Београдске новине

Strana 2.

Ne'djelja

beooradske novine

7. oktobra 1917.

Broj 275.

svcBtenfilvom. Tada je juu'od izabrao bu- I garske vladiko, a ni jediidg srpskog. j Daljc jo Ra'doslavov rekao: Mi smo jieprijatelji Venizelosa, a prijatelji kralja Konstantina, čija je politika protivna politici Venizclosa. Mi bi bili gotovi, ako bi u staroj Grčkoj izbio baos i ako l)i ta'da Nijemci preduzeli ofenzivu, ’da napadnemo u većoj mjeri istočnu vojsku sporazunuuh si!a i da je bacimo u more,jpa da možda tako u zajc'dnici s kralju vjemom Grčkom vratimo joj ustavnog kralja. 1 s Turcima se mi nalazimo u potpunom sporazumu. Nijesu istinile vijesti o graničnim sukobima. Ja sam uvjeren, đa Turci i Nijemci iteče mirovati, dole se Pag'dad, ta živolna tačka, nc po.vrati. Bugari bi bili uv.ijok go• to v i, d n T u r c i m a p o m o g u u u t i m 'Apcracijama, ako bi nas pozvali.

Akcija za mir. Pripreme za dcmobilizacijii u EnglC" skoj. (Naroeiti bržojav „Bcogradstdh Novina") Amstei'dam, G. oktobra. ,,Timcs“ javlja: Englesko je miaaistarstvo rada, zajedno s mirnstarstvom vojnim, otpočelo, da izradjuje o snove za demobilizaciju pos 1 ije rata. Jcdnovrcmeno se imaju iznaći srestva i putevi, 'da bi vojniei, kađ budu iz svojili vojuičkih je'dinica posiije rala pusleni, mogli o'dmali jraći selji ođgovarajućo /.animanje u gaadjauskom životu.

Njemačka. Carevo ručuo pismo marsalu Hindciiburgii. Ivb. Beriin, G. oklob’ra. Woiftov urc'd javlja: C'ar jc uputio maršalu pl. Ilin'deuburgu rnčno pisnro ove sa'držino: Moj 'dragi maršale! Danas, kad navršujete se'damdoselu godinu životn, šaijein vam mojc topile i sr'đačne pozdrave, Že'im, 'da još nmogo godiua bndete u punoj svježini očuvani mcni, vojsci i otadžbini. Želja mi je, moj dragi marSale, 'da vam stvorun jednu ličnu radost. Znam, 'da vas vjemi dmgarski odnosi vezuju s oldenburškim pješadijskim pukom br. 91., čiji ste odlični zapovjeduik I,i:i i čijoj ste izvježbanosti za rat i vi vaše siie posvetili, a koja so izvježl anost sa'd lako sjajno pokazaln, te vas zalo stavljam a la suite toga puk'a. Glav.jii slan, 2. oktobra 1917. Viijem.

Italija u ratu. Novi tip Ietilica ii Baiiii. (Naročiti brzojav „Beogratlskih Novioa") Berlin, 6. oktobra. Iz Lugana se javija: U Milanu su činjeni pokusi sa je'dnom letilicom, poia baion, pola aeroplan, koji su imali vanre'dni uspjeb, Amerika u ratu. Peruanska posada na n.iemačkim brodovima. (Naročitl brzojav „Bcosradskih Novina") Frankfurt, 6. oktobra. Iz Lime javljaju, da je peruanska vlada otlredila pcruansku vojnti posadu za njernačke brodove, da ovi ne b : itmakli. Priznanje protektorata Japana nad Kifajeni. Kb. London, 6. oktobra. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p li” javija, da su izmedju Sjedinjenih Država i Japaina izmijenjenc uote o medjunarodniin odnosima, izmedju ostalog o japanskorn protekioratu nad Kitajem i kretanju japanske flote u Tiltom Okcanu.

koriti sc naredbaina austro-ugarskih vlasti. DaJjc je riješeno, da se obrazuje gradjanska pattrola radi zaštite gradjanske imovino od nwaljalog svijeta. Sve je to riješetio u miru i reciti i n podnc su se gradjani razišli svojim kućama, da obavijeste ostali svijet, da se nema čega plašiti. Ali je to bilo uzaiud. Kuče i dućani bili su zatvoreui, ulice su bile puste a noć stt gradjani sa svojim milim i dragim u strahn očekivaii. U srijedu 19. novembra (2. decembra) u 8 sati i 25 minuta dojahaše pred d^or pet austro-ugarskih konjauika sa jednim podnarednikom. Malo zatim dojurili su u otvorenoin automobilu tri oficira — sa dva vojnika. a za njima 5—6 konjanika. Oni su svi došli topčiderskim druinom, od Ostružnice. Svi su se zaustavili pred starim konakom, o-tvorili kalauzima kaplju. iTri niža oficira i nekoliko koitjauika udjoše u dvorište, a tri konjanika l automobil ostiadoše pred dvorem ua ulici. Pošto je sva austro-ugarska izvidnica, prolazeći kroz grad i vraćajući se prema konaku, bila sa svim mirna i pozdravc gradjanstva ijubazno otpozdravljaia, svijet jc postajao siobodniji i počeo se prikupljati oko dvora; tako je oko 10 sati moglo biti od „Londona" do „Moskve" oko 3000 duša. Sav tpj svijet stajao je i šetao desnom stranom trotoara prema dvoru. S čas na Čas pristizalo je po nekoliko konjanika sa jednim ili dva oficira. Ofieiri su odmah uiaziii u dvor, a konjanici su ostajali na ulici od „Londona" do „Moskve". Tačno u 11 sati istaknuta je na katarci starog dvora austrijska cmo-žuta zastava, a na novwn dvoru, na balkonn koji gleda u stari dvor, istakmita je inanja magjarska zasMva, • 1

WIIson protiv odluka pariske privredne konferencije. (Naročiti brzojav „Bengraciskil} Novina") Basel, G. oktobra, „Moriung Post“ javlja iz Washingtona: Prc'dsjechiik Wilson uputio je sporazuinnim silama notu, kojom traži 'da sc ukinu odlukq pariske privredne konfcrencijc, a kojo se tiču trgovinskog rata poslije zaključenog mlra. Demonstrativuo polaganje mandata argentlnsklfi socijallsta. (Naročitl brzojav „Beograđskih Novina") Buenos Aires, 6. oktobra. (Havas). Pariamentama grupa soaJalisla je riješila, da poioži svoje mandate s iogn, što je prekid s Njemačkom liješeii bez pristaiika socijaiista. , Širenje velikog štrajka ii Argentjui, (Naročiti brzo]av „Beograđsldh Novina") Buenos Aires, 6. oktobra. Raidnici u pristaništima su so pridružili štrajku željezničarskih radnika. i Obustavijanje izvoza žita za sjeveroevropske neutralee. (Naročiti brzojav „Beogradsldh Noviua") Rotterdam, 6. oktobra. ,,Nieu\ve Rotterdamschc Courant" javija tz Londona: ,,Daily Tclegraph' 1 izvješteva, da u Ne\v-Yorku postoji namjera, da Amerika i Engleska z a b r an e i z v o z p š e n i c e za s j e v e r oevropskc neutralnc državc s v c d o 11 e, dok se konačno iie utvrdi, da od feg'a nema Niemačka nikaKve koristi.

Nova potapljanja. Kb. Berlin. 6. oktobra. Wolffov ured javija: Djeiatltošćn našiii podmornica ponovo je po- ( topljeno u zapornom pojasu 17.000 brutto tona. Medju uništenim brodovi- j ma su se nalazili tri naonižana parna j broda, od kojih 2 engleska, dalje jedan J engleski ribarski brodić ,,P. M.“ (206 J tona). Načelnik ađmiralskog stožera j mornarice.

Najnovije brzojavne vijesti. Uapšenja bivših ministara u Grčkoj. j Kb. Paris, 6. oktobra. ,,Havas“ javlja iz Atene pod 2. o. mj.t Pošto se Lambros protivio da radi saslušanja dodje pred parlamentarnu komisiju, to je naredjeno da sc uapsi. ,,Temps“ javlja iz Afeue, da jc : Skuhtdis uapšen. Raspuštanje kortesa. (Naročiti brzojav „Beo r.ndskih Novina”) Žcneva, 6. oktobra. Pariska agencija „R a d i o' 1 javlja Iz Madrida: Španska vlaida je objavila, đa se kortes raspušta i da će se narcditi novi izbori. Ako novim izborima vlada ne dodje do većine, Dato će demisijonirati.

Srpska socijalna demokracija u ratu. Srpski socijalfsta Dušau Popović piše u bfečkom „Arbeiter Zeitungu“ o radu srpske s ocijaine demokracije za vrijemo rata. Na ‘dan mobilizacije veli Popović — je'dnoglasno je zakljUčeno, 'da se imade preduzeti borba protiv rata, a to je 'došio do izražaja tu. parlamenlarnom i uopšte čitavom javnom radu. Toj sjcdnici prisustvovao je i 'drug Dimitrije Tucović, utemeljitclj marksizma u Sriiiji i nada čitavog našeg pokreta, koji je na žaiost već u četvrtom mjesecu rata pao, oplakivan

ođ ćitavog radnog naroda Srbije. U toin 'da se imado glasovati protiv ratnili kre- j dita, bila je čitava stranka složna, kao i u nijednom pitanju prijc. 31. jula iz- J flala je stranka u skupštini energičnu I ‘dcklaraciju piotiv rata. Konačno su i J „Radničke Novine" obustavljeno, no kad se opet poboljšao položaj z;l sporazum, j vlada je opet dozvoliia izlaženje, ali )>ez j ikakovih protukoncesija s jiaše strane. List sc svo više širio u narodu i vojsci, | pa je konačno opet zabranjeu krajem j jmia 1915., a iz'aženjo dozvoljeno mu je ponovno pod naslovom „BuđućnosL" J tek preid srpskom kalastiofom. Smjer jc lista ostao isti, pa je cenzura postojala jcdino radi njega. VLada, vojuo vodjstvo i poslanici sporaziuna bili su vrio noza,'dovoljni ,,antipalriotskim“ držiuijem. i ! osobno biii smo izvrgnuti napa'dajima. j Tako su 'druga Kacierovića u soptembru j go'dino 1914. napaii 'u namjeri, da ga u- j more 'dvije komite, tc je samo slučajcm | spašen. Prcrtiv rata i za bczodvlačni mir, bila jo naša lozinka za vrijeme rata, koja se odražavala u čitavom našemradu. | Koncerat gdje Maje de StrozziPečić u Zemunu. . Kako smo već javili priredjuje gdja Maja de S t r o z z i-P e č i ć, članica hrvatskog narod. kazališta u Zagrebu, danas 7. ov. mj. u dvorani „Grand Hotela“ u Zemunu koncerat u dobrotvorne svrhe, uz sudjelovanje svog supruga Belc pl. P e č i č a. Početak koncert'a je tačno u 8^/a I sati uveče. Program koncerta je slijedeči: I. DIO; I. a) C. Saint-Saens: Sainson i Daliia; b) G. Puccini: Mo'utva iz | opere ,,Toska“. J. Petar Ko n j o v i č: a) Chanson; b) Iščekivanje; c) Večernja pjesnia. 3. Leo Delibcs: Aria iz opere | „Lakme". II. D I O; 4. Felicien David: Aria iz opcrc ,,La Perle du bresil“. 5. Petar K on j o v i ć: a) Pod pendžeri; b) San zaspala...; c) Nane kaži Tajku; d) Sabah. 6. J. S t rs sL.Koncertni valccr. Za glasovirotji, Bčla pl. P e ć i ć. RIJEĆI PJESAMA. Mihovil Nikolić: CHANSON Zamrzlo jezero. Sanjivo jnir se na'd dubokom vođom toči •snivaju zviez'đe jezem na dnu, ko nimfine da su oči. Katkad so djgnje oblačak biiedi, katkada vjetp.r ^^ne... s obale kao Ma^^čija mka harfine 'dira stnuie. | I onda opet mir i tišina ... zamii’o muzika vruća... na obali nimfa plače i plače o'd žudnje, od strasnog čeznuća. Jtilije Benešić IŠCEKIVANJE Dodji mi, noći, raspui zvijezđe: Za tobom žudi srco moje... Prnži mi rukii, vesel mjesoče, S tobom ćn krenut, ka'da se veče Sumorno spusti na tiho cv’jećc, —i Pa ćemo iebkljet ko magic lake Iznad krovova biještavih gradskib; Pa ćemo tražit, ima l’ ollara, Pred kojim mogu tamjan da paiim;

Pa ćemo tražit grobnicu hla'dnu, Kamo ću spremit usahlu žaru S mojim vescijcin. Za lobom čoznem, ti fdcale, Kojeg još nika'd vidio nisaml... Za tihe noći dolazo meni Sviine i tankc obrve crnc 1 usne rujne... A prsti moji gjoro cfd žeije, L’reiiirat viasi meke tvoje, Nig'da još nevidjenj, moj sveti Ideaie! ... I tako sjedim kroz noć cijelu, Dok zora zaru'di, mjeseo probl'jedi I uzaiu'd čekam na obrve mekc ( usne rujno... f ^ * VECERNJA P.IESMA Spušta sc biago veče, kroz vaz'duh lahor struji, spavaj mi drago čeđo, baji, buji; bajj, bujil Babo je naš, gio tamo, gdje more siino huji, zviezdom nam pozdrav šalje, baji, buji; baji, bujil Al’ sjutra zorom ranom, sunašce čim zasjaji, naš babo će nam 'doći, buji, baji; buji bajil .V: * POD PENDZERI Kra'dem ti se u večere, u večere pod pendžere, Ajl Aj! da ti bacim struk zutnbuia, da ti cvijet barem zbori, Aj kako mi srce gori 'dušo, za tebe. SAN ZASPALA ' Narodna pjesma) San zaspaia dilber Ajka u bašči, na Mujinoj bijeloj ruci s burmama: Bu'dio ju Mujo momče s burmama: „Ustaj Ajko, ustaj zlato, sabali zora, bijel dan!“ NANE, KAŽI TAJKU... (Narodna pjesma) Nane, kaži tajku Da me miadu dava za Ra'de komšijče, za naše seljanče. SABAH Allah ekber, Allah il Allabi llulbul pjeva, srce plače, minu noćl Zašt mi rećc 'da će đoć V Aijescc zadje, gasnu zvijezđe, dan je tujl s minareta pjesmu čuj: AllaJi ekJjer, Allah il Allah!

Grad i okolica. Dnevni kalendar. D a n a s jc neiljelja 7. oktobra, po starom 24. septembra. — Rimokatolici: Marko papa, Julija dj.; pravoslavni: Simon (prenos s. k.) Casnička i činovntčka kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvorcno _ od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodun pristupsvakome vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotei Takova); Dvije predstave, ptva u4,a druga kao obično u 8’30 sati uveče. Kinematografi: Vojni kino uKralja Milana ullcl 56 (Koioseum): U 4 i 6 sati posiijc podne predstave za vojnike — C. i kr. gradjanski kino naTerazijama br.27(Paris): U 2 - 30, 4 i 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo. — ,,S 1 a v i j a“ u 3-80 i 6 sati p. podnc predstave za gradjanstvo. Noćna služba u 1 j e karn ama : U sedmici od 7. oktobra do uključivo 13. oktobra držaće nočnu službu u Beogradu ove ljekarne: K u š a k o v i ć, Knežev spomenik 2; N I k o 1 i ć, Bltoljska ulica 2; Ljekarna crvenoga križa, Beogradska ulica 2; Stojlć, Sarajcvska ulica 70.

Red vožnle pirobrodom Iz Beogriss u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 1 12 «atl prlje r lne; 2, 3,4, 5,6, 7 1 8 saU posJlic poJnc. Zemu n ■ za Be ograd: 6-30,7-30, 8*30, 9-30, 10‘301 11 30 pr. podne; l - 30, 2’30, 3’30, 4-30, 5-80, 6.30 I 7 30 posl. podne. — Iz Zemuna u Pancsovu: u 1 sat posllje nodnc I u 8 satl u veče. — lz P a ncsove u Zemnn: U 6 saU Izjutta I u 4 sata posltjc podne. — Ladja, koja vozl izmcdju Zemuna i Pancsove i obratno nc pristajc u Bcogradu. — Brodarsld saobračaj Obrcnova c—S medereva Polazak iz Beograda za Obrenovac: srljedom 1 snbotom u 7-30 satt u jutro; tz Obrenovca za Beograd: ćetvitkom i nedjeljom u 7 sali u jutro; iz Beograda za Smedcrevo : ncdjeljom i četvrtkom u 3 sata poslljc podnc; iz Smcdcreva za Bcograd: ulorkom 1 petkom u 8 sati u jutro. — Brodarshl saobraćaj izmedju Beograda Budlmpešte: Brod iz Bcograda za Bul dimpeštu kreće svakoga dana u 5 satl izjutra; brod stlže u Budlmpeštu drugoga dana u 5'30 sata poslije podne. — Iz Budimpcštc za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije podrtc; n Beograd stiže taj brod drngoga dana u 7 - 20 sati posiije podne. Botanićka bašta. Otvurena utorkom, čcivrtkom, ncdjeijom i praznicima. Posjct boiesnika u bolnicama: U bolnicl .Brčko*: od2—4 sata poslije podne. U' bolnici „Bruun“: od 9‘30—12 satl prlje podne I od 2—4 sata posllje podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podnc. Rijcčno k u p a ti 1 o n a Sa v i, olvoreno od 6 satl lzjutra do 7 sad uvcće. Vojno parno t o p 1 o k u p a ti i 0 u Car Dušaoovoj ulici. — 1. Kupatilou kadama: a)Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati posllje podne, a nedjeljom i praznlcima od / sati prlje podne do 12 l /3 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danlma ođ 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom 1 praznicima od 9 sati prije podne do 12'/* sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnlke i njima ravne činovnike otvoreno jc utorkom, srijcdom, petkom i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom i praznicima od 7 sati prfje podne do 12*/ a satl u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je paruo kupatiio ponedjeljkom i čeivrtkom (ako u tc danc nc pada kakav praznlk) od 9 sati prijc podne do 5 satl poslije poclne. — Časniclma i njima ravnim činovnicima stojc na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjenc za gradjanstvo (ponedjeijkom 1 četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12*/ 2 sati, a nedjeljom I praznicima u 12 sati u podne.

Rimokatolička služba Božja. Danas, u nedjeiju, 7. oktobra vriić > se katoiička služba Božja kako slijedj: 1, U dvoru: U 8 sati u jutro njemačka i sipsk'o* bn r atska propovijed i sv, mi.-a za c. i k, vojsku. Prislup ima i gradjanstvo, 2. U župnoj crkvi: U 8 sati u jutro tiba sv. rnisa; za školsku 'djecu. U .10 saii svečana služba Božja i njemačka propovijed. U G satš poslije pcklne oktobarska jjobožnost, koja se i radnim danima u isto doba drži. Ra'dnim danom započ'nje prva sv. misa u 6 }/ž, a druga u T.Vz' sati u jutro.

Isferijski kalendar. Na današnji dan, 7. oktobra 1571. godine potukao je španski vojskovodja don Juan d’ Austria (morganatični; sin cara Karla Y.) koji je zapovijedao u'druženom španskom, papinom i venocijanskom Cotom blizu grčkog pristanlšta Lepanta brojno nadmoćniju tursku flotu. Udružena itrišćanska flota imala je svega 208 rafcnih broJova sa ukupno 80.000 iju'di posađe, a Turci 277 brodova sa 120.000 Ijudi. Ma da pod njiina ne Ireba podrazumjcvati ni nešto pribiižno 'današnjim ratnim brodovima, tadanjo sit 'drvenc gaiije biie dostigle priličnu yeličinu i naoružaue nmogobrojnini topovima. U očajnoj odbran: Turci izgubiše najveći 'dio svoje flote: 112 brodova itn je zaplijenjeoo, a 110 uuišteno; poginuio je 25.000 Turaka (medju nji.ma Kapudan-paša), a ranjeno 40.000; zarobljeno je 5000 Turaka, a oslobođjono je 12.000 robova lnišćana, koji su kao veslači bili prikovani za turske galije. Hrišćani su imali 7600 mrtvih i 14.000 ranjenili, a izgulnii su 12 brodova. — 7„

Lju'di, žene, djevojke i djeca sa razumljivim tužnim osjećajima posmalrali su ovo zastave na srpskom 'dvom. Bio je to ležak dan za srpska srca, Dok je beograđski svijet, pogružen ovim događjajima, šelao tamo-amo porcd dvora, 'đotle su nekoliko austro-ugarskijr oficira, većinom niži, sa uiice ko'd dvorske. baštenske ograde posmat:a'i jstaknutr i razvijeno zastave. Svi su oni, oficiri, biii vrlo ozbiijui. Biii su radosni, jrli su tu radost prita•jivali, po svemu je izgledalo da od ncčeg prezajn. Svijet je tu mirno stajao iii šetao, posmatrajući šta se 'dogadja i očckujući nove dogadjaje, inaročilo uiazak vojske u grad, aii ie ■•ua tek poslijo 'đVa dana ušia n Beograd. Oko 1 sat poslijo podne moglo je biti u okoiini Idvora oko slotinu konjanika i pješaka s nekoiiko oficira, medju njima jećbm major, komo ime nijesam mogao doznati. U 2 sata jo taj major s 'dva .niža oficira izašao na Idvorsku kapiju, on u sredini, bcz šinjeia (kabanice), bcz sabije i omžja, isamo je imao o bedrima 'durbin, a u desnoj ruei kukast, dcbeo štap. Oficiri sti bili tako Išto bez šinjcla, samo jo jjedan od njih imao revolver. Poza'di njiii jo išao jedan krupan podoficir s puškom o ramenti. Oko ’deset metara pozadi jijib, s ol>e slranc uliee, išlo jo jk> 'dvannest vojnika sa po jednim potloficironi u punoj ralnoj spremi. Major sa oficirima i ordonansorrt koračao je brzo sredinorn ulice. On jo otpoztlrnvljao svijet lijevom mkom. Išli su kralj Milanovom i kneza Mihajla ulicom, bez vodje, pa pošto su' znali gdje ie gradska kapija, (u6Ii au ui Kaiimegdan 'do ppomenika, h gatim u grad. Pred

gra'dskom kapijom postavili sti stražii, dva vojnilca, a tosta'ii su svi ušli u grad. Posiije kratkog vremcna je u gradu jstaknula-cmo-žuta zastava. Šta su 'dntgo oni u gradu radili, ne zna se. Mi smo ih 'dugo čekaii kod rcalke, ali su oni ostali 'do u sami mrak u gradu. Za lo vrijemc’ jc došla la.djom rz Zemuna policija, jc'dan žandarmerijski kapetan, tri niža oficira i GO podoficira i žaudarma. Jedarr podnarednik je nosio cmo-žutu zasinvu, prošii su pore'd želje/ničke stanice, „Londona" i zastaii su kod dvora. Tu su sa postrojjili na Irotoaru prema Uvom a svijotu su naredili, da ido Idalje i da ne stoji pred dvorom, | Cim se počeo hvalati prvi sumrak ulice su opuslile, svaki je bio u svomo stanu i s inekim slrahom očckivao noćne dogadjaje. Ali je noć prošla u potpuliom rnim, bez ikakvih ‘dogadjaja. Sutrašnji (dan, čeivrtak, bio jo za beogradjano još neobičnijf. Malo oslobodjeni uljudnim ponašanjem austro ugarskih vojiuka i njihovih starješina, Beogra'djani, vidjeći da je svuda mir i red, napuniše ulice da posmatraju dalje dogadjaje, Odmah Izjutra su počcic sa strane Torlaka i Žarkova Qa ulazo u grad nranje vojničke patro'o, <a okfl 10 sali prijo podno Topćiderskim dnunorn jnarširalo je nokoliko bataljuna, za kojima su pristizala i druga veća i rnaiija odjolenja. Sva ova auštro-ugarpka vojskn, adlazećl iz Ijeogradsko Posavino ucfiiovala je kralj MiJauovom i kncz Mihajiovom ulicom do Kalimegdana, odaklc sc vraćala jrored reaikc, Vclikog trga i Vasinom ulioom do spomenika. .Odatlo su u ye* ćim okljelonjima razmještani po raznint okolnim ulicama i čekali tu na narbdjeoja gdje ćq se smjcatiti, Rasporedjiva-

nje jc brzo ,išlo. Neka su odjelenja smještena u gostionice „Kiuna“ i ,,Kralj“ a oslala su zauzela razne vojarne. U pridoiaženju i razmješianju vojske protekao je cio Idan u pofpunom rcdu j miru. Nikomo so nije ništa 'đogodilo, ničiji stan nije bio povrijedjen. Prva i neposrcdua ylast bila je po iicija i žan'darinerija pod komauđom gcnerala Kubinkc, a prva zapovijest koja je gra'djanstvu (Objavijena, bila je ruire'doa, da so predaje oružje i da sc policiji doslavi svako sumnjivo lice. Svaku nare'dbu je gradjansivo vršilo s najVećorn tačnošću Koman'da opcrativne vojske jc zauzeia prostorijo gostionice „Grand Ilotcia“, g'dje je bio i stan komandanta gcncrala (imo njegovo (nijcsam zapamtio), šefa generalštaba potpukovnika i vojnog punomoćnika u Srbiji G e 11 i n e k a i štabnih oficira. U petak, Ircćcg idana, ušia jc u Bcor gra'd artiljerija, vcćinom Jaka poljska. Ona je došia smc<Icrevskim drnnrom i to, kako so docnijo saznaio, sa položaja ko'd P/mčcva, a prešla jo Dunav negdje kod Grocke. Artitjerija |e tako isto, kao i pjoša'dija, dcfilovala glnvnim gradskiin Uhcama, pa jo iznt’iu istim putcm kojim je i 'došla ,izašla iz grnda. Kiul je ona otišla, nije rni .poznato. Tili prvih dana.su Lk'ugradjam imali velikci teškoćc sa živolnim uiunimicama, Ziviio so (A1 onoga što so zateklo u knći prije uiaska nustro-ugarske vojskV’, ncrvih namirnica nijo se moglo nig'đje nabaviti. Već trcćcg ćLona mnogc poroilico bile sn liež najnnžnijih potrcba. Anstro-ugarske vlasli bilc sn n pogledu snab'djevanja gradjanstva, čim su saZhnlo n nemaštini, vrlo pre'đnsredjlve, U. Beogrn'đu je bilo m.nogo scljaka

koji sc, zbog izncnadnog dogadjaja, nijesu mogli bdmah vratili svojim domovima. Tim seljacima je, na molbu op> štinskog odbora, vlast odmah izdala propusnice 'da se m<>gu vratiti u svoja scia',a ujo'dno im jo navedjcno, da donose namirnico u grad radi prodaje. Sličuu naredlm vlasti stt izdalo i u oko’ninr seiima. Osim toga je vojna uprava stavila odboru na raspoloženjc izvjesnu količinu hljeba. Ova prcdusietljivost vlasti jo mnogo idoprinijela, da su Bcogradjani već prvih dana u svoni krctanja bi]i slobodniji. U medjuvremenu od povlačcnja srpske vojsko iz Beogruda i s Torlaka i ujaska ausho-ugarske vojsko u Bcograil bilo su se'pojavil« u raznim krajevirnagnvda nckc nazovi komite i drngi ološ', koji se Oi'duuih dadošo u pijačkanje domova, čiji su .viasuici bili izbjegli. Tnj ološ s pcriferije boogradske krao jo svo gdjo je što našao. Nekoliko gradjiuia, vidjcvši ovu ncsrctnu pojavu, zauzmu sc 'dii joj s,lanu na puL Saznaii su, kao što naprijed liapomenusmo, d;i jc jedan od opštinskih kmetova slučajno ostao U' FJcogra'du; obrate mu se s pltanjcm: da li u jgifadu ima u opšle kakve vlasli, Ka'd im jo (aj kmcl oagovorio, da ncma i 'da je ; i on ostao u Beogradu fjamo s tog.i, što riije više mogao pohjećti tiješo se ti gradjatll — njihova su Imcna sporc'dna — da sazovu onaj zlx>v kod ,,Cara“. Na tom zboru izabrani od bor sastao se sutra 'dan (prijo ulaska austro-ugarske vojske) u opš.inškom strdu, gdje je izabrao scbi za prcdsjednika g. Kostu Popo v ića, idirektora Narortno Banke. Lfestije ulaska uustro ugarskt* vojsko g. Popović jc bio zastupnik gra djanstva kod viasti 'n ^vitpa potrebnrm pitanjinu i potrebamai, s,—r.