaja. Rai'ni sudovi vrše sratnan posao. Oni plivaju u krvi, da bi vojsku osposobili za ofenzivu. Ruska vlada je brzojavila Lloydu Oeorgeu, da ona u stockholniskoj konfereuciji ttije zainteresovana i da u njoj vidi satno jednu stranačku stvar. Novo boravište cafske porodice. Kb. Petrograd, 20. avgusta. Privremena vlada je obnarodovala izjavu, iz koje izlazi, da jc ona radi održanja reda riješila, đa bivšeg cara i caricu smjesti u jedtto injcslo, gđje će nad njinra moći lakše vršKi nadzor. Našlo se, da je Tobolsk za to najpogodnije mjesto. S carskim supružnicima su dobrovoijno otišla u Tobolsk njihova djeca i nekolike ličnosti fz njihove okoline. Autonoinija Tatara. (Naroeiii brzojav „Beograđskih Nov'na") Mfinchen, 19. avgusta. Kako „Novoje Vrenija“ javlja, T a t a r i u K r i m u zalitjevaju a u t on o m i j u pod istim iislovima kao u Ukrajini, čije su političkc prvake Tatari pozvali, da im pomognu u borbi za slobodu. Generalni sekretarijat za upravu Ukrajine. Kb. Petrograd, 20. avgusfa. Petrogradska brzojavna agen ija javlja: Privremena vlađa jo otlobrlla pravila geuerahiog sekretarijata Ukrajno koji će do sastanka ustavotvoine skupštine biti naiviši adminisfralivni organ Male Rusije. Clanovo glavtnog sekretarijata predlažc gcneralni savjet. Ukra tae, tnko zvana Rada, a imenuje privremena vlada. Sekretarijat ćo upravljati s jpdip oviacija: Kijev, Volinija, Podolija, Poltava i Čornikov i druge, ako to žole n iliova. zemstva. Sekretarijat će se saslojati \z generalnih sekretara za finansije, po'jo privredu, javnu nastavu, trgovinu i industriju, unufamje poslove i nacicntlna pitanja. Sekrelarijat ćo podnosili privrcnienoj vladi na odobrenjc zakonske prljcdloge, koji se odnose na živof i upravu zentlje. Za riješenje svih tih tekućih pitanja obraćaće so mjesno vlasti selcretarijatu, koji će dohivene upute, zapovjesti i instrikcije piivremcne v’a 'e dostavljati mjcsnim izvršnim organimn.

Vrt Karia Veiikog. O vrtarstvu iz staroga doba sbiho što znamo, alt ono je svakuko momlo imslužiti za ugled vrlarstvu sretluj.ga vijeka. Prije svega su samostani, a na prvom mjestu Renediktinci u 8. i .9. stoljcću prenijeli od Rimljana nasljjedjenc kultunte biljke preko Alpa u srednju Evropu, gdje su uveli dobro ustrojeno vrtarstvo u Njemačkoj. Takav Bcnodiktinac bio jo i na dvont Karla Volikog, koji je jiored ostalili svojih velikih djcla nalazio vremenn, da uuapredujo vrtarstvo. U svome „Uredjenju carskili domena" iz godlne 812. nabraja on taćuo sve biljke, koje se imaju u njegov om vrtu njegovajlii t tu vidiino zabilježeno skoro svo povrćto i voćo, koje so i danas kod nas nalazi i njeguje. Naiazi so i jedan njcgov plan iz gođine 830. o uredjenju jednog velikog vrta iz tri dijela: za voćc, povrće i ljokovito biljke. Voćnjak je u ono doba shižio i kao groblje * Vellki IJudi — ioši dJaeL Često puta je opaženo, da djeca i mladići mogu daleko 'dotjerati, kad im se pruži prilika, da se bave poslom, koji se njima dopada. Tako so priOa o ćuvenom orijentalisti Klapprothn, da mu je profesor na ispitu dobacio primjedbu, kako baš ništa ne zna, a on je kao zapeta pukka odgovorio: „Znam kincski". Ispostavilo se, da je mladi ćovjek bez učiteija nauiio ovaj težak jczifc.

Protest Finaca zbog izgreda ruskc vojske. Sloclthohn, 20. avgusta. „Stockholm Tiđningen" jaVlja, 'da su zastupnici radničkog i vojničkog savjeta u Helsingforsu protestovali zl)og nuješanja rnske vojsko u finske poslove. Iz drugih mjesta javijaju o s'ičnim izgredima i p]jačk;ima od strane ruskih vojnika. Anarhistički nemiri u Finskoj. Kb. Stockholni, 20. avgusta. Položaj je u Finskoj vrlo zainršen, s jedne strane povodom pooštrenih borbi izmcdju gradjanskih stranaka i socijalne demokracije, s druge strane povodom sukoba s vladom u pi.anju zeinaljskog sabora. Javlja' se o mnogim anarhisfičkim nemiriina.

Njemačka, Sjednica odbora saveznog vijeća za spoijne poslove. Kb. Miinchen, 20. avgusta. Kralj Ludvig bavarski primio je u audijenciju najprije bavarskog minis'ra predsjednika grofa Het’inga, a zatim bavarskog poslanika u Berliinu grofa Lerchenfelda. Grof Hertling po'azi večeras u Berlin, gdje će počl iijegovim pred-jelništvom hiti sutra u palali državnog "kancelara sjednica ođbora saveznog vijeća za spoljne poslove. Pokret za mir. Kerenskova iidervencija za putovanje engieskih deiegafa. Kb. Stockholm, 20. avgusta. Kako javlja „Eschange Press", mtervcaiisao jo ruski ministar spoljnih poslova Kerenski, da se engteskim delegatima izdadu jiutne isprave za StockhoJm. Japanska vlada ne da pasoše deicgatima za Stockhoiin. Kl>. Stockholm, 20. avgusta. Po jjeđnoj londonskoj vijesti jo i japanska vlada odrekla 'da izda pasoše delegatima za konferenciju u Stockholni. Dogadjaji u Spaniji. Veliki š<rajk u Španiji. Kb. Madrid, 20. avgusra. Kako listovi Javjjaju, jučeranji je dan prošao srazijne^np mirno. Veliki štrajk je u Madriau' šamo djelimično izveden. To isto javljaju i vijesti iz unuitrašnJostT, koje vrlo jrijetko stižu. U Madridu su poslije podne sve trgovine bile zatvorene. Jake patroie krstare ulicaina. Željeznički saobraćaj se vrši pomoću vojskef U blizini Rilbao štrajkaški radnici su spriječili saobraćaj, jedan je voz izašao iz kolosjeka; pet o»tnfka je pogimtlo, a 18 ih je ranjeno. Štrajkaški jktkrct ugušeit. Kb. M|adj;id, 20. avgusta. Listovi javljaju, da jc u glavnom opet uspostavljen ntir, a r e v o 1 u c i onarništrajkaški pokret posve ugušen.

Veliki požar u Solunu. Kb. SkopljV, 20. avgusta, Od podne do kasno u noć i z g o r i o je cio stari dio Soluna. Još sad sc vide s fronta gusti oblaci dima iznad grada.

Najnovije brzojavne vijesti. Prvl kitajski ,,ratni“ korak. Kb. Peking, 20. avgus’a. Reuter javlja: Vlada je uzela pod kontrolu svc njemačke banke.

sova pravio „giuposti": izračunavao je prolaz optičkih zračnih snopića kroz stakleno sočivo. On je hio kaoi i Liebig rdjav djak i naročito nepažljiv za vrijeme učcnja mrtvih jezika. Galilej je bio upućca da uči medicinu, a on se medjutim za vrijcme predavanja bavio malematikom. čuveui engleski kemi'ar Hiimpbry Davy nije urnio ni da bekne francuski. Isak Netvton pravio je mehan'čke mstrumente u mjesto da svršava svoje domaće zad.atke, . a astronom Tycho Braiie bavio se kao _,.slušalac" prava u Kopenliagenu astronomijom. Mihelangelo izvukao jc đosta batina od svoga oca, koji, ponosan na svoje plemstvo, nije htio, da mti sin buđe ,,mazalo". Šir Walter Scott pisao je kao od šalo svoje pripovjetke, a)i jo zbog toga zanemario svoje školske zadalke i učitelj ga je nazvao „ovnotu". Veliki prirodnjak l.innć je i«o tako loš djak, da 8U ga učitolji upućivali na zamAt. Otac ga dade u bogosloviju, ati on «e oda na izuč&vaaje prirod,3 i postade na jveći bohmičar. I od sliteaja mnogo zavisi. Tako je francuaki priiodoispifač Cuvier bio siabo plaćen domaći učittdj. Setajući se jednom kraj obale morske, priinjeti iz mora izbače.uu živolinjicu iz reila mekušaca, ponese jc kući i poče da jc proučava. lo ga je toliko zunimalo, da je produžio i razgranao svoja proučavanja, te je najzad postao jeđan Od najčuvetiijih zoologa. *

(Svršetak.) III. Odboru CrvenogaKrsta u Kruševcu: Učitelji: Svetislav Ivković iz Vrnjaca; Ljubica Jovanović iz Ribara; Radosav Stojanović iz Blaževa; Dragutin Comić iz Majdeva; Anka Obrenović, Donji Krčin; Sofija Korunović, Krušar; Borisav Petrović; Šanac; Ruža Milovanović, Zletovo; Milisav Jocić, Veliki Šiljegovac; Ljubica Jovanović, Ribare; Mileva S. Jovanović, Vrnjci. Žcljezničari: Milivojc Andrejević, ntaŠin. iz Stalaća; Milisav Jančić, kondukter iz Beograda; Jovan Cirić, manevrista, Kruševac; Jovan Djokić, niagacioit., Stalać; Djordje Stankovič, žcljezn. čin., Stalać; Vlada Petrović, desetar, Stalać; Andra Pojtović, magac., Stalać; Aleksandar Bugarski, mašinovodja, Zaječar; Miroslav Kostanović, željez. čin., BraIjina; Tihomir Djordjević, kočničar, Bcograd; Milau Milosavljević, čuvar pruge, Stalać; Milovan Obradcvić, desetar, Stalać; Djordjc Donič, skretničar, Kragujevac; Dragoljub Dimitrijević, manovrista, Alcksandrovo; Vladimir Dimić, saobraćaj. čin., Kragujevac: Miloš Jevtović, magac., Stalać; Slavka Nikođija Pešića, žfcljcz. konduktcr; Ljubica žena željez. čin. Vladiittira Markovića; Miiivoje Andrejević, mašinovodja iz Zaječara; Lazar Dimkić, ložač iz Prizrena; Djordjc Kostić, Djunis; Branko Živanović, Djunis; Ivko Županjac, kočničar, Lapovo; Miroslav Čortanović, Braljina. Porodicc: Dr. Milovana Milovaaiovića, sanit. kapet., Vmjci; Milenka Markovića, pporučn. iz Bivolja; Živojina M. Đimića,'ppomčn.; Josifa Nadja, pporu'n, Trstenik; Mirka T. Radonjića, poručn., Smilovac; Milana N. Živkovića, poručn.; Arsenija Jovanovića, art. poručn.; Cedomira llića, raden. fabrike; ŽivojLua M. Dinića; Borivoja Veljića, vo'in. čin.; Milenka Markovića, pporučn., B volj -: Hakela Izrailjcvića, mesara bolnice, Vnnjci; Josifa Nadje, Trstenik, pporučnika. Udove: Mileva Aksentija Milovanovića; Leposava Radojka Vidojevića; Aleksandra Jovc Bogdanovića, majora; Katarina Milorada Ristića; Hristina Milana Antića-Kilenkovića; Krtni Mhajla Marinkovića; Jclena Mladena Zdravkoviea; Sofija Koste G. Milova o vića; Lena Alekso Petrovića; Milenija DimiLrija Tojića.; Ljubica Radoša Petiovića; Tanica Djunlja Dedinca; Hristina Miloševića, činovnika; Milica Dim trija .Stiunenkovića, biv. narednika, Kruševac; Stanojka Vučinić iz V. Šatre; Genoveva Živojina Petrovića, majora; Ljuhica Živojina R. llića; Tijana Josifa Busin; Lcposava Dragomira A. Milenkovića; Ruža Dragoljuha Jovanovića; Dasrica Miluna Andjelkovića, podoficira; Manojlo Stevović, Stalać; Andreja BaLista Bontista, portir, Beograd; Zngorka Jovanović, čin. uprav'e fondova, Kaonik; Vikfor Djukić, Kraljevo; Vo,a Savić, čin., Laoiište; Desanka Sv. Čajetinac, c.arin. čiu.; Radosav Petrović, Batočina; Suja Milana Stevanovića, obučara; Ma ko olac Borisava Jovanovića; Jevrem otac Blagoja Dmitrovića; Ruža Božina Vlajića, Stalać; Anka Lazarević, popad ja, Velikl Siljegovac; Ljubica Bore Popovi.a, sres. načelnika; Draginja Jovanović, Krušev.nc; Bosiljka Dragoljuba Cvetkovića; Tihomir Djorđjević iz Beograđa; Leposava B. Ve'ljkovi'j i Natalija Mirka Raja'a; Č i n o v n i c i: Dragutin Josifović, Kralovec, okružn. šumar, Brus; Kosara Gr. Mihajlović, pošt. kondukt., Zaječar; Dušan Dučić, prakt., Zaječar; Dimitrije Tančić, kasir, Zaječar i Marija Trifunović. IV. g. Bori Milutinoviću, sekr. min. aiar. prhTrcđe, Višnjićeva 11: Poslužitclji min. fin.: Sima Stefanović, Gavrilo Radović, Rađisav Sekulić t Zorka Stanković. Stana Cvijović, prakt. min. fin. Društvo Crvenoga Krsta u c. i k. VGO/S. poziva radi prijenta novca niže imenovana licn, ako sn u Beogradu da se javc lično sa legitintacijom (prijavnom listom.) inače da pošlju adresu i označe mtjbiižu poštu, koja prima novac nputnicom. Do broja 249-1. Zastupniku biagajnika Društva Crvenoga Krsta u c. i k. VGG/S. g. M a r k u T. L e k u, prof., Beograd, Vatrogasna 15, I. sprat, svakog radnog dana od 2—4 sata po podne, sa pozivom na broj, koji sc pred svakim imenom nalazi: A. Broj 2488 Aćimovie Dušana rnajka, Jovanova ul. 5; 2480 Adamovič Zorka udova Bogosava, Đeljini (Posav. Tantnava); 2482 Andjelkovič Borivoj, advokat; 2464 Arscnović Miladina jiorodica, rez. potporučn., Sclevac. B. Broj 2460 i 2461 Biliala Magdalena, puškara, Vodovodna 22; 2468 Blagojević Todor otac Vidoja Z„ Cerovac (Posav. Tamnava); 2486 Brkić Stanoje, ekonom, Grocka. D. Broj 2456 Davidović Nedcijko, poslužitelj pores. odclj.; 2485 Dcnić Aleksandar, blagajn. fabr. šećera; 2457 Dunić Vujica, poslužiteij pores. odelj. D|. Broj 2469 Djordjcvić-Nikolić S:ojana udova Bogosava, G. Bukovica.

G. Broj 2478 Gačić Milija udova Vojislava, Krnić; 2466 Oavrilović Blagoje, Suvo Selo (Posav. Tamnava). 1 Broj 2450 Isajlović Maksim porodlca, poslužit. magac., Budimska ul. 17, J. Broj 2465 Janjić Stanija niajka Velimira, Svileuva (Posav. Tamnava)? 2467 Janković Angjelija udova Aleksandra, Ivanjica; 2475 Jelikić Leposava udova Blagoja, Jalovik (Posav. Tamnava). K. Broj 2458 Krstić dr. Milan, supleut Kragujevac. L. Broj 2493 Langić Vasilija deca, Starina Novaka ulica; 2471 Lazarević Milica, udova Aleksandra, Kršna (Posav. Tamnava). M. Broj 2477 Marković 15ožana udova Aksentija, Votnjak (Jadranc); 2474 Markovič Stana udova Bogosava K., O. Bukovica; 2489 Milanović Živojina žena, Vršačka 12; 2479 MilovanovićManojlović Jelisaveta udova Boška, Carina; 2494 Momirović Leposava, prakt. suda, Višnjina 48. N. Broj 2491 Najdanovič Kosara kći Riste; 2472 Nikolić Angelina ndova Vasilija. Svileuva (Posav. Tamnava); 2451 Nikolić Mihajlo, poslužit. konzist.; 2473 Nikolič Petrija udQva Borisava, G. Badanja. P. Broj 2470 Petrović Cveta udova Borisava (Bogosava), MelČić; 2492 Petrović Dušana porođica, ćurčija, Dubljanska 176; 2452 Popović Mladen, pošt. poslužit.; 2459 Popović Petar, snplent, Užice. R. Broj 2453 Rajković Nikole porodfca, ofic., Sloboda ul. 5; S. Broj 2454 Sekulić Nikole porodica, sanit. čin., Kapetan Mišina 20; 2455 Stevanović Jovana porodica, poslužit, Laudanova 15; Stošić Marinka udova Hilendarska 3. T. Broj 2476 Todorović Anka udova Andreje M., Mrovska (Posav. Tantnava). V. Broj 2481 Vujičić Djure deca, raden. fabr. žižica; 2449 Vuković Toma poslužit. monop., Simina 21. Ž. Broj 2490 Živanović Božidara žena, limara, Sremska ul. 9.

Grad i okolica. Dnevni kaienoar. Danas ]e utorak 21. avgusta, po starora 8. avgusta. — Rimokatolicl: lvana Prandska uđ. ;.pravoslavni: Emilijau I Miron, Casnička i ćinovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n 1 č k i d o ra: Citaonica, soba za pisanje 1 igranje, kaniina. Otvoreno od 7 satl tz jutra do 9 satl uveče. Slobođan pristupsvakom vojniku. Bcogradski orfeum (u bašti Hotet Takova); Predstava u 8'30 uveče. Kinematografi: Vojni kino (Koioseum): U 4 i 6 satl poslije podne predstave za gradjanstvo. — C. I kr. gradjanski kino (Paris): U 6 saU poslije podne pređsta\a za građjanstvo. Noćna služba u apo i ekam a : Od 19. do 25. avgusta vržiče noćnu siužbu u Bcogradu ovc apoieke: Kušaković, Knežev Spomenik 2; Viktorovk), Terazije 28; Prendić, Kralja Aleksnndra 64. Paroplovna veza. lz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podnc. Lz Zemuna za Beograd: 5'30, 6-30, 7'30, 8'30, 9'30, 1030 i 11 30 prijc podne; 1'30, 2'30, 3 30, 4'30, 5'30, 6'30 7'30, 8'30 1 9'30 posllje podne. — Iz Zemuna za Pan csovu: u 1 sat poslije podne i u 8 sati u veće. — Iz P a n. csovc za Zemun: U 6 sati izjutra 1 u 4 sata postije podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna i Pancsove i ooratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S međercvo. Polazak iz Sapca za Beograd ćetvrtkom i nedjeljom u 8 I po sati izjutra. Dolazak u Bcograd u 12 i po sati poslijc podne. Poncdjcljkom odmor broda u Smcderevn. Botanička basta. Otvorena utorkorn, četvrtkom, uedjeijom i praznicima. Posjeta botcsnika u bolnicama: U boinici .Brčko*: od2—4 sata poslijc podnc U bolntci „Briiim“: od 9-30—12 sati prije podnc i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gr.ntj.-inskoj botnid: u utorak, če* tvrtak 1 neđjelju od 1—3 poslije pođne. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Istorljski kalendar. Na današnji dan, 2t. avgusta 1635. umro je čitveni španski pjesnik Feltcio Lope de Vega Carpio (rodjen 1562. gođ.) — 21. avgusta 1798. god. rodio se poznati francuski istoričar Juies M ichelet. — 21. avgusta 1838. god, untro je tt Berlinu njemački pjesnik Adalbert pl. C h a m i s s o. Chamisso je PO narodnostl bio Fraucuz. Za vrijeme revolucijc prebjegao je kao plemić u Njemačku gdjc jc postao oficir i postepeno se ponijemčio te postao jcdatt ođ najpoznatijih njcmačkih pjcsnika. Svečana proslava Sv. Stjcpana n Beo« gradu. Juče je kao na dan Sv. Stjepana! ktalj.a n dvoru u 9 sati prije pdone oVislužena svečana služba Božja, koju je odsiužio vojni superior Klimković uz asistencijn. Službi Božjoj prisusfvovaio je brojno slanovriištvo, Časn'štvo, Itao i momčadske deputacijo svih ov'd::šnj h zapovjedništava ugarskc nr.diežnosti. Na svcčanu* službu Božju došao je i s#m vojni glami guverner, barun Rbemeiu

KALI PODLISTAK.

Helmholtz je za vrijeme latinskih fa-