Београдске новине

Broj ‘278.

Srijeda

BEOGRADSKE NOVINE

10. oktobra 1917.

Str«a 8.

za Beograd: Cetvrtkom i nedjeljom u 7 sati u jutro; iz Beograda za Smederevo : nedjcljom i ietvrtkom u 3 sata poslije podne; iz Smedereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izraedju BcogradaBudimpcštc: Brod iz Beograda za Bui dlmpcštu kreče svakoga dana tt 5 satl izjutra; brod stiže u liudlmpeštu drugoga dana u 5'30 s«ta poslije podne. — Iz Budimpešte za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije podne; u Bcograd stiže taj brod drugoga dana u 7-20 sati poslije podnc. Botanička bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet bolesnika u bolnlcama: U bolnici .Brčko*: od 2—4 sata poslijc podne. U bolnlci „Briiim a : od 9-30—12 sati prlje podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i ncdjelju od 1—3 poslije podne. £ Ičiječno kupatilo na Savi, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 sali uveče. Vojno parno topl o ku pa 141 o u Car Dušanovoj ullci. — 1. Kupatllou kadama: a)2a vojne osobe otvoreno radniin danima od 7 sati prije podnc do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom i praznicima od 7 sati prije podnc do 12 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim ^ianima od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeijom i praznicima od 9 satl prlje podne do 12'/. a sati u podne. — 2. Parnokupatllo za časniko i njima ravnc činovntke otvorcno jc utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prijc podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 satl prijc podne do 12>/ 2 sati u podnc. — Za gradjane muškogpola otvorcno je paruo kupatilo ponedjcljkom i četvrtkom (ako u te danc nc pada kakav praznik) od 9 sali prije podnc do 5 sati poslije podne. — Casnicima i njima ravnim činovnlcima stoje na volju da se slttžc parnim kupatilom i u danc odredjcne za gradjanstvo (poncdjcljkom i čctvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12>/„ sati, a nedjeljom i praznicima u 12 safi u "podne. istorijskj kalendar. Na 'današnji dan 10 . obtoirra 1684 . go'd. rodio seu Valencicnncs-u francuski slikar Anloine Watteau. — , 10 . o k t o b r a 1806 . god. bila se kod S aa 1 fel’d a krvava bitkn, u kojoj je pruska pretho'dnica pnd!e::la nadmoćni oj francuskoj vojsci Na.po!eonovog gcr.e ala Lanuesa. U ovoj bitci poginuo jc pruski princ L o u i s F e r d i n a n d. Saa!fciđska bitka predstavlja prcdigru za odsudnu bitku na Jeni ( 14 . oklobra 1806 . go'dine). — 10 . oktobra 1825 . gođine rotlio se iz burskbg rata poznati predsjetlnik južno-afrieko (transvalske) republibc Paulus Kriiger, Umio je 1904 . godine, Cetiri g o'dino po završetku englosko burskog rata. — 10 . oktobra 1858 . go'dine umro jc u Berlinu ćuveni knjižovnik i' demokratski poliiičar Karlo Avgust Varnbagcn p!. Ense. — 10 . oktobra 1861 . godiuo rotlio so u jeduom mjcstancu nedalcko od norveškc piijcstoiiioo Chlistianije najslavniji polarni putnik-is) itivae Fritjof Nansen, koji je, kojo sa svojitn brodom ,,Fram“, kojo na saonicama dopro do 86° sjeverne sirine. Tvrdnja docnijih ispitivaea Cooka i Peary-a, 'da sU đoprii do sjevernogstožera no uzima niko ozbUjuo. Prilog za dotn starica. Dotnu starica priložiic su 60 kruna tt mjesto čctrdcsetodncvnog pomena pok. Katarini St. Rađivojevie, scstra gdja Naca .1. S t e f a n o v i ć i bratanica Slavka Drag. M i 1 i č e v i i a, radi sjeeanja na dragtt im pokojnicu. Traži je opština. Gospodja Johana Gamanfa, koja ima imanjc u Požunu, potrebno je da se odmah javi uredima tajništva opštine grada Bcograda, radi izvjcsnog bitnog i važnog saopštcnja. Ktipovina brašna. Da bi se gradjansi'vo mpglo što ureidjenije snabdjevati fcrašnom i na što lakši i brži naein, opština gr.ada Bcograda odlttčila je, da se uvccle red u prodavnicama brašna, prillkom kupovitic brašna od stranc gradjanstva, tako: ona liea, koja uzmu brašuo 1. u mjesecu za prvu deseitinu dana moći če uzeti brašno za drugu desetinu 11. u mjesecu, a za frcću desctinu 2i. u mjesecu; ona lica, koja tizmtt brašno 2. u mjesecu za prvit desetinu, moćiće uzeti-brašno 12. u mjesecu za drttgu desetinu, a za treću 22. u mjesecu; oua lica koja uznut brašno za prvu desctinu 3. u mjesecu, moćićc uzeti za drugu dcsefmu 13. u mjesecu a za treću dcsctiitti 23. u mjesccu i tako dalje i zr. ostaIc dane. Prema ovont gradjanstvo frcba i da se upravlja prilikom kupovine brašna u svojim prodavnicama. Prodaja luka i kroinpira. Od danas ćc prodavnice Životnih namirnica opštine grad-a Beograda otpoćeti- prodavati 1 u k a c i k r o m p i r gradjanstvu na ličnu upotrcbu. Lukae se možc đobiti na količine koliko se hoće da uznte, a krompir svaka porodica može dobiti najvišc 10 kilograma. Cijena luka ie 1.40 kruna po kilogramu, a krompir 1.50 kruna po kilograrnu. Dtievna iemperatura u Đeogradu. Na 9. oktobra: maksimum u lilađi: 17.4 (prcma jučerašnjoj —0.1), na sutl-

cu 19.6 (—3.8), temperatura zemljine površine 16.4 (—1.8) stepena Celslusovih. Vrijeme na Balkanu. 9. oktobra 1917. u 7 šatl ujitfro: Cijelo područje pretežno naoblačeno, mjestimice je u noći padala kiša. Važno za one, koji traže svoje. Vrlo često dogadja se, da pojedine ličnosti šalju svojim rodjacima i znancima karte i pisma u inostranstvo i vojsci, a da neznaju tačnu adresu, pa se obraćaju toga radi prcko Gemeinsames Zentral-Nachvvcisbuicau, \Vien. Takovo posiupanjc nije pravtlno, jer ne samo da se zađržavaju pošiljke od dalnjeg otpremanja. vee se zbog ncdostatka tačne adrese često uniš avaju. Karte treba adresirati na slijcdeći način: Onaj ko zna za tačnu adresu ne treba nikakvog posredtiika, ma gdje god se dotični i nalazio, nego neka kartu jcchiostavno adresira sa oznakom mjesta opredjelenja. Onaj pak koji samo zna, da se adresat nalazi negdjc sa vojskom iii u inostranstvu, neka piše posredstvom samo i jedino ua adresu: JOVAN I’REMOVIĆ, Geneve, Suisse. Ovako adrcsiranc karte najbrže će stići na mjesto opredjelenja. Zabranjeno jc obraćati se za posredovanje privatnim iičnostiina. Taksa za kartu u Švajcarsku je marka od 10 heiera, a za pismo 25 helera. Ovakove se kartc mogti na svakom poštanskom uredu prcdaii.

C. i Kr. VOJNI KINO

PROGRAM za Casničko veče Srijeda 10. oktobra 1917. POČETAK 9 SATI U VEČE Glazba : Beogradska garnizonska glazba 1. Ka puškama! MarS od Leonbaria. 2. Uvertlra „Lijepa Galatea" od Stippe-a. s. Vjerski Lanac ginma u 6 činova Glazba: I. čin Kor Derviža od Sebck. II. „ Serenada ođ Picrnc. III. . Valcer Plavuše ođ Ganne. IV. „ Gavotc od Czibnlke. V. . Ainina od Liiikc. VI. , Makahira od Nortona.

Razne vijesti. Srpska vlada u Solunu. Kako javljaju talijanski lisfovi, srpska sc vlaida trajno prteselila u SoI u n. Treća feriialna kolonija hercegovačke djece n Hrvatskoj. ,,S a r. L i s 1“ javlja, da je uspjelo već oipravi'ti na put t r e ć u fcrijalnu koloniju djcce iz Hercegovine za Hrvatsku. Tu je 543 djecc iz ijuhuškog i mostarskog kotara. Nova velika tvornica cemeata u Srijemu. Na otoku kod Kamcitiice nanijerava posebni konzorcij sa veleposjeunikom Gcde’onom pi. Dungjerskim sagraditi veliku tvornicu cementa, eiglanu i tvornicu cigla za pokrivanje krovova.

Zuonlcne obintis. OBJAVA o uvlačenju iz prometa banknota po 50 kruna sa datumom od 2. siječnja (iauuara) 1902. Banknote po 50 krima sa đaHunom od 2. siječnja (januara) 1902., kojo sc sadia nalazc u proinctu, opozivlju sc i povlače iz promefa. Car. i kralj. austrijska i kr. ug. vlada ustanovile su sponazumno sa glavnim vijećcm Austro-ugarske banke slijedeće: Banknote po 50 kruna sa datumom od 2. siječnja (januara) 1902., koje sc nalazc sada u prometu, prhnaće glavni zavodi i podružnicc Austro ugarskc bankc do 31. srpnja (jula) 1919. n imc plateža iii na izmjenu tako, da jc 31. srpanj (juli) 1919. zađnji rok za uvlačenjc tili kareknota.' Počevši od toga vremcna bankini ćc zavodi Austro-ugarsko banke priinati opozvane banknote samo na izmjcnu. Poslijc 31. srpnja (jula) 1925. Ausfro-ugarska banka nije više obvezana (članak 89. pravila) ni otkupljivaff ni izmjenjivati bauknoto po 50 kriuia sa dai’umom od 2. sijcčnja (januara) 1902. Budiinpcšta, 28. lipnja (juna) 1917. Austro-Ugarska Banka. Popovics s. r. guverner. Heinrich s. r. Schmid 3 . r. glavni vijcćnik. ulavni tajnik.

Zunničnn Rnsijo no BolKtmu (Nastavak). Da se uuištc Obrenovići trebalo je prvo ukloni'ti liberale. Libetrali i Obrenoviči po tradicijama svojim bili su jedno i isto. Liberali su rusotili, ali iiberali nlsu Rusl. Oni su sanio Srbi, a zvaničnoj Rusiji treba na viadi u Srbiji veći Rus i od samog ruskog c a r a. I borb’a je počela i svršila sc. Liberali su odstupili kao ruski ijudi, da se više nikad na vlast ne vrate. Ovo posiednje vrlo jc karaktcristočno za rusofilske Iiberalc. Aii su za njima sticajem okolnosti morali doći naprednjaci. Oni sa Kraljem Milanom na čelu otvoreno stanu protiv ruske zvaničnc p o 1 i t i ic e n a Balkanu i protiv radikala. Najprc potuku na Kraljevici ruske ijubimce radikale, pa se ijosIc nerazmišljeno drznu i naiete i na rusku mezimicu bugarsku državu. Kakav strašan greli prema Rusijj! I njiii su Rusi oteraii sa vladc, da sc i oni nikada više na vlast ne vrate. Zatim su pare rasipaii, da jednom na vladu dovedti i svojc r a d i k a 1 s k e 1 j u b i m c e. Neveštom oku izglcdalo jc, da su sc radikali borili za slobodu, i du ih jc Rusija pomagala protiv apsohitizma i despotizma Obreiiovića za sreću Srbije, kako je vešto narodu predstavljeno. Ali stvar je sasvim jasna i prosta. Liberali dali Srbiji Ustav od 69. godine, Iiberali ruski privrženici, koji se bore protivu socijaiistlčkih i anarhističkili težnja radikalskih, a Rusija apsolutistička država pod firmom slobodoumija ide protiv darodavaca Ustava, umereniii libcrala, svojiii starih prija'.elja, i pomažc pokrct elemenata, koji po svojim tendencijama moraju biti sve sami rusofili. Rusija daiclo obara liberale a na vlast penje radikalc! Vrio lcarakteristična stvar, a za onoga Ico dobro vi'di i vrio pojmljiva. Liberali su uvcćali Srbiju' i kao veiiki prijatolji Obronovićaod Srbije siv stvoriii kullumi ccutar Srpstva. A Rusima to nc godi. A napro'dnjaci'? Oni stvorili u Srbiji željezuice, 'dali nezavisnost sudija i dnigo mu'dro zakonc za zenvlju. Oni sli so patriotski lioriii za prestiž Srbijo na Ualk'auu' protivu Bugara i rusko polilike. Oni su 'daklO olvoreni ruski noprijatelji, i om'po rusk'om shvatnnju nisu'dobri z'a zvanicnu Rusij.ir, Do'e i sa njima! No liberali ua^ikoše živi. Nnpre'dnjake 89-te go'dijuo.-rkjsta i potukošo, a Obrenovići v Njjgjajina tek 'da se sudi. Kralj Milan u v e ć a v a S r b i j u. Dajo žcljeznice. Ženi so ruskinjom. Daje zemlji svojoj nov polct u opšle. Freko svega loga dovodi još na vladu ,.ruske lju'def' ji'adikale i đajo im Ustav kakav su bteii, i porc'd toga svc što oni t.ražo. On vezujo potpuno scbi rukc u korist. tog radikalskog naroda. A narod? Narod ga ne trpi! On je oglašen za tiraninal Njega pošto podonkreba ukloniti, jer on smeta z vaukć rnn j Rusiji i njenim planoT'iiiuaon a Balkanu. I poslo raznih atcniata, kojinia jo izvor tobož nepoznat, on so uklanja 'da sebi očuva giavu a simi ivjunu, i bega. A Rusijn, šta ona ra'di? Ona nru sad otvara širom svoje kase; nek zgrčo i živi Vi tu'djini, đalcko samo od ruskih' inlriga. Kralj Milan ostavlja Srbiju a radikali sedaju na vlast. Šfa su sve ti ljudi ju’dili protivu namesuištva, dok i tu nije Rusija o'dneia pobedu prolivu Srbije, svima je pozna’lo. Dižo so „Aleksandar Vcliki“ i obori namesnike, a Pašić mu uz pripomoć Rusije i radikala m e t u u r u k e v e n a c, d a p o 1 o ž i n a g r o b K a r a g j o r g j a, s 1 a v n o g V o žVla Srbije. Otkuđa sarl to? Rusija sprema put i „Ateksandra Velikom“. Ruj sija hoće a radikati rade, da iz Srbije najure čoveka čijc su tradicijc tesno vezano za srceu i napređak Srb’je, a štetu i opasnost RVtsijo. I kakva slučajnost! Aicksandra u maio no otrovašc u Kragujevcu. | Pimslo mi je gnusno daije izlagali i rad zvanično Rusijo i njihovog Pašića sa radikalima. Ko hoćo višo a nc zntv, nek ćita; o lotno inva napisano. Ali no mogu da pmpusliin, a da ne nnpomenem samo to: d a j c z vanična Rusi j a s a svojim agentom Pašićom i njegovim radikalima, vodeći borbu pr o t i v u S rbi j o i ncsrcćnih Obrenovića sistcmalskim ra'dom svojim bila duhovni otac sviju o n i h z a b 1 vt 'd c l i h s i n o v a s r p s k i li koji su nesvesno 29. rnaja 1903. go'dine, iz lično mržnje, žedj os v o t o z a g a s i 1 i k r v 1 j u 01> r e n o v ića. Oni su upotrebljeni, tta svojoj ro d j cn o j O t a 'd ž b i v> t u d a r e g I o g o v k o lac. * Da rezinmamo. Zaključak, 'dakle, svega 'dosada iziožcnoga jesle, da je Ilusija ranije staviia sebi u zadalak da ukloni Obrenoviće, — i uklonila ilt je; zatim 'đa uništi Srbiju, pa ma jo Uala Anstriji kao naknadu za Ru-

garskii teritoriju, koju jo ona misiila 'da ttobije; đocnijo a naročito posie okupacije Bosno i Hercegovine i bngarslcog rata, stavila jo sebi u za'dnUvk, da uništi Srbiju, a!i 'da je za sadapreda Bugarskoj. Ovo posiednjo je od vrlo velike važnosti. To jo baš i tema ov r oga napisa. Obrenovića više nema, to je sad bar lako izvršiti sa ra'dikalimn, Na posao stupaj! (Nastaviče se.)

Narodna privreda. 0 povrtarstvu. O djubrctu i djubreuja. (Nastavak). Prciazimo sad na jednu vrlo važnu vrstu 'djubreta, a to jo bunjiš te ili kompost. Bunjišle jo stovarištc svakovrsnog djubreta, raiznih odpadaka it.d. Ouo se ovako pripravlja: Skupljaju se svakovrsni o'dpaci i otrebjne, n. pr. suva gora od krumpira i pattidžnna, slama o'ćl graška i pasuija, pljeva i siama od strmnoga žita, iverje, piioline, strugotine, (riješće, t.rinc, tms, šušanj, suvc eetine il.'d. na jednu gomilu, pa se izmjcša sve to giibom (biatom) iz šančeva (jarkova, jendeka), čadjom. pcpelom, garom, svakojakim kuhinjskim otrebinama i što go'd so kao ,,djubrc“ u avliji, u kući i 1 na ulici nadjo. Sve se to zgrne na jednu gomilu, koja nesmijo biti visoeija o'd 5 stopa (l.Vs metar), 'da boijo truue; ovu gomitu treba nekoliko puta preko godine isprcvrtali. Zimi valja ovo bunjišto štalskom pištcvinom prelijcvati, tta dobijo boiju snagu. Ovakova bunjišta ne treba da su skrivona negdje u viažnoin ćošku u bašti ili avliji, no valja 'da su na otvorenom mjostu, g'dje sunco, vazttuli i kiša na sazrijevanje onih! sastavnih dijelova mogu uplivisati. Ovo je baš protivno šlajskom djubretu, koje tieba od rečenih upliva čuvati. Kađ bunjišto sagori i sazrene, 'da izgleda kao zemlja, on'da ga lek treba upotrijebiti. Za djnbrenjc je bez smnnje mjbolje vTijeme p o z n a j e s e n, kail je zemtja već toliko smrznuta, 'da se prcko nje djubre može raznositi. Kako se djubre na leje iznese, o'đma ga treba po zemlji raztreti i površno pretrpati; ako za tim brzo kiša naiđje, ona ćc u djubretu neko ’dijelovo rastopiti, koji će kao tečno djubre u zemljii pro'drijcti; a to je vrlo korisno. Ako bi pak naišli mrazevi, on'đa ćo i 'djubrc sa zemljom zajedno izmrznuti i đo proljeća se istrošili. Kod strtnenog poiožaja treba s proljeća djubtiii, Vta nebi s jcseni iznescno djubrc snježanica odnijela. Dosta pouz'dano može sc po dođanašnjim opiliina naznačiti ii to: koje povrćo na kojoj, i s kakovim djubreioin ‘djubrenoj zemlji najbolje uspjeva. Poslije višego'dišniilr opita u torn pogledu, sastavio jo baštovan i profeshr Seitz, sljedcći spisak, i poRrdio je, da najbolje uspjeva na Glinuši djuiirenoj sa govedjim djubrctom: Bijcli kupus, kelj oliičui, glavati, kelj kudravi, raštanj velji, kaulin, broskva, keleraba, p.rokolac, spanać, paštrnjak i celer; Konjskim djubretom: Karfio!, kaulin, paštmjak, celer, mrkva, cvijekla, crvena, šparoga i krompir, kitola; Svinjskim djubretom: Kaifiol, k'aulin, luk, paštrnjnk, celer, cvijckla, crvena i raštanj, vclji; Ovčijim i kozijim djubretom: Kciera!>a, broskva, karfioi, kaulin, spanać, šparoga, saiata, raštanj, velji, aljma j Ijutika, krompir i grašak; Mješovitim djubretom: Bijcli kupus, kelj obieni, glavati, kelj zimski, ku'dravi, raštanj, velji, karfiol, kaulin, keleraba, broskva, prokolae, spanae, aljma, ]uk i Ijutika, paštrnjak, celer krompir i grašak; Bunjištem: Mrkva, ljutika, aljma, pasulj, _grašak, salata, petrusiu, peršun i rotkvica; Pepciom: Cjrni luk i ijutika, aljma. Na pjeskuši djubrenoj sa govc'djim djubretom: Bijeli kupus, kelj obični, glavati, kclj kudravi, zimski, raštanj, vcJji, karfiol, kaulin, keleraba, broskva, prokolac, spanać, celer, šparoga, saiata i krompir; Konjskim djnbretom: Karfio!, kaulin, prokolac, aljma, ljutika, ceier, cvijekla crvena,. šparoga, pasulj, grašak i krompir; Svijijskitn djubrelom: Bijeli kuptis, karfiol, kaulin, spajiać, crni iuk, paštrnjak, rotkvica mjesečarka, rotkva jctnja, mrkva i pctrusin, peršim; Kozijim iii ovćijim djnbrctom: Mrkva, Spaiv>ga, krompir, pasuJj, grašak i bob. Lju'dsklm djubretojn: Ljutika, krompir, vo'tlnjača i ( vijck!a crvenaj Mješovitim djubretom: Sv r e vrste kupdsa i raštanja, aljma, ijutika, crvcna cvijekla, šparoga, krompir, salata, pasulj i grašak'; ij Buništcm: Spanać, crni luk, ljulika, grašak i krompir; Popelom: Cmi ltik’. Na krečuši 'đjubrcnoj sa govedjim 'djubretom: Svakovrstno zelje, spanać, šparoga, krompir, salata, cvijekla crvcna, rotkV^i i grašak;

Konjskhn 'djubretom: Kromplr, ct* ler, prokolae, cvijekla crvena, salafa, grašak, pasulj i bob; Svinjskim djubretom: Kaubn, čraf Juk, paštrnjak i pelrusin, peršon} Ov r čijim i!i kozijim djnbretom: JCrohT pir, grašak, pasnlj, salata i špuroga; Lju'dskim djubretom: Aljma, ljutikd, Krompir i cvijekla crvena; Mješovitim 'djubretom: Bijc’i kiipus'ke’j obični, glavati, kelj zimski, kn'dravi 1 , raštanj velji, keleraba, šparoga, kromtjjr i salafa; Bnnjištcm: Keleraba, prokolac, crni luk, spanać, aljrna i salata; Pcpe!om: Cmi luk, aijma i ljntika« (Nastaviće se).

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Bcrlin, 9. oktobra. . Zapaduo bojište: \ Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Topnička borba u FI a n d r i j i bfia jc u prkos kišovitog i lnirnog vremena jaka izinedju Houthouistcrs k c šnme i Zandvoerde. Posiija neinime noći pojačala se topnićlca vatra na cijelom frontu đo bubnjarsket vatlre. Uz obc slrane pruge S t a d c nBoesinghc i sjeverno od druma' Menin—Ypern provalila je englcska pješadija na napad; borba još trajc. Kod ostalih vojski izuzev topničku vatru kod Soissonsa nije došio do većiii borbenih djelatnosti. Istočno bojište: Ncma ništa novoga. Maeedonsko bojište: V Zivahna topnička dieiatnost jugo'4 zapadno od dojranskog jezera, ui dolini Vardara. na Dobrom P o1 ju i ti zavijiuku Crne Rekc. Prvi zapovjednik giavnog sfana'i pi. Ludendorff. Francuski socijaliste traže početakj mirovnih pregovora. (Naročiii brzo.iav „Bcogradskih Novina“) Žcneva, 9. oktobraviv U suboUi f ncdjelju oflržavao je* socijalistički kongres u Bordeausut sjedniec. Do zaključka nije nikako.vcgi došlo, ali do sukoba izmedju veeiiie šj manjine. Osobito burna bila je raspravai u nedjeiju, pa je sjednica više puta prektdana. Manjina je protestovala profiv, izjava Morreiovih, da socijalisti inoraju pod'upiratj vladti, i ako ova ne će da dlade puUilce za Stockholm. U pcnedjeljak trebala je da bude završena' glavna debata. Prijedlog Bcdouccov ide za tim, da se nadje kakav izlazak izmedju pojedinih prijedloga ti pitanju mira. Ovaj prijedlog zahtjeva, da se odmath započmu ntirovni pregovori 1 , ali u isto vrijemei nastavi borba.

EKSPOZITURA PEŠTllKSKE-UGARSKE KOMERGIALNE BANKE u Beogradu — Knez Mltiajlova br. 50. Specijalno odjelenje za šiijanje novaca ratnim zarobljenicima i interniranima. Osnovna glavnica i pričiive 232,000.000 kruna. 9 i 9 UETNA POZORNICA HOTEL TAKOVO

Terazije 29.