Београдске новине

Straaa 2 .

Neaielia BEOORtnSKB NOVINB 21. okloba 1917.

B "»W.

Jfoji su trebali đa jc fya}je saifiinifi njeni — ogrešišc še o nju. Ona to vidi, i to mora đa je tišti i boli. Pa zašto se joŠ bori? Zašto ne vrati mae u korice? Jer smatra, da bi to značilo napuštati megdan, a time bi ponekla svoju prošiost, istoriju svoju. Njoj je neumitni usud Istorije dosudio, da so prevarena i napuštena bori đo kraja i da iskusi sva Hristova stradanja...

Njemačka flota u Finskom zalivu. Strab u Petrogradu od bombardovanja. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Noviua") Kopenhagen, 20. oktobra. „Večernjeje Vremja“ javlja: U Petrogradu kruži vijest, da je jaka njcmačka eskadra već ušla u Finski zaliv. Iz straha od bombardovania prijestonice hiljađama njih bježe iz Fetrograda. Opšta pauika u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Munchen, 20. oktobra. U Petrogradu osjetno raste panika. Ministarstvo trgovine i pravdo ponovo je otjaočelo sa svojom selidhom. Iz crkvi i muzeja grozuičavo se odnose svi laredmeti od vrijediiosti. Pri tome se dogadjaju nečuvene kradje. Šteta jc ogromna. Mnogc znamenite zbirkc prodSate su u inostranstvo, tako cijelokupna galerija vojvode L.euchtenberškog prodata je jednoj trgovaekoj kući u Stockohohnu. Napttšteni doinovi se ncmilosrdno pljačkajtt.; Milieija jc nemoćna da ovom grabežu stanc na put.

Zauzeće ostrva Oesei. Ozbiijuo shvatanjc u Petrogradu. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“) Stocltholm, 20. oktobra. Dopisnik „Birževija Vjedontosii" Javlja, da su Nijemci pri »skrcavanjtt na Oeseltt iznenadili rtisku vojsku čiiavim nizom novilt vojniekilt pronalazaka. ! Oni stt sc služili novim bombama, koje su napttnjene tečniin plinom, poslije eksplozije se razvijajtt oblaci dima, koji Nijetnoe tt napadima zakriijtiju. Da upravni krugovi položaj kao vrlo ozbiijait smatraju svjedoči to, što je u subotu iznenada sazvana konferencija vJade u glavnom stanu, ii kojoj jc | ministar vojni podnio opširan izvještaj ] o vojničkom položajtt. I s drugih frontova stižu nepovoljue vijesti. Pelrogradski brzojavni uiec! javlja, da na minskom frontu skoro i ! ncma provijanfa. (NaroCitl brzojav „Bcogradskih Novina") , Berlin, 20. oktobra. S ruskc granice se javlja: lz razJaganja „Ruskog Invalida“ se đajo iz.vesti, da je Osvojenje ostrva Oesela 0 s u j e t i I o p r o 1 j e t n j i r a t n i plan spor az u m ttih sil i na istoku. Jedan dio štampc navaljuje, dn se vlada prcseli tt Moskvu. Glavtn' sktn jc smanjcn sa 48 časnika i premješten je iz Mohilcva u Psko\v. U Petrogradu jc došlo do novili anti-američkih demonstracija pred poslaničkom zgradom i do protesta pro'iv nasilja predsjedttika \\ i’sona prema ncutralnitn. Evakuacija Baitischporta i Revaia. (Naročitl brzojav „Beogradstiih Novina") Stockholm, 20. oktobra. ,,S t o c k h o 1 m D a g b 1 a d e t" dobivfl iz Petrograda vijest, da je ruska vlada odaslala u B al t is e h p o r t 1 R e v a I brzojavno upustvo, kojim se vlasti pozivaju, d a o d m a lt o s t av c o v e gradove.

*. Osiona tačka za Zeppeline. Kb. Lugano, 20. oktobra. Pretna iedmun izvještaju ,.Corrieredella Sera“ smatra se na mjerodavjiom vojničkom mjestu, da jfl desno krilo rttskog zapadnog fronta poslije zauzeća Oesela zagrožeuo, zbog čega če se ono morati povučl na novu liniju Reval-Hapsal-PernauNavast. I u odsjcku sjevero-istočuo od Rige bićc potrebno povlačenje do linije Wen |in-Walk. U odsjeku Dvinska se očekuju nova njemačka predttzeća. Dalje se strahuje od pojave Zeppelina nad Petrogradom, jer ostrvo Oesel može za njih postati vrlo pogodna oslona tačka. Veza Riga—Finska u opasnostj. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Petrograd, 20. oktobra. Petrogradski brzojavni ured javIja: Poluzvauični izvještaj javlja: Tremitno produžuju ruske torpednjače svoj zadatak i dalje, da bi sprijeeilc prodiranje neprijateljskih brodova u Moonsund, čime bi ruska pomorska veza s riškim zalivom došia u opasnost. Tu se nalazi težište položaja, jer od uspjeha tih borbi zavisi sigurnost ruske vcze izmedju riškog zaliva i Finske. Glavni dio njeniačke poinorske boračke snage nalazi se tt prijedjslu Oescia i Dagoa prema morskotn tjesnacn kod Irbena. Odjelcnja rttske ilote prodiižuju svoje operacije n riškom zalivu, ona brane ulaz kroz morski tijesnac kod Irbcnia. Zauzeće ostrva Moorta. Z v a n i č lt i i z v j e š t a j. Kb. Berlin, 20. oktobra. Pošto stt linijski brodovi i krsta.ši 18. t. mj. savladali baterije na Werdertt i Moonti, zauzet jc Moon daljom snii.šl.ienom saradniom flote i vojskc. Dijelovi na li lakih pomorskih borr.kili snaga potpomcgali su pri tome prijelaz preko malog Sunda na sjeveni. Za vrijeme borbe u Moonsundti jedan naš linijski brod teško je oštetio niski linijski brod ,,Slava“, koji je sjevero-zapadno od ostrva Scliildau potonuo. U isto vrijeine je uništen jedan ruski torpedski razorač. Ostatak neprijateljske flote se nalazi u daljent povlačenjti prema sjevertt.

Pokoravanje Crne Gore. Važne izjave poslanika Labriola ti taiijanskoj kontori. (Naročitt brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 20. oktobra. Poslanik L a b r i o 1 a je svojint jučeranjim govorotn u koinori izazvao uzrujanost črtanjem razmjetiieiiih brzojava izmedjtt kralja Nikole I eara i kraIja Franje Josipa tta dan 2i. decctnbra 1915. god., kojim se dokazuje, d a j e k r a 1 j N i k o 1 a p o n u d i o m i r i da je izuiedju obe vlade j o š no veinbra 1915. došlo do sporazuma o p r i m i r j tt i u s 1 o v i m a z a m i r.

Car Wilhelm u Carigradu. Carev govor vojnicima. Kb. Carigrad, 19. oktobra. „Agence Milli“ javlja: Danas prijc ljodne car Wilhelm jc otišao u Haigar Paštt da pregleda tamošnji logor njernačkih četa. Pred logorom njemačkiit čcta car Wilhelm je sišao sa automobila i projahao je pored front'a postrojcniit čcta, a poslije u svomc govoru istakao hrabrost i izdržljivost turskih četa, koje se na austro-ugarskom zemljištu tako Iirabro bore. Na carevc riječi je odgovorio zapovjednik njemačkih četa uvjeravajući ga, da se

njeinački vojnici zaklinju svo*ne vladaocu, da će slušati njegove zapovljesti 1 proliti svoju krv na azijskim bojišijma do posljednje kapi. Žatim je car Wi!helm odlikoivao mnoge vojnike žcljeznim krstom, razgovarajući sc s pojedinima kratko vrijeme. Vrativši se u Stambul car je pregledao vojni rnuzej. carski muzej i Aja-Sofiju. PosIije podne je car Wilhelm primio bivšeg velikog vezira Said Hilnii pašu. Carev odiazak. Kb. Carigrad, 19. oktobra. „Agence Milli“ javlja: Oko pol 11 sati u veče car Wilhehn se odvezao u svečanirn kolima u pratnji sultana na stanicu Sikedži, gdje je zasebni voz bio već spreman. Na stanici su cara dočekali prijestolonasljeđimk, svi carski prinčevi, veliki vezir, Šeih-ulIslatn, miiiistri, poslanici Njemačke i Austro-Ugarske, predsjednici komore i senata i mnogi drugi. I ako je bilo vcć clocno, ipak je silan svijet oduševijeno pozdravljao vladaoce pri prolazu na stanicu. Prije polaska voza stiltan se vrlo iskreno razgovarao s carem. Opet proljetnja ofenziva sporazumnih siia. (Naročiti brzojav „Beogradsldh Noviua“) Ženeva, 20. okiobra. ,,M a t i n“ javlja, da će na proIjeće 1918. otpočeti opšta of enz iva sporazumnih s i I a.

Za i protiv mira. Ruski zahtjev, da se Francuska odrekne Elsas i Lotaringije. (Naročiti brzojav „Beogradsldh Novina' 1 ) Stockhohn, 20. oktobrav Pctrogradski list „Novaja Volja“ u hroju od 12. t. mj. otpočeo jc da donosi niz članaka, kojima poziva FTancusku, da se o d r e k n e E I s a s a i L' o t a r i n g i j e, ka k o b i se m og 1 i š t o p r i j e o t p o č e t i p r eg o v o r i z a m i r. Rusija posiije revolucije. Finske čete uskratile poslušnosL (Naročiti brzoj'av „Bcogradslđh Novl'.ia") Stockholm, 20. oktobra. ,,R j e č“ javlja. da su čete, koja su stacionirane n Fiudkojj.* a koje stt trebaIe iro naredjenja,h|da'-.[od’U na front, uskratile p o sktišit o s f. Oue su izjavile, da žcle postupati prema svojim vlastitim revolucijonarnim idejania. General Gurkov u Engteskoj. (Naročiti brzoj'av „Efeogradskih Noviua") Rotterdam, 20. oktobra. ,,D a i I y E x p r e s s“ javlja, cia sć general G u r k o v nalazi n EnglcskoJ.

Kriza kabp^ r Painleve. (Naročiti brzojav ^Beojpđsldh Noviua“) Ženeva, 20. oktobra. 'l'ok prekjučerašnje tajue sjednice i glasanje koj© joj je slijedilo svjedoči, da je s p o 1 j n a p o 1 i t i k a R i b o t a o s u d j e n a n a smrt i d a P a i n I ev e m o r a i ć i, jer ie on sudbiuu svog kabineta vezao za politiku Ribota, :i nova vlada bcz po'tpore socijalista nije višie inoguća. — U štampi se ozbiljno pokušava, da se pažnja obrati na Brianda kao budućeg čovjeka. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua“) Budimpcšla', 20. okfobr'a’. ,,Az F.sL" javlja iz Ženeve: I ako 1 je fraucnska vlada, da učvršli svo’j jidlo-

„Znaš, valja se, kad se tako za nelii,m pronese glas -- Zdravlja rat!i“. Na'djoše u gazdc jedan komad slav ske svećo, to i lo ura'diše. II tom o'đnekud naidje Sleva Sre m’ac. Zasl.a'dc ili baš u Irenutku fcad pevalni „Mnogaja ljeta“. On stad ' i prekrsli se. — ilog neka je s’ vama, p. jvmi i on poslc male pauzo. Oui ga primetiše. — Ovamo, ovamo, pravile mesto... ) dobaeujc jeilan iz društva i razmieu i stolico. On sede baš do pokojniko, nažo se ] i poljubi ga. —- Evo ovo jc moj prilog za ovit ] daeu živom eoveku. I izvadi iz džepa i jedno breme luu tij'a ... — Priea? upila Mika. •— Posm r t n i g ovo r, teld, moj drngi. Do sad sam ga pisao, a, kad si yev živ, on'da evo ti pa ga eitaj sain. * Dccuijc je Nušie celu slvar ispiipovc'dao Sretenovieu. Boža Knežević. Nj c g o v a v e č e r u. Boža Knežević je bio je'tlan od naj većilj mislilaea i lilosofa ua Slovenskom Jugu. Npegove „MieU“ ^Proporcija u Ili ! storiji“ i druga dela imajti trajne i klasičue vvednosti. Jedna je vebka štcta, što nijc tog velikog filosofa na rn-ki naeiu sdeuvana slika, fnaee ou kao osobenjak Uije se nika'd slikao. Voleo je povučetiosf, mrzeo svakidašnjicu, a bio u svažemu originalan. Sirotovao je, i kao siromah i unno. lpak on je imao je'dan irzani kmg pvija-

telja, u kome se krelao, i čije je digšlvo voleo. Domanovića i Milrovića, nije o'dvajaoi od srca. U posle'dnje vrune odlazio je rado uveče, u kafanu ,,kod Rudničanina'To je krajoja kafana n kiaij Milanovoj uliei. Ona se odlikovala clobrim čislitn pićetn', dobrim ćevapčićima, i pečenjenr sa pauja. Jednog veeera, dogovorili smo se, d.a tn veeeramo i posedimo. Ja sam bez predomišljanja noruč.'o odmah podvai'ak ćureći, pa posle, prcdomislieu se za julu s mesom. A'eki je poručio ovo, neki ono, a on, iilosof porueio je: ,,L)va čevapčića“ i 'dve peeeue paprike. Za malp i kelneri doncsoše svakome šta je pomeio. Pre'd njega sptisli (a'njir i u njeiuu 5 čevapčiea. — šta je ovo, molim vas? — Cevapeiei... — Pa ja sam poručio )dva komada .., — Xe mari... pet su imtče za inaijaš... -- Molini vas 'donesilc vi meni dva komada, pa makair i stotina bilo za rnarjaš... razumite: dva čevapčića, dve pevene paprikc i pola litra crna vina. Moralo se posttipili po njegovoj želji’. A lo mli je bila sva večera. Stevan Sremac. Sremac je liio gimuazijski piofesor i predavao jc istoriju. Jednoga jutra đolazi ou na e.;is. Rešen jc već u napre'cf, da samo ,,propituje“. Kad je već svršena nvolitva, jer jc imao prvi eas, on proziva je'dnog ueenika. Kaži mi, šta znaš o AbilesU. Đjak se uzvrpolji. Sremac se naslonio na katcdru, očeknje ođgovor, i razmišlja o noćašnjiri, jer jc te noći bunpovao.

— Abiles je, počinje 'djak, Ahiles je bio l(jp... •— Hm„.. lun... — Lep čovek ... . *— Hajd naposletku i lo... *— Aliilcs jc, 'đakle bio Iep čovek,,-« — Pa lcpo, lep čovck, pa oncla... — Aliiles je bio lep čoVek.., •— Pa dosta! Nisani ja valjda udavača, a ti provodadžija, pa si oknpioi neprestano, kako je on bio lep čovek. Rjak euti. — A'a mesto! završi Sremac. Književni prijegled Književna objava. Upravo su izašlc dvijc dalje knjigc „Hrvatskiii pripovjedača“ i to II knjiga VI. Nazor: istarske priče. Cijena K 3.60. i III knj. Dr. Tomo K uin 1 č i ć: E r n a Kr is t e n. Cijena K 2.50 (poštarina za svaku Jcnjigu po 20 fil.) — U zbirci „Istarske priče” izlaze u novotn, ddtjeranom izdanju zajedno đvijc rasipačane već knjige: „Veli Jože“, što ga je izdala Matica Slovenska i „Istanske priče“, što ih je izdala Matica Hrvatska. U „Vclome Joži“ autor je, kao sluteći krvave clogadjaje na Soči, ocrtao vijekoVe borbe našega naroda: kmeta-heroja. „Veli Jože“ izlazi sada u „Istarskim pričama“ poisve preradjen. — U štampi su kao dvije dalje knjlge dva nova hrvatska romana iz suvremenoga živc . fa - ~ Kajige mogu se naručiti n svim boljim knjižarama ili kod izđavača: Dr. Branko.Vodnik, Zagreb, Akademski trg 4.

ŽaJ, provoeirala novj votum povjerenjja, staatra se njen položaj I u prkoa fomc kao uzdrman. Naročito se smatra, da je siguran pad Eibota, jer je avojom yratolomniom politikoni survao Franc.uaku u propast. Iz francuske komore. r Kb. Paris, 20. oktobra. v RepubTkaiLsli poGanik Rib’eire, razlažuei svoju interpclaciju o opštoj politici vlade, izmedju ostalog je rekao, da do sad vođjena spoljmi poJitika nije bila politika Francuske nego Rilx>ta. On jo osudjivao što izmedju fzvjesnih izjava nema nikakve veze, završio svoj govor zalitjevom, 'da vlada saopšti svoj program, Socijalislieki poslanik Jobert za* litjevao jo talco isto konačno izjave. Socijalističkora'dikaliii poslanik Boklocvski osu'đjivao jc.nmogobrojne ministarske krize, koje šteto interese zemlje. Puch je izjavio, 'da uskraćuje vladi povjerenje, jer Ribotu nije pošlo za rukom, Upravo nije bio sposoban da usposlavi jčdinstvo, niti će to rnoći učinili. Zamjerio je Painlevcu fito je dozvolio labavost u su'dskim postupoima, naročito ai optužbi protiv Malvya. Poslije ovoga je Painleve uzeo riječ. Pravo Francuske na Elsas i Lo-aringiju (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina' 1 ) f.j, Bern, 20. oktobra Painieve je u svome govoru svečano izjavio, 'da Franeuska ima neospornog prava na Elsas i Lotaringiju. To pravo priznaju i Engleska i Amerika. Poslije izjave Painlevea zavrfiena je 'debata o spoljnoj politici. Vrlo neiniriia sjcduica. Kb. Bern, 20. oktobra. Lyonski listovi javljaju iz Parisa: Jučerašnja sjeduica komore biia ]e v r I o n e m i r n a. D e c h a n e I je saopštio o hiterpelaciji Ribeiresa o opštoj politici viadiuoj. Ministar mornarice izjavio je u ime vlade, da se o interpelaciji može govoriti tek u petak, protiv čega su ustali mnogi poslatiici. U opštoj uzbudjenosti ustao je R i b o t i odredio je današnji ckitum za raspravIjanje po toj interpelaciji. Za vrijeme govora ministra mornarice bilo je više prieikida. Cijeia je kuća toliko larmala, đa se nijesu čule riječi mtnistrove. Najzad je ovaj izjavio, da on ne vrijedja patriotizam, kađ utvrdjuje, da rat još tnaje. Ministar vojni ne može da učestvuje u sjednici komore. (Vika na iijevici i krajnjoj desnici). Ali vlađa ne izbjegava debatu. Uz neobičnu razdraženost raidikaia i socijalista pristupilo se giasanju. Pošto je donekle usposlavIjen mir, prešLo se na raspravljanje razliih zakonskili prijedloga.

Pooštreni podmornički rat. Potapljanja u Atlautskoiu okeanu. Kb. Berlirt, 20. oktobra. Zvaniono se javlja: 1. Naše pođmoniice su ponovo potopile ti Atlantskom okeauu 16.000 brutto tona trgovinskih brodova. Medju potopljenim brodovima su se nalazili uaoružani engleski parobrocl „Drake", 2217 tona, eugleski parobrod ,,Heron“, natovare« ugljem. Francuska barka „Neouilli" sa 3680 tona, ua putu iz Melbourna za Bordeaux, kao i tri francuska ribarska broda, od kojili su dva bili naonižani. — 2. Jedna naša podmornica, kapetantajtnant Hohrbek, potopila je torpedskim nietkom 2. oktobra sjeverno od Irske engleski oklopni krstaš „Drake", 14.300 tona. Naeclnik admiralskog složera mornan'ee. Pjtanje potapijanja. S t o p i š u „T i m e s“ i ,,L o k a 1a n z e i g c r“. Kb. Bcrlin 20. oktobra. ,,Time s“ piše: Smanjenog broja potapapja velikilt brodova posljeduje nedjelje vjeVovatno ćc nestati idućc nedjelje. Osim toga je smanjena plovidba uvoza i izvoza. Brodai'ski saobraćaj u ovoj uedjelji je iznosio 2000 brodova prenia 3000 u prošloj ncdjeiji. — Broj naipadmi'trh broclova je ostao isti i bio je dosta neznat'an. Istina su brojevi posIjednje dvije nedjeije u oktobru bili manji nego li pvije, ali nam činjenica, što se i broj putnika smahjio, dokle je broj potopljenih osfao istj, mora poslužiti kao opoinena, koliko pođmornice oležaviaiju dovoz životnih namirnica. Na ovo primjećuje ,,L o k a i a n zeiger" od 19. o. mj.: Rod pritiskom činjenica mora se i sa'm ,,Times“ privoljeti, dla se približi istini. Hiljadu brod'ova od tri liiljade znači manjak od pune trećine. Kad pak plovidba opadnc za punu trećinu, onda bi morao i broj potapanja opasti za trećinu. Svaki višak preko mjerc od dvije trećine uspjeha prošlog mjeseca, što bi sobom douio njetnački septembarski plijen, znaičio bl d’alji veći uspieli prema ranijem. Propast broda s kulinut. (Naročitl brzojav „Beoeradskih Noviiia"* Kopenhagcn, 20. okfobra. Kitajsko-cngleski listovi potvrdjuj« vijest iz Ceylona, da je zbog eksplozije propao jedan japanski brod s 3500 Kitajaca, kojl su kao radnici bili odredjeni za Marseilles. U Šaugaju kružl vijest, da je b r o d p o t o p i o j e d a n n eprijateljskf pomoćnf krstaš.

Kriza talijanske viade. Kombinacija Ni**l—Sonnioo. (Naročitl brzojav ,3eocraJzklh Novina“) Lugano, 20. oktobra. Iz Londona se javlja: Kao budućJ ministar predsjednik se smatra bivši ministar N i 11 i. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ pouzdano očekuje, da će u svakom slueaju spoijna politika Italije ostati 1 daije u rukama Sonnina.

Napad na Diinkirchen. Njemačk! zvaničan izvještaj. Kb. Berlin, 20. oktobra. Kako smo juče već u kratko javiii, njemačka je torpednjačka flota ponovo napaia Diinkirchon. O tom potatijc javlja Wolffov ured ovo: Dijelovi naše torpednjačlce flote napali su izmedju 18. i 19. t. mj. Dunkirchen i bacili su 250 rasprskavajućih granata na pristanišna postrojenja u blizini tvrđjave. Na vatru su odgovarale kopnene baterije ncprijateljskih boračkih snaga sa obale, koje smo mi s viđljivifff uspjehom isto tako tukli. Engleski monitrrr je mnogobrojnim topničkinr pogodcima teško oštećen. Naši su se. brodovi potpuno i neoštcćeno vratilf nazad.

Nova vlada u Svedskoj. izjava ministra Edena. Kb. Stockholm, 20. oktoiir.T. Pri zaldetvi novoga m'nisiar-tva đao, j'e 'državni ministar E d e n ovu izjavu o I principima nove vlade: Naša prva začlaća biće, da svuda održimo,. strogu i‘ liepristrasnu neutralnost kao i o'dgovarajuću trgovačkli politiku, kakvu su đo sa'da objavili već nekoliko puta šveđski! državnici. Naša je želja da zajjednički ra'd sve tri skandiuavske državo, fito je počeo it toku ovoga rata, nastavimo, i ; ako je moguće, proširimo. Isto tako pristajemo najspremnije uz one, koji sa raznih sfrana, ali sve inteuzivnije rade na' tome, 'da poslije ovog pustošnog rala) stvore što trajuiji mir i med.jnnaiodni, pravni pore'dak, koji bi bio podesan, dar mlr obezbje'di, a obezoružanje olakša. Naravno, 'da nije moguće baviti se pifarnjem o'dbranbenih mjera nafie zemlje u vezi sa potrebama miroljubivog kullnmog razvitka za vrijeme rata. Ali ipak nc-će*, mo propustiti, 'đa izjavimo naše uvjercrije, 'đa ćemo ova pitanja morati rješavatil poslije rafa naravno sa obzirom na o'đnose u cijelom svijctu.

Najnovije brzojavne vijesti. Vazdušni napad na London. M j e r e sigurnosti. Kb. Rotterdam, 20. oktobra. o ,,N i e u \v e C o u r a n t“ javija iz Londona: Državni tajnik Cavet jc iz-« javio juče u donjetn domu, da će se u buduće S'tauovništvo trubuim znaciina obavještavati o vazduštiim napadima. : Ako bi se pokazalo da je danju to ncdovoljno, upotrijebiće se praskavc bombe. Dovršena australijska transkondneutalna pruga. Kb. RoUerđam, 20. oktobra'.' Frema izvještaju „Nieuvve Cour a n t“-a javlja „E x c h a n g e C o m p any“ iz Melburna, 'da je australijskai transkonlinenlalna željeznička pruga sa. svim dovršena. Pruga je duga skoro 6400 km.

Grad i okolica. Onevni kaJendar. Danas jc ncdjclja 21. oktobra, po slarom 8. oktobra. — Rimokatolici: Urštila dj. m.; pravoslavni: Prep. Pclagija i Tajsija Casnička i ćinovnlčka kaslna otvorena je do J2 sati n noćL C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantlna. Otvoreno od 7 satl izjutra do 9 sati uveče. Slobodau pristiipsvakome vojniku. Bcogradski orfcum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard); Dvije pređstave, rva u 4 sata poslije podne, a druga u •30 sati uvcče. Kinematografi: Vojni kino uKratja Milana ulict 56 (Koloseum): U 4 i 6 sati poslijc podnc predsfave za vojnike. G. I kr. gradjanski kino na Terazijam.i br. 27 (Parls): U 2 30, 4 1 6 satl poslije podnc prcdslave za gradjanstvo. — ,,S I avija"! U 3‘30 f 6 sati poslije poduc predstavc za gradjanstvo Noćna sl užb a u 1 j e kar n a m a : U scdmici od 21. do ukljnčivo 27, oktobra držaćc noćnu službu u Bcogradu ove ljekarnc: Dr. Panić, Saboma ullca br. 77; Vlktorov i č, Terazije br. 28; P r e n d 1 ć, Kralja Ateksandra ulica (54 ; S t o j i ć, Sarajcvska ulica 70. Rcd vožnjc parobrodom iz Bcograda u Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prljc podnc; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati posllje podue. Iz Zcmu ii a z .1 Be ograd : 6 - 30, 7-30, 8'30, 9-30, 10-30 i 11 30 pr. podne; 1-30, 2 30, 3'30, 4‘30, 5-30, 6.30 1 7'30 posl. podne. — Iz Zcmuna u Pancsovu: u 6 satl ujutro 1 u 12 satl u podnc— Iz Pancsove u Zemun: U 8 30 sati prije podnc I 3 sata posiijc podne. — Ladja, koja voii izmedju Zcmuua i Pancsove 1 obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarskl saobraćaj S a b a c—S m e d e r e v o. Polazak iz Bcograda za Sabac: srijcdom i subotom u 7'30 sati u jutro; iz Sapcaza Beograd: četvrtkom i ncdjeljom u 7 s. u jnlro; iz Beograda za Smcdcrcvo: četvrtkom 1 nedjeljom u 3 sata poslije podne; iz Smcdcreva za Bcograd: utorkom i pctkom u 8 satl ti jutro. —Brodarski saobraćaj izmedju Bcograda i BudimpcSte: Brod iz Beograda za Budtmpeštu krcćc svakoga dana u 5 satl izjufra; brod stiže u Budimpcštu drugoga dana u 5 30 sata posltje podnc. — Iz BudlmpeSte za Beograd kreće brod svakoga đana ii 8 sa« prljepodne; u Beograd stiže taj brod drngcga dana u 7'20 oosille podne.