Београдске новине

Cetvrtak' BEOORAPSKE NUVINE

sebi vezati 150 neprijateljskili 'livizija, onđa bi sc sporazumni niogli mtclatl, da <5e pomodu američkog oružja i američkili letilica okončati rat (irijc «vršetka 1918. godine. Ako bj pgk ruskj haos dozvolio, da sc 40 do 50 divizija tnogit prebaciti na zapadni front, oncla se sa svršetkom rata može račuua*i tek u novembru 1918. — Daije izgradjivanje vazdušne flote i dalje napredovanje u Flandriji, što bl moglo dovesti do oslobodjenja Bclgijc, prvi sn preduslovi za okončanje rata u idućoj godini.

Pooštreni podmornički rat. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 24. oktobra. NVolffov ured javlja: Novi nspjesi pcKiiuornica u Kanaiu I Sjevernom moru: 3 parobroda, 2 jedrenjaka. Tri parobroda srednje vejičine, sva tri natovarena, podmornice su u vrememi od 4 i pol sata potopiile torpednim nretcima. Parobrodi su bili u osiguranoj povorci. Potopljeni jedrenjaci su bili natovareni gradjom za ruduikc u Fngieskoj. POTAPL.IANJE AMERIČKIH BRODOVA. Potopljen transportnl brod „Antlllcs". (NaroCiti brzojav „Bcogradskih Novina") Dern, 24. oktobra. Pariski listovi javljaju iz Ne\v \ r orka: Njemačka podinornica, koja jc polopila amcrički transportni brod „A n t i 11 e s“, 6878 tona, opeiisala jc velikom brzinom. Poslije potapljanja „LusiUmije" ni jedan gubilak nije Amerika teže osjctila, s jedue strane zbog velikog broja propalih, kojili je 67, a s druge stran© zbog zabrinutosti za dalje transporte u Ameriku i iz nje. Potopljen i drugi auierički brod. (Naročitl brzojav „Beograds'đh Novina") Bern, 24 . oktobra'. „Piogres do Lyon“ javlja: 0sim transportncg broda „Autilles" potopljen jc i novi transportni brod i n n e h a r a“, koji je bio natovareu ratnim materijalom. Torpedovana engleska krstarica. Kb. London. 24. oktobra. Zvauično: Jedan torpedorazarač sukcbio sc sa jeclnim drugim i potonuo. Pomoćna krstarica „Orasau" sa 12.927 tona torpcdovana je i polonuia 19. o. m. Ljuđskih gubitaka nema. Zapljena švedskih brodova u Uallji. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina") Karlsruhe, 24. oktobra. Svedski naročiti dopisnik ,,N e u c Z ti r i c h e r Z e i t u n g“-a javlja, da je švedsko poslanstvo u Rimu izvjestilo švedsko ministarstvo spoljnili poslova, da će talijanske vlasti zaplijenitl sve švedske brodove, i da su ueiuile već počctak sa zapljenom švedskog parobroda ,,N e w S v e d e n“. Optužba protiv kabineta Lambrosa. ’ Zakijučak komore. Kb. Atena, 24. oktobra. | lluvas javlja: Parlamcntaini izvještaj ] utvrdjujc krivicu članova kalnne'a L am- ] brosa, koji jc bez prislanka naroda ] prigrabio moć pa je učestvovao i u zavjeri kralja i Dnzmanisa protiv demokracije, izazvao ncmirc i doveo do gragjanskog rata. Dalje se članovi kabiucla optužuju, da su naredili ubijstvo jetlne francuske iialrole. lzvješiaj zavištije prijecllogom, da se okrivljeui spiovodu:

najvišem sudn. — Glasanje koUiorc o sprovodjenju okiivljenih najvižom sud'u, vršeno je za svakog zasebno. Optnžba so tiče Ralisa, Skulidisa, Gunarisa, gen.erala Janakica, Miliaclikadesa i Tacakosa. Najnovije brzojavne vijesti. AteiRat protlv Hervea. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novina") Žeiicva, 24. oktobra, Proliv Hervča je izvršen alenlat revolverom. Kad je Herve u večc izašao iz uredništva ,,La Victoir“ napao ga je revolveroin jedan anarbista, komo jo imo Lecolm(?). Policiste, kojo čuvajju ulaz u ureduištvo, uhvalile su napadača i odvele ga u polićiju. j

Grad i okolica. nl kalendar. D a h a s jc čclvrtak 25. oktobra, po starom 12. oktobra. — NmokatoHct: Hrlzant 1 Darija m.; pravoslaVni: Mučen. Prov i Tarah. Casntčka i činovnička kasina otvorena je do 12 satl n noćl. C. i k. vojnlčki dom: Cltaonica, soba za pisanjc rigranje, kantina. Olvoreno od 7 satl izjutra do 9 sati uveče. Slobodan prislupsvakome vojniku. Beogradski orfeum (u zimskom pozorištu, prijc Boulevard); Počctak prcdstave u 8'30 sati uveče. Kinematograil: Vojni kino uKralja Milana ulici 5b (Koloseum): U 6 sati uveče prcđstava za vojnike. — C. i kr. gradjanski kino na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uvcče prcdstava za gradjanstvo. Noćua sl užb a u 1 j e kar n a m a : U scdmici od 21. do ukijučivo 27. oktobra držaće noćnu službii uBeograduove ijekarne: Ur. Panič, Saborna ulica br. 77; Viktorov i ć, Terazije br. 28; P r e n d i ć, Kralja Aleksandra uiica 64; S t o j i ć, Sarajevska ulica 70. i Kcd vožnjc parobrodom iz Beograda u Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 1 12 saii prijc podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. lz Zemnna za Beograd: 6'30, 7'30, 8*30, 9'30, 10-30 i 11-30 pr. podne; 1'30, 2 30, 3'30, 4-30, 5'30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — Jz Zemuna u Pancsovu: u 6 satl ujutro i u 12 satt u podne— Iz Pancsove u Zemun: U 8'30 satl prije podnc 1 3 sata poslije podnc. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsovc i obratno ne pristaje u Bcogrndu. — Brodarski saobraćaj S a b a c—S m c d e r c v o. Polazak iz Beograda za Sabac: srijcdom i Siibotom u 7'30 satl u jutro; iz Sapca za Bcograd: četvrtkom i nedjcljom u 7 s. u jutro; iz Bcograda za Smederevo: ćctvrtkom i nedjeljom u 3 sata poslije podne; iz Smedereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 satiujutro. — Brodarski saobraćaj izincdju Beograda i B u d i m p c š tfrj.pred iz Beograda za Budlmpeštu krece . svakoga dana u 5 satl izjutra; brod iflSfc r (t Budimpeštu drugoga dana u 5'30 sata posltjBipodne. — Iz Budimpcšte za Beograd krcće brod svakoga dana u 8 satiprijepodne; u Beograd stiže taj brod drugoga dana u 7 20 satl poslije podne. Brodarskl saolraćaj i:medju Zemuna 1 Szegeda: Odlazai, iz Zemuna prema Titclu, Szegedu: p ponedjeljak i četvrtak u 12 sati u podnc. Dolazak u Szcgcd: U utorak i petak u l sat posltje podne. Odlazak iz Szegeda prema Titclu i Zemunu: U srijedu 1 uedjelju u 6 satl u jutro. Dolazak u Ztmun: U srijedu i nedjclju u 6 40 sati uvcče. Kretanje pjSlfilib r o d a za vojnike. Odlazak.iz Zcmuua i Bcograda u Oršovu svakogsr'rićnciljeljka, srljede i subotc. Odlazak iVl&igrađa u 5 sati izjutra, doiazak u Oršovu ii 3 sata i 10 minuta poslije podnc. Iz Oršove u Zemun i Bcograd svakc neđjcljc, utorka I četvrtka, odlazak Iz Oršove u 5 sati izjutra, dotazak u Bcograd u 8 30 satl u večer. Botanička bašta.Otvorcna utorkom, čclvrtkom, nedjeljom i prazniciraa. Posjet bolcsnika u bolnicama: U holnici ,Brćko‘: od2—4 sata poslije podne. U bolnlci „Brunn“: od 9-30—12 sali prije podne i od 2—1 sata poslije podne. — U c. t k. gradjanskoj bolnfci: u utorak, četvrtak i nedjclju od 1—3 posllje podne. Vojno parno topl o ku pa tilo u Car Dušanovoj ullcl. — 1. Kupatilou lcadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije pođne do 5 satt posiijc podnc, a ncđjeljom i praznicima od 7 sati prlje podnedo 12■/“

Straaa 2. sebi abiljcžjc paničnog straha. I ini b naj večom zabrin utošću gle danio na inedjiinnrodni položaj Rusijo, Kako možemo s nafcim moralnim, vojničkim, đržavnim i nacijoualnim slomom produžiti rat? Možda ćomo za duše vrijeme neslali sa spiska velikih sila. Žalostau položa! ruske vojske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna") 2eiicva, 24. oktobra. ,,P e t i t P a r i s i e n" javlja iz Petrograda: Potištenost i pcsinilzain dostigli su u Rusiji vrliunac. Dva izaslasrka sa fronta opisali su pre-đ savjetom ž a 1 o s t a n p o 1 o ž a j r u s k e vojske. Hoćemo li se dalje borili ili ne, pitall su najposlije vojnici sa frcnta. P o 1 o ž a j v o j s k e j e s t r ali o v i t. Nckftda su vojsku potpomagali gradjanstvo i gospodujuća klasa. Danas na nju niko i ne misli. Proizvodnja za vojsku spala je na uznemlrljiv način. Metalna industrija daje samo trcćinu potrebii, tkačka indiistrija satno četvrtfnu. Velika oskudica je na natti i u uglju. U zemlji su odnosi izmedju radnika i prcduziniača najlošiji. Radnici zlostavijaju preduzimače, inžijiierc i činovnike. Neina do proljeća ozbiljnih operacija ua kopiui. Kb. Petrograd, 24. oktobra. Petrogradski brzojavni ured jav)ja; Načelnik glavnog stožera D u li on i n prispjeo jc ovamo da sutra tićcstvuje u zakazanoj sjednici privrcmeuog parlaanenta. Jednotn dopisniku je izjavio, da po njegovom mišljenju nećc <lo proljeća bitti nikakvih ozbiljniii opcrac : ia na kopnu. Borba Kazaka protiv auarhije. Kb. Petrograd, 24. oklobia. Petrogradski brzojavni ured javlja; Opšta skupština zastupnika Kazaka južne Rusije, koja je održana u Jekatarinoslavu, donijcia je odiuku, da se osmtje savez Kazaka prijedjela Dona, 'Astrahana, Kubana i Kavkaza i đ'a sc obrazuje jaka nacijonaina upravna sila, kako bi st potpomagala borba prdtiv anarliije. Protiv euglcska struja u Rusiji. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") . Karlsruhe, 24. oktobra. Prema petrogradskoj vijesti .,1 d e a N a z i o n a 1 e" sažaljeva knez K r ap o t k i n žestoke napade protiv Engleskc i izjavljujc, da jc posianik Buchanasi iskazao simpatjje svoje vlade proma ruskoj vladi.

Protiv neutrala. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Haag, 24. oktobra. Oćevidno počinju i Engiezi poslepeno uvidjati, da jc privredna blokada, koja i neutrale uviači u patnju, lnač s đvije oštrice, jer bi ti neutrali, iraročito Holandska i Skandinavija, niogli biti nagnani u zagrljaj Nijemaca, ;vko bi ekonomski pritisajk bio vrlo jak. Kako „Holand. Niemvsbureau" javIja, piše Bolbrook Jackson u ,,Reyii|o 1 d Netvspaper“; Nijemci očeviđno idu za tim, da postanu gospodari Sjevernog i Istočnog mora, što bi značilo zagrožavanje sjevernili neutrula. Holandska je do sad odbila sve pokušaje zbliženja, ali je pitauje, da li će ona to moći i daljc činiti, ako nju poošitrcna biokaua potpuno zatvori od prckomorskog saobraćaja. A to će pooštrena blokada ndzostavno učiniti, ako se rat produži. Ako Rttsitna podje za rukom. da u unutrašnjosti usposlave re<i, taiko da bi u budućc mogli prcma

— Nisatn, gospodaru. — Onda... odavde idi... nosi sc | — surovo jc odgunm od sebc. Sav klonuo navali se na sto. r- Kad nema Perunike međju vama, onda vas ne trebam... ne trebam... — mrmljaše u lnaimiriukn, i nzdisaše kao pred piač. — To nije naše iine. To jc varvarsko ime — uvredjeno mu doviknušc devojke i razletešc se kao upiašene grliee. Kao zmija litkavo, kao mačka tilio, piriviikia se tada Faraonu Jevrejka Abijojla, širokih kukova, uialili grudi i masne niekc kose. Dok je on dremao I u opojenosti grčevitn stiskao vilicama, dotle um je ona obgrlria noge rukama, uklonivši mrkt grimiz i metalne oklope sa golijena, opasipala mu je gola kolena tihini poljupcima i otmtala svojom mekom kosom. — Oospodaru! — uzdisala ie grčevilo, histcrički, kao da joj se grucli kidaju od Ijubavi. — Ko jc to?... Sta je? — trgnu se on prevrćući očima. Abijojla sc sva smota u klupče kou njcgovili rogu. — Oospodaru — dolazio je topao omamljiv glais. ~ Oprosti mi, što sam sc usudiia dopuzati nogama tvojim. Srcc mi sc kida od bola, kad vidini <ebc -- moćnog Faraona, mladog i snažnog kao pustinjskog jaguara, bogatog kao Mamona aramejskog, a lepog kao svetog Ievantskog iabuda da si tako tužan, zabrinut, neveseo. bta ti ne dostaje na ovom prelepom svetu? 2eliš li krvl, mesa Ili srca, Jevre$ka Abijojla će ti ga dati — j snažno, grčevito steže njegove noge liutocči lt». Earaon neveseo razvtiče lisiie, i I«.

| gano ju odgurnc od svojilt nogu. — Oslavi me, Abijojlo. — Zainamna si kao bajadera, a odvratna kao zmija — pa se opet prepusii svojim inislima. Kao u nekoj tegobnoj melanholiji i polupijanstvu, kad su živci tako razdraženi, sećao se on Perunike i onih ugodtiih časova. što ih je proveo u prorokovu donm. A odkad je već nije vidco!? I baš zato, što je već odavno nije video, a što je češće o njoj razniišijao, ona mu se činiia lepšom, zamamnijom, uzvišenijom. Ved nekoliko puta poručivao joj da dodje, da je bar vidi, ai ona je ttvek uljttdno i ponosno odbila njegov poziv, I on je sve više goreo od čežnje za njom. Nikako nijo mogao opet siivatiti, kako sc niože njemu — Earaonu, jedna slaba žetna toliko odupirati, kad j© on savladao već tolike kud i katno veće neprilike 1 borbe. Devet je ratova vodio a pct je faraona živih uhvatio i za trittmfa pogubio. Pa čak je i ratobornc Haldejce skršio, koji svojoin neobtizdanošću i svirepstvom čitavom Misiru strah zadavalni. A evo jedna slaba žcna, koja osim svoje blagosti i lepote nema ništa više, toliko mu prkosi. I tada se sSm sebe stideo i osečao ponižcnim, slabijim od jedne žene. — Oospodaru! ~ još tige, još nežnije uzdahnu opet Jevrejkin glas, u kome jc Faraon razabirao nečega toplog, iskrenog a u isti mah I nečega odvratnog, životinjskog. I on nije znao kako da postupa s tJm gmizaivini strasnim stvorom, kako đa govori s njom, kako đa se ponaša prema njoj. — Tebe ljubav mori, Faraone... Ti luduješ za njoni... Penmlkom Sapnula je Abljojla tMio, rastegnutp.

glcdajitći ga velikitn crnim očima, koje omamljuju kao pogled lavice. 1 njemu odjednom dodje da jc ubije, i to ne na jednoirt mestu, da je ubode nožem, nego na deset, sto, hiljadu... mesfa, pa iz svakc rupice da prska po tanki mLaz lijezme toplc krvi. Ne ni to. On bi liteo da je dohvati svojim snažnim rukama, pa da je steže, krši, lomi, dok joj ik> bi sve kosti pokidao. Ali ona nc uzdrhta, već se sva pretvori u pogled, oštar silan pogicd, koji savlada bes Faraonov. Kao pijan odbaci on sa scbc grirniz i pridje joj lagamo, ultvativši je svotn snagom za ruke. Sitni prsti pucali su u njegovim snažnim š;tkania, ali Abijojla nije ni vrisnula, već se samo savijala i uzdisaia menjajući bojit u licu. — Zašto si opet došla? — imaš nešto da mi kažeš, je li? Govori! — Boli me dušo, silni gosi>odaru, kad tc vidim, da tako propadaš, da sSm sebe ubijaš uzaludnftn mislima i upropašćuješ' snagu, mlađost cvoju, koja kad jednom odc, nikad se ne vraća više. On je pogleda blažc, radoznalije i pusti joj ruke. — Kad si mogao jednini tnaiiom svoga mača — naistavi lukavo ona —. najljućeg haldejskog kopljanika oboriti, ha, Iia-a... a jedna slaba žena da ti toliko prkosi Toga časa Faraon osetf, kako niii ltladna jeza prodre kroz celo telo do najtnanje žilice. Sav probledi u licit i kao tigar baci se na Abijojiu, da jc zadavi. — Otrovnice jevrejska... Ali ona kao masna riba skliznu niu iz ruku i nestade je iz dvorane. To je bilo u treti okac Škripajtićl zubima on je Samo klo-

25. oktobra 1917.

saU u podne. — b) Za gradjanttvo radnim danima od 9 satl prlje podne do 5 satl poslije podne, a ncdjeljom 1 praznlclma od 9 satl prlje podnc do 12i/ a satl u pođne. — 2. Parnokupatllo za časnlko i njiraa ravne člnovnlke otvoreno ! e utorkom, srljcdom, petkom i subotom od ' satl prlje podne do 5 satl posllje podne, a nedjeljom i prazniclma od 7 sati prlje podne do 12j/o satl u podne. — Za gradjane musK og pola otvoreno jcparuo kupatlio ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sali prlje podne do 5 saU posflje podne. — Casnldma I njlma ravnlm člnovnlcima stoje na volju da se služc parnim kupaliiom 1 u daiie odredjene za gradjanstvo (ponedjeljk'5m i četvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danlma u 12 * l / 3 satl, a ncdjcijom i praznlclma u 12 sati u podnc. Dobrotvorni koncerat Steffi Hegyesi u Beograđu. Kao šbo smo već ja\ili, priredičo u nedjolju 4. novcmbra u velikoj pozorišnoj dvoraui „Kasinc * na Terazijama gosjx>djica Steffi Hcgyosi dobrotvomi koncerat s a slijodečim programom: 1. Mozart: Arija thciubiua iz opere „Figarova žeuidha“; / 2. Grieg: ,,U ladji“; 8. Max Rcgcr: ,.Wiegenl:ed“; 4. Loowe: „Niemand hat’s go obeu“; K 5. Miian pl. Rcizor: „l'spavauka"; r 6. Hugo Wolf: „Besrheilcnc I.iebe 1 * H . 7. Oskar Dicnzl: „Li'iomszai"; — 8. Ivan pl. Zajc: ,,La-.la\i:ajn“. Sve gore navcdene programne tačkc pjeva gdjica Regyesi uz pratnju gla-ovira, Uz pratnju orkcsUa izvodićc se još slijedeće tačke: 9. Alabijev: „Slavuj“ (koloraturna arija); 10. Puccini: Arija iz opere „Madame BuUerlly“ i znamenili koioratunii valcer „Pol j u bae“ od Arditti a. Osim toga iznjeće uz sudjelovanjc cijeie vojne glazbe kapelnik Piro dvije nove kompozicije, koje nijesu još svirane u Beogradu. Pratnju na glasoviru preuzco je g. Milan pl. Reizer učilelj pjevanja na hrvatskoj operi u Zagrebu. Poćetak je u 8.30 uveie, t Friedrich Brunetti. Frieđrich Brunetti, profesor muzike u penziji, preminuo je jufe. Pogicb će bitj danas u četvrtak u poi 3 s. posl. podne, Stan: Balkanska u'ica br. 22. Preminuia. Olga, kći Mihajta Bobića, direktora IV. beogradske gimnazije, preminula je 23. ov. mj. u 10 sati poslije podne. Vrijeane sahrane biće objavijeno. Stam: Bregovita (Lormua) ulica 36. Uspostava putničkog saobraćaja Zenmu—Titef—Szeged. Pošto je voda nadošla, poćeo je đanas putnički paroplovni saobraćaj Zemun—Titel—Szeged po ovont vozliom redu: odlazak iz Zennuia u TitelSzeged svakog ponedjeljka i četvrtka u 12 sati u podne. Dolazak u Szeged svakog utorka i petka u 1 sat poslije podne. Odlazak iz Szegeda u 'iitelZeiumi svake srijede i nedjelje u 6 sati ujutru. Dolazak u Zemun svake srijede i nedjelje u 6.40 u večc. Istorijski kaiendar. Na đanašnji dan, 25. oktobra 1-115. god. pobijedio je engleski kraij Henr i k V. u toku beskrajnoga rata iii tačnije niza ratova izmedju Engleska i Frpncuske („stogodišnji rat“) kod sela A z i n c o u r t a, nedakiko od C aI a i s a jirojno nadmoćnijii francusku vojsku. — 25. oktobra 1647. god, umro jc tt F i r 1 u z i čuvcni fizičar E v a ng e 1 i s t a T o r r i c e 11 i, pronalazač barometra. Torricclli je rodjen 15. oktobra 1608. god. u Faeusi. Osim barometra, koji je pronašao 1643. god., on ;e postavio i fiztčki zakon o isticanju

nuo na presto i zovnuo jednog od najvcrnijih svojilt skriba. — Segore! osedlaj mi.jbržeg i najboljeg hata, uzmi onaj narlepši palankm od bele sandalovine, a robova povo di sobom koliko ti treba, pa otidi u pustrnju do prorokova đoma. Tanio ćeš nači Peruniku, pa joj poruči, da je Faraon, njezin gosix>dar, moli, da je zaklinje da odmali dodje ovaino. Ništa joj se neće dogoditi. Ni vlas joj s glave neče spasti. — Ako ne bi iitela ići, ti je ponovo moli, nagovaraj, zaklinji je bogovtma i svim njeziuim svetinjania, pa ako ni onda ne budc htcla ići, a ti jc srlom dovedi. — Jesi li razumeo? — i ošlro inu u oči pogleda. — Jesam, gospodaru — odgovori ovaj tužno. — A sad idi, i bez nje mi se ne vraćaj! U dvorani oko njega bilo je sve u najvećein neredu. Oosti, pevači, igračice, sve se to, što pijano što dremljivo valjalo po debelim mekim ćiBinima od nojevog perja u katnilhie dlake. Yino se prolevalo, cvcće se gazilo. Faraon baci pogled oko sebe, zgnjuša se nad tim životom i izadje ispod tremova napolje, u park. Pun zlatan mesec piovio je po mrko-modlrom nebit. Oltivtt nočuii tišinu prekidao je šum blagog povetarca sa nepregledne pustinje. Faraon je bio zlovoljan, očajan; i ta iim je tišina baš godila. Dugo je tako stajao na nekom umetno podignutoni brežuljku, odakle je bio divan pogled na omanji ribnjak, okružon sviin niogućim tropskim biljem. Tu je bilo visokih do pod nebc palma i niskih palmira, pa mirisnili mirta, smreka, ružmarina I bfrovnih

Broj 293. < tečnosti iz sudova. — 25. oktobra 1809. god. rodjen je engleski istoričar Tonui Babington lord M a c a u 1 e y (izg.: „Mekoli"); umro je 1859. — 25. oktobra 1805. god. stiglo je u Pctrng r a d srpsko izaslanstvo, u kojemu su bHi prota Aleksa Lazarević, St e f an 2 i v k o v i ć i P. N. C a rdak 1 ij a, a kojeanu je bio zadatak, da ruskoj vladi objasni stanje stvoreno prvim ustankom, njegove uzroke 1 težnje kao I da zamoli za aktivno pomnganjc ustanka. Prije toga izaslanstvo je biio u Carigradu, gdjc je pokušavalo da mirnim pregovorima ishođi ođ Turaka autonomiju Srbijc. No na glas o ivankovačkoj bitci morade ih ruslci poslanik sklotiitj na jedan brod, kojFih je odvco u Odtsu, odakic podjoše za Petrograd. — 25. oktobra 1838. god. rodjen je u Par i su slavni kompozitor George Bizct. Bizet se školovao na par'rskoj konzcrvatoriji, gdjc ic bio tičcnfk siavnog konipozitora H nIćoy-a, kome jc docnije postao zct, uzevši njegovu ćerku Genevieve-u za ženu. Prvo djelo Bizctovo bila je opereta ,,Lc doctcur M i r a c 1 e“, ođ drugih pomenućgmo komičnu opern „Les pćciieuscs dc perles". pa ,,L a j o 1 i e f i 11 e d e P e r t h" i paznatu ,,D j a m i 1 e“. No širom cijeloga svijeta pronijela ie Bizetovo imc čuvena optra ,,C a r m e n". Valjda na cijelom svijetu ueima iolc ugleduijc opcrnc trupe, koja još nije pjevala „Carmen". Uskoro pošto je dovršio ovo svoje remek-djelo, Bizet preminu tt naiboljem dobu 37 godini, 3. juna 1875. gođ. n Boitgivalu blizu Parisa. — Istoga đatia kada je rodjen Bizet, 25. (13) oktobra 1838. god. umro jc u Tnstu drug Diniitrija Davidovića pri osnivanju bcčkih' „Srp. Novina", dr. D i m i t r i j e F r uš i ć, koji jc prema tome jedan od otaca sri>skog noviuarstva, Fmšić je rodjen 4. febrtiara (po nov.) u D i v o š u. Svršivši gimnaziju, otišao je u Beč na medickiu, gdje se sprijatelii sa D a v idovićem (o komc smo onornađ govorili). Njili dvojica late se teškoga posia da pokrenu „Srpske Novinešto im i podje za rukom. Frušić je ostao vjeran pomagač Davidovićev do 1816. god., kada jc položio doktorat. Prvo je gleđao da se kao ljekar nastani u kom krajit monarhije pretežno nasianicnom Srbima, ali uslijed izvjesnih ličniii prilika odc u T r s t, gdje je uskoro s!ekao vrlo iijepu bolničku i privatmi praksu, i gdje je zatizimao vidno rn.itsto u bogatoj tršćanskoj srpskoj koloniji. U veče 25. oktobra 1838. god. iznenada ga usred jednog društva uđari kaplja. Iste je godine u Smeđcrevn umro i jtjegov drug Davidović. Sin ur. Frušića umro je 1901. gođ. kao ugieđan tršćanski trgovac. — 25. oktobra 1854. god. bila se na Krimu bitka na B a 1 ak 1 a v i, jugoistočno od S« v as t o p o 1 j a. Rusi stt pod komamiom gejierala Liprauija biii potisli Turke sa balaklavskih visova. Ali na to Turcima dodje u pomoč jedna engleska brigađa-, koia izvrši dva očajnička jnriša i zausta\ i Ruse. Od 600 konjanika, koiiko je bilo u prvom borbenom redu, ostalo je u sex.Uu jedva 200. Tvrđi se. da je komandant te brigade, pukovnik Iord Kolan u opšte rdjavo razumeo naredbu, na ime, da mu je bilo narcdjejio, saino da donekle nadre, a ne da tevrši juriš. Ovu je slavnu epizodu upotrijebio engleski pjesnik T c nn y s o n, o kotnc smo tu skoro govorili, za svoju čuvenu pjesmu ,,’Fhe Cliarge of tiie light brigade" („Jnriš lake brigade"). — 25. oktobra I'406. god. umro je u Novoj G r a d i š e i hrvatski pisac L u k a T u r č i ć.

oleandra, pa onda visokih tankih akantusa. slatkih banaita i batnbusa, divnih aloja, tamarinda i piniia; zatim čitavili redova šimšira, jablaua, borova, tuja, topola, kiparisa i gustih granaUIt aKacija; a izmedju njiii šarenllo sc razno domaće, pitomo, divlje i egzotično cvcće. U jezeru iz,medju tankiii resa i 5arolikiit alga plivalc su sitne srebniaste i zlatne ribice, a kroz bistru vodu blistala se sa zelenkastog dna opafinska boja bisemih konhilija. Na nckolilco mesfa uz obalu lelttjale se natkrivcnc skttpocene barke u obliku riba, iskićene palisandrovhiom. slonovom kosti 1 živih boja baršimom. A dole, u dmt ribnjaka, u hiadovini nadvijenog gusfog granja, belio se od ttprskanog mramora veliki vodoskok, u obfiku kioska, za gctnovc i labttdove. To su bile svete nittške tice, koje jc Faraon oteo ia hramova levantskih. i koje je pazio i njcgovao kao samog sebc. — Oni su moja slava — govorio je s ponosom i sujeverjem, i puštao k njima samo nevine devojke i najlepše žene, koje su ib hranile, tnilovale i pođavale hn se s naročitim uživanjem. I baš sada, kad jc Faraon zamišljciio stajao nad ribnjakoin, izišao je iz kioska, kao kralj ponosno. njegov najveći i najtniliji labud, koga je još u prvom ratu zarobio; a za njim i oko njcga plivahu gordo i nečujno ostali. Citav taj prizor u toni raskošuom kraju, koji je pod baršunastim mesečevim svetloin izgledao još čarobniji Faraon nije video. Zainišljen, naslonjen na ogradu, giedao je preko svcga toga, tamo prema gradskhn vratima, prema nedoglednoj steni. Gledajuči *ako neprestano u daljinu, od čežnjc 1 utfcajja mesečine, on bi svakog časa video: kako idu njegovi perjanici