Београдске новине

Strana 2. Srijeda BEOGRADSKE NOVINE 26. septembra 1917. Broi 26*.

bilo nvrtilo « glavu da ideino mneki od logora. Misliii smo da se nije proneo po inostranstvn neki glas o nekom od naših vidjeuijiii ijudi, kao što se ranije bio proneo za gosp. A pa sad nas dvojica kao očevidci rreba tu vest da opovrgnemo. Pi-odjosino Scmeriitg. Prodjosmo Gratz. Dodjosmo u Marburg. Ovđe prenoćismo i sutra dan subotu — u jutro nastavismo svoj put preko Ljubljanc. Sad smo vcć videli da idemo u Trst, ma da nam se jošte ništa o toine ne kaže. Dodjosmo u Postojnu (Adelsb^fg). iTu siđjosmo sa voza i uputismo se u neku vojničku baraku. Tu smo čekali dok je naš g. nadporučnik T.... otišao da izdejstruje dozvolu za Jalje i>utovanje. Dok smo sedeli u baraci, jedau od gospode oficira dodjc i javi nant: da 'če nam se poslati rtičak iz oficirske kasinc kao i da silto mi njihovi gosti? Zahvalisnto im se na ljubaznosti i ipažnji. Još dok smo sa ttjini razgovarali, dodjc i g. nadporučnik T.... i javi nairi, da je vrliovna koraanda dozvolila da možemo jći u Trst, kao i da ćemo odmaJi po ručku brzim vozom ići lanip. — „idcTtio, vcli, za to, da se uverifce da nije Istinita vest koia sc pronela po Beogradu o radu Trsta, a mi iz nekih razloga nečemo da objavjjujcmo.“ —“ Po svršenom ručkit kremtsmo brzim vozoni i stigosmo u Trst u subotu u vcčc. Tu nas dočeka icdan vrlo otmen i ijubazau gospodin. Iz razgovora saznah da je se i on borio protiv tias na Lešnici, Loznici, Krupnju, Zavlaci, Radjevom Kameuu, gde je i rana dopao. Ali pored svega ovog ne mogoh zapazid da ima ?!c volie naspram nas. Ćak tia protiv... Sad se lialazi ovđe na c.apnoj sjužbi. Od stanice odvezosmo se rnotornhn čaincem cio našc Pal ice hotela ,,ExzeIsior“. Tu se oprostismo sa gospod. »kapctanom i dogovorismo se, da sutra dau razgledamo Trst, a i da se izvezcmo u okoliiui njegovu. U nedelju pre podne razgieđasmo ii vojničkom imizejp lepo nredjemi i ogroimiu zbirku ratnih trofeja zadobivenih samo od Talijana. Po tom podjosmo po varoši tražeei štogod da kupimo za uspoincmi na naše bavljenje ovde. Ali ništa ne mogosnio dobiti, icr bešc nedeija a varoš po običaju zatvorena. Ovde se vee oscća da je rat. Ncma onog saobraćaja i života kao u Beču i Pešti i ostaiim varošima, koje smo uz put videli. Pristanište prazno. Magazini zajttvoreni. Nckoliko putuičkih ladja koj>ei većinom saobraćaju sa Koprom (Kapodistrijom). To je sve. U'az ;t pristanište čuvnjit ratne ladje, ua koje talijanski aeroplatii češćc napadaju bacajući po koju bombu na njili. Skoro celo pre podne prošlo je ua iiiiru. Tek oko dva saliata po podnc začu se pucnjava topova koji brane varoš od aeroplana. Ta paljba ubrzo prestadc. Po tom se začu potmula huka fopova. ' — To jc teška talijauska ariiljerija koja gadja uašo položaje, reče gosp. kapctan. — Ovo nije ništa. Trcba biti ovde kad počnc bubnjarska vatra, onda to malo drukčije izgleda. — Sad je relatrvno mirno, jer je taiijaoska ofanziva od jučer oslabila.

bledili voštanih figura“. Za Milovana Glišića kaže: ,,on je prosto fotografisao živc Ijudc, i otuda kod njegovih lienoSii toliko života i prirodnosti, toliko reljcfa i utiska stvarnosti". To ie strana 377; a na prvoj idućoj ovako se kvalifikuju osobc Giišićcvih pripovedaka: „ličnosti sit ocrtanc u opŠtim i ovlaŠniin poloziina, više po spoljnim osobinama svojim no po uiiutrašnjoj prirodi". Pišući o Glišieevim pripovetkama, Skerlie jc u glavnom preradio prikaz ioga pisca od Andrc Nikolića („Otadžbina" 1880., kuj. IV), ali je osim kontrađikcija ispoljio tu i’nerazumevanje pojmova stvarnosti prirodii o s t. Prirodnost, stvarnost jednc pripovetkc po.iče baš otuda, što se pisac nživco u dušu svojih osoba i verno opisao stanje njcno. U koliko to pripovedaču ispadnc bolK? za rukom, u toliko je tijegova pripovetka stvarnija, prirodnija, bolia. () Milutinu Uskokoviću — tla navedemo još jedan primer kontradikcije — veli Skerlić, da je n svojim Došijacima ,,dao tlo sada najboiji bcogradski roman'* (str. 474), zaboravivši da je na prethoduoj s.rani rekao, kako sc Uskoković tek „razvija kao pisac, i ioš niie došao do punog izru/u svoga talenla". Posie uepmiih pet redova stojf ovo: „Uskokovič je radio, ' r uo savrcnicno francuskc plscc, nnni<> knjižcvni zanat, i/.radio se" (str. 173) ! Kad nUc proiivurcčan i ,>ko nc pobuvljft tiidjc misljcnjc, Skcrlić onda o '• čini pisaea kuje sliČnu frazu, obično i! Mipcvlatjvu, retlto kad odsečnu i konačiui. Sima Milutinović, na pi imer, bio io J e d a ii od prvih (storičara obuovJjcno Srbije i Cruc Gore“ (str. 160), Zirmj Jovan ,.jcdan od najboljili i uajjačih liričara“ (305), iVulović „Idc u

Razgkidav položajc Trsia i okoline sa visa „Jager** vratismo se u varoš gde se oprostisuio sa gosp. kapetanom Kr.,.. I rdosmo u naš liotel da se spremimo za put. U nedelju veće vratismo sc odavde istim piitcim preko Beča i Pcšte za Beograd. Na željezničkoj beogratiskoj stanici oprosđsmo ss ja i moj imenjak sa gospodom našim saputnicima, zahvalivši- im na. trudu i brizi te nam je put bio olakšan I prijatan, uveravajući ih da čemo sačuvati trajne i neizgladive uspomenc kako na ovo putovanje tako i na njih. Po fom se krenusmo našim kućama. Uz puit će inj reči moj imenjak. — Gosp. M Ovo naše putovanje ispade preko svaltog očekivauja. Ovo mi je prvi put u životu _da sam pošao na put a nisam znao za što idem. Ali livala Bogu, ipak i ovako bcše dobro. Baš sino se dobro proveli. I ja tako isto dragi imenjačc, rckoli ja, pružajući mu ruku na rastanku pretl mojom kućom. Beograd. 16. septem. 1917. M. V. 1. i

pretstojećeg sloma sretliHnjih vlastj, ipak će uticaj na narode sporazumnih sila biti muogo jai&i i vidiće se, da li će se vhide sporazumnilt sila osjećati jrj.s (oliko sigume, đb, i daljo prko e mirovnoj voiji svoga narođa. i da odbiju svake pregovore. Ako se na to riješe, onda možemo sigurni bili, da će u spora/nmniin Idržavama ujiulariije borLe dobili vrlo oštar oblik, 'dok će se sretlišnje vkisti poslije svog pomirljivog odgovora ‘moći spokojno osloniti na je'dnodušmi slogu svoje naro'dne snage. Odgovor sre'đišnjik vlasti uČiniće to, da će se piitisak na Lloy'da George<n( i nn Painb.vea pojačati. Javnost o Beigiji. (Naroeiti brzojav „Beogradskih Novina") Berlin, 25. sepiembra. O njemaćkom odgovom na papinu nolu piše ,,Kreuzzeitung“: Konačna odluka o tome, kakvo ćemo mi držanje zauzeti u lelgijskom pitanju nije Go ovog časa douijpta. Moguće je da će u najskorijem vremeniu i u toin pogledu nastupili potpuna jasnost i da će ona dobiti svoga izraza i u pređstojećem govora državnog kaneelara. Za sada | te jasnesti nema.

Poslije odgovora središnjih viasti na papinski prijedlog za mir. Politički položaj poslije odgovora sredlšnjih viasti. (Naiočit: brzojav „Beosradsltlh Movina") Budiinpešta, 25. septembrfl. Ovdašnji politički krugovi i Iistovi ocjenjuju povoljno politički položaj koji je stvoren odgovorom središnjih vlasti na papimi notu. Uskoro ćc i Bugarska predati svojti notu, Ovdje se govori, daimaizgledaza o r i m i r, čcniu mnogo doprinosi i sastanak cara Vilima s kraljem Ferdinandom i Envcr-pašom na sofijskom kolodvont. Švajcarski listovi o odgovoru. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina*') Bern, 25, seplembra. Svi njemačko švajcarski listovi istiću, 'da je odgovor središnjih vlasli zna* fajan i radostan dalji korak k rniru, ali iskazuju sumnju, 'da će on imati povoljan neposre'đni uticaj na vlade sporazurnnih sila. Odgovor središnjih vlasti je u istini prožct 'duhom pomirljivosti' i pokazuje jienovo jaku voiju za sporazum s današnjim neprijateljima. Kako se car i kraij Karlo s Idagošću iziažava za mir antimiJitavističkog karaktora, za mir sporazuma pravde i dcmokracije. Odgovor iskazuje odiučnost s edišnjih vlasti da na osnovi papine note Odmah pristupe pregovorima za mir. N;cmnčki odgovor je karakterisiičau time, što odlucno uapušta pangermansku politiku sile islicanjem saglasnosti s većinon. Reichstaga i najtešnjom saradnjom s prcdstavnicima navodai, i prilivatanjcm ideje ražoražahja i izbomog su'da. Njemačka nota znači uspjeh iun e renih u Njeinačkoj l uspjeh Beča. Car i kralj Karlo je svojim iičnim pismom odgovorio toplije i punijim optimizmom, Tu je neuzdržljivo iskazana volja za sporazum. To ne iznenadjuje, jer sc Beč već od nekoliko mjeseci trudio, da stvori osnovu za sporazumnt mir. Zna se još, da je Anstro-Ugarska kod svog njemačkog savcznika mnogo učinila, đa postignc ono, što je sad đobiio vidnog izraza u njemačkom o'dgovora. I ako se ne očekujo, 'da će sporazumno sile prihvatiti njemačko gled.‘išfce i da ćo otimah pristupiti pregovorima, jer će vjerovatuo sporaziunne sile označili o'dgovor kao njemačku miravnu intrigu i kao znak

n a j k n j i ž e v n i j e piscc svoga doba'* (433) i t. d. Po Skcrliću, Njcgoš jc ,,zauzeo j e d n o od prvih niesta u srpskoj kniiževnosti (str. 186). Pa ko zauzinia prvo mesto ako ono ne pripada Njegošu? Izgleda da bi besnirtni pcsnik Gorskog Vijcnca niorao tu siavu podcliti s Jovauom .Duči ćem i Milanom M. Rakićem, jcx Skcrlić njima dodcljujc pahmi u srpskoj knjižcvnosti (str. 460) ! Čovcku, koji jc na univcrzitetu prcdavao istorijn srpske književnosti i važio u celom Jugoslovenstvu kao autoritet prvoga reda, ovaki lansusi ne mogu sc progleđati kroz prste. Skerlićeva „Isrtorija" jeste knjiga, koju je izfrazirao pisac neoriginalan i plitkoga shvatanja; iišen pravoga, urodjenog smisla za literaturu, kao umeinost; rukovodjćit obzirima, koji s njom ničega zajeduičkog ncmaju, isključiv i tesnogrud do histeričnosti. (Sieduje svršetak). HALI POĐLISYĐK. UtJcaj uveta na mozak. Frofesor dr. Viktor Urbančić piikazao je u kragu bečkih lijctnika spceijalista, kuko liolesno uvo utičo nepo voljno na rnozak toliko, 'da pojodini boleenicv u ’svaznvjeri prcma boljci uvctu i/.gnbo viic ili manjo uvoć pomćenjn.Tftko neki no inogu da zapamt'? imcna, biojcvc, osobe, mjcsUt, nvuziku iii stiaac riječi. Ko<l nckiii popvuti 1a slaljost, vinv ec vunatge ilrolovi uvćta i obratno rnoc pamćenja postaje slabija, u koiiko su bolovi uveta jači. Aii čovjck no mora uvijck da'osjcća bolove; dovoljno je da in u uši ivc fvuikcionišu aoimajiio, na pr. da jo uagluv ili poevo bJuv, pa da to I ncprijnUi© ulive na uvozalc. *

Ruski haos. Vlada želi koalicioni kabinet. Kb. Stockiiolm, 25. septembra. ,,R u s k a j a V o 1 j a“ javlja, da su posianici sporazumnih sila upi'ali u ruskom ministarstvu spoljnih posiova o mogućnosti obrazovanja isključivo socijalističkog rninistarstva uz ućcšće ,,Boljših“ i o staaiovištu : rivrenicne vlađe prema toj stvari, a minisiar spoljnih poslova TerešČenko da im je dao uvjerenjc, da ne posvoji nikakav razlog za uzneanirenost, jer da se vlada arži načela o koalicionoj vladi. Sudbina poiuostrva Kaiueatka. Kb. Kopenhagen, 25. septembra. „B e r 1 i n g s k c T i d e n d c“ javlja iz Haparande: S velikom vjerovalnošću pojavljene vijesti javljajn, da su Sjedinjene Države predložile ruskoj vladi, da poluostrvo Kamčatku iisturii za znatiiu svotu novaca. Putilovljeve tvoruice potpuuo uništene? (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina") Žencva, 25. septembra. ,,T e m p s“ donosi do sad nepotvrdjenu vijest, da su Putilovljcve tvornice odletilc u vazduli i da su po i pun o u n i š t e n e. Ncva potapljanja, Kb. Berlin, 25. septembra. \Voiffov ured javlja: Djclatnošču našiii podmornica jc ponovo potopljeno u zapornom pojasu oko Engleske 23,000 brutto tona brodskog prostora. Medju po-topljenim brodovipia bio je englcski parni brod ,,T e,r-J c s s“, 3112 tona, natovarcii bakai'bim rudatna, dalje, francuski parobrod „Tarapace* 4 . 2506 tona, liatovareiv salitrom, kao i jedan nepoznati parobrođ. Načelnik admiralskog stožera raornarice

Njemački car u Rumunjskoj. Kb. Berlin, 25. septembra. Wolffov ured iavlja: Car Vilim je 23. septembra posjetio solni ritduik kod Slanice i izvore uija kod Campina. Ovdje se car mogao uvjeriti, kako je njemačkim trudom i njemačkoni izdržljivošću dovedeno ponovo sve ono u red, što je pod cngleskom ujiravom god. 1916. porušetio, i to tako, da se već danas niogu vclike količine zemljinog blaga, koja sc tamo dobijajij, slati u oladžbinu i vojsci. Poslije podne se car odvezao u Sinaju.

Engleska i Danska. Engleska sc izvinjava. Kb. Kojicnliagen, 25. septembra. Ministarstvo spoljnih poslova dobiJo je brzojavni izvještaj posianstva iz Londona, da inu je zbog povrede danske neutralnosti kod Bierregarda (Horn Riff) 1. septembra dostavljcna no a britanske viade, kojom ova izjavljuje svoje iskrcno žaljenjc zbog toga slučaja, nudeći njedno odštetu za mogućti pričinjeiiu štetu.

Neograničeni podmornički rat. Englesko šikaniranjc neutralaea. Kb. Kopenliagen, 25. septembra. „Nationaltideude 44 javlja: Britanska vlada je na zahtjev američke vlade obustavila svaki nvoz za S k a nd inaviju i Holandiju. Obustava se odnosi na sva do sad izdata odobrcnja a važi I za robu, koja sc već u brotiov’nr.i nalazi. Samo jo ugalj izuzet. iTodiižcnjc izvoza sc može tek onda oeckivati, kad se izmedju spovazuninili sila postigne sporazum o osnn\rim:v nove Mokadtic politikc. Najnovije brzojavne vijesti. SazSv kurland-kog zcmaljskog savjeta. Kb. Berliu, 25, septcmbrn. O sastauku skupštinc ii Kurlandskoj javljaju iz Mitave: Prošircni zcmaijski sabor prituio je u svojoj sjcd-

nici od 21. scptembra Jednoglasno adresu, upućenu istočnom vrhovnom zapcvjedniku, princu Leopoldu bavarskom, u kojoj moll zemaljski sabor, da iz svoje sredine sazove iz svih stručnih i narodniii krugova sastavljeni zemaljski savjet. Dozvola za ovo izdata je 22. septembra. Skupština je dala izraza svome zadovoljstvu klieanjem u čast caru. Zai'mi se prešlo na izbor članova za zemaliski savjet. O sastavii zemaljskog viječa za LUavsku. Kb. Berlin, 25. septe.nbra. U sastavu zemaljskog vijeća za LHavsku javlia se iz Vilne pod 23. o. mj.: 18. o. mj. u podne otpočco jc rad svečanom slnžbom božjom u katcdralnoj crkvi, u kojoj se već 150 godina nije litavska propovijed održaia. i’oslije toga su 200 prvih ličnosfi svili stalcža i krugova Litavske pristupili savjetova>nju, u toku kog je 21. o. mj. izabrano litavsko zastupništvo zemlje. U adresi upućenoj gfavnom zapovjedniku istočnog bojišta iskazana ,ie molba, da se uspostavi zemaljsko zarstupništvo Litavske. Ličnosti, koje je predložila zemaljska skupština, naimenovao je načelnik uprave, po naredbi glavnog zapovjednika istočnog bojiš'a, za eianove zemaijskog vijcća. Osini toga Je načelnik uprave u odgovoru giavnog zapovjednika istočnog bojišta naglasio, da će se zemaljsko vijeće dommiti zastupnicima manjine zemlje. Svečanost je završena tintei, što se načelnlk upravc sa svakim članom zemnliskog vijeća rukovao. „Veliki Istok 44 protiv papiuskc note. Kb. Bern, 25. septembra. Po ,,T e m p s“-u usvojiia je fraucuska loža slobodnih zidara, zvana „Veliki Istok 44 , dnevni red, koji ustaje I protiv vjcrske propagande u vojsci i nezdravc, skandalozne agilacije za zabunu u zeniiji, kao i protiv reakcije. „Veliki Istok" misli na suprot Vatikanu, , da ireba praviti razliku izmedju žrtve ! i dželata i d<a odgovornost za rat pada lia Njemačku. Samo društvo naroda je garancija za mir. Elsas i Lotaringija moraju se povratitj Francuskoj. pričinjcna'šteta platiti i međjunarodni sud postaviti. Srpsko prosjačerije. Kb. Beč, 25. seplembra. U jednom od najnovijili brojeva lista ,,L a S e r b i e“, koji izlazi n 2enevi, izišao je poziv uredništva ioga lista, u kome se vlade sporazumnih sila pozivaju, da maittijaino pomognu u Srbiji živećim, svojili sinova i olaca lišenim porodicaina. koje su navodno blizu da skapaju ođ gladi. Ova, srpskom vladom u svome glavnoni organu pokrenuta prošnja, motiviše se time, da srpska vlađa nije u mogućnosti, da pomogne svojim stradajućim državljaninia, jcr je i sama upućena na materijalnu pomoč, koju joj daju sporazumne sile, a ta da nije dovoijnp, da njome odgovori svim obvezama. Tom prilikom ukazuje se na okolnost, da srpska država preko tako zvane srpske vlade na Krfu isplaćuje u Srbiji znostalim državnim činovnicima, penzionarima i t, d. polovinu od njiiiovih plata i da je osim toga medju tamošnjim stanovmištvom oko 25.000 porodicama, čiji očevi nemaju pravo na državnu penziju, i!i su u ratu pali ili se nalazc n bjegstvu izvan zemlje, putem srpskog Crvenog Krsta u 2enevi od 1. januara 1916. god. do 1. avgusta 1917. god„ daklc za 19 mjeseci, razdato 1,200.000 franaka ili mjesečno 70.000 franaka, što u buduće iz navedenih uzroka ne će moći da se čini. Protiv ovog apela bivšc srpske vlade na sporazuimie sile, čija dosađašnja izdašnost prema Srbiji može biti i opravdana, ne bi se iinalo što primjetiti, kad u njeniu ne bi bio papus, čija je tendcncija očito upravijena protiv austro-ugarške upiave u Srbiji, tinie, što se ncvolja srpskog s:anovništva iamo crta kao posljedica hotimičnog zaneniarivanja c. i k. voinom upravom preuzetih obveza. Toine na suprot neka je odmah utvrdjeno, da je c. i k. vojna uprava neposrcdno r>o oknpaciji zemlje prišla rcgulisanju svih onih pitanja, koja sc odnose na dalje življenje kako u zemlji zaostalih državnih činovnika i penzionara, ;ako i ostalog stanovništva bcz sredstava. Tako sc na primjer ođ 1. januara 1916. izdajc rcdovno svima državnini činovliichna, pcnzionarima. činovnicama, pa šta više i easničkim tidovicania jedan dio od prije dobivanc platc odnosno pcnzije, a os'talom se stauovuišhai stvara mogućnost, da scbi osiguraju opslanalt bil'o radom, bilo produženjem ili osnivanjcin radnja svake vrste. Osim toga sc postavljaju na razim nijesin s odgovarajućom plaitom bivši nčitclji, upiteljice, niži čiuovnici i službenici svake vrste, u koliko su dobrog vladanja. O seljacima i da nc govorltno, koji, kao .što jo opštc poznato, uživaju osobitu naklouost c. i k. vojuc upravc. U Srbiji daklc uijc takva nevolja, kako jc opisujc ročeni list ,,La Serbie", da bi sc iz lije smio izvoditi zaključaic, da su 25,(X)0 srivskili porodica biizu smrti od gladi. A najmauje se sniije to tvrditi, kad je rijcč o zaostalim državftim činovnicima, pcuzionariiua, činovuičkim udovicama i ratuičkoj siročadi, koj' svi redovmo i ncprcstano uživ >ju pomoć

c. i k. vojne uprave. Upravljcnl apftč srpske viade sporazumnim silama n!j® dakle ništa drugo, do, da se btago razimo, lioiimično zavadjanjc javn^ mnijenja i drsko prosjaćenje, oćevidno u cilju, da opet dodje do onih novčanih svota, koje su uslijed nepoštenog rukovanja izvjesnih visokih funkcionara srpskog Crvenog Krsta — što je u ostalome u Švajcarskoj javna tajna — a kojima je povjerena uprava novccns za pomoč iz Francuske i Italije, nestale na zagonetan način.

D anas II DVORANI ,,KAS1NE“ KONCERAf SVJETSKIH VIRTUOZA iume TKALČI ĆA 1 Hermanna CSKUSSA. Ne propuši.aj'te ovaj vanredni umjetnički užitak. — Početak u 8.30 uveče. Ufaznice važe kao proptisnice do 12 sati ii noći.

Grad i okolica. Onevni kaienctar. D a n u s je srijeda 26. septembra, po slarorii 13. scptembra. — RimoKaloiicl: CiprJj.m I Justina: pravoslavni: Mučcnik Kornlllje satnik. Umjetiiičko veče. Damts imade Beograd uinjelničko veče prvoga reda: koncerat svjetskih virtuoza Jurice Tkaičića i Hermauna Grussa Početak u 8.30 uveče u dvorani „Kasine 44 . Ulaznice važe ujeđno i kao propusnice za gradjmstvo do 12 sati u noči. Casnlčka i ćinovnička kasina otvorena je do 12 saU u noćl. C. ik. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreuo od 7 sati iz jutra do 9 sati uveće. Slobodan pristupsvakom vojniku. B eo gr a d s k i o rf e n m (u baštl Hote! Takovaj, Početak predstave u 8‘30 uvečo. Kinematografi: Vojni kino uKralja Milana uiici br. 56 (Koloseum): U 6 sati poslijc podne prcdstava za vojnike, a u 8‘30 predstava za časnike. — C. l kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uvečc predstava za gradjanstvo. Noćna služba uapoiekama: Od 23. do uključivo 29. scptembra vrštce noćnu sluibti a Beogradu ovc apoieke: Dr. Panić, Saborna ullca br. 77; P r o t i ć, Kralja Mtlana ulica br. 87; S c k u 1 i ć, Tattovska ulica br. 37 ; Stojić, Sarajevska nlica br. 70. Paropiovna vcza. iz iieograda za Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podnc; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podnc, lz Zemu n a za Bc ograd : 6 - 30, TM, 8'30, 9-30, 10 30 i 11-30 pr. podne; 130, 2 30, 3'30, 4-30, 6-30, 6.30 I 7'30 posl. podne. — U Zemuna za Pancsovu: u 1 sat posllje podnc i u 8 sati u veče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 sati izjutra i u 4 sata posiije podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zcmuna i Pancsove i ojratno npristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Obrcnovac—Sm edcr ev o. Polazatc iz Beograda za Obrenovac: sri.edom i subotom u 7'30 sati u jutro; iz Obrcnovea za Beograđ: četvilkom i nedjeijom u 7'30 sati u jutro; Iz Beograda za Smederevo; nedjcljom i četvrtkom u 3 sata poslije podne; iz Smedereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski snobTaćaj izmcdju Beograda i Budimpešte: Brod iz Beograda za Budlrapeštu kreće svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stiže u budlmpešta drugoga dana u 3 satn posiijc podne. — Iz Bndimpeštc za Beograd krcće brod svakoga dana u 10 sati noću; ti Bcograd stiže taj brod dragoga daua u 12 sati u noćt. Botanićka bašta. Otvorena ntorkom, četvnkom, nedjeijom i praznicima. Posjetn bolesnika u bolnicama: ii bolnicl r Brčko*: od2—4 sala poslijcpodne. U bolnici r Briiim a : od 9'30—12 sali prije podne i od 2—4 sata posiije podne. — U c. i k. gradjanskoj boinici: u utorak, čctvrtak i nedjeiju od 1—3 poslije podne. Rijcčno kup a ti 1 o n a S a v i, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Vojno parnoitoplokupatilo uCarDušanovojuiici. — 1. Kup a t i 1 o u k a d a ra a: e) Za vojne osobt otvoreno radniin danima od 7 sati priji podnc do 5 satl poslije podnc, a nedjeljom I praznicima od / sati prije podnedo 12*/j sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 satl prijc podne do 5 satr r slijc podnc, a nedjcijom i praznicima od sati prijc pudne do 12>/ a saU u podnc. — 2. Parnoknpatilo za časnike i ujima ravne činovnlke otvoreno jc utorkom, siijcdom, petkom i subotom orl 7 satl prije podne do 5 sati posiijc podne a nedjeljom i prazniclma od 7 sati prijt podne do 12>/ 2 sati u podne. — Za gra djanc muškogpola otvoreno )e parnn luipatiio ponedjcljkom i četvrtkora (nko u tc danc ne pada kakav praznik) od 9 sal: prije podne do 5 satl posiije podne. — Casniclma I njima ravnim činovtticima stoje % na volju da sc slnžc parnim kupatilom i i' dane odredjenc z.i gradjanstvo (ponedjeljv kom i čctvrtkom). Blagajna se zatvara rad’ nlm danlma tt 12>/ 2 satl, a ncdjeljotn I praz nicitrm u 12 sati u'pođnc. Istorijski kaleudar. ffča 'dauašuji dan, 2(3. septembi ft 16 2 7 g o d. rodjeti j© u D i j o n u fran cuski knji/.evnik i propovjednik Jaqi:e-; Bćnigno Bossuet. — 26. septembr;-, 1815. god, Kaključen je u Parizu izmcdju Austrijo, Pruske i Rusije savez, nazvan ,,s v eta a 1 i j a n c i j a". — Na Krstov-llftn, 26. septcmbra 1860. god. (po novom) sada, usiijed povećane razlikc izmcšijn obiiu ka’ondara Krslovflan puda na 27. IX) z.ibrajašo zvt-na ua svima bcogradskim erkvama i ob-a višo narofloC da jc u dvorcu u Topi i 'deru u 80. gotlint života premini"< knjaz Miloš. Knjttz llilcš todjeu jo na Todoravu subolu 1780. gc>d. u Srednjoj Dobrnji. Prvi put se odikov.t.j prilikom zauzoća Užica na Sv. Iliju 1805. gotlino. Pozuata jo siijeleča, Costa. prepričavana or.izoda: l! oći napađtt n-»