Београдске новине

Slraua 2 . '>

29. oktobfa 1917/7

BeosraasKe Novine.

poneajeijaa

Narodna privreda. 0 povrtarstvu. O izvodu sjemeiia ii opšte. (Svišetak). Da se ne bi iztodili iametji treba povrče jednoga roda, a razrub v r rsli, po •lalje jeđno od dvugoga usadili, da irn se ovjctovi ne mogli jnedjURobiio oplodjavalj. Tom oplođjavanju teško je na put stati; ako bi od toga nehotičnoga oplodjenja ispala neka nova vrsta, koja hi imala dolnili svojstava, onda i tu vrstu tre1>a docnije oČuvati i ođijeljcno gajiti. Tsckoja povrća treba vjeStački op!odjivati, t. j. cvjotui prašak s jednoga cvijeta na diugi preoaš&ti, i lo se čini samo kođ onog povTća, koje se po priro<ii sv r ojoj teško oplodjava i s toga malo sjemma radja. Da više sjeinena zamotne, mora mii čovjek svojom vještiuom u po moć prileči. Ovo preuašanje cvjetnoga praška, ili npravo reći vještačko oplodjavanje, lie može sc tako tačno opisati, da bi po opisu Samo mogao nevješti radniik »lo učiniti, Tu treba višo godišujeg isku stva, treba sve otima vidjoti i dos'a povrtarsko vještine imati. I zbiranje sjemcna iziskujo lakodje vclike pažnje i okretnosti, jer ima sjemcna, koje je lako, n. pr. od salate, te ga i najmanji vjctrić odpuliu, ako se u svoje vrijeme ne pokupi. U nekog i» vodiijaka opet mcunke odma prsnu, čim sjemc sazrene, te se po zemlji prospe i tu većinom propadne, ili je bar za naše tijeli neupotrebljivo. Izvodnjake treba bar dva puta preko dana preglerlati, pa sazrije'.o sjeme pokupiti, a ostalo ostaviti da još sazrljeva. Sjeme se najbolje jutrom i na podno zbira, i na laj se način veliki dio sjemena od propastl sačuva. Isto je tako i čišćenje sabiauog sjemena od velike važitošti, jer s'e pii tom poslu može nepažnjom nmogo sjeine se picv’om zajedno da baci. Načiu čišćenja vrlo je razajtii i zavisi od dotičnog sjemena. Neka sjemena, ako su pažljivo zbirana, i ne treba nmogo cistiti, a s nckitn ima baštovau dosta posla tlok ih pčisli, jer, ili mu je čaura jtvrda, ili mesnata, ili bodljikava itd., pa so niora neko mlatilom mlatiti, neko više puta vodom ispirali i ■sušiti, neko snmom rukom trijebiti itd. Očišćeno sjeme, fcoje će se v .a više go dina čuvati, Ireba ostaviti negđje na suvo, promajno i umjereno top'.o mjesto, i ne sinijo zimi blizu tople peći, ili ognja težati ili visiti, jcr bi se U (om slueaju klica u sjemenu osušilaj, j lako ]>i sjeme i/.gubtlo svoju klicavost. S toga treba ono mjesto, gdje se sjeme nalazi, češće promajati, pa i zimi to isto činili treba, jer dobro osušeno sieme ne će se nikađa smrznuti. Sjemc može propasti samo onda od mraza ili Ijnte zime, ako nije dobro su-

Vo £ ako je ovlažono i tiin' jpovodolfl neki stepcn klijanja izazvalo; tada se mora Rty « SRf'rV sjemo „okoramiti 1 ', kao štb lo česlo biva lcođ krastavaca, tikava, dinja i pasulja. Za koliko vremena inbžomo je<bio ili drugo sjenic čuvati i upotrebljavali, lo zavisi od vrste raznoga povi-ća, od stopena zrelosti U kou> je sjem|e ubrajijo| i okl načina kako jo tuvano. Što je sjeme zte lije biio kad je ubrano, što je J>olje ol viago i toplole čuvauo, tin> ćo švoju klicavost duže zadržavati. Mnogogodišnjim iskustvom dosta je sigurno ulvrdjeuo, koliko vremona kbje sjeme *— pri običnim okolnostima - - svoju klicavost zadržava. S t.oga baš i tre,ba zabilježiti godinu kad jo ubrano, «Ja se doenije zua, koliko je godiua staro, i daH se po tomo može još upotrijebiti, ili ne. Tako zadržava svoju klicavošt sjeine od zclja: Kaifiola, kaulina, Kelja običnog, prolcolca, kupusa glavatog, kelja zimskog, kele.rabe, paomovpg zelja, raštauja i kitajskog kelja — 5—G godina. Variva: graška 5 godina, graba (pasulja) 2 do 4 godj.no, R'oba 3 do 6 godina, krilaša 2 do 3 godine, sastrice 5 godina i čiča 4 do G godina. Salate: glavičaste salate, loćilce 4 godine, krcculje -1 do 5 gođina, motovilca 3 do 4 godine, dragtišca 3 gđdine i čestoslavice 3 godinc. Spanaći: spanaća pravog 4 do G goilina, lobode 2 do 3 godmc, novoselan dskog spanaća 3 do 4 godine, engleskog spanaća 5 godina, kiseljaka 1 (2) godinu i. ledenike 3 do 4 godine. Lukovi : iuka ervenog (cmog), viašca, kozjaka 2 do 3 gbdine, praziluka, Ijutike, sitnog vlašca i bijelog luka 2 godine. Krastavca, ditije, lubcnice i liuude« ve 8 uo 10 godina. R o p e i k o r j e n j c: vo .1 njuče, mrkve (šai'garepe), poršuila i roLkvicc 4 do 5 godina, paštrnaka 2 do 3 godine, celora 3 do 4 g'odinc, rotkve G do 7 godina, cvijekle 5 do 7 godina, špavoge 5 do G godina. h* Začinci: majorana. i draguna 2 do 3 godine, mirodjije 5 do 6 godiuia, komorača 4 do o godina, kima 3 gođine, aniže 3 do 4 godinc, korijaudra 2 do 3 godino i paprike 3 godine. Patlidžana: crvenog i modrog 4 do 3 godina. Po ovome će se dalde svaki bašto van umjeti upravljali. Ako pak sa nekijem starijem sjemenom nijesmo signmi da ima ti sebi još klicavosti, 'onda ga treba prijc upolribe oprobati, da bi sc za svaki slučaj moglo još za vremena novo i dobro sjeme nabavili. Cesto se rnože i po samom spoljnom izgledu poznati, da li j>' s'jetne još dobro ili ne. Puna i svijctla sjemena, koja kad sc razmrve, dosta masli u spl>i ima ju, kli-

jajtt oblčntf JoŠ’; ali sc o tome mbžemo signrnije uvjerifi, kad neku fcoličinu sjeiffina Usijemo u neki louae, pjnjatu ili malo saitdtiče. pa V> sjen>o malo samo zetrtljom pokrijerno, lta vrlo tojtlo mjesto stavimo i ncprestano ga vlnžuog držimo. Ovdje će dobro sjeme b’rzo nići, a hriljavo će istrunuti. Mi možemo dotično sjemo i u jed'ttu vlažuu krpU zamolati, blizu tople peći ili ognja staviti i nepreštano vlažno držati. I na ovaj će lutčin brzo proklijati, a u nijesfo krpe možemo uzeli i prolijevajuće arlije. Sjeme, koj'e pri toj’ probi proklija, ntožemo s!ol>odiio posijati. Kao što je starost sjemena za klicavost mjei'odavna, tako kod nekog povrća mnogo upHviše na plodnost, Tako j« u. pr. starije sjeme od dinja, krastavaca i ostaJoga „bostaiia", za plodnost najl>o- j Ije, jer od s tarijeg sjemena izvedene biljke innogO su plodnjje i jte izbacuju mHo- 1 go ,.jalovog“ cvijeta, kao što je to kod onih n. pr. krastavaca slučaj, koji su od j skorašnjeg, mladjeg sjemena izvedeni. Pri izvodjenju sjerneua nužua gu j neka pomoćna sredstva. Gdje se sjeme u veliko za prudaju izvodi, taifloi »u osim ostaliti sredstava, i ,,}K>jaf«“ t „kotalke" (čardaci) nužne, u kojima se sjem'e suši, čisti i čuva. Za manjog pak boštovaaa, koji samo za svoju potrebu sjeme izvodi, dovoljno je da ima jeđno malo sito i rešeto, jed.nu karličicu, prutić za mlaćenje i dovoljan broj lanenih keseca, u kojima će izveden'o sjeme do upptrebe čuvaii.

Burad s vinom treba redovno dolivati. Viuo se u buretu za vrijeme čuvanja ncprestauo smanjuje, jer s'aluo, kad U većoj, kad u manjoj mjeri isparava kroz pore od đuga. Toplota u podrumu, vlažnost vazđuha, priroda i zapremina vinskog suda, obUavljanje vazduha u podrtunu, sve su to činjeuice, koje utiču na brzitiu isparavanja, pa prema forne i na lcoličinu ncstalog vina. Smanjivanjem zapremine vina, ostaje u bUretu izvjestan prazan proslor, u koji prođirc spoljni vazdub, Sa tim vazđubom, Tcoji ulazi kroz vranj na burctu, prenose sc i različjio klice vinskih bolesti. Kiseonik, jedan saslojak vazduha, pomaže naročito razviće vinskog cvi •jeta i ciknlulosti, koje se bolesli fle mogu ni razviti u vinfl dok ovo ne doi.lje u dodir sa vazdubom, Ako se, dakle, burađ s vinom uc mjržavaju tako reći slalno puna, razviće so u njima vinske bolosti ili viuski J'djijć, ili ciknulosl, ili pak obe bolesti ■to\feni 1 'eno. I jedna i. druga od lili bolesti, veoma štetno' utiču na kakvoću vina, a naročito druga, od koje se vino pretvara u sirće. KoUčina vina u buietu smanjuje se naročilo za vrijom«. dok traje nakuadno ili tiiio previranje i neko vrijeme poslije loga đok na polju ne zabla'đni. Vina tada

ii*paravaju n jaSoj injerf zbog toga Što efu foplija nego li inače. Ijs njih izlazi U to vrijerao i dosta ugljonie kiseline, koja sobom povlači i vodenu jiaru, pa nešto i samog alkohola. Osim toga i dugo tada Upijaju inalo više vina nego li 'docnije, ka<l se već zasibe fom lečnošću. Otuda mlada vina treba češće dolivati; za pcvih tri mjeseca valja dolivati burad svukili 5—G dana & po potrebi i češćc; đocnije pak svakih 10—15 'datia, a kad nastanu letnjo žoge i češće. Stara pak \ina treba dob'vati bar svaki jnjesoc dana. Raćuna se da jeduo novo bure od 2 hcktolitra guhi iBpaiavanjom za prvih šest mjeseca po poia liti'a. Goldišnji gubitak vina izuosi za jedno buro pornenute zapremine 9—-10 Iitara. Razumij: se, da je taj gubitak utolifco manji, ukoliko jc zapremina bureta veća pod istim ostalira pogodbama. Durad treba dolivati onakviin islim ili bar sličnim vinom onorn vinu, koje ona sadrže. Ne treba nipošto upotnebljavati za dolivanje sumnjiva i u opšte bolc&na vina, jer se sa njima i zdrava vina mogu pokvariti. U podrumu treba svagda iinalt manju burad raznc zapretnine sa zdravim i dobrira vinoinl i iz tih buradi dolivati veću burad. Kad se pak majtja burad isprazne, i.z njih treba presipati vino u još manju burad ili u flašfeji uvjjek motriti, da se za dioHvanjo Ue upntrijebi vjno, koje jo već počelo da cikne. Dolivanje bUradi vrii se pomoću kante s podužom cijevi ili kakvim drugim stičuim sudom, Dobro je, da se pri tom vino sipa luoz lijevak sa podužo'm cijevi, koja se zagujurt u bure, koje se lioće da dolije. Tada se dolivenim vi-

»e prhnjeti, đa krpa ofco vranja miriše na Iđselo, vklja ođmah zamijeriti fcnkvom drugom čislom krpom, jer se inaće sa ukisoljene krpe taznosc sirćetne glji vice po cijcl<»n podrumu. Kako se može pornoći vinograd ir koji Hema vina za dolivanjo? Ako jma raogućnoeti da kupi slično vino oi koga, on možo tim kupljenim vinont dojiti »voje bure. Ako li pak nema. mogućjiosli da nabari \ino sa strane, on treba da svoje vino prefoči u manju buraVl f ; f j a torn prilikom ostav)i i ineŠto malo virui za đaljo dolivanje. II slučaju pak da njetna nikakvo dr'ugo bure do ono, u kome čuva svoje vino, ou rnožo prazninu u Lureln ispuniti na jedan \t1o prost način - unošenjem bjelutka u lrare. Valja prikupiti za taj cilj krupniji šljunak od bj*lutka i dobro ga isprati i potom spnštati kroz vranj u bure, komad po komad, dok se vino ne popne u buretu do vranja, pa zatim bure zatvoriti. Jedna jt* nezgoda ovdje samo što je docnije teško Šljunak iz burela izbaciii. Da se n‘- bi umjcsto bjclutka unio krečuja'., koji moZe mnogo Šfcoditi kakvoći vina, dobro j<: da se koji koimid spremljenog šljunka istuca i prclije jakiin sirćebom. Ako spnišeni kamen zapcjinša, znaći da nij: bjeliitiik nego ki'ećmjak i unda ga ne treba mo frijcbiti. Još sc rnože odstrauiti dodir vin;>. s vazduhom u otpražnjenom hmetu, koje. sc ne može iz buđi kakvog razloga iin doliva, ako sc poslije svakog tcčenja viuu. sagori odozgo kroz vranj po jcJno malo parČe sumpora. Time se istina vino šliii od bolesti, ali |s e nagornilava količina. suimpomog plina (gasai u vmu, t<- <•<■ se i prirodni ukus vrna ti nekoliko tii/< mijeniti. U mjeslo zakadjivanja sumpor<JHM

notri ncće uzmuliti ono vino u burelu, može se u ovakvorn jednom stučaiu tia a pored toga pridolaženjcm vina odozdo, ■ vrariju od Imreta namjesli i jcdna mala može se najbolje istjerati kroz vranj vin- ! spravica, fako zvan'i Noelov purifikalor, ski cvijct, alco ga ima. Razumije se, da

i sudovi, kojima se dolivaju vina tretja da su potpunO čisti. Posiije npotrjebje ti'eba iJt dobro isprati, jer će se inače ono zaostalo vino u njima ukiseliti te bi se tako i klice ciknulosti mogie prenijeti. sa idućim dolivanjem u zdrava vjna. Valja još paziii da se pri dolivanju burad ne preliju (osim ako u bUrelu ima i vinskog cvijela), jer će se na podu aapraviti bara od vina. To prosuto vino, ako se ne pokupi i pod đobro njo izbriše pa eaiki i vrućorn vodotn ne ispete, postaće, poslije kratkog vremena, legk) sirćetnih gljivica, odakie će se ove raz.njjeti po cijelom podmmvi.

koja sadrži u sebi alkohola i lako je uđcšena da propušta pri točenju spoljur vazduli, ali se ovaj prolazeći kroz alkohol čisti od različnih škodljivih klica. od vinovuika virtskih bolesti. No i sa ovom spravicom j.ostižu se dobri rezultati samo onda, ako sc vino u buretu i pofroši za ki aćc vrijeme — dva tri mjeI seca najvi.šc. Na posljetku rnože sc vmo n otpražnjenoin burelu sačuvati od bolcrii i kad so kroz \Tanj Uspe izvjesna količina e stog maslinovog ulja (zejiina), koji u taitkom sloju pokrije odozgo vino. Ali &<> i fim načinom rnogu dobiti dobri rezullati samo onda' ako se \rino nc čtEva dugo, jer se inače ulje može užeći, te biti više od štete nego od korisii. Tzlazi, dalde, kao što se iz sVega

Obično se oko čepa obav’ja ki}>a da l>i se vranj na b'urelu, poslije doli- i vanja, što bolje zatvorio. To je, razurhije ovoga vidi, da je, najprirodniji, najbolji se, korisna stvar, jer svaki »cpo6iedan i najsigtuniji način, da se vrno zašliti dođir vazduba s vmom u buretn valja od bolesti ciknuJosti, koji. je tako raši

ods'traniti. Često puta se ne obraća dovoljno pažnje na tu krpu, koja se, kao što se zna, irtožc vrlo lako ukiscliti. Cim

rena po našim podmmima, kaH sc buie doHva i Iq svngda vtJo uredno i \t1o pažljivo.

CIJENE OGLASIHA: Osmina jcdnog milimelarskog rctka (42 mm šitoko) stajc .... 10 liclera Prlposlano: Pctina jednog milimctar rctka (70 mm široko) staje . 40 hclera Blljcškc: Pctina jcdnog štamparskog retka (70 mm široko) staje . Kruna 4 Mall oglasnlk: Jednostavna riječ 7 helera, sa masnim slovima 14 hclera.

MALI OGLASI LLJf '> * Primaju se: Knez Mihajlova ul. 38.

CIJENE OGLASIMA: Osmina jednog miiimeiarskog retka (42 mm široko slaje .... 10 Iielera Priposiano: Petina jednog milimetar. retka (70 mm široko) stajc . 40 heiera Bilješke: Petlna jednog štamparskog rctka (70 mm žiroko) slaje . Kruna 4 Mali oglasitlk: Jednostavna rlječ 7 lielcra, sa inasnim slovima 14 iielera.

JZUBNI-ATELJE^ iTsIDVERCA DIPLOMIRANI DENTIST Beograd, Kralj Milana ul. 57, špecijaiista za vještačkc zubc ii ziatu i kaučuku po najboljoj amciikauskoj inctodi. izrada solidna. Matcrljal najboIje kakvočc. Prima od 8—12 I 2—0 saii po podne. ■ 041 ZUBNI LJEKAR HRISTINA ORLUŠIC stanuje Terazije br. 9. I. sprat. Ord. od 8 —12 prije podnc. i od 2—6 posllje podnc. 33567-i Kupoulne l prodaje Plroiike i utitke (ilinte knptijc Sobodić, Studcnička nlica 79, vrala 4. 33540-2 Jedon fini solonski nnmieitoj no prodoju. Kolarčev a br. 0 . 33550-2 Kokso i Hovočkog ugljo lro ima ma koliku koiičinu, za prodajn, nek sc izvoil javlti. I ivlcktro-mciianičkoj radiouici Milutina S. Markovlča Tcrazljc br. 8 . %l-2 Ko imo irSku peč na prodaju ncka javl. Maltcnzijcva uliea br. 37. 33588-2 namieftenlii. Trozi se ođmah prvak guslać ili guslačlca za .Hotel Halkan*, Heograd. v- ' ^3 Rroločici u prizrenskoj uUr 1. poircbujc odimili jcdna tadenlcit-pomjgačlca, devojiSiciv za šcgrt? potrcbuj«. Upitatt levo prva vrata, 33378-3

Stanoul. Pod kiriju

izdajem jcdan zascban stan sa 6 odjcienja ti Studcničkoj ullci 44. Miio Ž. Jovanović advokat. Kosmnjska ulica 10. 33440-4

Rnznc. Trožim klivir pod kiriju uz dobru uagradu. ,Hotcl Balkan", Bcograd. * 906-5

Troži se 6000 kruna zajma na zalogu ncpokrctuog imanja ođ 200.000 Kr., ti centru Beograda. Obratiti se u .Zdravijaku* — Te; razijc br. 1 I. 33590-5 ! Trože se rodi prijemo nouco: I Porodica Gjorgja Šuljanskog ; stolara; snpniga Dušana StaI nojevića bravarajsuprugaGruj je Grujića kovnča; Manasijc otac Dimitrija Ristića scdlara potrcbno jc da sc javc Josefu Kolačcku liravaru Bitoljska ul. 105 (Trkalište) radi prijema novčanlh pošiljaka. 33387-5 HORESPOilDEKCIJfl. Molim muogo prijateljc i poznanlkc, ako bi štogod znall 0 momc sinu Miloju Cvctkovitu, neka me Izvjcste, biću mnogo zahvalan Stcvan Cvetković, kovač, Lazarevac. _ 3.3317-8 Ljubica S. Ševića, u odsuslvu svoga muža i sina javlja svojim rođjacima, prijatcljima 1 poznanicima, da joj zbog feške bolcsti svojc msmc nljc inogućc prlmati posjetc o svojoj slavi. 33.575-8

j Jovanu Premoviću, Genuj va, M,B, 3543 Sulsjc. Dobila sam izvješlaj. da jc koujički major Zarc J. Ar.djcl; kovlć umro. Molim izvjcstllc ; me da li ic tačuo i 04 i b nniro ili Jc CĐgi.mto. Bit ću 1 vam _bJa^darna — njcgova 1 atVi. Jclka Gjldićka, BeopradI sša 44. 35T>9-8

Jovanu Premovicu, Gcncva, <ia dostavi Upravi Narođnog Pozorišta. . Molim upravu da mi pošalje novčanu pomoć. Nalazim sc u velikoj oslmdici. Pava Sluka, giumica.Bcograd, Gjtirdjcvo Brdo ,br. 29. 33558-8 Novac poslat prcko g. Davida Ađuta primili sa zalivailiošću: Vasa Gjordjević, Nlkola GJorđjcvić, Perka M. Bodjanska, Gavra Davidović, Miieva, M. Marković, Porodica S. Trojanovića. 33564-8 Jovanti Prcmoviću, Gcneva. Molim vas dostavite g. Groiu slijcdcće: Posiednju pomoć prlmila sam 9 jiria. Juče jc i poslcdnja partija glttmaca primila vcć i đrugu pomoć samo ja i gospodja' Rucovićka vcć 1 drugl put ništa primiii nismo. Molim za što iiitnijii pomoć jcr sam u vciikoj oskndid. Unaprcd vam blagodari Milica Josićcva glumici Dositijeva ulica br. 3. 33563-8 Jovanu Premoviću, Gcncva. Molim vas dosiavite g Grolu sicdeće: Posiednju pomoć primila sam 25. juna. Mollm da mi sc uovac, koji mi pripada, odmali ispošljc, jcr sam u vclikoj oskudici. U napred vam blagodarim Katlca Rucović Dositljeva ulica br. 2. 33562-8 Jovanu Preinoviću, Geiieva, Molim vas da mc izvjestitc za moga sina Rodlsava Simiča. Blagodari varo njegova mati, Marija Simič, selo GJurinci srcz kosmajslu'. 335.56-8 Jovanu Premovlću, Geneva, da dostavi Mlloiu -Popoviću žandarm. narcdniku. Novac sam od gospodje Godjevac dobila. Staraj se da redovno dobijem. Ja sam sa djecom zdrava ncmoj nilta za nas brlnuti. Milica Popovlć lz Baćevaca, okrug beogradškl. !W536-8 Aleksa Petrovk, rodom u Krajjcva Scla, timočki okrug, po zanatu pekar, neka sc javi svojoj žc .91 Marlll Petrovlć pe0gra4, \?lsokl Sievan 24. teja Jc u vclikoj brizl uslcd njcgova ncjavljanja. Kođ kućc avc dobro, samo smo u brizi radl njcga. Ncka se javl kartom lli preko ovlh novloa. 33561-8

PLANET! Louise Ountholer

KralJ lopova.

„Iljapa Barbara«. Uillnny ; 0 neumanna 5 virtmkjnji u kiihftn«« i zvMiKinj I ** HnOarti prstenorl đmt MVRTIS naVnlm lgrama > . r1 * 1 Tom i Džak komltarl. Reni pl. PerluKn, Nedjeljorrt posiije pedne znatno spuštene cijene.

Jovanu Premoviću, Gene 1 va, da dostavi Dr. Jevrcrau Žujoviću Žcneva. Poslali smo vam 26. oktobra preko ovd. Društva Crvenog Krsta spiskove činovnika, peuzionara, službcnlka i Invallda, kojc stc tražiii. Središnji obbor za potnoć, Makcnzijeva 3. br. 18. 33589-8 Svoki može som zokrpiti. Sa mojom patenliranom ručnom šivaljkom može se tako šitl, kao sa kakvom šivaćoin tnašinom: koža, cipe[e, hainovi, m:dice. kajiši, kozuti čllimovl, ćebcta, vrcće, šalorl i t. d. Ophodjenjc prl krpljenju vrto Iako. Neophođua potreba za svakoga radenika, sctjaka vojnika. Be/broj priznanja sližu sa svili straua.

G. IDELSON OPTIČARSKA RADKJA Beograd, Knez Mihajiova 21. Veliki izbor cvikcra. naočara, lornjona I t d., u duble zlatu. nikiu i kornjačl. Savjesna i/rada riaočari po Ijekarskom aputstvu. Stoverište fotogmjskih aparat.i i materljaia za folografije. Sopstvenn radionica <a etektričnom snagom. Stovariste liirurjiijskih instrumenata i bandaža. Izrada ortopedskili aparata i steznika. 62867

li upotrebljivcst jamčim. Cijena komptetne ŠivaHkc sa iglama, koiiclma i uputstvima krtina pouzećem, a unapred kad se plati 4*10 ltruna. Na ratiSte se $aljc sano kad se novac unnpred po$IJc. PoŠiljke se Šalju bcsplatno. I'osrednlclma dajc sc rabat. Poručilc kod Jeacf Benneh Troppau (Sdilesien) llerrengassc 41.

Cojana postavljena kućna obuća! Jflnsk 6 i muške u svima veličinama. od 22 do 40 kruna. ženske, muške i dstije obuće od boks 8 i ševroa. plitke i duboke, dobrcfl kvaliteta, preporutuje stovarlšta obuće RA0IV0JA SAVIN I DRUG Knez MiMJtova 7 — pored .,CAaA ‘. Preporućuje se mušterijama da se požuro oabaviti ćojane kućna obuća dek jot velikl iibor traje. 33388

HOTEL CARIGRAD DONJA ULICA 93, PREKO PUTA ZELJEZNIČKE STANICE. Oivorcn do 1 sata noću. Prvoklasna kuhinja, odlično pićc. Hrana u Hotelu, a daje se i van uz umjerenu cijenu. 969

Slomljena srca i sa boiom u duši izvještavam srodnike, prijatelje i poznanike, da se obistinila kobna vijest, kojom sam izvještena, da sam /.a navek izgubila mog uzoritog, plemcnitog nikad uezaboravljenog snpruga t Uojino It. Popovlća trgovca ovd. i rezer. pešad. kapetana, koji umrije 28. oktobra 1916, god. U isto vrijeme javljam, da ču mu davati godišnji pomen u utorak 30. ovog mjeseca u 10 sati prije pođne u Voznescnskoj crkvi. Molim prijateije i poznanike, da izvole prisustvovati ovom tužuoni pomenu. Bcograd, oktobra 1917, god. Kr. Altksandra ullca 88 . Ožalosćena i neutješna 3849« B0S * V ° J * PO>OVi(f -

l» *

Sfatnpo« far, j gubcr&ijsk« ifajn partje 9 Bepgridft