Београдске новине

Strana 2.

Srijeda

BEOORADSKE NOVtNE

3. oktobra 1917.

Broj 27f.

Belgijski kralj Albert za što skoriji mir. (Naročitl brzojav „Beogradskih NovIna“) Haag, 2. oktobva. Holan'dski listovi donose vije ii, da kralj Albert namjerava da posredovanjem Spanijo ubrza progovore o tniru a da na tome radi naročito kraljica, koja je, kao što jo poznato, bavarska priu* ceza. Generalisim Zekov o ratnom pcložaju. (Naročiil brzojav „BcoRradsldh Novlna'*) Sofija, 2. oklobra. ,,U tr o“ 'donosi razgovor s geneialisinvom Žckovom. On jo izjavio, da jo položaj na frontovima takav, da od ujega mogu da stralmju samo naši prolivnici. U Rusiji će se postepeno steći tavjeronje, 'da se revolucija i pobjednički rat nikako nc slažu i da samo utopiste jnogu sravnjavati rusku revolueiju s. jfrancnskom, narofito s ioga, što je ruslca vevolucija logična posljedica aazočarenja 4 -ata. 0 miru je generalisim rekao, 'da jo teško proricati, ali da mir može prijo doći, no što so misli. Bvt^ai’skr, ne ćo aii aucksije ni lu’dje oblaSti, ne.-o samo one zemlio, Icojc cio svet pviznaje da su Lugarske. ’

Poljska. Bcselerova posjeta u l.odzu. Kb. Varšava. 2. oktobra.Giavni guverncr pl. B c s e l c r posjctio je s pratnjom ovili dana Lodz. Posjeta ie prije svcga važila Nijemcima i njihovim težnjama za očuvauje 'Ujiliove narodnosii u Poljskoj. Posjctio je i školc u mjcstima, koje su stradale .od rata. Na kraju posjcte bio je Bcscilcr gost ujemačkog udružeuja u Lodzu. U večc su prircdjeue znatnc ovacijc u korist njcmačke stvari. Konferencija sporazumnih sila u Parisu. (NaroČitt brzojav „Bcogridskili Noviiia") Žencva, 2. oktobra, Kako sc iz Parisa javlja, u jzgledu je, ’da će se u oktobru sastati u Parisu vclika konlercncija sporazumnih eila, u kojoj će učestvovati Japan r Amerika. Prema izvještaju „Pctit Parisien“-a glavni predmct savjetovanja ovc konfelencije biće pitanjc o zamjeni ruskc rastrojcne vojske na istočnom frontu japaaskim i američkim boračkim snagama, jer su so sporazunme sile, kako izgleda mvjcrilc, da se bcz ponovnog obnavljanja ruskog fronta srcdišnjo vlasti ne nuigu savladati. Jc.I; sc i o tome razmišlja, da ti nc Li bilo korisnijo da sc znatan dio nove amcričke vojskc npotrijcbi u Bnsiji nego ii u Fraucuskoj.

Njemačka. Bclircnsov tdcgram cacu. Kb. Bcilin, 2. oktobra. Kao prcdsjednik radnlčkog kongresa, kome su sc pridružila razna udružcnja sa 1 i po milijuna članova, upravio je B e li r c n s, član Peichstaga caru telcgram ove sadržine: Povodom sedamdcsetog rodjcndana njcinačkog maršala, koji njcmački narod blagGdarno proslavlja, njcmački radnički kongres uvjcrava Vašc Veličaustvo c svojoj nepromjenljivoj vjcniosti i odbi-

ja s gnjušanjem miješanjc NVilsonovo u unutfdšnie prilike Njemačke, ?e se sa svima svojim sKHSrotlnicima ti čc!;i. n oi istrajnosti prikuplja oko cara u borbi i radu sve do dobrog mira. Behrens, predsjcdnik njemačkog radničkog kongresa. Najnovije brzojavne vijesti. Englesko šikaniranje neutralaca. Kb. Stockholm, 2. oktobra. Po jednoj vijesti ,,D a g e n D y h a t e r“ iz Ainsterdama pokušavaju Englezi da spriječe nvoz uglja za Švedsku iz Rotterdama. U toku od 14 dana pohvataii su Englezi ne manje od 5 švcdskili ugljarskih brodova^ koji su bili na putu iz Holandske za Svedsku. I jedan parni brod jc na putu iz Švedske za Holandsku nestao, te se misli da je i njega slična sudbina postigla. Američki predujtnovi sporazuinniiu silania. (Naročitl brzojav „Beograđskih Novina") Bern, 2. oktobra. Iz AVasbingtona j ivljaju: Franouskoj jc odobrcn nov prcdujam od 40 miiijuna ‘dolara. Ukupna svota, koju jo Amerika do sad izdala sporazumnim silama na imo prcdujma iznosi 2.468,400.000 dolara (Frankfurter Zoitung"). Kongres iietiiralnili država iužiic Ainerikc. Kb. Haag, 2. oktobra. Ilolandski ,,N i c u w c B u r c a u“ javlja iz B u e n o s A i r c s a: Predsjednik Argentinije namjerava da sazove u Bnenos Airesu kongres neu-ralnili država južnc Amerike, na koine bi se imalo poraditj, da se neutrainoSt strogo očuva i da se o spoljuim pitalijima riješava zajednički. U radikalskiin krugovima sc misli, da argcntinska vlada lioćc da osnujc južno-amcričku uniju, koja bi pokušala, da Njemačku političkim i moralnim prestavkania uvjeri o tomc, da bi u vlastiiom interesu bilo đa se rat okouča, u protivnom slučaju bi se unija pridružila sporazunmim državama.

Grad i okolica. Onevni kaiendar. D a n a s je srijcda 3. oktobra, po slarom 20. scptcmbra. —• Rimokatollci: Kandid; pravoslavni: Velikomučcnik Evstatije. Casnlčka i ćinovnička kasina otvorena je do 12 sali u noći. C. i U. v o j n i e k i ct o m: Citaonica, soba za pisanje i Igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra đo 0 sati tiveče. Slobodau pristupsvakom vojniku. Bcogradski orScum (u bažtl Ilotct Takova); Počctak predstave u 8'30 sati uvcčcKiuematograii: Vojni kino u Kralja Milana ultci 58 (Koloseum): U 6 sati tiveče prcdstava za vojnikc, a u 8'30 sati uveče predstava za časniac. — C. i kr. gradjanski kino na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uvečc prcdstava za gradjanstvo. Noćna služba uapo.ekama: Od 30. scptembra do uključivo 6. oklobra vršiće noćuu službu u Beogtadu ovc apotekc: D clinl, Kncza Mihailn ullcabr. 1; Prcndić, Kralja Aleksandra ulica br. 04; V i k t orović, Tcrazije br. 28. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zcnrun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslijc podnc. Iz Zemu n a za Bc ograd: (i'30, 7 30, 8'30, 9'30, 10-30 i 11-30 pr. podnc; 1-30, 2-30, 3-30, 4'30, 5-30, 6.30 i 7‘30 posl. podne. — Iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat poslije podne i u 8 satl u večc. — Iz P a ncsovc za Zcmun: U 6 sati izjutra i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsovc i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Obrcnova c—S m e d e r c v o. Polazak iz Beograda za Obrenovac: stijcdom i sitbotom u 7-30 sati u jutro; iz Obrcnovca za Bcograd: četvrtkcm i ncđjeljom u 7 sati u jutro: iz Beograđa za Smcdcrevo _

ncdieljoin i četvrtkom u 3 sata poslijc podne; iz Smcdercva za Bcozrad: utorkom I pctkom u 8 satl u jutro. — Brodarskl saobraćaj izmcdju Beograda I giidlmpeStc: Brnd lz Beograna ?a BuoiiiipcšiU krećc svakogu uaiia u 5 satl izjulra; brod sliže u budlmpeštu drugoga dana u 5’30 sata poslije podnc. — Iz Budimpeštc za Beograd krcće brod svakoga dana u 8 satl prijepodne; u Bcograd stiže taj brod drugoga dana u 7-20 satl posllje podue. Botanićka baš ta.Otvorcna utorkom, četvrtkom, nedjcljom i praznicima. • Posjeta boiesnika u boiuicama: U bolnicl „Brčko*: od2—4 sata poslijc pocine. U bolnlci „Brihm' 1 : od 9'30—12 sali prijc podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i ncdjelju od 1—3 posllje podne. Riječno kupatllo ua Savi, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uvcće. Vojno parno toplokupatilo nCarDušanovojutlci. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podnc cio 5 sati poslije podne, a nedjeljom I praznlcima od 7 sati prije podne do 12 l / a sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlni danima od 9 satl prije podne do 5 sati poslije podiic, a nedjeljom I praznicima od 9 sati piije podne do 12 1 / :3 sati u podne. — 2. Parnokupatllo za časnike i njiina ravne činovnlke otvoreno je utorkoin, srijcdom, pelkom i subotom od 7 sati prljc podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom i praznicima od 7 sati piijc podne do 12*/ 2 sati u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno jc parno tcupatilo ponedjeljkoin i četvrtkora (ako u tc danc nc pada kakav praznik) od 9 sntl prijc podne do 5 sati poslije podne. — Ćasnicima i njima ravnlin čincvulcima stoje na volju da sc siuzc parnim kupatilom 1 u dane odredjenc za gradianstvo (ponedjeljkom i čctvrtkom). Blagajna sc zatvara radnlin danima u 12>/ 3 sati, a ncdjeljom i praznicima u 12 sati u“podne. Istorijski kaicndar. Na današnji dan, 3. oktobra 1226. god. rodjcri jc u A s s i s i-u osnivač f r a n j c v a č k o g reda E r a n j a A s s i s k i. — 3. oktobra 1866. god. zaključen jc mir izmedju A u s t r i j e i Italijc u Bcču. — Noću 3. oktobra 1910. god. (u oči 4.) izbila je u L*sab o n u opšta pobuna, kojoj se odmah priključi i vojska i mornarica. Ova posljednja iz pristaništa otvori vatru na kraljevski dvor. Mladi kralj M a n o e 1 II. bude prinudjen da bjcži sa svojom majkom u inostranstvo. Sutra dan, 4. oktobra budc u Portugaliji proglašena r e p u b 1 i k a, koja sc održala do danas. Zbačeni kralj M a n o e 1 živi većinom u Engleskoj. Prije rata se oženio jednom signiarinškom princezom. Nekoliko pokušaja, što su iii portugalski monarhisti preduziinali, da nasilnhn putem učine kraj republici i vra;c kraIja Manoela ndiprijesto (najzainašniji bio je pokušaj kapetana Cuceiro-a u Ijeto i jesen 1911. god.) izjaloviii su se. Za pr.vog predsjednika portugalskc republikc bude izabrau imcnjak zbačenog kralja Manoel d e A r r i a g a. Dva predavanja o ’ijemaekoiu poditior« liičkom ratu. Kako smo vcč javill, držaće u Beogradu sutra i prekosutra njemački kapitanlajtnajif pl. B c b b e r predavanja o pooštredpm podmorničkom ratu. Prvo in-edav^Uiie rasp.vavijaće o tenii ,,U podmomici jirotiv Engleske“, dok će se drugo baviti pomorskom bitkom kod Skagerraka. Pretprodaja karata za oba ova interesantna i aktuelna predavanja, koja će biti popraćena scrijom uspjeliii svjetlih slika, započinje danas na blagajnT c. i k. vojnog kina, gdjc će se oba prcdavanja i održa<i. PoČetak je u 8.30 sati uvcče. Zamjeua neupotrijebljivili I ošfećciiih banknota. Obraćaju natn sc sa pitanjem: gdje se mogu zamijeniti oštećenc iii više neupotrijebljive za saobraćaj banknoie raznih moneta?

Sve oštećenc nesrennim slučajem I vlšc neupotrijebljive za saobraćaj banknote mogu se uvijek zamijeniti samo kod ispostave Austro-Ugarskc bankc, Čije se urcdske prostorije nalazc u prcdjašnjoj Narodnoj Banch gdje se za svc slučajeve ove vrste trcba taino I obraćati. Kupovanje žlvotnih namirtiica dozvoIjeno je samo na pijacama. Nekoliko puta ranije opomjnjano ,!e gradjanstvo putem naredaba: da je_ zabranjeno kupovanje životnih namirnica od seljaka izvan grada i izvan pijaca, usput za pijacu. No ipak u posljednje vrijeme kupovina se velikim dijelom vrši od strane gradjanstva ili izvan — pred varoši ili po ulicama. Stoga se skreće pažnja gradjanstvu na naredbu o zabrani kupovina životiiili namimica vau pijaca; naročito se upozoruju trgovci i piljari. koji obično susreću seljakc van grada i od istib robu otkupljuju i upravo ih u svoje radnje sprovode, zbog čega se vrši veliko ucjenjivanje gradjanstva od stranc nesavjesnih trgovaca, lcoji iinaju veće količine robc u dućanu, dok iste robe na pijaci nema nikako. Svako ko se ogriješi o gornju raniju narcdbu, upozorujc se da će biti strogo kažnjen. Dar. Gospodja Viktorija J u g o v i ćRisaković iz Stapara ustupila je opet svoj redakcijski bonorar u iznosu od K 24.06 fondu za udovice I siročad. Liiepi uspjeh univerzahiog umjetnika Rette-Obradovića. Univerzalni umjctiiik R e 11 a0 b r a d o v i ć, koji je i beogradskoj publici još u najljepšoj uspomeni, priredio je sa pogadjačicom misli Irenoir. Redenbach (,,Fatima“) u unutrašnjosti Srbije niz predstava u korist udovica 1 siročadi u ratu paliii vojuika, pa je posvuda postigao najljepši uspjeli. Retta-Obradović I njegova drugariea poklonili su spomenutom fondu iznos od 5006 K 60 helera, a to najbolje svjcdoči o uspjehu, koga je postigao. Kažnjena radi pretjerivanja cijena. Seljakinja Kaja S t o š i ć iz Maloz Mokriluga kažnjena je radi pretjcrivanja cijena sa 200 K globe, a ti sli.ičaju neutjerivosii sa 20 dana zatvora. Ona je uzimala za kilogram paradajza jednu kruiiu, premda je najviša cijena paradajzu ustanovljena samo sa 60 bclera po kilogramu. Kaldrmisanje ulica. Kaldrmisanju iskvarenih ulica pristupilo se u ovoj godini. Još od ranog proljeća otpočeli su radovi na opravkama ulica i novom kalđrmisanju onih ulica, kojc su bile uezgodne za &aobraćaj. Takovska ulica opravljeiia ie i potpuno iznova kaldrniisana, lcao i mnogc još druge ulice, Sada se vrše opravke na ulicama oko željezničke stanice. Veliki broj ulica opravljen jc u ovoj godini, a jeđan broj i potpimo novo okaldrmisan. Beogradski orfeuui. Od prekjuče je u beogradskom orfcumu novi program. Kao prva tačka prikazuje se publici niala jongleusa, vrlo sprenno i sa mnogo sreće. U opšte je mala H e d w i g a vrlo simpatična. Gospodjica Araiika T u b a y iznenadjuje lijepim svojim glasom kao soubretna pjcvačica, a što je najviše

odlikuje, to jc njezin jasan načtn p;*vanja. Herta M c 1 b a je umjctnlca ** čelu, koja ne spada u red običnih pojava. Gospodja Gusti Edle r i. omiljeni komičar Franz Niederhofer stari su znanci beogradske publike i o njima ne treba tek da se govorL Njiliovo imc kazujc svakom sve. Dražesna jc Myrtls svojom igroin. Ona jc bila toliko zamamna, da je zanijela sve. Originalna ie Iiauni Wendinis sn svojim dresiranim živoiinjama. U cijelosti je upravi orfcuma pošlo' za rukom, da osigura za mjesec oktobar vrlo lijep program. koji ne sađržajc samo zabavu, nego i umjctnost u pravom i punom smislu riječf. Vijesti iz unutrašnjosti. Sumski požar. Iz U m f e javljaj'u: 13. pr. m. na,ložio jo 16-godišnji pastir Avram La zarević na okrajku šume zvane Živkovac, vatru, ita nobi ispcče kukuruzi'. Zbog sušo vatra jo zahvatila travu i granjc, pa jo tako nastao šamski požar, kocl kojega jo izgorjelo pet jatara šurne. Vatru jo ugasilo okolišno stanorništvo, kojc jo odmabi priskofilo u pomoć i požrt\ r ovnim rađom sprijećilo daf ne nastano veća šteta. Živa baklja. Iz Vrbe nam javljaju o ovom tragifnoin slučaju: Kristina St'imo-učić ia Grafaca oboljela je. Spopala je groznica i a morala da logno u krevet, Jeđnc večeri, kad s c osjcćal'i nešto bolje, ustala je i pošla u kuhinju, gdjo jje sjela kraj naložcne vatre i čavrljala sfl svojim ukućaniraa. Odjeduorn joj opet' pozli i ona, uhvativši se za gla-.u, ustane. Ukućani još pravo no primjetiše šta joj je, kad se ona oaesviještena svaJ u sred vatre. Dok su se malo pribrab’, zapalila s© već haljina nesrećnioe i ona kao živa baklja bila sva u plamenu. Razumije se, priskočiše joj ođmah u pomoć i ugasiše vatru, no nesrećnica je ipak zadobila na cljelom tijelu vrlo teških opeklina. Odvezena je u oTcražnu bolnicu n Kraljevo, Ilustracija o vjeri. Naravno, bilo je prije ’današnjeg 1 ata. Mošo jevrejin, mlad trgovčić, zaljubi se u ćerku jednog srpskog popa. Kad je vidio popa, da ćo Ijubav svoje ćerko Liti jača od ljuba'vi vjere pravoslavne, riješi, u interesu vjere i svoga čina đa pokrsti Mošu i prevede ga u pravoslavlje. Dozove k sebi ohoje zaljublj'enib' i saopšti im da po kanonima pravoslavne crkve miađoženja mora pnmiti pravoslavnu vjcru, pa da so može vjenfali — na šta Mošo pristune. Po obredima crkvenim, mladoženju su kao i malo dinete okupali u „svotoj votlici“ u jednom čabru. Ođržan'a im je i kra ka pou* ka o postu. Veiiki Petak jc najveći hrišćanski praznik i taj so dan mora postiti. Ceremonija se svrši; Mošo dobi na kršteuju novo ime Miioš i postađe popov zet. Protlje kratko vremc, a Miioš psjeti teškoću čestih postova i postiea'. Njegova žena, kao pojXivo dijete, svaki pelak kao na post kuhaše ribu. U tom sc približavaše i Uskrs, i kad osvanu I Vcliki Petak, sasvim .strogo i ozbiljno naredi Miloš svojoj ženi da so zakolje jedno pilo i da ©o skitha kisela čorba od cijelog pileta, da so ne parfela. Ova' da se zgrano, otrči ocu i požali mu se na muža. Pop ođmanu glavom i ponči ćerkn, da zapovjest svoga muža u svemu izvrši, a o.n će doći za rri jemo rućka da se objasni sa zetom. Pred rućak posjeli pop dom svoga zeta. Po svišenom razgovora podje jiop, kući.

Protrmio je.. Ogledao sc. Sve j« Ulibnulo. Grbavca više nije bilo. A'a pozormci je slajala ženska u zelenoj haljjini. Vjedjo joj Iiiie tek na pol otvorene, noge joj klccale. Bila jo pijana. Dobacila je rukom poljupco, nasmijala se g!ujxi i uzela deklatnovali pjesmicu o majci. kujoj jo nrnrlo dijete. Bila je žalosna pjesmica i nitko se nijc mogao smijati. U njernu sc nošto kidaio. Kano da će mU se raspući prsa, oblijati ga sitzo... Dizaio sc svo više, a kad se diglo do grla, rastegno mn so Ilce i grčevit, gromoran smi.eb, ote mu se iz ’ustiju. — Pijan je! Pijan jol — poviknu nelko skoćivši na stol i uprijevši u nj rukom... I svi u iokalu poustajaše na stolovc i stolico, da boljo vide, i saviiahu se od smijelia. Čitava jc dvorana ozvanjala smijehom iz koga so ođvajaše tužno zavijanje Cezarovo, lcoji je, postavivši piodnj'n noge na stol, lizao ruku i ćclo svoga gospčdara. Prvi prosci. Turskl napisao Ahtrted H i!; m e t. (Iz dncvmika tickc djcvojčicc.) Isprcd ttašc knee upravo se provczla clegantna kočijal Alt, sad je zakrenula... ta to jc posvc razumljivo! Cin... ciu! Oglasi sc zvonilo... i :o je razumljivo.,. zacijelo dolazi posjet! Pohitjcla sant stubania i pogledala niz ogradn: dvije gospodje. jedna roblJtja... ni to nijc ništa ncobično. Odjedared kontešanje, šapat, izvjcsno tizbudjenje... to već nlje raztunljivo! Moja sc stara dvorkinja, zapinjućl svaki čas o suknjtt, hitno penjala stnbama. gazeći na jednom po dvije, po. tri shtbe.

Sva zasopijena od napora i tizbndjcnja, tmicavo jc proiznesla: „Mala gospodaricc... clošii su... došll.. „Tko jc došao, dadiijo?' 1 „Došli su... ovaj... došii su, dušicc! Jcsi li eiila, da su došii? U ovoj haljini ne možeš... Odlazi ouamo, u ... Brzo... Ne skakući ovtida!... Eto jl; vee... dolaze... no ta ti već znaš.. ovaj... ovaj... no, da, došli su!“ l vee sam trčala k tnajci. Piitem sam još satno zapitala: „Dadiljo, koliko ih je došlo u kočiji?“... No ni sama ne znam, zašto sam drhtala... Na vratlma sc pojavi majka, ozbiljuo me poglcda i pokazavši prstoni gore, rečc: „Dijcie, podji na čas gorc!“ Nisam itnala kad, ni da pitain za razlog, a pošto sam sc sabraia, dadiija me je več turala gornjim stepenicama. U meni sc razbudio prkos, liisam htjcla ići, željela sani znati, tko jc taj posjet... no kad sam ih čttla, da su vcč gore, poput sirijele sam sama jurmila u svojtt sobicu. Ništa nijcsam razuniijevala... no ipak... morala bilt lagati... jer sve je ipak bilo tako čudnovato... da su došli u proscc... tt... prosce!... Došli su poradi nienc, ili tako nešto... Ta i jttčer sam opet Iziavila. kao ttvijek, kad sam se zbog čcga Ijutila. kako to oliieno izjavljuju svc pcmaesfgodišnje djevojčice: ,,Oh, da samo mogtt imirijctj, da napokou imam mira“... Elt, kad mlade djevojkc ovakc govore, onda želc dobiti nuiža! Tako šc barcm govori!... Moja mačkica Mistan. d 'žiut. da sc takođjer preplašila stranaca, jer je )rzo pobjegla u mojtt sobtt, te se miaučuči staia tj-ti o moju sukniu „Psi. Idistan... sad više nentam kad, da se s t.dbom igram... nc vldiš H, da su doš-

li u prosce?... No sad so ne stnije ništa opaziti... moram sc pokazati ohola i prkosua... ta valjda se ueću stidjeii pred posve stranim osjbama .. Dadilja se zasopljena kao i prije vratiia: „Brzo, Haidi!“ „Sto se žuriš, dadiljo?“ Bez odgovora uzcla me k sebl s ostalim mi služavkama počcla svlačiti haljinu, te tne odijcvati u svceanu opravu od ružičastc svilc. Ni iedna nije rekla ni riječi, već su tui samo gdjekad doviknulc: ,,Haidi!“ Ovaj tni se postitpak dao tivelikc na žao i vrijedjao jc tnoj ponos. U sebi sam sc žestila i gnjevila... Činilo tni sc, kao da sam roba. što jc tneću u izjog, da navuče pažnjit svijeta... Gotovo se oncsvijestih. Eto. dolazi nekoliko stranih žcna, kojima je dopušteno, da nas djevojke od giave do pctc preglcdavaju, od prilike onako, kao kad sc kupttje tkanina... a tni bijcdne, prkosne žrtve moramo sjedlti pied ttjima poput optnženika na okrivIjeničkoj klupi... i nc smijeino dignt' ti pogieda! Svoju kavu, koiu lnače ispiju za tri časa, srčit p6 sata, dok nns čestito nc prouče. .. Naša cijela budućnost, naša sreea, naša ncsreća ležc ti talogu kavc... Stcreotipna fraza: „inscha Allah (kako Bog da)... vratit ćemo sc... uzbudjiiju iza toga cijelu kiičit dobrano dugo, dok se napokon ne dozna. da unaioč totnu, što nlsatn tako ružna. ipak nisam za njlh —, a pred svitn prijateljima i znaucltna govorc: „Nijc nam sc svidjcla... ne odgovara nam njena kosa, uzrast, vladanje... naš sin žell ovakvtt i ovakvtt ženu!...“ A uaši roditelji nemaju prava rećj: „Naša kći želi ovo i ovo, ona misli i tako dalje..." Plakala sam od gnjeva. Moja stara, pa-

mctna dadiija pokušala mc tješiti: ,,Ne plači, kćereicc... hai Allaii... očice će ti bill crvenc. isplakanc! To nc smije biti... ne eeš bitl dosta lijepa..." Moje drhtave ruke porazbacale su sveua toaletnom stoliču. Mjes'.o da naprašim Iice, prinijela sam licu keficu za ltok.e, mjesto sprave za kovrčanjc kose, stavila sam češalj tt vatru! Ne valja ići ni prebrzo, r.i prelagano! Ne vaija se osvrtati, niti smiješiti! A p('gotov r o nc smije lice biti neprijazno! Oči ue valja široko otvir:'! Aii ni zaklopiti! Ni za što se nc stnijc znat!. a pured toga zbunjcnost takodicr ne pristaie! Svoje nešto malo — no tnolim ;o ostaje mcdj nama — prcvelike nogc ! ruke uc sntijent ni za Što poka■zad! To bi bila gotova nesrcćai A pogoto'fo da sc opazc pokvareui strožnj! zubi... Onda bi svemu bio kraj.,. Sve ove dobre savjetc naniza'a je dadilja poput biscrja na moju diišu, dol; ute j'c čcšijala i odijevala. „Čekaj, popravi vrpcu u kos!.,.' „Ovaj uvojak pomakni malo na vlšc .. ovako... sad možeš ići.,.“ ,,Nc ovako... lagano.. Onda udjolt u salou. U tiglu dvije mrke sjeue.,, dva ženska strašila.. HUcIa sam im prema obićaju sttčelice sjes'.i... Bila sain tako ttmorna ... koIJena ml otkazaše službu... možete li pojmiti, da sam se prebrzo i nimalo dražesno spustila na stolicu?!.,. Bojazan, da bi se moja bcspomoćnost mogla opaziti, natjerala rai jc krv tt lice: svjjest, da sam porumcnjcla. još mi jc jačc obasula licc rumcnUom... što satn više nastojala, da nc budem rumena, sve sam sc višc rumeuila... Bilo je upravo strašno! Da se sabcrem, po-ravnala satn nabore haljine i malo udobnije sjela. Onda satn poinislila:

ona ondje na počasnom tnjestu, zacijelo je ,,pimica“... izglcdala je kao i sve punice... mršava i duga kao mctla. U nastojanju, da bude što utniljatija. vrtjcla se i motala, da su foj svc kostj pucalc. Kad je govorila, stiskaln .ie tista, tc se nije razumjelo, što govori; njenc tnodre, pronicave oči zabole se — barem tako sam osjećala — ravno prcko mojih ramena u naslonač stolice. ,,Da li jc bogzna sin nalik na inajku?“ raztnišljala sam u sebi. Dok je bila zaokupljena pripravljanjetn cigarete, tnogla sam se osmjelitj, da brzo bacim na nju pogled ... tako tni Boga, moram priztiati... uimalo mi se nijc svidjala! Ona. što jc kraj njc sjedila. bila joj je očito kći. Kao i sve zao\ ice takodjer ucugodna, Ijitbomorna i pakosn.i... to se razblralo odmah na prvi poglcd.., Njene zelene oči, prcd kojima se motao gust dim cigarcte, osjećala sam Boga tni, osjećala sam ga — na svom čelu, licu i kosi! Ah, kako bi e /enc moglc prosuditi moje osobine i vrline! Postrance bacim plalt pogled na majku... ab, još satn daljc morala trpjeil te tnuke... Napokon, uapokon mogli sam odabnuti i vratiti se u svoju sobu. Jedni su govorili. da sam bila veoma neprijazna. drugi, da sam se naprotiv vcotna Ijttbczno doiniala, a neki su tvrdili, da su tue od plača pocrvcnjclc oči činile još nmogo zanimljivijotn... Ah, dobri Bože... što če sad biti od cijelog mojcg znanja, id glasoženc tako nmčiti, da se sama ne ću više tnoći prcpoznati... Ah, Allah, daj viranja i niojcg ud—a?*) Ove će tne da moja sreča donese zgoditak, daj, d:;

*) Ud — glazbalo na struua s đughn vratom.