Београдске новине

Broj 281. Priziianice za pomoć. Priznanico za pomoć za mjesec 0 lctobar izra'djene su clo broja 4 400 i mogu se đana}S| i dobiti u urcdima okružnog zapovje'dniStva Jjcograd grad u Kralj Aleksandrovoj ulici brOj 5, u sobi broj 57 o'd 8 do 10 sati prije podnc. Istoga dana odmah po prijenVu pvxznanico prije po'dne blagajna c. i k. okr. zapovjedništva Bcograd grad ispiaćuje i pomoć. Kako prilikom prijenva priznanice, tako i sarno pomoći, potivlmo jc inrati uza se redarstventi icgituuaciju r.idi nstanovljenja. indeirtičnosti. Prodaja šećera. Prodavnica životnih namimica opštinc grada Beograda u Bitoijskoj ulici vrši prodaju šcćera gradjansivu kao sljedovanje za mjesec oktobar. bećer se izdaje na osnovu kupona za šečer i staje po kilogramu 3.50 kruna. S roga se obraća pažnja gradjajistvu, da se u prodavnici može joS snabdjeti šećerom za ovaj mjescc, ako to vcč nije učinilo. Kiša u Beogradu. Yeć irna nckoliko dana kalco u Pco gra'du i okolini ncmamo višc iijepih suučanih 'dana; jeseir sa svojim jnonotoniin kišniin 'danima već nam jo došla. Do skora puni topči'đcrski tramvaji veo so praznc, a publiba, koja jc 'do skora posjećivala Topčid'or i Kalimcgdan, puni sa'da oba bioskopa, koji ćc prcko oijclo zime biti obilno posjcćeni. Pivnicc su punije ncgo ranije, gdje se porcd čaše piva provo'de ovi kišni jcscuji dani. Prikupljanje divljeg kcstena. A’a osnovu nai'e'dbc giavne vojnc gubernijc o'djelenje 5 broj ‘23.351/1. okiužuo zap'ovjedništvo Bcograd-grad objavljnje: da bi se piibiranjo divljcg keslena moglo svršiti u što većem obimu, potreb'no jo pozvali i gradjansko slanovništvo za skupljaaje islog i upozoriti ga na kolisnost ovoga skupljanja i samu viije'dnost 'divljeg Iccsicna. jN’aročilo je koiisno i zgotno upottrijebiti i 'djecu, kjajo i djakc za skupljanje islog. Treba orgauizovati naročito grupo dječijo, kojo ćc sc bavili ovim iakim, air vrio korisnim poslom. \ ojne viasli otknpijivaće divlji kcstcn ma koje količine po tijcui o’d 10 kraira po 100 kilogralna. Stoga se prcporaČuje gradjaustvu da se odazovo ;o vonr pozrvu r ifčini T ?a svojo stranc, 'da sc prikupljanje divljeg kcstona izvrši u što većent obfmu. Tcmperatiira u Beogradu. 12. oktobra: maksiimim u sijenci 16.2 (prema jučerašnjem --11.6), na suncu 30.8 (+1.7). Tempcra ura zcmIjine površinc 19.6 (—3.8) stepeni CTclsiusovih. Vrijeme na Balkami. 12. oktobra u 7 sati u iu ru: Zapadno nebo pokriveno. N T a nmogim lnjestima kiša. Na zapadu i istoku djclimično oblačno, djelimično vedro.

Vijesti iz unutrašnjosti. Izgorjela 100 goditia stara kuća. 24. seplembra oko 4 sata u jutro rzgorjola jc Itnjku Dimilrijeviću iz Prinčcva br'da, opština Kosoviea, 100 godina slara kuća, poznata rt cijeloin okolišu po'd imcuoin ,,Sibara“. Požar jc nastao tako, što je viasnik Iutće, koji je već tri godinc bolestan, zbog veiike hlađitoće kroz cijehr spoinonulu troć ložio vatnr, 'da se ugrije. Uslijod jakdg vjcira i slabosti kuće je'dna jc iskra prSnula u slamnati krov, pa se ovaj za treu oka zapalio i tako je 'do tcmelja izgorjcla i sama kuća. Sva je sreća, da kraj jzgorjclc khće nije u ijlizrni bilo 'drugih kuća, jcr lti zbog osohilo jakog vjelra lako bilo inoglo postra'đali i cijclo s;lo. Nancsena slvavna šlcla nijc vdika, - iznosi tck kojilr 2U0 kruna —, no za I o'esnoga Raj* ka Dimitrijevića ona je ipalc ncnadokna'diva, jer veli, da je s lom kućonr i odiastao, da rau je ona biia jcdino i najsvetijc blago, uspomcna na đjeda i čuk'un'djeda njegovog, pa da boz nje, sve

Odmali se pokajao radi tih rijcči. | Sanr sc na sc Ijulio, što jc to rokao. žeiio je, đa jc nekako nhode. Ali odmah je uvidio, da jc ovo, što jo rekao, sitnoi i npravo giupo. To ga je ljutilo, i oa se slidio sam pred soboin. • Pa kađ je vcć bio kod vratiin, po- j vrali s<» i rcknc: — Ne, draga Sofijo, nc radiš pametno, što mi se opircš. Jer šLa imaš od života? Sla imašV Zar je lo život? Zar tcbe taki život za'dovoijava, zar on odgovara (vojim idealima, o kojima si sanjala? Pošla si, eto, za muža, kojcga nijesi voljela, n'dala si sc za njega prel.o svojo voijc. Pa ti Isko ljubomoruo paziš, da se možda ni miSlju no iznevjeriš lonru is(omu mužn, kojega nijcsi nika'da voljel.'t. Nc, to nijc pamelno. To sam ti još hlio reći. I o n o'dc. Uospodji jo Soiiji upvavo orilann’o, kiid jo otišao. Razočaia'a so. To nijc očekivala o'đ njega. Drugačijc si jc ona u 'duši prikazivaia sastanaJc s njime, ncka-

Subota i da mu sagrade u mjcsto 1 njo ueznam kako sjajnn palatu, ni njenru više na tom’ svrjetu' žiVota noma. Ja'dnik plače i pariče, i raa 'da su ga susjcdi pozvali 'd'a s'e preseli kojemu od njih, ne će da ih' posluša, nego je Scl>i na zgarigtu zngra'dio rnalu koljebiclr, da u njoj — kako veli — nckako lakše fsačeka svoju' smrt, Bojuo pozorišie u Čaeku. 4. i 5. priredilo jo magjarsko bojno pozorište pod ravnali Ijstvom Franje Pazrnana u Cačktr 'dvije predstave, koje su bilo posvc raspro'đane. Uspjeh je kako moralni tako i materijalni bio polpnn. Ranjen na hijegu. Iz Unrče nam javljaju: Prije nekoliko dana uapsiii su oružnici Milenka Dimitrijevića i povcli ga prema Orockoj u ovdašnji sreski zatvor. Na putu sc medjutirn Milenko Dimitrijević oružnicima istrgao i počeo da bježi. Oružnici su nnt uzaludno dovikivali da stanc, Milenko je trčao daljc. Najzad ispali jedan od oiružuika za bjegitncem liitac iz puške, i Dimitrijcvić teško ranjen padtte na zemlju. Odvezen je tt Beograd ti pričuvnu bolnicu ,,Brčko“, gdje je pridržan tta liječcnju. Ubijeui razbojnici. 28. prošlog mjeseea oko 7 sa!i tf jntro opazila jo oružnička ophodnja iz Ccčine na l'aduljevačkom brdu (opština Ostalia) je'tlnn razbojničku družinu. Oružniei su se krišom dovuk’i đo razbojnika, lcoji sn, nc slutcći ništa zln, porijedali oko svoga logorišla. U poslje'đnji ilr čaš razbojnici ipak opazC, i pogrnbc za oružje. Razvila sc formalna bilka, n kojoj su ubijeni: razbojnički glavašina Toma Vardaraš i njegov đrug Tcofil Makojcvić, obn iz novopazarskog okružja. Dva su razbojnika, od kojib jc vjcrovalno jedait takodje ranjen, pobjcgla. IJ rfizbojničkom logorištir nnšli su oražnici: 3 vola, ok’o 100 kiiograma sušene govedjine, govcdje i ovčijo kože, Ijombe, 1 pušku. 2 karabinke, mnnicije, s:p?kih opaiv k i, kajmaka, vojničkog hijeba i raznog alala. Pore'd toga nadjeno jc kod nbijeirih razhojnika liekoliko predmcta, k'oji s'u ukra'djeni kod razbojstva, izvršenog 2. avgusta 1917. u kući pre'dsjcdnika Milo'rada Badića u Ostati-i. Rano započeia. 15-godišnja Miljuša Pavičcvić iz Gradca, opštine Valjevo, pokazala je već u svojoj najranijoj mladosti, da imade veli’kog talenta. za — kradjit. Krala je sve i svagđjc, do čcga js i kamo je đošla', a od toga se svog.u ,,<JjeIa“ nije mogla ođviknu.i ni Oiui'a, kad jc stupila u službtt kao služavka kod oružničke postaje u Gradcti. Vcć odmali prvilt dana te njene nove službe počelo je oružnicima da poncstajc novaca. Jedau dan jednome, drugi dan drugome i tako redom. Oružnici, koji ispočetka nijesu ni sanjali, da bi ili mogla da krade njihova sluzavka, čudom se čudili, kud se to preko noći djeva njihovo blago. Ljitfiii se ; oazili, ali svc uzalucl. Skrivali novac pođ jastukc i pod košuljc, pa i opeit uzahid. Novaca im je podjednako nestajalo, čas 20, čas 50 i 100 lcriina. Najzad' ipak postimnjašc u mladu nevaljalictt i otpustiše jc iz službc. Miljuša Pavičević na to ode u službu Ani Pavičević u istom mjestu. I za čtido — njcivm dolaskom i kod Pavičevićevc tičestašs kradje, a da se niie moglo doznati ko je taj dugoprstić, — tako je Miljuša umjela da spreitno izvadja svoje kradjc. Pavičcvićeva je dodušc odmaii posumnjala tt svoju novtt sliiškinjn, ali sc ova znala uvijek spretno da izvuee, a ni novaca nijestt kod nje mogli da prončdju, a kradje se podjednako pouavljale. Miljuša, razumije sc, koja je i satne oružhike imala smjelosti da okrade, nijc prcstajala da lcradc ni svoju manjc opasntt novu gospodnricu. Konačiio bi ta cijcla stvar Pavičevićcvoj preglupa i ona dade Miljušit zatvoriti. Sad se i Miljuša omekšala i priznala sve svoje kradje. Za ukradcni jc novac kupovala fine čarape, keccljc, bluze i suknje. Predana ie sudti.

ko Ij’opše, čistije... A onnj njcgov polju 1 I bac Uiko jir jc paiio, tnko joj jo bio neugo'dnn. 1 eijelo njegovo držanje prema njoj i oni iakonii pogle'di tako sii joj biii odurni... A da se drukčije vladao, da ju ic drukčije poljubio, tako da je n onom njegovom poljtipcu nešto drugo osjetila, što bi odgovairalo mraarnjosti, ujczinoj dtiši, tko zna, kako bi onda biio?: Gospodja je Sofija sad samo žalila za onim negdašnjim Marijanom Adaševccm, za onim svojim starim drttgom iz djefinjstva i prve mladosti. Sad se uvjerila, da ga je izgubila zattvijek. Toga negdašnjcga Marijana Adašcvca ona je ljubiia, a ovaj, kojcga je sad upoznala, bio joj upravo mrzak i skoro od'uran. i A1 onoga više nije bilo. On jc još postojao samo u njczinoj duši, u njcliim uspomenama... Gospodin Marijan Adaševac nije višc nikad pohodio gospodju Katićku.

BtOURADSKE NOVINE Bitka izmedju žena. U Sušici, valjevskog okiužj'a, žtvjelc su ženc Jana Novaković i Jovanka Jo Vanović već duljc vremena u zavadi: Ovih stf se 'dana te dve krvho neprijateljicc i opct je’đnom sastal© i, razunnje se, o'dmah započcle sa kavgorn. Kad int jezici izncmogoše, pograbiše ženc za bafine i započeSe pravom bitkonr, u kojoj je kraći kraj izvukla Jovanka Jovahović, jer ju je njezina pobje'donosna suparnica tako; iz'dcvefala da je zadobila teških tjelesnih ozlije'da. Rezultat je te ženlsko bitke taj, Vla je Jana Novaković prijavljena su'du zbog zločiua teške Ijelesne ozlijc'de, a Jovanka Jovanović moialnjiotražiti lijeka u bolnici. Vclo Iju'di, da te ratoborue žone ni poslije svega toga ne žele 'đa iztnedju sehe utanače mir, Dnevne vijesti. „Matica Hrvatska'* * došhvinpula je 'drago ratno koio svojih rcdovitih knjiga. Novi članovi prinosnici uplaćuju 7 K 50 lr na svih pet'knjiga. Umoljavaju se'da to što prije učine ilr u knjižari S. B. Cvijanovića ili u urc'dništvu ,,Beogradskilr Novina“j |ia 'da se knjigc mogu na vrijeme poručili.

Poruke uredništva, G. B. Ž. Gročatiin, Ako sn i ostale sfvvarčice u Vašoj zbirci „Ugašcna (!) Ijubav" ovakove, kakovc ste ltam poslali, onda ili radijc više ne šaljitc. Sta na pr. odmah prva znači? Evo ]e u cijelosti: „Eno ga tamo na putii razvijen cvet ružc u prašini... Prolaznik zastade i semt mu kroz glavu: da ga ttzmc i svojc grudi njim da zakiti. Sagnc se i uzme cveit, pokaje sc i baci cvet u dnblji šloj pra«ine.“ — To jc sve. Tko bi <u razumio, što ste hticli da kažete. Valjda ni Vi sami. Upravo ’e ovake sitnc stvarce najteže pisati. Uzmite u ruke Tnrgenievljeve „Pjesmc u l>rozi“ ili bar ,,Senke“ našeg Milorada Petroviča, pa studirajte, ako Imatc volju, da prodilžite. G. Milivo.ie Sienizki, Žeite v a. Gdji Miroslavi Valić u Kruševcu otposlan jc honorar od 200 kruna za ćlatirtk iz knjige nj'anog suphtga. Hvala Vam, što ste nam svratili pažnju na tu gospodju, napušteuu od njenih i Vašilt. 'l’araošnjoj se zabrani rasprodaje knjige čtidimo, a jednako i Vašem predlogu, da se prckupi nakladm’rij svoj Vam prilici nijc poznata cijcjp'.šit^ržina. Pozdrav! Gdja A. Šabac. Pošaljite nain koju jačc razradjenu stvar, jer tt Vas ima vaienta. ,,Lila“ je nešto blijcda s preobičnom sadržinom.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. 0 ’lvl). 1 Berlin, 12. oklobra. „ „ , into ii5:. Zapadnp Ui^’tc: Front pfljesiolonasljcdnika R u ppreclita bavarskog: Juče se Lopirička 'djelalnost u Flan‘driji ograničila na jaku vatrenu borb'it u obalnom o'đsjeku i u houllfonlsterskoj šunii. Tečajcm noći bria je protiv borbenog po'dračja od Lysc do 'druma M e n i n -1 p c r n upcrena jaka djeiolvorna vatra. Uha sc julros odsječno povisila 'do I)Ubnjarsk'e vatro. Iza (oga su u širokim o'đsjecima započrii novi neprijatdlski napa'daji. Front njemačkog prijestolonasljednika; SjeVii’uistoćno od Soissonsa i istočno o'd M a a s c uzdigia sc borbeua 'djelatuost topništva do najvcće žcstine, Ko'A Vauxaillona pošle stt nnprijed jake franctisko izvidničkc čelc; odbijene s u. Isločno od Samogncuxa 'došlo jo do mjesnib rovovskih borhi na istočnom obronku visine 344. Istočno bojište: Sjevcroisiočno o'd Rig'c i n,a Z b rticzu biia je borbena 'dj'clalnost živabnija nogo li što je bila prošlih dana. Ko l sukolia krstarcćih o'djilenja pali su u naše rukd mnogobrojtri zarobijcniei* MaćedonsliO bojište: U bitoljskoj dubodolini i u zavijutku Cruc R-ckc snažno su se o! vremena na vrijome pobija'c obosirano artiljerije. Na 'desnoj obali Vardara osujcćcn je napa'daj jednc cngle-k’e - a'uijn prćd bugai’skim Jinijama. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Lttdemlorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Bcrlin, 12’. oktobra. ■ \V o 1 f f o v u r c 'd javlja: Bitka u F 1 a n d r i j i na napadačkoj liniji L n ngcmarkc-Zlooncbeke n punom tojui i dalje traje. Sjeverno od l’oclkap c 11 e i jugozapa'dno od P a s c h e n d aclo vo'di se borb’a na mjestima, gdje su provalili Englezi. . < -

13. oktobra 1917.

Strana 3. ,

PROGRAM S9MPH0HIJSKI KOHCERAT koji priredjuje 15. ov. mjeseca u 9 satiu veče, u pozorišnoj sali Terazije 25. (vojne etapne menaže) sarnizonska Slazba, pod litnlm vodstvom kapelnika 3. Piro-a 1. BEETHOVEN: VI. Symphonlja (Pastorale): 1. Stav: Budlenje vesellh oslečaja prl dolasku na suho. 2. Stav: Scena na potoku. 3. Stav: Vesell sastanak poliodlelaca. 4. Stav: Nepogoda I bura, pastlrska plesma, vesell I zahvalnl osjećall posliie nepogode. 2. Predavanja o pjesmama od kapetana SLAVKA DRAGIĆA. ODMOR. 3. ROBERT VOLkMANN: il. Serenade F-dur u 4 stava. 4. FRIEDRICH SMETANA: ,,ŠARKA", simpfonijska pjesma Iz dklusa „Moja otadžblna".

CJelokupnl ]e prihed namijenjen u korlst fenda sa udove I slroCad. Dozvoiien je prlstup i gradjomtvu. bOffett,

Lloyd George o izjavama dra. pl. Kuhlmanna. Kb. London, 12. oktobra. LIoyd G e o r g e rekao je izaslaustvu zastupnika osiguravajiićili društava, koje ga je naistojalo zaimeresiratl za izvjesnc reforme: Ja sebi ne mogti zamisliti nika'kve izjave. koja bi bila \ še proračtinana, cfa se ovaj strahoviti rat produži, od izjave njemačkog državnog tajnika pl. Kuhlmanna, da Njemačka pod liikakvim okolnostijna ne će da dade koncesija tt elsas-Iofrinškom pitanju. Ns može pos'tojati nikakva stunnja, šta ova izjava znači. Dok rat traje, Englesska će sc boriti na stratii svoga saveznika, dok njegova djeca budit oslobodjcna ispod tudjinskog jarma. To medjutim znači, da mi svoja pomoćna vrcla moramo šteđljivo upot'rebljavati i da ne smijcmo primati na sebe nikakvih uovih obaveza, koje ne bi bilc bezuslovno potrcbite. Ako se ovdje ili oudjo traže rcfonne, ond-a moj odgovor glasi: Upotrijebitc cijclu .svoju snagu za rat; kad sc to postigue, onda će se sve ostalo urediti.

Asquith o izjavama dra. pl. Kiihlmanna. Kb. Lonldon, 12. oklobra. U L i v e r p o o 1 u di žao je A sqrrith govor o ratninr ciljevima,-u kojem je mc'dju osta’inr rekao: U svom sam govoru u Lec'du skupio u dvijc rečcnice svc ono, šta mcni izgleda kao naši ratni ciijevi, naimc prvo, da jc lo rat za m£r r ilrago, da jc lo rat protiv rata. Mi prirodno ne moženro poslići drugoga cilja, 'dok ne postigncmo prvi. Ali prvi, naime obuslavljanjc neprijaieljstava i polpisivanje jcdrioga rrgovora biće santo prijclazna, privrcmena oslona tučka, ako ne ćc prcilviditi primjerene, trajne sigurnosli proliv ntogućeg ponovnog počclka rata. Ja nc sumnjam, 'da u Njcmačkoj posloji 'dafekoscžua, prava želja za mirom. Ja sam o tome siguran, u koliko 'dolazi u obzir Austro Ugarska. Mjero'davni faktor, s kojim mi imademo da računamo, nije njcmačko javno mnijcnje i!i njcmački parlannliat, ncgo njemačka vlada. Je li ona iskrena u svojoj željr za mirom? Na jasna pitanja dosad je saiuo odgovoreuo, da sc radi o u sk\ipnoj vezi postojećoj cjelini, i da se razna pilairja ne nrogu’ prerauo ili djclimično načinjati’. Pušta nas se u tami i zalilijeva odl nas, da' polozimo oružje bez drugiii zadovoiiština ili signrnosti', je'dino da se zadovoljimo povjcreiveni nadom i obzirom. Asiprilh je zatim prešao na pitanje regnlisanja zcmljišn'og posjcda na zapatlu i istoku i upitao, koje od iih piianja znači ancksiju u imperijalisl.'čkom snrisiu. S Njemačk'om se o tom nc nrožo govoiitr, ako so ra'di o ispražirjenju zaposje'rlnUlih podrnčja Francuskć, Rusije, Belgijc, Srlrijc i liumunjske, isto lako ako se ra'di o povralku proviucija, kojc sit 1871, Francuskoj silom oduzcte. Ov.dje se moram pozabaviti sa govorom njemačkog 'dvžavnog tajnika dra. pl. Kiiblmauna u njemačkom parhunentu, On je rekao, da Njcmačka nikad ne ittože u lejsas-lotrinškom pitanju dati koncesija i da se o 'Oo-in pitanju ne može raspravljati. Elsas-Lotringija nije osfala u njemačkiin rukama saino kao pobjetdnička nagrada nego i kao sitnbol francuskog poniženjai. U tom jc ležala klica i vrclo ugrožene ravnoteže i svjetskog naoružanja, koje je dovelo do ovog najstraŠnijeg od sviju ratova. I tt samoj povjesti ovogo. raita teško je naći nespretnijeg i prozirnijeg

mancvra od nespretnoa pokušaja da se izmedjit nas i francuskog saveznika posije razdor, kad dr. pl. Kuhlinanrr veli, da se nc radi o belgijskom piianju i da osim elsas-Iotrinškog pitanja nerna druge apsolutne zaprijeke za mir. Savezmci ne traže u belgijskom slučaju samo ispražnjenje, nego i potpuiiu i trajnu uspostavu zemlje n njezinoj političkoj i privrednoj nczavisnosti Ja sam ne jedanput postavlo pitanje, đa Ii je Njemačka sprenuia, da pristane na usposi'avljanje Bclgijc u njezinom jedinom pravom smislu kao na jeđan od bitnih uslova za mir. Nijesam dobio nikakvog odgovora. Dr. Kuhlmann odnosno budućnosti Belgijc i dalje neizmijcnjeno značajno šuti. Da se Srbiji i njenim južnoslavenskim susjedima te plemenskim srodnicimai kao i Rumunjskoj đadu njihove orirodnc granice, nije nikakav agresivni akf. nego se titne plaća samo dug, čije je podmirenje pravda već dav(,o zahtijevala. Asquith je na to ocrtao svoje utiske sa bojišta kod Yperna i rekao: I poslije toga što satm gledao nesniiljeno imištavanje, bio sam odlučan u tome, da se nastavak rata do konačne odlukc predposi'avi nepotpunom k’ompromisu. Naše čete vrše velika djeln. Ne postoji ni najmanja opasuost. da bi gladju biii primorani, da se pokorimo. Isto ćemo tako i u vazđuhu skoro izvojevati potpuno gospodsUm nad upadicama ncprijateljskib lerilica. Djela će Sjedinjenih Država biti svakoga mjeseca veća. Ako uzmijmo sve u obzir, pa i časovito onesposobljenje Rttsije, to nc može biti sumnje, da ue sanio moralna nego i materijalna premoć očiglcdno sve u većoj mjej'i stoji na našoj strani. j

Kriza u Svedskoj. Sastav nove vlade. (Naročiii brzoiav „Beograđskih Novina") , Slockholm, 12. oktobra. Švedski je kralj povjerio sasir.v kabinetai zemaliskom kapetami W idenu, predsjedniku druge komore, koji pripada unijcretiim liberalima.

LJETNA POZORNfCA HOTEL TAKOVO

Terazije 29.

Ispostava ENGLESKO-AUSTRIJSKE BANKE

U BEOGRADU. SABORNA 23.

I

,,YES“ TVORNICA PORCELANPUDERA, KREMA, SAPUNA I PARFEMA ZASTUPSTVO C M l/Ai|SA n 13 lalkan L. ! !. VMJI/M Becgrađ. Kraljlce Natalije ulica br. 68.

3327T