Београдске новине

Br. 255.

Izlazet dnevno u jutro, ponedjefjkom poslije podne.

Pojedini brojevi: O Buir>4u I u kKjMtma n»o»|«trt»tl» o« c. I kr. C*U r* cij.nl od. . . . 8 fcdori U Hrir*Ui«]-Sla*onlJI, Batnl - Hnroogorlnt I Dnlnuclji *« elj.nl *C. • • • • .10 b*ler* |j«U or.| poBruEji po tij.nl od. • . .13 heler*

Mjetofina pretplata: 0 Eoograilu I o kulevima r*;>o]JeOnutlig «B *. I kr. C*t* r* nojno I el»r»u peits , ■ 2'U Boogrado u doetavom u kuCu .... 2 50 U Hrialikel-SliTenlJf, Bossl-Hnrcegovlnl I OnlmnolJI 260 U oetollm kralnlma Autlro-ujerst» monnrhljt 3'U lnoetranstiu........... 4'BO

Oglasl po cljaniku.

UrednlStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. bro] 10. Tolefon bro| 83. Uprava I prlmanja prafplate Topllćln venac bro] 21. Telefon bro] 25. Prlman]o oglasa Kneza Mlhajla ul. bro] 38. Tolefon br. 245.

BEOGRAD, ponedjeljak 17. scptembra 1917.

Godina III.

Protivrevolucija u Rusiji: Rusija proglašena republikom. Kornilov uapšen. — Ratni kabinet pod Kerenskijem. Minimalistička rezolucija radničkog i vojničkog savjeta. 7.1 sa samim ratoiu. Ka’tl 1 rmglcska gtani-

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. BcS, 16. septembra. Istočno i arbansko bojište: Ncma liišta osobitoga da sc javi. Talljansko bojište: Južno od S c 1 a ra Soči spriječeni su talijanski prepadi. Na južnom od'sjeku visoravni B a n j š i c a — S v. >K r i ž preduzeo jc iicprijalcij ponovne iiokušaje, da probije našc položaje. Našc čete nadjačale sn u borb i n a n o ž i o d b a c 11 c T a 1 i J a il e. Kod Goricc i na visoravn! Krasa topnička borba. Načeluik glavnoii stožefa.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beriin, 16. septembra, Zapadno bojište: Front prijcstolonasljednika R u pprechta bavarslcog: Na flan'drijsk'Oim fronia mije* fijala jo topnička Scljolafaost svoju snagu * osobito na 'drtimu Menin-Ypern poidržavao jo neprijatelj znatnu vatru protiv aiaših položaja, pa jc tamo navalilo i vise engleskih bataljuna, ali je njihov napad potpuno i krvavo odbijen. Sjevemo o'd drurna provalio je neprijatelj u naše prednje rovove u širini jedne satnije. Sjevero-istocno od Arrasa pojačala se Szaenada neprijateljska ratra do najveće žestine. Zastićeni vještačkoin magloin provalili su Englezi kratko vrijerne poslije u širiiil ©d 1500 »ri'. kod C h e r i »y-a naprijed, potpomagani bacalama plamena i oklopljenun automobilima. Kaša snažna 'odbrana topnišlvom i mašinskim puSkaaia spriječila je neprijateljski napa'đaji} g'dje je neprijatelju pošlo za rukom, da prodro u naše položaje, izbačen je od mšo pjcsadije poslije borbe na nož. Na istom mjestu ponovio je neprijatelj najpadneposredno pred nrrak, ali je odbijen, a pretrpio jc vrlo ieSke gubitko. Froni njemačkog prljestolonaslje’đnika: Oslin fzvidnJčkib' bojeva i na vtl•jerne jačoiri topničkom vatrom, bila je jborbcna 'djelatnost neznatna. Ifa istočnom i inaće'donskom b'ojištu noma većib borbi. Prvi zapovjeđnllc glavnog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 16. septembra. tWolffov tired javlja: U FlanMrijl jača i slabija vatrcna djelalnost s pješačklm pojedinačnlm borbama. luače nikakvih važnth dogadjaja. Ruski haos. Raduićki i vojni savjiet za uiir. Kb. Stockliolm, 16. septembra. Prcma vijcsti iz Petrograda, primio je radnički i vojni savjet rezoluciju „boljšcvika 11 Kemcnova sa 279 protiv 115 glasova, kojoin sc traži da se odmah zaključi dcmokratski mir i anuiiraju svl tajni ugovori. Rezolucija za mir opet zabačena. M i n 1 m a 1 i s t i č k a rezolueija radničkog i v o j n i č k o g s a v j e t a. Kb. Petrograd, 16. septembra. ,Većina, kojom je u jučeranjem radničkom i vojničkom savjotu primljena maksimalistička rezolucija, postiguuta je samo uslijed odsustva većine vojničkili izaslanika. Zbog toga se radnički i vojničkl savjet ponova sastao u sjednicu i s ogroinnom je većinom odbio gornju rezoluciju. Prlmljcna je ova minimalistička rezolucija: 1. Žalosui položaj zemlje zalitijeva da se obrazuje jaka revohtcijonarna ? 5 jla»t, nezavisna od svakog sporazttma 2 &rotivrevolucionim 1 gradjatiskim »leincntima. Odmah da se sazove opšla koaiferenclja zastupnika cjclokupne orjfjmlzovane đetnokraclje radi riješenja ^tavnog pltanja, koja Ce itpravljall

zcmljom do sastanka ustavotvornc skujištinc. 2. Do sastanka pomcmite konferencije sadanja će vlada ostati ua svomc mjestu, radeći u sporazumu s rcvolticijonarnom demokracijom, koja će se pozvati, da vladu u svemu potnaže. 3. Vlada mora, preduzcvši mjere za održanje reda, raditi u sporazuimt s odborom za sigurnost. 4. Demokratsko stanovništvo će se pozvati, da sa strpljenjem sačelca odluke pomenute detnokraiske konferencije i da sc uzdrži svakog samovoljnog i nezakonitog postuiika. Na kraju sjednice jc predsjednik Čeidžo izjavio, da će se detnokratska konierencija, o kojoj rezolucija govori, sastati u Petrogiadu najduže 25. septembra. Službeiio proglašenie republike. Ivb. Pctrogra'd, lć. scptomtna. Privremena je vla'da objavila služImni proglas: Kornitovljcva jo pobuna, ngušena, a 1 i je zabuna, ko j u jc ona izazvala u re'dovima rojske i g ra'djanstva, vclika. Iz nova zagrožava je'dna smrtna opasnost doitiovittiu i ujezitut slobo'du. U osvjcdočenju, da je pol.icbno ustaliti j>olitičku vla'davinu zemlje i s ohzirom na je'dnodušiie i oduševljeno simpatije prema rcpublikanskioj i'deji, lcoja jc tako jasno došla do izražaja na nu>skovskoj 'dižavnoj konforenciji. izjavljujo privrcmena vlada, da jc politička forma vlailavino u Rusiji repuGt> 1 i k a n s k a t e o v i m p r o k 1 a m i r a rcpu b] ikansku državu. Neeđgođiva potrcha, Vla so boz okolišanja produzmu svo odlučne mjeie, kako bi sc uzilrmana državna vladavina opet uspostavila, ponukalo je jirivremenu vladu, rla svoju cjelokupnu siiu prenc.se ministarstvu od j>et članova s predsjednikom mi: nistarstva na čelu. Privremena vla'da paj stavlja sebi gkivnom zadaćom ponovo | uspostavljanje re'da u državi i osposoI bljavanje vojske za borbu. U osvjedočenju, 'da se domorinu. može izliaviti i'z škakljivog j>oložaja samo zajedničkim 1 a'dom svili živućih snaga zemlje, nastojaćo vla'da da se upotpum na taj način što ćo u svoje re'dove povući zastupnike svih onih olemenata, koji svo’jo sluča’jne privatne ili stranačke intcrese zapostavljaju interesima domovine i države. Privremena je vla'da uvjerena, da ćo joj u najskorije vrijeme uspjeli, da svoju za'daću potpuno sprovcde. Novo repubiikansko ratno niiuistarsivo. Kb. Ainstcrdani, 16. sepiembra. Reutcr javlja iz Petrograda: Govori se, da je lmslije dugili pregovora obrazovan ratni kabinet od 5 lica. On jc ovako sastavljen: Ke r e n s k i prcdsjednik, getieral Kerševsky ministar vojni, adntiral V e đ r e v s k y — tninistar mornarice, T e r e š č e n k o — ministar spoljuih poslova iNfkftin — ministar pošta I brzojava. Zbrka vijesti o Kornilovii. K o r n i 1 o v u a p š e n. Kb. Pclrograd, 16. septembra. Poslije dugog savjetovauja, lcoje je trajalo cijelo veče do duboko u noć iztnedju vlade i jiolitičkih stranaka. 'pitanje o obrazovanju novog kabineta jc sretno riješeno, čime je olakšan kritički politički položaj. Ministarska lista je već titvrdjena i bićc sutra obnarodovana. Olakšica položaja je u toliko osjctnija, što ie Kornilov uapšeu u glavnom staim. K o r n i 1 o v j o š u i j c p r e d a o g i a v n o z a p o v j e d n i š t v o. Kb. AmsLcidam', 16. sejdembifC. Reuler javlja iz Petiograda: Korntlov nije još Uao ostavlcn na glavno zapoi’je'dništvo. iUeksejev, kog prati islražna komisija, prispjeće Vbnas tt glavni slau. Početak klasne borbc. Kb. Stockholm, 16. septeuibra. Radulčki I vojnički savjet održao je u Helsingforsu sa odborom finskog distrikta, središnjim odboront baltičke fiote i seljačkim savjetom zajedničku skupštinu, na kojoj su sudjelovali i mornarski te vojnički odborl. Na toj je skupštini zaključeno, da se Koruilov zajedno sa svojim četama proglasl protivr.evolucijoiiarnim izdainikom.

Skupština je žalitijevala, da cjciokupna sila prijcdje na revohicijouarnu demokracijtt i d a ts e o n u stave s v i gradjanskl listovi, dalje da se sve naredbe i zapovijesti irnadtt podnijeti na odobreuje revoiucijonarnom odboru. Ruska štampa o Rusiji. Kb. Stockholm, 16. septembra. Iz H a p a r a n d a javljaju: „Hufvuestadtsbl.ađet" piše od 12. o. mj.: Članci pctrogradskiii listova od 11. o. mj., dakle posliie kritičuog trenutka i Kornilovljcvog jtolcusa da izazovc ustanalc, kad se prcma dogadjajitna još nije moglo znati kalcav će isliod biti, vrlo su značajni za unutarnji položaj Rusije. ,.R u s lc o j e S! o v o“ nc govori slcoro ništa, a uporedjenje izmedju ,,B i r ž e v i j a V j e d o m o s t i“ i ,,R ij_e č i“ s jedue i ,,D j e n a“ i ,,N o v a j a Ž i z li j“ s drugc stranc kazuje razliku ne samo u gledištu, kojc zastupaju, nego i ustezanju, da sc jasno tskažu, „Birževija Vjedomosti“ vele: Postupak glavnog staua sc može okaralcterisati samo kao zavjera. Opasnost jc nenadno došla s jedrte strane, s lcoje je privremeua viada nije očekivala. U svakotji slučaju s'e revolucija mora braniti. Ona jc jediuo jcmstvo, da se država održi i da se rat sretno svrši. — ,,V e č e r n j a j a V r c m j a“ piše: Političkl jirokuratori su počeli već da traže krivce. Svl su krivci, ako ne baš svi, onda su ipak mnogi. Svaka strana treba da prizna svojc pogrješke i da sc riješi na žrtve. ,,Djen“ izjavIjuje: Ne Ih bilo toliko žalosno, Lao što jc, kađ bi Korniiov bio sarno pobulijenik i zavjerenik. U suštitii je Kornilov predstavnik. iza kog se tiaiazi organizovana i povlašćcna đruštvena klasa. T i č e s e u s t a n k a j e d n e d r u š t v e n ej: k Isa s e p r o t i v d r ugc. Neposredijo jBfcislije jtada Rige i u dogledu opasnOstinod gladi pobnnil:: sc gradjanstvo i doviknulo je dcmokraciji: Nazad! Ja ltoću da zauzmcm tvoje mjesto! Leninizatn u gradjanstvu nije još izrekao svoju poslijednju riječ. U sravnjenju sa ovlm jc držanje „boijšijh“ u julu t. g, bila đječlja sigračka. List se ipak na završetku nada, da će sc gradjanski rat otkloniti. Inače bi svemu tome mogla biti posljcdica, da pruska čizma potpimo zgazi Rusijtt. ,,N o v o j e V r e m j a“ donosi uekoliko govkilt svojili iskaza o posjeti njemačkog cara u Rigi i uporedjuje pobjedonosno i radosno rasjioloženje u Njcmačkoj s dubokom pogruženosti i očajaujem tt Rttsiji. Uspostavljanje stare poljske kraljevine. Kb. Varšava, 16. septembra. W o i f f o v u r c d javija: U subotti u vcče otišli sti obostrani vladini komesari prelaznoj kotnisiji j rivrcmcnog državnog savjeta i pozvali jc. da iiiicnujc Iičuosti, koje će ,se saveznini vladatna prediožiti za člaaove rcgcnstva. Krunski podmaršal jc zablagodario na pozivu i izjavio, da če prelaztia komisija podnijeti nskoro svojc i>rijedloge. Zatvorena švajcarsko-talijanska granica. Kb. Lngano, 16. sojiteinb'ia. T a 1 i j a n s k a g r a n i c a j c z ;> t v 'orcna. Kepoznati sli uzroci i traj a n j o o v e m j c r e. Svedsko-argentinski spor. Kb. Born, 16. septembra. 0 gve'dsko argentinskom sjioru pise „Borner Tagblatt“: U Svajcnrekoj se znakle iz vlastitog iskustva, ti kolikoj _ jajcri izvjesjie vla'de sprijeČavaju svaki brzojavni saobTaćaj. Sa'da ćo se tivjeriti i u Svedskoj, da so ni „demokratska" vlada Sjedinjenih Država no plaši, ila livata brzojave neutralnih vlada i da ih upotiijebi kao malerijai za bluffiranie, Ivoliko je traljavo cijelo uzbndjenjc zhogotkrića 'dopcše, pokazuje švcdska vlađina izjava. Arnerika, koja se poslužila Svedskom U svrliu depeširanja preko Njcmačke sa Turskom, ne žaca se ’dauas <đa u posve sličnom slučaju govori o j>o* I iTtjbiii neulraliiostl, što više, da eo gro-

pa diže hulru zbog tog đogžuljaja, onda se to lnože nazvati još vcćiin podlaštvom, Cijela ibrzojavna služba izrne'dju Rusije i Engleske, dakle izmedju dviju zaraćenih država, vrši se jucko švedsko, i to razumijo se nije povrijoda neutralnosti, ali kad se švedskom služi koja 'druga država, onda jo to po cngleskom shraćanju najvcći zlofin. Engleska je protiv pravno dijelom oneinogući'a svaki prekomorski saohraćaj izmc'dju ncutralnih država, a dije-lom taj saolrraćaj stavila po'd svoj nadzor, pošto jc svu neutralnn koresjiondonciju podvrgla bozob'zirnoj ceuzuii. Aloženio samo sa zadovoljstvorn jiozdraviti — jiiše spomenuti lisl — ako se povodom ovc itpadicc na'Ujtl putevi i sredstvn, da neutralci uzniognu očurati svoja prava, Kb. Stockholm, 16. septcmbra. Kako „S o c I a 1 d e ni o k r a t e n“ javlja, švedski poslaniic u B u c n o s A i r e s u tražio je dopust. Branting sutnnja, da li će stavijanjc na dopust oba činloca, koji sti imali posla u posredovanju s brzojavima, biti dov'oljno, da sc uspostavi pokolebano jtovjerenje, a da uprava ostane ncpromijcnjena. Stanovništvo će irnati prilike da prilikom izbora odgovori kako nadje da je najbolje. Listovl sporazumnih sila upinju se da Braufingu pomognu pri izboriina, uvjeravajući, da oni ncmaju ništa protiv Švedskog naroda. nego satno protiv vlade. „Dagblad" povodom toga protcstuie što se inostranstvo miješa u uiniiarnje. stvari Svedske. U ostalom, veii isti !ist, ci. jela sestvar ne tičc Araerikc. koia je ovaj sukob vješto sjdela. Pokret za mir, Pitanje stockhohnske kontereucije. Kb. Petrograd, 16. šeptembra. „A ft o n b I ad e t“ javlja: Skandina vsko-holan'đski ©dbor, koji je okončao savjctcvnnje s niskim izaslanicima, obnarodovaćo sulra'svoj kominikc, kojim ćc se najaviti, 'da se konferencija jie ćc moći sastati prije kraja mjescca Ueccmbra, vjerovatno tek u jan'uara 1018. Ra'dničkini strankama svih zcmalja ćc se poslatj pitanja, na koja ćo se odgovoriti do 1. đeccmbra. Uskoro će sc obnarodovati i je'dan maniiest.. 0x1 mskih izaslanika. jo GoldhergostaouStockhohuu, Smitnov, Eliriich i Rosauov su otjmtovali u Peti’ogra'd. Kb. Kopenhagen, 16. septcmbra. Stockliolmski zasttipnik „Socialdcmokratena" javlja: Ruski izasjfmici okrivljuju VVilsoua, da u službi engleskog imperijalizma radi s kapitalističkim srestvima, da osujeti odlazak mirovnili izaslanika u Stockholm. Protiv tog je jednoglasno protcstovao rusko-!iolandsko-skandinavski odbor. Poslije svojili pregovora s njemačkim zastupnicima Hennannotn i Miillerom s jedne i Haaseotn i Ledebonrom s druge stranc ruski izaslanici odlaze u Peirograd. Jednim maniiestom pozvaće socijaldemokracija’ obc grupe zaraćenih zemalja, da i dalje radc.ua pripremama za mirovmi konferenciju, koja će se održati, čim se digne zabrana o izdavanju putnih listova.

Najnovije brzojavne vijesti. Avet gladi u Engleskoj. Kl>. Rottcr'dam, 16. septcmhra. „Evvcning Hcws“ upućujc na. jedan izvještaj iz New-Yorka, prema lcomo su neki mlinovi morali obuslavili svoj rad zbog pomanjkanja pšelilce. To j’e je'dna činjeruca, koju statiovnici Englesko moraju prav'o svliatili- Pomanjkanje pšonice u Amcrici mora utjecati i na izvoz za Englesku. Zato je nužno polrehno, 'da sc štedi sa hljcbom. Teškoće oko ishrane stauovništva u FrancuskoJ. Kb. Bern, 16. scidembra, Francuski listovi javljaju, da će poslanici P o r e t i P c r r i e intcrpclirati vladu o mjcrama za osiguranje opskrbljivanja stanovništva životnim namirn!cari.’2, naročlto žitom i hranjivim hliebom se o dosadaujcni načinu opskrbl'jivanja .n,'.’ namirnicama čnjn u širokim slojevima j^oovništva sve veće tužbe. „Pctit ParlsJ en ‘ “P«ćujo na to, da Je nestalo zobi: n » Jtrisu

su sve zalihe rasprodane, a tiovc još nisu stiglc. ,,Matin“ javlja, da su trgovci žitom zahtjevali od vlade, da prcduzmc nužne injerc oko ishrauc glavnoga grada, pošto je za Paris sam potrehno dncvno 5—6000 dvostrukili centi životnlh namirnica, a na trg sc dovcze samo 1000 dvostntkili centi. Pitanje japauske pomoćl. Kl>. Petrcgra'd, 16. septembTa. Pctrogi'iidski hrzojaviii ured Javljr i Prema lu/.ojavu iz AVashiugtona no »amjerava Japan, u ocjenjivanju pitanja o jačini učestvovanj’a u l-alu, da posfavi 'dnige naročite uslove osini onih, kojr su već poznati. Što se Kiaučaua tiće, Japan je mišljenja, da t<> j>itanje ne može biti piedmel prcgovora izrnedj’u Japana i Sjcdinjenih Država, nego spađa' u mirovnu konfereneiju. Japan u opšte smatra, da sc o njcgovim namjerarna odnosno Kitaja ne može govoriti pnjo okončenja, rata. To isto važi i što se tiče su'dbifie njemačkih ©strva n Tihoir^ Okeanu, koje je Japan zaposjeo. Kitaj u ratit. Kb. Peking, 16. septanibra. Austro-ugarskl poslanik odgodid je svoj put za Shangai do nedielje. 160 austro-ugarskih mornarsklh vojnika jutros ie internirano. Željeznička nesreća u Rusiji. Kb. London, 16. septembrć;. Reuter javlja: Jeđan se voz sinjetišne željczmce prevrnuo. Devet je Ijudi poginulo, a preko sto je ratijeno.

Grad i okolica. Istorijskl kaleudar. Na današnji dan, J7. s e p t e tn b r a 1631. god. bila se u tridesetgodišnjem ratu (1618—1648. god.) krvava bitka kod Breitenfelda (nedaleko oct Leipziga), u kojoj je švedski kralj G u s t a v A d o 1 1 pobijedio generala Tilly-a. — 17.septembra 1824. god, umro je francuski kraij Louis XVIII., brat pogubljenog kralja L o u is a XVI., koga su savezniei po padu Napoleonovotn postavili na francuski prijesto, Kao Louis XVII. računat je prijestolonasljcdnik („dauphin"), koji je kao dcsetogodišnji dječko itmro kao zatočenik kod reptiblikanaca. — 17. septenv bra 1834. god. rodio se francuski knji-« ževnilc Eđuard Pailleron. — 17. septembra 1871. god. tek što je završeu rat, dovršila je Francuska i predala saobraćaju čuveni tunel pod Mont-Cenisom, koji 5spod Alpi vezuje Francusku i Itaftju. Dug jts 12.230 metara. Umro dL Albert Hintz. .Tuče u 5 sati u jutro tnnro je tt ovdašnjoj pričuvnoj bolnicl ,,Brčko“ pučko-ustaški pukovnijski liječnlk dr. Alberl H i n t z od posljedice jedne -teške bolcsti, koju je zadoblo u vršenju svoje lijcčničke dužnosti. Pogreb će mu biti danas u 4 sata poslije podne, a povorka će krenuti od zapovjedničke zgrade pričuvne bolnice ,,Brčko“. Pokojnik će biti sahranjen na vojuičkont groblju.

Zvonlčne objnue. OBJ4VA. Stavlja se do sveopšteg znanja, da jc u privatuim kućania strogo zabranjeno svirkom, pjevattjcm, kućnim zabavama, gramofonom i t. d. preko ll' sati noću. osobito pri otvorenim prozorinia smetati noćni mir susjeda. Vlasnicinta gostiona i kafau.i mo''že se od slučaja do sluoaja podijelitf, kao i do sada, dozvola od strane okružnog zapovjedništva (obrtno odjelenje) za održavanje muzičkih i pjevačkih' produkcija do 12 sati noću. Isto tako. mogu privatne osobe it iznimnim slučajevima kod okružnog zapovjodništva moliti dozvolu za sviranjc preko gorft izrečcnog vrcmena. Svako prckoračenje ove narcdbc kažnjava se policijski novčanom kaznom ili zatvoroin. Vtasnicima kafana ! gosliona može se osim toga i konccsija oduzefl. C. i k, okružuo zapovjeunišivu BeograS-gratJ