Београдске новине

Br. 276.

BEOGRAD, poncdjeljak 8. oktobra 1917.

Iztaze:

dnevno u jutro

, ponedjeljkom

poslije podne.

Pojedini brojavi: 0 BmjmiIu 1 u krftjevlma ujoe)«4r,utiM od e. 1 kr. hli po cl|enl od. . , . 8 fiolaia V Hrvatakol-Slavonljl, Boinl • Horeagovlnl 1 DaltneclJI po oljcnl otfj. • ■ . • .10 kolor« bvon ovog podrutjo po djenl oi. . . .12 bnlen

MlesaCna pretplati: U Bongrndu 1 t oralvvlmo vaMjaiactkB t» c. 1 uola aa kojea l ebfmonelta. . 5TU Boogr&ou •« tfootavom o kuOa . . 3 50 U Hrvatoko 1 -Slavonljl, Boanl-Hnrenjovlal 1 1 DaJmaolji aOO 1 U oatallrn krajavlma Avalrn-ejankn mnaarNto aU Inoetranstvu 4-BO

=■-= Oglasi po cljeniku.

Urednlttvo: BEOORAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. rolefoo broj 81 Upravs I primanje pretplate Toplltln venao bro| 21 Talefoa brej 28. Prlmanje oglasa Kneza Mlhajla ul. brol 38 Telefon br 245

Godina III.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 7. oktobra. Istoćno boiKfe: Koil Sereta u Bukovini naivalio je jučer ncprljatelj poslije jakc Itopničke pripretne. ali je ođbijeii kod S t. Onuf ry-a našom vatrom. Kod tW a s s k o u c a je odbijen napad protivnapadom auS'tro-ugarskiii i njemačkili oeta. TalMaticko bolište: U odsjeku S v. G a b r i j e 1 a zadovoljiM su se Taliiani djelimičnitn naijtaditna. Ovi stt oslali bez uspjcha. Na Co.s t a b e 1 !i zarobile su brdske čete u neprijateljskim rovovidna 21 bcrsagiiera. U Arhaniji nema ništa ttovoga. Načelnik elavnog stožera. fzvještai niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlkt, 7. oktobra. ZapRdno bolište: Zbog kišc biia je borbena djelatjno'st na svim frontoviina vrlo neznatna. U FI a n d r i j i podržavao je neIprijatelj jaku uznemirujuću vatru, koja je bila ispretniješana žestokim vatre'iiitn prepadima na bojnom i>olju kod : P o I k a p c 11 e-a i Z a n \v o r d e-a. Kod V e r d u n a oživjeia Je na vrijeme llopnička vatra na obim obalama rijeke ‘M a a s e. Izvldnički bojovi izazivali su ondje na vrijeme jaču vatrenu djelaturost. Fotografijama našili letača je Aitvtrdjeno. da je tvrdjava D fi n k i rc h e n m ti o g o r a z o r o n a od b o m!b i, o s o b i t o s u s t r a d a 1 a lučka ipostrojenja. skladišta i žeBjeznički uredjaji; zl>og toga će biti vrio teško pogodjen engleski 4 >romet. Istočao bofišto: Front maršaia princa L e o p o Ida bavarskogn. Sjcvero-zapadno od Rige, kođ D v i n s k a i na Z b r u c z u vodiia se ra višc mjcsta topnička borba. Vojna frrmta maršala nadvojvode fTTsipa: U B u k o v i n i navalffl su Rusl ficmupirani oklopljenim automobilima na naše poiožaje kod St. O n u f r y-a i lWasskouca. Neprijatelj je kod St. Onufry-a odbijen vatrom, a kod Wasskouca protfv napadom njemačkih i <uistro-ugarskili četa. U našim rukama (Ctstalo je zarobljenika. Kod vojnc skuoinc maršala pl. iMackettse n a oživjela je topnička djeiatnost na d on j e m S e r e t u i kod T u 1 c e-e. Maćedonsko bojište; Netna ništa osobitoga. Prvl zapovjednik giavuog stana pl. Ludenđorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 7. oktobra. U F1 a n d r 1 j i vlada i>ojačana iopnička vatra izmedju Langem a r c k a i Z o n e b e c k e-a. Na ostaliin fronfovima nema ništa novoga. Srpskl prlvrednl bllans. Prava kiša od ttovaca izliva se u ovitn danima nad Srbijom. Nastupill mi dani, koji se u tnirnb doba nazivaju „izvozno doba“, jer bi se u ovo doba inogli izvesti ttajglavniji proizvodi zetnlje, voćc i žito. U ovo doba su doinaći zeleuaši posjećivali svoje seljačtcc chtžnikc, da od njih prime žito i voće. koje su mii s proljeća, pa šta .više i tt toku zime pokupovali na zeleho od seijaka, koji su se nalaziii u novčanoj oskudici. S toga ilt narod i nazlva „zelcnaši", a cijene, koje su seljaku plaćatie potpuno su tome nazivu odgo.varale. Kod tako niskih kupovnih cijena i preostalih proizvoda, lKivodotn čega je I ,it piodnitn godinama prinos slab, nije nikakvo čudo, što se srp«3H seljak skoro isključivo hranio ku-

Odbijeni ruski napadi na Seretu. — Ruski predparlamenat zahtjeva reviziju savezničkih ugovora.

kiiruzotn, pa je uprkos toga skoro uvijck bio u novčanoj oskudici, privrednc troškovc je uvijck skupo piaćao, jer je privredni kredit u Srbijt, i pored živog organizovanja polioprivreidnih zadruga u .posljednjim godinama, bio vrlo ncziiafan. ]>a je seliak odmah poslije žetve dolazio u Isti odnos pretna zelenaš'tna. u k n me se nalazio prije žetve... Sa 'isioin ncvo'ijom, s kojom Je završio sfaru prlvrednu godinu. otnočinjaln bi u tn'Hio doha i nova privredtia godina. Danas se završuje drnga privređna crodina pod auštro-ugarskom upravom i srnski seb'nk. koii ie bio uvijek u uovčanoi oskudici, đauas je pun nov a c a, njegove se životne prilike nijesu ni najmanje povoršale, a u mogućnosti je da podmiri i sve niegove ostale iK>trebe, daleko liniie, ncgo što je to slnčai kod stanovriištva u austroup-arskoi n."i7.adi"i za vfiieme rata. Naprotiiv:Vpri!ikc tshrane kod srpskog seliaka poboljšale su se orema onima u mirno doba u toliko, što proizA'&diaču za vlastitu uotrebu preostaje dovolina količina i od boljn liranc, s drugc strane je povodom kontigcntne zabranc izvoza robe iz monarhiie oslguran da može podmirivati srpsku potrebu u toj robi. U ova se dva momenta upravo na'azi karakteristiouo cbilježje za datiašnji privmlni položaj srnskog stanovništVa. Prlmienbm svili snava, lcoie stoje tta rasiioloženin. •proi- 2 \«©doe prilike zetniie nadmašde «u prosječnu mjeru tili priiika u mlrno doba, čime nije satno osiguraua viastita potreba u važitim životniin liamimicama, ttego je usliieđ povećane izvozne mogućnosti nastala i obilnost rovca, lcoja je financijsku moć stanovmištva u ncnadnoj mjeri povećala. S druge strane — a to je dnigi momenat — Srbija, uvučena u ratno-privredmi potrošačku oblast monarhije, uživa sve cne koristi, lcoje su i pozadinl osigurane. To pak trgovačko-politički rečeno znači, da Srbija, kao zaposjedmita zemlja sve one koristi, koje imaju inače samo neutralno zetnljc, one, lcoje u monarhiju izvoze, dokle se .s druge strane u podmirivanjii vlastitiii pctreba nalazi u istoin položaju kao i stamovništvo tt monarhiji, bez svih onili moralnih i materijalnih tereta, koje rat stanovništvu scbom donosi, i kojc ttarod u i>ozadini mora da snosi. I it Srbiji se Istina, radi podmirenja tipravnili troškova, tnorala uvcsti ix>reza, ali se njett sistcrn potpuno i strogo silaže sa srpsklm porcskim sistemom, lcoji je postojao u ntinto doba. Dalje su istina uvedcni i lnfniopoii u okviru srpskog fittancijskog upravljanja, ali kako sie najizdašnijl od tili (duhan, žigicc, papir za cigarete) nalaze u tijesnoj vezi sa sklopotn stanovništva, poŠto potrošnja tih artikala zavisi od broja odraslog muškog stanovništva. kod drugili se tnonopdskiii artikala pak (špirit, šcćcr, petrdcj) i u pozadini osjeća oskudica, zbog čega je i prinos tog mottopolsl'og izvora ograiiičen, to n opšte tt*e lttogu tti tnottopoii ni porezc u tollko mattje pružiti ravnotežu u obilnosti novca koji uiazi u zemlju, što sc slabim dozvoljettiin uvozoin robe iz monarliljc, zbog slabe potirebc srpskog scljačkog stanovništva, tte vraća u ravnoj mjcrl ottaj novac u monarhiju, koji je ušao u Srbiju. Nije ovdje mjesto, da sc gov r ori o uticaju, koji bi ova činjcnica mogla imati poslije zaključenog ntira. O tome ćo biti govora drtigom priiikoin i na drugom mjcstu. Za sada nas to piitanje interesuje s političkog gledišta, a naročito sa obzirom na kievetanje našilt protivnika, da monarhija privredno pljačka Srbiju i narod baca u nev'oiju, pa da je zbog toga došlo šta više 1 do tobožnjih pobuna — o čemu, razumije se. ovdje niko ni pojma nenta. Ta kle-

vetanja najboljc plbijaju činjeničc, kojc smo mi gore navcji, i koje se inogu u kratko iskazati tiinc, što damis Srbija, pod austro-ugarslfoiii upravom, nc csjećajući terctc rata kao ostaic ratujućc zentlje, uživa u 'daleko većoj tnjeri one koristi, koje jc u mirno doba uživala u trgovhiskbui prometu s ntonarlii.k>ni, ali s tom razlikoin, što te koristi datias isključivo ttživa seijački proizvodnik, dokilc su u mimo doba najveći dobiiak cd trgovine s monarhijom uživali nck^liki posrcdnici i dotnaći zcienaši. iVIbžda mnogi od njilt, lcoji je pobjegao iz zernlje, žudi dauas za svojim nekadaniim iiaehiom trgovanja, pa u -zcbnji da ćc mu c. i k. vojna tiprava moći i za budućnost pokvariti njegov' ttačitt trftovanja, diže žalopojkc u štainpi sporazuninih sila protiv austro-ugaiskc gramzljive uprave. On može liiti spokojan: austro-iigarska uprava ne takmiči se njti će to činiti u njegovont poštenom radu. Ali on ne može biti sigttrati,{ da piti svomo povratku neće zateći višc cno iijivn, sa koje inu je si'pskJ sdjak gomilao novac, hraneći se.samo projom i giadujući. Tu je njivu nagnojila austrougarska novčana kiša, napredniji đuh jc .srpsku njivu stvorio plodniiom, a jecjno i drugo osiobodilo je srpskog seliaka cđ patriotck'h zcienaša. načinio nezavisnim ćovjekom, lcoji . danas ponosno može vledati na nrinos svojllt tijiva, tia primierno urediene voćnia^« i kao financiiski jak čovjek može pouzdano ići u susret budućnosti. A ako ga kakva oskudicanpntjskuje, onda je to j saino ona, u kočoi tno aitstro-ugarska ; uprava ne tnožccpomoći.

Bolji izpledi za mir. Ziiačajan člattak „Manchester Guardiana“, Kb. Amsterdain, 7. oktobra. ,,Nieuwe Amsterdamsche Couranh 1 javlja iz Londoua: U ,,M a n c h e s t e r Giiardianti 11 iina uvodni čianak u kom sc veli: Kasniji d ogadj aji jesenskoga rata tniiogo su doprinijeii, d a s u s e p o b o I j š a I i i z g i c d i z a m i r. Austro-Ugarska se sorenia na najkrajniji pacifizam. Njcmačka mora da prodje još nckoliko stadija, dok će tnoći mir da nasfupi kao praktična mogućnost. Akcija za mir. Izjava bernskog poslauika Jevrentova. ! Kb. Bcrn, 7. oktobra. Prenta raznlm uovimsiicijn vijcstitna, lcojc dovode imeiiovanjc .1 c v r emova za poslanika u Bcrmi u savez sa predstojećitu prcgovorima za lttir, objavljuje Jevrcmov preko ruskog dopisnog uroda, da nc predleži nikakav razlog, dovadjati njegovc^ imcnirvaiije u savcz sa bo'ljitn izgled'ma za tnir, jer sc u tom smjeru ti posljednjc vri.icmc tt mcdjunarodno.i politici li.ic ltišta dogodllo. Ruski predparlamenat. Značaj prcdparlaincnta i odgovornost j vlade. -• Za revizilu savezničkilt ugovora. Kb. Petrograd, 7. oktobra. ,lf gradskoj vijećnici sastao sc jučer ruski predpariatnenat, koji je izabrao C e j d ž e a svojini predsjednikom. Ured predparlamenta se sastoji iz deset lica, medju kojiina sc nalazi prijašnji ministri Akscntijev i Černov, pa bolšiji Trockij i Kam e n o v. Predsjednik je predložio, da sc uzme u pretres izvještaj izaslanstva predparlamenta u njcgovim prcgovorima sa vladom radi ustanovljcnja i novog urcdjenja upravne vlusti. Sa 105 protiv 70 glasova primljen je Čeretelijev prijedlog, da se rasi>navlja t a j n o. U tajnoj sjednici ocrtao je Čereteli tečaj pregovora vlade sa Izasilanicima demokratske kojtfcrencije, zastuiaiicima moskovskilt ittdustrijalaca i kadjetske

stranke, pa jc saopštio, da sti ovi prcgovori doveli do brzog spcraztima u svint prijcpomint pitanjinta, sa iznimkotn u pltanju odgovornosti viadc prcma predparlameiitu, u kojoj su sc stvari vodili dugi prcgcvori. Konačno je došlo do sporazuma ti tom sntislu, da jc predparlamenat zvanično sazvan od vladc i da iinade pravo intemelirati, a vlada jc dužna da odgovori. F o r m a in o i p r a v n i č k i v 1 a d a n i j c o dgovorna p r ed p ar I anten tti, ali ni jedan kabinet nc "može postojati bcz pc\ jeren.ia predparlamenta. Kb. Petrograd, 7. oktobra. U tajnoj sjednici predparlamenta saopštio jc Čereteii, da je prilikom pregovora članova dcmokratske konferencije i moskovskih industriiaiaca sa vladoan zaključeno, da se kod sav c z n i č k i li v 1 a d a s nt j e s ta p r ed u z tn e oz b i i j n i k o r a c i u s t v ar i r e v i z i j e s a v e z n i č k i h u g ov o r a, kcd čega bi sudjelovali i izaslanici detnokracije. Kb. Petrograd, 7. oktobra. Saonštena formuia o značaiu predparlamenta primHena je sa 109 prctiv 84 glasa, drvk 22 nijcsu glasovala. Rusija posliie revolucije. Finsko-ruski finansijski poslovl. Kl). Helsiaigfors, 7. oktobra. Prema vijestima petrogradske brzojavne agcncije, pozajmrla jo grupa finskih banaka jednom ruskom bankovntom lconzorciju svotu cd 125 milijuna maraka, da niemu na taj . način olakša kupnju finskih papira. Pobuna vojnika. Kb. Petrograd, 7. cictobra. Prema jcditoj brzoiavnoj vijosti iz Gomela, guberniia Mohilevska, nije litjelo oko 3000 vojnika da idu na front. Oni su pokušali, da dignu pobttnu, aii su opkoijeni od Kazaka i draguna, pa su sc morali predati. Štrajk raduika u tvornicania artije Kb. Petrograd, 7. oktobra. Radniei sviju tvornica artije stupiii su u Štrajk. Ako bi štrajk dulje vremena potrajao, priieti opasnost, da se ustavotvorna skupština ne ćc moći sastati, jor sc u oviiit tvornlcama izradjuju izborne ceduije za 'ovu skup štinu.

Radnički nemiri u italiji. Eugleska voiska puca na talijanske radnike. Kl). Ziiricli, 7. oktobra. Milanska štampa počinta da iznosi opSirne izvještaje o nemirima, koji su sc tečajem mjcseca avgusta i septembra dogodili u gorujo-italskitn gradovima. Manje je itderesantno, što su radnici podizali barikade i što su nforali da budu proijerani sa vatroin tnašinskih pušaka, nego je više interesantno, da su so prodv talijanskih radttika 1)ovilc engleskc ecte.

Borba za finsku samostalnost Izbori u finski sabor. Kb. Hclslngfors, 7. oktobra. Prema dosadašnjim izbornitn uspjesima, glasalo ie na drugi izbomi dan 45 glasača za socijalne demokratc, a 50% za gradjanske sfranke.

Nova potapljanja, Kb. Berlin, 7. oktobra. N a s j e v c r n o m bojištu potopljeno je ocl njentaekih po-dmornica opet 17.000 registriranih briito tnna nepri ialcijskMi brodova. Kh. Berlin, 7. oktobra. Medju potopljcuiin brodovima sc nalazi oboružani engleski parni brod ,,Santaren“ sa 4600 tona plinskog koksa na putu za Arhangelsk i engleski parni lnod ,,St. Margarcth' 1 . Od oboružanog parnog broda ,,Santaren“ je zarobljon kapetan i prvt časttlk

Kb. Berlin, 7. oktobra. U sjevernom moru ix>topljeno je po njemačkim podmornicama opct pet parnih brodova. Tri brođa i>ogodjena sit usred pratnje. Od posljednjih jcdati jc brod bio oboružati. Načoinik admiralskog stožera tnornarice.

Najnovije brzoiavne vijesti. Izgorjeo trancu«ki jedrenjak ,,Biarritz“. Kb. Berlin 7. oktobra. ,,T e lit p s“ javija iz Rio de Janeira, da je na francuskom jedrenjaku ,,B i a r r i t z“ sa tri jarbola izbila vatra. Požar se rašlrio vrio velikom br« zinom i brod je 250 milja od brazilijanske obale potonuo. „Biarnitz 11 jc bio krcan tigijenom I na putu za Monevidco. ♦ Umro kotitreadmiral Briard. Kb. Bern, 7. oktobra. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javlja iz Toulona: Kontreadmiral Briard umro je lta 29. septembra zhog rana.- koje je zadobio kod jednog požara na ratnoni brodu. Briarđ je bio zapovjedttik jedne pomorslce divizije u Sredozemnom moru. Uapšenje poslanika Turntela. Kb. Paris, 7. okfcobra. Poslanik T u r m e I je uapšen.

Grad i okolica. U slavu poginulili od 9. oktobra. U utorak 9. ov. inj. biće đvije godine, što je osvojen Beograd po cat. i kraljevsikim i savezničkim njeinačkim čefiama. U slavu poglnulih na 7., 8. ! 9, oktobra biće na ovđašnjem vojnom groblju na 9. ov. inj. vojna tnisa u prisustvu Nieg. Preuzvišenosti glavnog vojnog guveinera. Za slučaj kišovitog vremcna biće sy. misa u dvoru. Istorijski kaieudar. Ka 'današnji dan 8 oktohra 1789. predao je Osman-paša mar.ša!u Lati'donu beogradsku tvrdjavu sa 450 topova. i grchiim ralnim ina'eri : a oni. Lau'don je u spomen na zauzeće Bcogra'a 'dao skinuti veiiku tursku inormernu spomen-ploču (na ponovno tursko zauzoće Deograda 1739, godine) sa Stambo kapije i 'dao ju je namjostiti u parku svoji zamka u Hadersdorfu kod Beča gdje s« još 'danas može vidjoti (opširan opis zauzeća Beogra'da 1789. godine vidi u l>r. 156’. i 158. „Boogradskib Xovina“ !otl 18. i 20. juia 1916. godiue a u pod• istku „Opsada Boograda 1789, god.“). - 8. oktoiira 1838. goiiine rodjon jeishivlti reski filolog .T a n G e b a u e r. Važno za one, koji traže svoio. Vrlo često dogadja se, da pojcdinc ličnosti šalju svojim rodjacitha i zttancinta karie i pisntu u inostratistvo i vojsci, a da tieznaju tačnu adresu. pa se obraćaju toga radi preko Gemcinsatttes Zcntral-Nach\veisbureau, Wier». Takovo posuipanje nije praviino, jcr ne santo da sc zadržavaju pošiijko od dalnjeg otpremanja, već se zbog uedostatka tačnc adrcse čcsto uniš’avajn. Kartc treba adresirati na slijedoći način: Onaj ko zna za tačiiu adresu ne treba nikakvog posrednika, ma gdjo god se dotični i nalazio.'nego neka kartu jednostavno adresira sa oznakont nijesta opred.ielqn.ia. Onaj pak koji samo ziiu, da se adresat nalazi ncgdjc sa vojskom ili u inostranstvu, neka piše posredstvom „Internationalc Komitec des Rotes Kreuzes, Geni, Schweiz“ ili „Ziirchcfbureau fiir Auisuchuug Vermlsstcr, Ziirich, Schweiz“. Ovako adresirane karte najbržc će stići na mjes'.o opredjelenja. Zabrajijeno je obraćati se za posredovanje privatniin ličnostima. Taksa za kartu u Svajcarsku je marka od 10 helera, a za pismo 25 Itclera. Ovakove se kartc mogu na svakont poštanskotti uredu predati.