Београдске новине

Siraaa 2. iu Dvine“ ovo: „Zapovjednik 10. vojske veli, da njemački agen i pronose glasove o predstojećoj njemaćkoj ofenzivi očito u namjeri da izazovu nemire u pograničnim predjelima toga fronta i da naše čete tamo prikuju. Ako Nijemci odista budu napadali, oni sc ne će ograničiti na tako malen odsjek kao 8to Je mitavski, več bi viŠe morali da nastupaju istočno preko Dvine. Ali to bi bila ogromna operacija, koja bi se samo vrlo jakim snagama dala izvesti. Ali za to potrebne čete, a prije svcga artiljerija ne stoje im sad na raspoioženju zbog operacija na rumunjskom irontu I zbog francuske ofcnzive. koja počinje na zapadu ,, Papinski prijedlog za mir. Ne če biti dnige papine »nirovne note. (KaroCtti lvzojav „Beogradskih Novlna") Lugano, 6. septembra. Iz crkvenih se krugova javlja, da je potpuno izmišljena vijest cngleskih listova, da papa sprema drugu mirovnu notu, a tako isto i vijcst, da ie papa napisao i otpravio sadanju nolu bez spo* razuma s kardinalima.

iz današnje Rusije. Amerika ne vjeruje više Rusiji. (N rnCiii i'i' ' jnv „Beogradskili Kovina“) Lugano, C. septembra. ,,C o r r i e r e d c 11 a S e r a“ javija od 2. septembra: Opovrgnuta je vljest, da je Amcrika dala Rusiji zajam od 1 milijuna dolara. Atnerika namjerava, da ukazuje svojti pomoć Rusiji strogo ii granicama njenih porudžbina . koc’ američke iiidustrija. Za sad ne poklaiija Rusiji mnogo povjerenja nt Amerika nl ostali saveznici. U ist'nl je kouferencija u Moskvi ispoijila ioš iačc rascjep izmedju stranaka. Ruski željeznlčki saobraćaj. (N: ■ roeili br/.oja v „Bcogradskih Novina") Siockliolm, 6. septembra. Kako ,,N o v o j c V r c m j a“ javlja, ruski ministar saobračaja jc uputio brzojav svim željezničkint upravama, u komc im javlja, da su teškoće n nabavci uglja i drugog materijala sve teže. Sad se može podmiriti samo 45% dnevnc poircbe. Ako to stanjc bude i dalje potrajalo, moraće se krajein mjcseca obustaviti cio saobraćaj. Osobljc državnih željeznica prijeti opštim štrajkotn, ako sc tie odobri zahtjevana povišica plate. Dva velika kneza lapšena. Kb. Petrograd, 6. septembra. Kako listovi javljaju, u vezi zavjero, koja je u Moskvi otknVenn, privreinena Vlada je narcđila, da se uapse veliki kneževi Mihajlo Aleksandrović i Pavle Aleksandrović. Ruski zajani otl lnilijatde kao usiov za dalje ratovanje. (Naročiii brzojav „Boogradskih Novina") Mhnchen, (5. septembra. U petrogradsikim tinansijskim krugov ima se govori, da će ministar finansije Nekrasov tražitl o<l sporazumnih sila, za kljućno Amerike, zajam od jeđne milijarde, jer inače Rusija ne će moći 'dalje ratovati. Nova konferencija sporazumnih sila zbog ruskog poraza. : N'n:očiti brzojav „Beogradskili Novina") Hirag, 6. scpiemhra. lz Washingtona javljaju taijansko zvanične ličnosti, da će se uskoro ođržati u Parisu nova konferencija sporazumnih sila radi savjetovan'a o vojničkoni položaju. Misli se, da je povo'd ovoj

Petak konferenciji i njenu potrebu izazvao ruski slom. Pretresaće se i pitanje o dovo« zu u Italiju« (N ročitl brzoiav „BeogradsUh Novina“) Lugano, 6. seplembra. I ,,Secolo“ javlja, da će so nova konferencija sporaztnnnili sila ođržati u Parisu u polovini ovog mjeseca. Ona će biti čisto vojničkog karaktera i po svojoj važnosti će nadmažiti sve 'dosađa njo konferencije. Govori se, da će u toj konferenciji učestvovati i zapovjednik ame; 'ričkih horačkih snaga, a vjerovalno i jodno izaslanstvo američke vlado.

Nova potapljanja, Kb, Berlin, 6. septembra. W o 1 f f o v u r e d javlja: Na sjever* nom ratnom poprištu potopile su njemačke j)odraomice ponovo 30.000 brutto tona brodsko zapremine. Medju potopljcnim brodovima nalaziii su se; engleski parni brod ,,Ciaverley“, 6000, na.tovaren ugijenom za Genovu i tri iz pratnje izbačena parobroda, 'dva, oružana parobroda i jedan oklopljeni bro'd od najmanje 4Q0Q tona.

Pokret za mir. Stockhoimska konfereitciia odložena. (Ni rotif! brzoiav „Beogradskih Novina“) Kopenhagen, 6. sepiembra. ,,B e r I i n s k e T i d e n d e“ javlia iz Stockholma: Stockholmska konferencija će biti odložena najmanje za dva mjeseca. Holandsko-skandinavski odbor je čvrsto uvjereti, da će se konferettcija u prkos svih teškoća ipak održati. Zimmerwaldska konfer&ucija nenta izgledta da se sastane. Kh. Stockliolin, G. septembra. Natnjeravana Zimmerv/aldska konferencija, koja je trebala da se sastane početkom scptembra, izgleda, da se zbog tcškoća oko dobijanja putnili isprava ne će sastati.

Neograničeni podmornički rat. Napndaj njeniačke podmoinice na Scarborongh. Kb. London, 6'. septembra. Jedna njemačka podmornica so jučc pojavila na visini Scarborougha i izbacila je 30 metaka, od kojih je polovuna udarila u zcmlju. Poginula su 3 lica a 5 je ranjeno. Sfeta je neznatna. Potomio parni brod. Kb. Amsterdam, 6. septembra. lz Reutcrove vijesli o potonulom parnom brođu „C'itv of Athen“ proizlazi, da jo bro'd na suprot propisima admira’iteta plovio u zoni, koja jo snabdjevena ongleskim minama, i da je, naPavšt na rninn, propao. Borbe u vazduhu. Njeitiački vazdušni uapadaj na engiesku jugo-istočnu obaln. Kb. Rotterdam, 6. septembra. Sinoć u 11 sali je javljeno iz Loudona: Sest ncprijateljskib Ictiiica. so pojavilo nad jugoistočnom obalom l bacile su bombo. Poginulo je nekoliko gradjana, 6 je ranjeho, materija'na jo štcta neznatna. Naše su se letilico odmah uzdigle, odbranheni topovi su pucnli, ;ili bez uspjeha. Admiralitet javlja 'da je od vazdušnog napa'da poginulo 107 mornara, a 87 jo ranjeno. Letački napadi na Loitdou, (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterđam, 6. septembra« Lctački napad na Lon'don izvršen je, kako otud javljaju, pri mjesečini. Na

beogradske novine

7. septembra 1917.

ušću Themshe slijedila j© eksplozija za eksplozijom. Sad se cijeni, da je u napadu učestvovalo 10 letilica. U jednom uvodniku ,,Daily Cbronicla“ javlja Be, da je pogodjena i momarska kasarna u Chatamu. U Londonu je 9 osoha ubijeno, a 49 ranjeno. Nastradao brod. (Naročifi hrzojav „BcogradskJIi Novina") Rotterdam, 6. septembra. Parni brod ,,City of Atlien'* (5594 tona) naišao je na svoin putu iz NewYorka 10. avgusta na minu n blizini Kapstadta i potonuo je s cijclim tovarom. Udavilo se 17 putnika.

Njernačka. R.sdostan dogadjaj u porodlcl njentačkog prijestolonasijednika. Kb. Potsdam, 6. septembra. Supruga prijcstolonasljednika Cecilija rodila je poslije podne sretno princeztt. Mati i princeza se nalaze u povoljnom zdravljtt. Nainovije brzojavne vijesti. Položaj ti Jašu. Kb. Bern, (>. septembra. Naročiti dopisnik iz Jaša brzojavIja, da vlada očajno stanje u predjelinia, koji su ratom još poštedjeni. Slučaji pobune i bjegstva ruskih vojnika, koji se često ponavljaju, ntiču vrlo ncpovoljno na stanovništvo. Bugarski protest proOv barbarskog postiipania sa odvedenim stanovnichna Dobrudže. Kb. Sofija, 5. septembra. Bugarska vlađa je uputila notu saveznim i jieutralnim vladama, kojom se ponovo i svorn snagom protestuje protiv barbarskog postupanja preira stanovnicima Dobrudže, koji su nasiino od\ r e- 5 jdeni i Hmješteni u tmutrašnjosti Rumunj- j ske. Bugarska vlada svojom notom v. a- ; htijeva, da se svim tim stanovnicima Dobrudže odobri povratak njihovim porođicama, Iz francuske politike. Kb. Bern, 6. septembra. Iz Parisa se javlja: Listovi ljevice Zahtjevaju u vezi s promjenama u ka ! bineta Ribota, življu i stvarau politiku, i ali traže, da so „vla'da zbog reakcije ne J upusli u politiku nashja na unutarnjcm političkom polju. Reakcijonami lis ovi medjutim traže vladu, koja će voditi politiku nasilja. I Bomiet Rouge traži Čvrstu pesnicu, koja će ocllučno postupiti prema radničkim krugovima, koji su otrovani miroljubivom propagandom. Savjetovanja o pitanjima Ishrane. Itb. Beč, 6. septembra. Danas prijc podne je otpočela u 'đonjo-austrijskom zemaljskom domu savjs'tovanja skupštine o jpitanjima islirane. Skupštinu jc sazvaohrmistar pi'edsje'dnik« Uzaludne zagonetke. I opet jednom stoji mnogosponhnjani Beograd u sre'dištu interesovanja, i to povodom Gerar'dovih meraoara. Ono đo 'duše ne može se svoj takvoj litera(uri nikad 'dovoljno prinijeli nevjerovanja, t. j. ne možda nepovjerenja, jer je ovo več slabi demokratski početalc vjerovanja; — već onog ncvjerovauja, kojo — u najgorera slučaju — stoji na lijepom odstojanju, fe, oprezno u vjerovanju i hevjerovanju, otmjeno l strp« bjivo iščekuje. No ako postoji mogućnost, da i sam hitri pisac momoara jcdnom rekne istinu i da iz logike fakata ima za sebe vjerovatnosti, onđa se niirnom savjosti može usvojiti, da ima nešto u stvari. Iz saopštenja cara Vilhna Wilsond

od 10. avgusta 1914., koji je Geradd objavio, rezultira, da su se uvečo 30. jula 1914. složile evropske velike siie u formuli, koja bi — u posljednjem trenutku bila ,,otklonila“ kalastroflj, da au sile, odnosno 'da je kralj Engiesko znao za depešu, koju mu je uputio car Vilim. Ta depeša kao da nije nikal stigla ni kralju, ni Foreigen onicu, a u Londoni uopšte nikako. U toj ,,sudbonosnoj“ 'depeši izvještava njemački car englesko; a kralja, da je skoro istodobno s Grejovim prije'dlogom primio i telegram iz Beča, ko.im so umoljava, da u Londonu pođastre isti plau — koji, za izvršenje predlaže Grey. Istorija toga plana, a i on sam je u ovome: 29. jula 1914 predložio je E'duard Grey preko britanskog poslanika u Berlinu> da Austro-Ugarska posjedne Beograd i okelinu, ali đa ne ide dalje. Ne znajući za Uij engleski prijedlog, proponirao je Sazanov skoro u isti čas, da Rusija obustuvi svo vojno spremanje, nko Austrija prizna evropski karakier konflikta sa Srbijom. Njemačka je 30. jula odgovorila na prije'dlog Greyov, da će ga uputiti u Beč. Istog dana saopšla.a Grey svoj podstrek ruskoj vladi s primjedbom, 'da će Njemačka u istom smislu uticati na Austro-Ugarsku. Dalje izvještava Grey o tome Francusku, koja se prijedlogu priključuje, navaljujući l na Rtisiju, da na to pristane. Sazanov to usvaja i ispravlja svoju formulu kombinacijom one Greyove, i svi čekaju na pristanak Beča. I >o ,,đa“ uvijek za mir spremne Austro-Ugarske sfiže, izrečeno samostalno l nezavisno od drugih sila, do 'đuše u Beriinu, ali ne i u Lonđonu. Sta se zbilo i šta je spriječilo, da depeša cara Vilima ne prispije kralju Engleske, to ostavljamo na st, a iu . Šta jc u neprispijeću toga ,,da“ ođ strane Boča l Berlina moralo <'a se zbu« de, zbilo se, — jer je i odziv iz Londona. izostao, — veliki rat oružjem otpočeo jc, pošto rat duhova i pregovora nijo donio nikakve rezultate. I sve to zhog one depeše, koja nikako ne stiže kraiju Engleske??? U stavljanju ovih upitnih znakova počiva u najntanju ruku, a u ovom slučaju, negirajuća sumnja. Diplomacija uvijek izualazi i uuosi U krug svojih posmatranja hudi kakav force majeur j radije stavija'još jeduom pitanje, nego što dopušta 'da se odjnah udara. Ali, uzmirno slučaj, da je baš taj zagonetan nestainak depeše, dakle sudhina — zastupljena hudi kojim čovjekom — krivac, da li i,i svi mi, koji 'danas stojimo u ratu, bili poštedjem ofi katastrofe u đrugom obliku? Smije se i mora se rcći: Ne! Apslrahirajući od toga, 'da sc je borba s protivničkim brutalnim silama doduše t ćjalje mogla odložiti — kao 1909. izme'dju Etigleske i Njemačko, — trajno sprjcčavanjo iste bilo je isključeno. Ovaj rat nije politički rat medjusobno nezadovoljnih vlada, već njegovi prauzroci leže mnogo dublje, oni imaju svoj korjeu u neumjerenim željama masa, koji uzroci do'duše nisu nikad tako logično i jasno shvatljivi kao oni pni, ali u prkos tome no o'd manjcg učinka. Sve je zavisito od toga, šta sU tapravnici i .vodj-e stvorili iz tih nejasnih želja j izahtjeva masa. Od toga jo sve do sa'd zavisilo, pa zavisi i sa/I: Depeša, koja nije stigla do svog cilja ostaje samo 'zagouetkom i više ništa.

Grad i okoiica. Dnevni kalendsr. D a n a s je petak 7. septembra, po starom 25. avgusta. — Rimokatollci: Marko Krizin, Regltia dj.; pravoslavni; Ap. Vartoloniej i Tit. Casnička i činovnička kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisaujc i igranje, kantina. Otvoreno ođ 7 satt izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradski orfeum (u baštl Hotel Takova); Počctak predstave u 8 satt uvcče

Broj 24*. Kinematografl: Vojni kino uKnlla Milana ullci br. 56 (Koioseum): U 4 I 9 aati posi.pod predstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanskl kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati posllje podne predstava za gradianstvo. Noćna alužba uapotekama: Od 2. đo 8. septembra vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke: Delinl, Kneza Mihajla ullca 1; S e k u I i ć, lakovska ulica 37; Protlć, Kneza Mihajla ullca 87. Paroplovna veza. Iz Beograda xa Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 1 12 cati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 1 9 sati poslije podne. Iz Zemuna za Beograd: 5-30, 6-30, 7'30, 8-30, 9 30, 10 30 i 1P30 prije podne; 1'30, 2'30, 3'30, 4 - 30, 5 - 30, 6'30 7'30, 8’30 I 9'30 poslijc podne. — Iz ZcmunazaPancsovu: u 1 sat poslije podne i u 8 sati u večc. — iz P a ncsovc za Zemun: U 6 satl izjutra 1 u 4 sata posllje podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna 1 Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S mederevo. Polazak iz Sapci za Beograd četvrtkom i nedjeljom u 8 i po sati izjutra. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslije podne. Ponedjeijkom odmor broda u Smederevu. Bot-anička bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljoin i praznicima. Posjeta boiesnika u bolnicama: U boinid „Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U bolnici ,,Br(inn u : od 9'30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. 1 k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Riječno ku p a ti I o n a Sa v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Vojno parnoI topl okupa111 o uCarDušanovojulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prlje podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom I praznicima od 7 sati prije podnedo 12 * l / 3 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radniin danima od 9 sati prije pođne do 5 satl poslije podnc, a nedjeljom I praznicima od 9 sati prije podne do 12'/ ž sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnike i njima ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijedom, pctkom i subotom od 7 satl prijc podnc do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prijc podne do 12 1 /., sati u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatiio ponedjeljkom i čctvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati poslije pođne. — Časnicima i njima ravnim činovnidma stoje na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12 1 /, satl, a nedjeijom i praznicima u 12 sati u podne. Riniokatoiička služba Božia 8. i 9. sep« tembra. I. 8. septembra (Mala Gog. p o j i n a): A) U k o n a k u ne će biti službe Božje. B) U župskoj crkvi: U 8 sati sv. tnisa i Veni Sancre za školsku djecu. U 10 sati njemačka propovijed i pjevana sv. misa. U 4 sata poslije podne večenija. II. 9. septembra fnedjclja)j A) U k o n a k u: U 8 sati njemačka 1 češka propovijed i sv. misa za vojništvo. Slobođan pristup ima i gradjanstvo. U 10 sati talijanska propovijed j sv. misa za zarobljenike. B) U župskoj crkvi: U 8 sati tiha sv. misa za školsku djecu. U 10 sati hrvatsko-srpska propo« vijed i pjevana sv. misa. U 4 sata poslije podne večernja. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 7. septembra 1706. god. prjmorao je princ Evgenij e s a v o j s k i poslije krvave borlre Francuzo da dignu opsadu Torina i da odstnpe ,od toga grada« — 7. seplembra 1707, g>od. rodjen je u Montbardu francuski jestastveničar (prirodopisac) grof JBuffon.— 7. septembra 1714. zaključen je jznredju Francuske i Njemačkog carstva takozvali badcuski mir, kojirn jo završen dugi i krvav rat oko španskog pasljedja, koji se vodio još ocl početka XVIII. stoIjeća.Louis XIV. jjostigao jo tim mirom,

selu nema abuormalnosti u seksualuom životu kao u gradu, nego jc svuda jedar rod. Ja znam jeđno sasko uaselje, u komc nemoral viče javno po mračnim kapidžllucima i guvnima, i iij uc putcna ljubav dvojih, nego bezobzirna, opskurantska, odvrama seksa sviju sa svima, ona na niveau-u uličnih pasa. Ali njiliova jc diievna pjesma t.Hanija. A znam i našc selo s kolom i nePfRaienem ali i nezas’oeuom čcžnjom sa golom nasladom, r.aše selo, k«>je i suviše inarkantno karakteriše ono klanje l ubijanje za r.eokaljanost cminu. I ta je čežnja jasno i drastično kazana u dnevnim pjcsmama seljaka. Znači: seIjak se klanja onom proccsu, koji je prvi uzrok njegova bivovanja, dok inediokritet gradjanin pljucue i — podlo ii mraku ,,griješi“. Polič Kamov htio jc i nama kaza.i, što seljak drži ljubavlju. H;io nas je privesti crnoj, goloj ljubavi mesa, ne da je zagrabimo u našoj pomami, nego da joj prodreino u dubinu. On je nama kazao istinu, neustrašivo je kazao. I jednoin kretnjom uklonuo svu našu Frotiku do njega. Vladimir Nazor. To je naš literarni Ivau Aleštrović. Obadva naša, nacijonalna u iznašanju specifično našega tipusa... Treba uzeti Meštrovičcvoga ,,MiIoša“ i njegovo „Sjećan;e“, pa se pitati, kakove veze imaju ovc dvije kontrasne vaje i kakov je odnos Nazora. pjesnika mrke, kremenitc snage prenia nježnome, dubokoine „Sječanju "? Evo: Drugo je Ijepota djela, drugo

misao — drugo jc duša, a drugo tijelo. Kada pitamo za misao vajc, oiida: f o r m a je akcenat na osebiue tjelesne u vaje, a p o z a akcenat na duševne osebinc. ,,Miloš“ govori o našcm tijelu — ono je snažno, „Sjećanje" govori o našcj duši — ona je duboka i blaga. Jer ,,Miloš“ ima virtuozno zaobljenc i istaknute mišice i vanrednu onu liniju profila, gdje prestaje čelo i počinje nos, onu južnoslavensku liniju izbočine, a ,,Sjcćanje“ ima pozu, dosada nevidjenu tačnost, misaonost i odtnjerenost poze. I Rodin tako misli, pa njegov m i s a o n i Balzac i nema tjelcsne forme, ali vanrednu originainost poze. Metnite dakle „Miloša'* uz „Sjećanje“, pa imate razvikanc osebine našega Čovjeka u divnom, izvrsnom izrazu: snažno tijelo i blaga duša. U Nazora je „Veli Jožo“ — ,,Mi!oš“, a ,,Halugica“ —■ „Sjećanje'*. Nazorovi ,,Kraljcvi“, to je historija nicanja kremcna i bučeujo vihora, a isto tako duša galcotova. Duša i tijelo. „Kraljevi" i „Vidovdanski Hram“. Nazor je naš. Jezgra njegovc poezije je naša-, ko što je Meštrović naš i dubina njegova. Nama je potrebua Nazorova tendenca: dizati iz ubitačne nostalgijc, vratiii iz zapada Europe na Jug SlovjenS naš svijet, budeći u njein vaskrs snage, prvotnosti, „barbarstva", priprostote, prirodjenostj i svega našega. Nazor je karakierizovao naše tijelo. I da je samo o tijeiu govorio, razumijevaia bi se tu i duša. makar da je ona u nas skroz kontrasne dispoziciie:

ili zar ne vlada i tu zakon ravnoteže i izjednačenja? Miroslav Krleža. On je naš literami muzičar, i hndući 'da je tražio našu d u š u, da je kažo ijohćcvskom neustrašivosti i na« zorovskora slikovitom gestom <— (o mnogo kazujo. To kazuje, da našom 'dušom viada) i moćao zna'de zavla lali nielodija. Nnš narod. nikaid ne deklamiše, on, sve pjeva, poje. I: on mnogo poje. A kad poje, onda jc to njegova duša u tom pojanju. Kod nas svakoga mjesera nikne ropertoir od pet šest novih pjosama. 1 svo buja ©d jezgrovite našo primitive, i sve se smije u njima naš zvuk, Omamljivo obilje, Miroslavu jo Krloži lileratura odredjenje, ali on kao naš čovjek mora da poje, formalno, uotabio da poje. Zato so virtuozno služi kajdom naše ztmčne riječi. Jcr muzika je to n onim, varijantama plača, ridanja, jecauja, cmizdrenja, jaukanja, posmjehivanja, smješkanja, smijanja, holiotanja, ceronja i kćscnja, — u ovim varijantuma valromcta, vodoskoka, vodopađa, kišc, dima, mag’e i valova mirisa i boje. To jc nmzika. Muzika dodiruje estetsku strunu našo svijesti i u tom ne treba da je srncla hladna 'doktrinaraost. A doja u poslijo čuvenoga djela treba 'da je: lijepo ili obratno. Zato od Krleže, pjcsnika snage u ljepoti, ne tražimo duboke tondencc. Mi« slim ne dublje, nego je ima n. pr. Straussova Simphohična pjesan „Tiel Eulenspiegeh', gdje ae lakr'dijaš u virtu■oznom m<>Livu cijele kompozicije drastično ceri, To opravda,vpi i' istina, đa se

navodna dubina simphonije „Also sprach Zaratustra“ ne bi sigurno razumjc’a bez poznavanja Nitzsche-a; da'de: potrebno jo u momentu slušanja imati svo misaone komponente jasnc, a ne ekonomisati rnišljenjem uz glazbu. I Krleža je naš. A ono đrugo sve jo razgovor na odmet. N. pr: dok Zola piše vanrednu vanrednu zgodu, kad so sastado patnja cijeloga svijeta, Krleža mora da pjeva u ugo'đjaju nalega običnoga, dnevnoga milieu-a natura'ističkoga, koga đncvno mora 'da vidi u njegovoj sušici, alkoliolu i psovci. Da, Ipod crvenom pljuvaćkom, mutirom glavom i gorkom psovkoni leži, krcmen naše snago, a nh ga trošimo, trošimo. Krleža hoćo da glazbora uz'đigne u nama ono dobro prvolno raspoloženjc, prvotno i snažno. On je uspio, jer je u glazbi našao dobro propaga ijoao sredstvo: naš čovjek bolestan zaboravl.'a lyoli, pijan plačo i hijesan se udobrovol.i ka'd čuje zvuke bliskoga, srodnoga melosa, Krleža djelujo na nas 'direktc, ne onako, kao narodna poezija svojun snjetom (koji jo danas proživljen, pi'ožvaikan; i probavljen u narodu, pa ne smela doktrinarnošću muzičnu nasladu), nogo isto dobro notom dikcije i vorbalnih a'<orada, koji se primaju 'duše bez putokara i nengodne razumske primjese. Krlcža je našao našo, i kazao ga laovoni metodom, bliskom našoj duši. On umijo da nas zadobije na ovaj I način boljo negoli svo opomene i ugrožavanja. I on će da pomoguc Nazoru, đa mu so oduži, jer on će probuditi u nama reakciju na naše stanjo dižući otporno zdravlje, trezven užitak i uzvifieno veselje. A toga je željna naša rasn.

I Poliću ćo Krleža da pomognc; turmu čeći smisao vrela života, brisajući mračnjaštvo, koje asketično bram vrelu raspojasanu crnu i halavu erotiku našu. 1 ako ima tenđeuce, on je ne će miješati sa divnim feivojim akoiMima, nego će jo, sakriti, kako ju jo sakrio onaj u priči, koji je glasom frule zamamio mnogo djece u valovje, da se podave. I Nazora i Poliću če pomoći, jer. jb, makar Jcod Trojice osebujan i svoj, kod Trojstva on Sin, pa ruu jo stogai velika misija objašnjenja i prosvjetljen.a. Držim, da jo iza ove Trojice oprav« dano još ovo nckoliko redaka. Zašto hoćemo buran, silan prepotaod? Zašto kraj nas prolaze feuomeni' ’nijemi i eitni, jer upiremo oči u oblakči i čekamo Njega, Novoga, Preporoditelja, izbavitelja, Veliboga? Pa dok mi čekamo lažnoga, bazarski kićenoga, masinoga proroka, na hori« zontu se diže toranj našc bu'dućnosti« A kamen s« teineljac već pronosi kraj i nas, koji smo kod očiju slijepi. Jer PoliĆ Kamov jo već prošao, Nazor jo tu, « Krleža iđe. Oni ra'de, sami, mirnil, strpljivi, Vremena u bajkama su prošla, pro« šla. I nema višo preko noći zlatnih dveri. Danas jo gigantska ijepota palače glasm' spomouik suza, krvi, hrige, znoja j patnje. Mi više ne čekamo Njcga. Ova naui so Trojica činc na oko inanjini od Njega, ali oni rado i zovu radenike, da s aon uz njih i učine više, negoli Li to smogao nedočckani i zalud čckani piepo roditelj On.