Београдске новине

Straua 2. r *" ■ 1 - ■ ■ ■ ■ palazf na pragn gladi, koja će još i više pojačatf gradjanski rat, a neprijafelj će se sve više približayeti prijestonici. ,,M o r n i n g P o s t“ veli, da je pad S !ige dovoljno dokazao, da privremca vlada nije u mogućnosti da uspostayi red i disciplinu. ,,Daily Chronicle'* piše: Je ii Komilov izdajica prema revoluciji, )<ao što Kerenski tvrdi, ili je on inožda yeliki patriota, koji zbog sadanjeg položaja očajava? Za ovo posljednje Inišljenje mnogo govori. Jer Komilov jje onaj, koji je lično uapsio caricu. Treba sačekati dalji tok dogadjaja. 1 ,,D a i 1 y T e 1 e g r a v> h“ javlja, da e razdor izmedju Kerenskog i Korniova otuda potekao, što je knez Lvov vrlo nevješto predao Kornilovljev altimatum Kerenskom. Monarhistička organizacija u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina 1 *) Bern, 13. septcmbra. Ruski saradnik ,,B u n d“-a javIja: U Petrogradu je otkrivena vclika monarhistička organizacija ,,S v e t a R u s i j a“. Njeno glasilo bio je list „0 r o z a“ koji je nedavno prestao izlaziti a bio je jako rasturen na riununjskom trontu. ,,Groza“ je otvoreno piiSao. da samo car može dati Rusiji Iiljeb j mir. Englezi i Francuzi su najveći neprijatelji Rusije. Mir se mora odmah zaključiii. Kolovodje organizacije su liili: Badmazov, Ijekar Protopopov, Cilinka, •Janeševski, bivši urednik konserva’tivnog lista ..Z e m š t i n a“ i njcgov saradnik Blotuikov. Svi su oui uapšeni. Vanredno stanje tt Mosk'i. Kb. Petrograd, 13. scptcmbra. Petrogradski brzojavni ured javlja: Privremena vlada je objavila vanredno stanje u gradu Moskvi i okrugu njegovom. Kadjetska stranka prema Kereuskom. Kb. London, 13. septembra. Reuter javlja: Glavni ođbor kadjetskc stranke izvijestio jc Kerenskog, da će stranka, da bi se izbjcgao gra'djanski rat, dozvoliti svojim Čianovinia 'da udju u novi kabinet. lzjave u korist vlade. Kb. Petrograd, 13. septenibra. Petrogradska telegraiska agencija javlja: U Moskvi je održana skupština garnizona, obrtnički i radniekih udru'ženja, u kojoj je zakijučen proglas vjernosti vladi. Opštinski savjct objavljuje poziv stanovnišrvu, u kome se kaže, da stara glavna varoš mora ustati kao jedan čovjek tt odbrauu revolucije. U pozivu se pozivaju svi građovi Rusije, đa se oknpe oko privremene vlade. ,,Boljši“ prema Kerenskom. — Vcliki knez Nikolaj tiz Korailova. (N.nnOiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm, 13. septcmbra. Iz Petrograda sc javlja: Kerenski je uspjco da raznim obećanjima rridobije ,,boljšije“ za sebe. izmedju Kercnskog i njegovog kabincta je došlo do ttesuglasice zbog apšenja oba velika kneza. Ti znaci kaztiju, da Rodzianko i Miljukov simpatišu s protivrevolucijom. Pobjegli vcliki knez Nikolaj se vjerovatno nalazi u logoru Kornilova. iVećina kozačkilt četa će biti svakako na strani Kornilova. Tobožitje bjegstvo veltkog kneza Nikolaja. (NaroCiti bvzojav „Bcograđskih Novina") Kopenhagen, 13. septcmbra. Kako ,,P o 1 i t i k e n“ iz Hclsingforsa javija, u Petrogradu se održava vfjest, da je veliki knez Nikolaj Nikolajević pobjegao sa svog imanja u Kavkasu.

Petak Sudblna cargke porodice. Kb. London, 13. septembra. R e u t e r javlja: Listovi donose, da su prema izdatoj naredbi veliki kneževi Mihajlo i Pavle Aleksandrović dovedeni iz svojih stanova u ministarstvo unutrašnjih poslova. Dogadjaji u Krousiadiu. Kb. Lugano, 13. septembra. Kako ,,S t a m p a“ javlja, u Kronstadtu je počeo ponovo da izlazi ,,G o1 o s P r a v d i“, koji je u julu kao organ maksimalista bio zabranjen. Gradjanski listovi su u cijelom okrugu kronstadtskom ugušeni, smrtna kazna je ukinuta. Cio gradski savjet je sastavIjen iz maksimalista, pravih pristalica Lenina. Raduički i vojnički savjet u Melsingforsu protiv progona prlsfaliea carske vlade. Kb. London, 13. septembra. ,,Times‘ javlja iz Petrograda: Radnički i vojnički savjet u Helsingforsu je prihvatio dnevni red, kojirn se osudjuje, što privremcna vlada proganja iz Petrograda pristalicc carske vladavine, i naredjuje, da se sva prognana lica u prolazu kroz Finsku zadrže. Radnički i vojnički savjet je izabrao naročiti odbor, koji će ovo riješenje izvršiti. Sudska potjera protiv ruskih generala. Kb. Petrograd, 13. septembra. Petrogradska telegrafska agencija javlja: Vlada je okrivila zbog protivrevolucije i naredila sudsku potjeru protiv Kornilova, geuerala Denizina, zapovjednika jugo-zapadne vojske, generala Lugorskija, šefa glavnog stožera, generala Markova, šefa glavnog stožera jugo-zapađnog fronfa. Nekrasov o položaju. Kb. Petrograd, 13. septemnra. Potpredsjeduiik ministarskog savjeta Nekrasov izjavio je navodno novinarima, da sc politički poiožaj u opšte inože smatrati kao posve povoIjan. Svi zapovjednici na frontu, osim generala Denizina, zapovjcdnika jugozapadnog fronta, koga je vojnićki odbor zajedno s njegovim stožerom napsio, vjerni su vladi. Grad Pskov nalazi se za sad tt rukama vladinih ćeta. Vlada misli. da su one čete prevarene, koje su prešle Kornilovu. Kazano ini je, da idu u Petrograd, da očiste grad od maksimialista. Jedno u Petrograd | prispjelo izaslanstvo kozačkog puka izjavljuje, da puk, saznavši istinu, ostaje vjeran privremenoj vladi. Vlada je preduzela mjere, da o pravo n stanju stvari obavjesti i čete, kojc je Kornilov sobom povukao. Potvrdjuje sc, da je general Lukovski igrao veliku nlogu u pokretu, koji je spreman s nuiogo pažnje. U pogledu obnove viadc rekao je Nekrasov, da svi ministri ostaju na ! svojim mjestima s izuzetkom ministra Juranova i ministra poljOprivrede Ccrnova. U ovom trenutku, zaključio je Nekrasov, može se nesumiijivo utvrditi, da je cijela zcmlja za Kerenskog a protiv Kornilova i da će se založiti za revoluciju.

Smrt bugarske kraljice. KB. Sofija, 13. septembra. Bugarska kraljica danas j e u ni r 1 a. * Stiže natn kratka ali sudbonosna vijest, koja će bolno odjeknuti daleko preko granice bugarske kraijcvinc, vezane savczom za austro-ugarsku rnonarhiju. Samo devet godina siedela je bugarska kraljica Eleonora, rodjcna princeza Rcuss-ska na bugarskom prijestoiu, na koji ju je iz njeinačkog kneževskog doma 1908. god. doveo kralj

BEOGRADSKE NOVINE Ferdhiand. All zato bugarskl narođ u njoj Ipak gubi pravu majku, kojoj ima beskrajno mnogo da blagodari. Porljeklom iz doma, koji je vazda iniao velikog sinisia za umjetnost, plemenitoga srca i vanredno otmenoga obrazovanja, kraljica Eleonora je donijela sobom na bugarski prijesto onu nježnu blagost uđružeivu sa plemenitom dobrotom duše I samarićanskim požrtvovanjem, koje ju je kao princczu reusssku za vrijeme rusko-japanskoga rata Odvelo kao dobrovoljnu bolničarku na daleka azijska bojišta. Pristupačna svakom, uvijek voljna da pomogne, zaš/titnica sirotinje, pobornica pravičnosti, kraljica Eleonora je i u minio doba bila dobri duh bugarskoga narođa; no tek strašni rat otkrio je svu veličiau njene duše. Sla je ona uraldila na polju vojuog saniteta, za po'dizauje bolnica, za obuku stručnih bolničarki, sve će to ostali u živoj i zahvalnoj uspomeni kod onili hilja'da hrabrih bugai’skih ratnika, koji joj imaju blago'dariti za ublažavanje mnogih Ijutih bolova i u mnogo slučajeva za spasavanje života. Plemenila žeuska duša napustiia je ovozenraljski život, plemenilo sr.e prestalo je 'da kuca, ali uspomena na njegovu pokojuu kraljicu živiće i dalje u bugarskom naro'du, jer je ona sebi u njegovoin srclu podigla najljepši spomenik, Sukob izmedju Svedske i Sjedinjenih Država. (Naročiti brzojav „Beogradslijli Noviua") Berlin, 13. septembra. Američkom minislarstvu spoljnih poslova poslo je za rukom, 'da pomoću svojib agenata ukra'de pošlu švedskog posla nika u Buenos-Aircsu, koja jc bila upućcna vla'di u Stockholm. U toj je pošti bilo šifrovanih brzojava njemačkog poslanika u Buenos-Aire.su. Državni tajnik Lansing objavljujo tobožnju sa'držinu 'tih brzojava, u kojima sc ua'laze vrio va’žna upuslva admiralskom štožeru njemačke mornarice, prema 'kojima bi imale po-1mornice 'da uništavaju neprijateljske lrgovinske brodove. Sjedinjene Države piijele švedskoj vladi s prekidom "diplomatskib odnosa, (N'aroeiti brzojav „Beogradskih Novina") SLockbolm, 13. seplembra, U švedsko-aipeiićkoin dogadjaju govori šve'dska štsrUpa yrlo uzdržljivo, ali ipak' neki listovi iskasti'ju svoje gnušanje povodomove nove kradje brzojava, koju’ su izvršili agcnti sporaziunnih sila. Kb. Loiulon, 13. seplembi-a, Rcuter javljo iz AVashingtona: O'dgovor šve'dskog nunistarslva spoljnib po slova izazvao jo kako u diplomalskim tako i u vojnim američkim kmgovima najživlje čudjenje. U državnom dcpartmanu so naglašava, 'da se ne mogu zadovoljiti jediioslnvnom izjavom Svedske, 'da ćo se spriječflj pdnavljanje tog doga'djaja. Moguće jo, dg će ta stvar postati pre'dmelom zajednićlub savjetovanja savezničkih vlalda. Svako oklijevanje od slrane Šve'dske za olklanjanjc nesporazuma uuAe dati povoda da savezničke vla'de podnesu zajedničku predstavku, (Švedska vlaida je posredovala njemački šifriran brzojav za Argentinu). Kb. Londoii, 13. septembra. R e u t e r javlja iz B u e n o s A iresa: Argentinska vlacla ne će ništa preduziinati, dok ne dobijc izvještaj od svog poislanika. Mis'i se, da će viada tada izdati putue listove Luxburgu Jednovremeno ćc narediii argentin:-kom poslaniku u Stoekiiolniu, da piotestuje kod švcdske vlade. Potvrdjuje sc vijest Luxburga n odhtci, koja je douijcfa u tajnoj senatskoj sjednici. Vla* da l'i htjcla da zua, od kuda je Lux-

seća na dobro svršeni dan. A kada prispeš ti odaješ niolitvu njemu Bogu. Pod vedrim nebom, dok mistrol duva ti ploviš. Ja gledam tvoja jedra bcla i velika kako se nadimajii. I proiaze obale i proplanci, prolazi stenje. O! Juri brode vesclo u beskra.i. Ta ja ću ti pevati pesmu o prolaznosti svega i uživaću, dok me iniluju vetri. Konop i jarbol zviždi. Mi begamo, sa suncem sa životoin Prostora! jedrima našim. Neka se nadimljti pod suncem, pod životoin. A u večer tihi veiar goni barku. 0! Noći mojih snova! O večeri mojih sanja! Mesec ćuti, more tuguje i mrmolji. A ja čeznem sam, usainijen. Senka me potseča na tugu i ja tugujcm. Cekam zoru, da poduhnu vetrovi i zazvižde jarboli. O! Jedrila ... neka vas zahvate vetrovi... Isplakaia su se moja jedra. F'rošia je noć i došla zora sa jednog vrhunca. 1 bela, otmena, kao galeb. povrh vodc kruže moja jedra. Opet lete, vetar pesmu peva nama, rni brodinio. Zbogom! obale, ikrovovi, knće, zbogom! Ostavili smo tugu, mi ideino i brodhno. A kuda? U beskraj... u daljinu... ncpreglednost... I mi smo sretni ja i tnoja jedra, dok nas nosc vetrovi... O! vratićemo se mi is>tim rntem. ! Zuamo, ii večer, dok tihi pada mrak preko hridina. Brodaru! Zapalićeš lampe na kuii tvojoj, da nam osvetliš put... A tni ćemo biti oboje tužni...

14. septembra 1917. burg pribavio svoje informacije. N« vjeruje se^ da će doći do prekida diploma’tskili odnosa s Njemačkom. Kb. Berlin, 13. septembra. Wollfov ured javlja: Argentinska vlada je brzojavnim putem opozvala argesntinskog vojnog^ punomoćnika fregatnog kapetana Celerya. Argenitinski poslanik Molinar se trenutno bavi u Drdsdenu na dopustu.

Kriza u francuskom ministarstvu. Kb. Lugano, 13. septembra. lz P a r i s a se javlja: Kao ministar spoljnih poslova se pominje i Jonnard, bivši vladin koinesar u Ateni. Kb. Amsterdam, 13. septembra. R e u t e r javlja iz Parisa: P a i nleve je sinoć bio kod predsjednika Poincarea i izjavio mu, da prima misiju za sastav kabineta. (Naročitl brzojav „Beogradskih Noviua") Ženeva, 13. septembra. S obzirom na neprilike pri riješavanju ministarske krize nije isključeno, da će se Painievesova niisija i po drugi pnt izjaloviti.

Ministarska konferencija neutralnih država. Kb. Berlin, 13. septembra. Švedski listovi javljaju, da je švedska vlada uputila poziv evropskim ncutralcima na ministarsku konferenciju svih neutralnih država, koja će se održati u Stockholmu.

Papinski prijedlog za mir. Odgovor središnjih ' iasti. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Budimpešta, 13. septembra. ,,A z E s t“ saznaje iz điplomatskib krugova, da će središnje vlasti odgovoriti na papinu notu iduće nedjelje. Bitanje njemačkih kolonija. Kb. Berlin, 13. septembra. ,,N o r d d. A11 g. Z e i t u n g“ riše povodom članka u „Magdeburger Z e i t u n g“-u, da je ovlaštcn izjaviti, da su sunmjičenja pomemitog lista o papinoj objavi potpuno neosnovana. Državni tajnik državnog kolonijalnog ureda smatra i sad kao i prije, d a j e opstanak kolonijalnih p osjeda neizbježan nslov za m i r. Optimističko shvaćanje pape. (Nnročiti brzojav „Beogndskih Novina") Ilaag, 13. seplembra. i e u w e s b ureau“ javlja: Rimski 'dopisnik „United Press“ ti Vatikanu je vrlo optimističan o pre'dstojeeem odgovora središn’jib vlasti na papinsku notu, jer će se n njnj, tobož, naIaziti tačni uslovi za mTr i oni će biti tako sastavljeni, 'da će mir, koji će oni stavljati u izgle'd, biti zn sporaznmne silo ne samo častan, nego će ga moći i prihvatiti. Sam papa, kako se iz vattkanskih krugova saznaje, o'ekuje 'da će pregovori otpočcli poslije Božića, a 'da će se mir zakliučiti počelkom 1918, go'di ne. Neograničeni podmornički rat. Američka vlada zadržala danski parni brod. Kl). Ne\v-York, 13. seplembra. \ iada jc zadržala danski paiiii bro.l „Oskar II.“ sa 600 putnika i tovaroni životnili namirnica, koji je Irebao 8 septcmbra da olputuje za Kopenbagen.

0! Znain ja, poznaje.il svoj brod. Ja iiosiin toliko jeseni, leta, proleća i zime. Osmeh sa srećom, bol sa tugom, čežnju sa strašću u njemu. i čekam, poslc svake tužne večeri, jutarnje vetrove sa rodnili obala, da razviju moja jedrila. O! Jedra moja. bela jedra moja, što drlidte i preko talasa brpditc i dalje sa mnom pod suncein što zagreva. Čekačemo zoru i suton. tužni ili veseli uvek nas dvoje. 0! Budite ini uvek zapaimuti vetrovima, da lirlimo broz buru i nepogođu. Ja ću vas slušati i vi ćete mi pevati životnu tajanstvenu pesmu. I ja ću naslućivati u taiasima i krčanju staroga broda i zvižduku jarboia. nešto o tajni života, koja je ogroimia, ncdostižna, nedokučena i nepreglcđna . . . I tako ću biti sretan dok ne doplovimo mirnome kraju... O! Zapalinite vetrovi sjajna bcla jedrila moga broda, inoje Dušc preko površine dngoga Života. A kada uz smiraj jeduoga dana, docne u duboku noć ptistane moja ladja iz daljine u večitu Iuku trajnoga boravišla, ol znajte nepoznati ljudi, rnoja če jedrila biti spuštena i ja ću biti fada mrtav ... A moj starl brod . spustlće dobri Ijudi u dubine gdje najzad prestaje sve...

— Kako se vi dobro zabavljalc, sve ovako sami... f kava vam se već ohla'đila. — Ali, 'da! — rckne ona: smeleno, pa stane srkati kavu. Nedalcko njoj sjco noki gospoditi i uzeo ju promatrati. Smetalo joj to i malo ju ljutilo. Sama nije znala zašto. A Urugda bi joj to bilo sasvim pravo. Pače, oua bi i tražila,-'da svia'i čiju pozornost na sebe. A sad ju uistinu ljntilo. Morao je baš sa'da doći, da joj smeta svoju.i pogle'đima i svojom prisutnošću, Upvavo sa'da, kad joj jo bilo tako lijepo. Višo nijc mogla ni slušati glazbe. Uklonit ćo se, platit će i otići. Izvadi malu srrbrnu kesieu, pa je princsc očima. Na licu joj se začas pojavi tjeskoba. Sa slrabom je otvo.i, pa zaviri u nju. Na to nije pomišljala, kal je sjela ovamo. Nu mož'da ipak, nio/da ćo naći toliko, 'da plati. Stisno je šakom, 'da sakrije od stranoga gospodina, pa spustiv ruku u krilo, islrcsc: iri pfeniga. Samo tri pfcniga! U prvi čas nnmisli pobjeći. Ali to jo lemoguće. Vidili bi ju, ulivatili... Ne, no to no niože. Sto da radi...? Gospo'đin sa susjcdnoga stola koji je prinijetio njenu zabunu, nagiie se malko k njoj i rečc uz sigurnn smijcgak: i — No mala, tako sarna. Ona ga časom pogle'da ljutito, oada uzvino prkosno glavom, pa reče koketno; — Do'djito k rneni, pa ne ću biti eama, — Akb ac ne varam, to g;a vaši

zemljaci — govorio je, sje'dajući do nje, — Lijepo sviraju — je 1? — Ah, meni se to ne svidja o'dgovorila jc brzo. Ako vain ie s voljom, i'demo odavle. — A zašto'? Meni se svidja. — Nc, ne! — rcče ona nestrpljivo« Ojida mu dragnjući pogladi ruku, pa nastavi slatko: — Molim, plalitc za mene. — Ivakova glupa glazba! — govorila jc smiješeći, ovjesiv mu sc o ruku. Ajdcmo slušati Nijemce — ljepfe su one trublje i bubnjevi, šlo onako buče. Zar ne, i vama se l>olje svidjaju? Pa se nasmija iz glasa.

Voj. J. Kulundžić: Jedrila.... O! Jedrila. Ja gledain vaše katarke visoke i tanke gdc se lelujaju u sred morskih vala. Vctar zviždi, cičl i peva, peva pesniu mora, i vi slušate te nepoznate arije. I ladja plovi kroz penušavu vodu, ona hrli u beskraj, daijimi... bcz vidika. I nigde zeinlje, samo neiireglednost, daljiiia, saino nebo i voda. O! ladjo mojal Ja te gledam u predvečerje, u stiton, u smiraj... O! Piovi, plovi kao nekada u letnjim večerinta. Sunče tone, Čempresi mirišu I vazduh, na školjke i ribu, a ti mi ploviš u luku preko mirne inelanhoiične tople vode. Na bregu stojl krst i raspeće. ugušen u đivlje rože 1 on te port-

Broj 2*2. ■ ■ ■ —■—■■■ ■ . Najnovije brzojavne vijesti. Uspostava Belgije i nezavlsnost Elsas i Lotarlngije. Kb. Berlin, 13. septembra. Po „Nieuffe Rottcrdam sche Courant“-u brzojavlja ,,DaiIy Tele graph“ iz New-Yorka: Državni tajnik pl. Kiihlmami pokušao je 'da se obavijesti, kako bi se u Americi mislilo o uslovima, koji bi 'donijeli uspostavljeiije Belgije i nezavisuost Elsasa i Lotaringije. Ali američka vlada ne uzima u ocjenu Kiihlmajinov prije'dlog, jer joj nije moguće da pregovara s jijejnačkom vladoin. — Na ovo primjeeuje \Volfiov uieđ: Ta tvr’dnja nosi na svonie čelu pečat izmišljotine, Pitanje ishrane u Ualiji. Kb. Lugano, 13. septembra. Talijanska vlada je izdala naredbu, prenia kojoj će od 1. oktobra stupiti na snagu pooštrena podjela Iiljeba i brašna. Obrazovan je odbor od 11 članova, koji će se pobrinuti o izvodjenju svih mjera za snabdjevanje Italije iz iiiostranstva. Grad i okolica. Dnevni halendar. Danis je petak 14. septembra, po slflrom 1. septcmbra. — Rimokatolici: L’zviScnjc sv. Križa; pravoslavni: Sam. St. i mati mu Marta. Casnlčka i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvorcno od 7 satl iz jutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel 'i kova); Početak predstave u 8 sati uveče. Kinematograii: Vojni kino u Kralja Milana ulici br. 56 (Koloseum): U 4 i 6 sati posl. p. predslave za gradjanstvo. — C. t kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati poslije podne prcdstava za gradjaustvo. Noćna služba uapotekama: Od 9. do uključivo 15. septembra vršiće noćnu službu u Beogradu ove apotekc: K u š ak o v i ć, Knežev Spomentk 2; V i k t orović, Terazije 28; Prendić, Kralja .Aleksandra ulica 64; Stojić, Sarajevska ulica 70. i Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podne. lz Zemuna za Beograd: 5 30, 6-30, 7-30, 8'30, 9 30, 10’30 i 11 30 prije podne; 130, 2 30, 3 30, 4-30, 0'30, 6\30 7-30, 8-30 i 9-30 poslije podne. — Iz t Z cm u n a za Pan cs ov u: u 1 sat poslije podne t u 8 satl u veče. — Iz P a ncsuve zaZemun: U6 sati izjuira i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozf izmedju Zemuna i Pancsovc i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Obrcnova c—S medcrevo. Polazak iz Bcograda za Obrenovac: sri.eđom i subotom u 7-30 satl u jutro; iz Obrcnovca za Beograd: četvrtkom i nedjeljom u 730 sati u jutro; iz Beograda za Smederevo: nedjeljom i četvrtkom it 3 sata poslije podne; iz Smedereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. Botanička bašta. Otvorena utorkom, čelvrtkom, nedjeljom i prazniclma. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko': od2—4 sata poslije podne. U bolnici „Brutm“: od 9-30—12 sa1i prije podnc i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjeiju od 1—3 posiije podne. Riječno kupatilo na Savi, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Vojno parnoitoplokupatilo u Car D ušano voj ulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije pođne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prlje podne do 12 l / 2 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom 1 praznicima od 9 sati prije podne do 12'/ a sati u podne. — 2. Parno kupatilo' za časnike i njima ravne činovnike olvoreno je utorkom, srijcdom, petkotn i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a ncdjcljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12>/ 3 satl u podne. — Za gradjane muškogpola olvoreno je parno kupatilo ponedjel]kom i četvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznlk) od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne. — Časnicima I njima ravnim činovnicima stoje na volju d.i sc služe parnim kupatilom i u dane odredjcne za gradjanslvo (ponedjelikom I četvrtkom). Blagajna se zatvara radnfm danima u 12'/ a sati, a ucdjeljom i praznicima tt 12 sati u podnc. Istorijski kaleiidar. Na. današnji dan, 14. scpt. 1321, god. unuo je u Ravenni slavni Dante Alighieri, jedau od najveeih pjesnika i naj'dubljili mislilaca sviju vremena. Ro'djen je 31. niaja 12 65. god. u Firenzi kao sin jedne starc plemićske porodice, Otac niu je bio ugledan pravnik. Vaspitač mla'doga Dantia bio je uaučnik Btunello L a t i n i. Docnije je Dante produžio svoje stndije na univerzitetima u Bologni i Pa'dovi. Nozna se taćno kada je počoo pisati svoje prve pjesme samo je poznato, 'dii mu je prve inspiracije pružala ljubav prema lije.poj Beatrici, Svršivši nauke orlao sc državnim poslovima i stupio je u političku borfni, koja mu jc cio život zagorčala. 1289. god. učestvovao je u borbi proiiv Ghibeliina, 1295.—1301 povjera\anc su mu razne misije. 1302. go'd. izbišc u Firenzi krvavi nctniri, u toku kojih je stranka, kojoj je Dantc pripaJdao, podlegla, pa je Daute sa nmogim 'drugima protjcran. Od toga je vremena Jutao iz mjesta u mjesto po sjeveruoj ltaliji, dok se najzad 1315, god. slalno ne nastani u Ravenni, gdje mu je kuez ponndio gostoprimslvo i g'dje je slavni pjcsuik i umio na današnji dau 1321. god. Poretl spomcnika, koji mu jo podiguut skoro poslije smrlr, podignuli su mu spomenici još u mno gim gra'dovima Italije (u Runu 1813 ođ čuvenog vajara Antonija Canove, u Firenzj 1829. god. iid.) 1865- god. sv*