Београдске новине

Izlaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom posHJe podng. Pojadini brojcvi: llj . MJeaefina prctplatat .< e. I kr. let. p. -]ral M» g &ffi£y3?rT: ! S«t V Hra»tito]->to*.«IJI, ! 0 tofrtort.Jitoa-thm|tohH » I OHnniJI I* .l]«id •<. . . . . .10 hritra 'l' u..t«Nf.kr»].*tfiii»o*iri-»|»fitoBto«i4!]» •<izvai e»o§ etdruBJa pt djanl il i i «12 Oalfra j|| U ifltftraostvD •; « • ••••••••' , ===== Op lnl po cljenlku. ==» UrednlStvo: BEOGRAD, Vuka Kvadžlća uL broj 10. TaUfou broj 88. Uprava I prlminjo prolplalo ToplKln vanao broj 21. Tolefon bro) 28. Primanjo oglasa Knou MHiaJla ul. bro] 38. Talafon br. 248.

Br. 299.

BEOGRAD, srijeda 31. oktobra 1917.

Godlna III.

zemljištu pre« ponicšodiie Ratni izvještaji. izvještaji austro-ugarskog glavnog stožera, Kb. Beč, 30. oktobra. Taiijanslio bojište: Položaj, koji je liastao usliicd dva* aaeste bitke na Soči. djeluie sve do sorskog krala na uornjem Tauliameiitu, gdje koruška vojska ge»eraF-puliovnika baruna Krobatina brzo na pieduie na vciiecijanskotn prema jugu i zapadu, ioineći bom svakl otpor. Vojne snage generala _. ’fVlireda Krausza već su na 28. ov. inj. ptodrle oko podneva u daleko fzgradjeni utvrdjeni logor kod (leiuone, pošto je hrabri donjo-štajerski sirijellački pi»k broj 26 prepadoin osvojio utvrdienu oklopljenu iorticu na Moute Lonzii. Odlućno napredovanje savezuičkih četa generala pl. Beiowa Kntnlsaiio jc zauzećem Udina. Dalje južno valja.iu se još, progonjene našiui vojskama, koje napredtdu dnž morske obale, potučene razbacane itcpri.lateljske ltiase prema donjem toku nabn.iaie rijeke Tagliamento. Prostor iza savezničkog frouia dobiva dugim nizom zarobljenika i pHjenom u mnogočem sliku talijauskog voinog logorišta. Istočno bojište i Arbanija: Nema nlšta da se javi. Načelnik glavnag siožcra. Austro-ugarski podnevni izvještaj. Kb. Beč, 30. oktobra. Javlja se iz glavjicg ratnog stana za šiampu: G o n j e n j e p o t n č enog protivnika prema navodnjenom donjein T a g 1 i a m e n t u n p n* n o m j e t o k u. Vojska geucral-pnkovnika pl. K l' o b a t i n a. nalažeći sc u prodiranju kroz planiusko zemljište gornjC'g Tagliamenta, vcč se svuda nalazi na veneci janskom 7. emljišt u. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. i Kb. Borlin, 30. oklobra. Zapuduo bojišie: Front priiestolonasljednika R n dprecbta bavarskog: U Flandriji ]*• lopn'čka djelain'ost 1i odsjeku li i x m u <! c Ijila živahna uz kratke prekiđe. Izmcdju Iioutlio'ul■stcrske šuine i Coni in es-y pernskog kanala dosegla j * juč© vitltena borI>a ocl vremena na vrijeme veliku že tinu; ona je i P noći ostala žestoka, a julros so povisila do bulmjarske vatre. Front njcmačkog prijcstolonasljednika: S objc sUaiie lirav.c, na Cbcujin des Dainesu s.kupili sti Francuzi p:ed yeče svu snagu z.a jak jiapad. Pos’ijo prolaznog popuštanja opd se zoro.n pojačala topniftka borlia. I u drugim đijeJovima planinsk-oga fronta bila je akcija topništva veća nego li prošlili dana. Na đesnoj obali Maase provalile su naše oprobane čete poslije uspješne vatrenc pripreme u nepri j atelj ske polo ž a j e sje vero zapadno od Bezonvauxa. Osvo•jenirovovi n širiniod 1200 me•iara održ a n i s u do no ć i pr o t i v jaka čctiri franćuska p i otiv uapada. Privedeno je više od 300 zarobljenika. Ncprijatelj je pretipio vrlo krvavih gubitaka. Kod oslalih vojski izazvaii su vjastili i neprijateljski izvidjački napadi u više navTata živahnu topničku djelatnost. Isločno bojišie: Nema nikakovih većih liorbeuih djelalnosti. Talijansko bojište: Savezne čete 14. vojske zauzele su Udine. Tiine je šestog dana uspješiic operacije u naše ruke palo dosarianic sjedište taiijanskog vrhovnog voinog vodstva. Nesuzdržljivo i ne obazirući se na nikakove napore prodiru uašc divizijc u nizini prema toku rijckc Tagiiamento. Na malo prijelaza ove rijeke, koja jc velikim kišama jako nabnjala, zbijaju se potučene iieprijafeUske 'vojske, koje ovdje odstupaju. Cete, kojc uapreduju iz Koruške, stupilc su tia cijelom frontu ua venecijansko zemljište, prodirući naprijed prema gorn.iem toku rijeke Tagliamento. Prvi zapovjednik glavnog siana pl. Ludendorff.

Udine u rukama središnjih vlasti! Njegovo Veličanstvo u Gorici, — Evakuacija Venecije. — Prodiranje Krobatinove vojske u venecijanskoj dolini. - Zauzeće Monte Lonza.

Novo irneno.

Jedauaest sočausklh bitaka, koje su u toku od dvije i pO godinc bilc austro-ugarske lirabrc i jedinstvcne. čcte, bi!e su vczauc gcografski na vrlo uzanc gratiice. Uvijck su bila ista imena. koja su sc poniinjala u austro-ugarskim i talijanskiin ratniin izvještajima. Tako se iine ,,Gorica“ duboko usadila n srca sviju kao siinbol austro-ugarske lirabrčsti. „Gora Sv. Gabrijela“ izazvala je dojmove, kojih neće nestati stotinama godiiia, a iinena ,,Plava“, „Tolmin“ i ,,Krn“ ostaće za sva vremena znakoin željeznog dulia i tako je sa cijelim bojištem od mora, pa sve do Jitlskili Alpi: mjesto slave i vjemostj, mjcsto ustrajnosti 1 nepokoljebljive snagc carsko i kraljevske vojske! Ali kraj svega toga, govorili su Talijani o pobjedatna. Sa velikim riječima, što jc adličje roinanske rase, prikazali su oni svaki taktički uspjeh, koji nije nikada prelazio opšte granice bojišta, kao največu pobjedu. U svojoj bujnoj mašti pomuažali su oni sv r aku udaljenost i svaki prostor, a svakom i najmanjcm parčetu zemlje podavab su oni veliku važnost. Njibova slava je hila velika, pa i njihove porazc znali su oni prikazati kao svojc uspjehc, pobjede. Gcneral Cadorna pouosno Jc dizao glavu, Viktor Emamielo se radovao preko sviju granica, a Sonn:iK> i Bosclli Ijubili su se od milinja prijc ; posiijc svake koinorske sjednice, bljcsno i objesno, kao da nc mogu da nose sami teret i breme svoje prevelike radosti. A svaki puta. Bože liioj, radilo sc o tizaiiim i neznatnim parčetima zemljišta. koja su osvajali talijanski junaci: jedna il‘ dvije visine, izrivene granatama, nl’ svc uvijek ista pa ista imcna. Trst je još uvijek bio i ostao u velikoj daljini, i ako je on baš bio Jcdina i najtoplija želja. Trst — on je bio cilj. on jc bio san, al’ je to i ostao. Aii o njemu se govorilo, jedino o Trstu, kao da on leži več nekoliko kilometara iza njihovog fronta. Ali danas, pošto je Austro-Ugarska dvije i po godine bez jcdnc rijcči mirno čekala, i na krajti u zajednici sa svojim savcznikom udarila, čuju se odinali imcna, o kojima prije ntlto nije iinao ni pojnnT Odmali poslije prvog liapada vclik dio bojišta ostadc iza linija austro-ugarskih i njemačk'h vojski, onog bojišta, na kojem se prolijcvala tolika krv u jcdanaest Ijutiii bitaka. Sa ncslomljivom snagoni i neodoljivim nalelom provalile su savezne čete s gorja u venecijansku doliim. Šta | stt tu više vrijedila imcn? liijesta, kao Avča, Kobarid, gdjc je ostala Sv. Gora, gdje kraska visoravan? Ali zaio se čttju imena, čisto talijanska iinena Cividale, Udine Tarcento.. Jeli kada koji carski vojnik, zapovjednik ili samo koj! ratni dopisnik rasipao se cvim imcnima? Jeli sc prije ove ofcnzive ćulo nešto. kao njen cilj? Rijcč nikada nlie vrijedila ništa, nego su se .stvarala i tražila djela! Nesumnjivo stoji u psihološkoj vezi očajno današnjc stanjc tt Italij! sa novitn imenima, koja su zbog dogadjaja izbila sada pred svijet. Jcr ova imena stt dosada za Talijane značila i predstavljala otadžbinu, koja nije bila ugrožena, vcć naprotiv sigurna. Rat, on jc bijesnio, na zemljištu omraženc Monarhije i samo njegov privredni uticaj osjcćao sc dalje u pozadini. I ovaj rai značio je saino osvajanje, bio je pljačkaški pokušaj u tudjini, Medjulim, danas iznenada on je blizu, vrlo bliztt, a žrtvne n'jegove saranjivaće se u domovinskoj zeinlji... Sada rat'za Italijn nije višc san — on je “ibilja; koji liosi sve znakove delirija.

Ofenziva protiv Italije.

OPSTA PANIKA U ITALIJI.

Car i kralj Karlo u Gorici. Kh. Gorica, 30. oktobia. Kjegovo VeHčansrtvo car i kralj K a r 1 o ušao jo danas u o s 1 -o h o d j © n u Goricn. Ncpvijatelj je skoro' posve uništio o v a j g r a d i ć, svc topljaekao, a s t anovništvo odvco silorn foJ'Oin. Pale Udine. Kb'. Bcč, 30. o'viobra. U gospodskoj kući (gomjein donui) saopštio je pređsjednik iuiez AVindischgriitz, da su savezničke če t© u š 1 © u U d i n e. Izvještaj o opštem položaju. Car i kralj Karlo na bojištn. (Naročitl brzojav „Bcogndikiii Novina") Budimpcšta, 30. oktobra. Javlja se iz stana ratnc štampc. Zbog gubitaka svoga topuištva, dospjcli su Talijani u kritičan položaj, te-jc žato još tt pitanju. dn-li će moći da se zaustave na Tagtiamen. tu. P a d U d i'it e j e- t c ž a k u d a r a c ■/. a t a 1 i ja n sko v oj n o vod stv o. V i k t o r Emaii u-c 1 o ostavio ic dvor u Uđine na dan ofeijzive, a C a d o r n a na dan pada mjesta Cividalc. B r o j z a r o b 1 j e n i k a j o š u v i j c k r ns t e. P1 i j e n j e v e o m a v e! i k i dragocjcn. Da oi uspio prodor Bt> lovvljeve vojske, mnogo je pomoglo. štc je sočanska vojska pod zapovjcdništvom generala Borojevića vezala talijansku glavnu silu južtto od mjesta, gdje jc uslijediO’bpnqdor, pošto su Talijani ttt očekivaii ilmapad, odnosuo sprcmali cfenzivki. Njegovo Velićaitstvo jc stalno na bbjištu i vodi opcra cije kao vrhovni zapovjcdnik. Načelnik glavnog stožera pl. Arz naiazi sc stalno poređ vladara. Sa najpouzdanijc straue se doznaje, da sti uaši g ti 1)ic i veoma neznatni. št) je posljedica besprimjernog polož:;:;; Napiištanje Veneeije. (Naročiti brzoiav „Bcofiradskih Novina ') Hamburg, 30. oktobra. ,,M c u e H a m b u r g e r /. c it u n g javlja iz Žcneve: U Turinu su do krajnjih grauica pooštrene vojničke zaštitnc mjcre. Po naredbi vlade n a p u š t e n i s u V i c e n c a, T r c viso i Venecija. Strani koiisuli su još u nedjelju olišli iz Venccije. Saveznička vjernost Njemačke. Kb. Bce, 30. oktobra. Povodom siavne ofenzivc savezničkih četa na Soei, kojom uuravlja Njegovo Veličanstvo car i kralj K a r1 o, izjavilo j« Njegovo Veličanstvo S\ r oje priznanjc ministru spoljnih poslova za postojano izvodjenje i ttevr ščivanje savezničke politike, koja je n sadanjim zajedničkim borbama nrotiv Italijc ponovo dobiia svoju potvrdn. Strategljska ocjena jednog njemačkog generala. (Naročiti brzojnv ..Bemiradskih Nnviiia") Berliu, 30. oktobra. 0 pobjedonosuom prodoru na Soči pišo gencral barun Ardcnnc n , licrlincr Tagehl att“-u: Borttu j‘ u početku hila krilna borba, uloliko što je talijausko lijevo krilo napadnuto od.Bovca (Flitscba) i s gornjc Soćc. Pošto je prodor kod Bovca sretno. pošao za rukom, skrcmito jc dcsuo kiito savoznika prcma jugozapadti, slično kao i prilikom prodora kod Zborov-Zaloeze. ’l im prodorom je stratcgija savcznika postigla ono, za čim se za vrijcme cijele horhc takiički tcžilo, naintc prisiljavanje noprijatelja, da so na đva fronta jcdnovrcmcno ltijc. Pošto jc kod Bovca zadobivono dovoljtto zcmljišla, mogao sc napađ preduzeti jluž Šoče, i to na objema stranama. Kad jc neprijatelj kod K o h a r i d a (Karfrcita), Tolmina i dalja južno hio fronlahro napadnut, prodorne čclc su bile U ]x>ložaju da trajno pritisknju talijanski lijevi Itolc. Taj dvostruki uapad znatno jo oiakšao zauzcće planinskih lauaca, lcoji prate rijeku. Zi»og loga su osvojoni mnogopominjani vis Kuk, Krn, zalim da-

lje jtižno vis Sv. Gorc, ua sjcvern Goricc. Jednovremcho su jurišnc kolonc prešlc na desnit obalu Soče. Njemačk© četc su zauzele goru Matajur i proditalo su dalje do Gorice. Time j c Cadorna izgtihio svc plođo.ve, k' j ■ mu jo donijolo ratovanje za 2'/- go.Hno, ži tvujući za fo pun milijun Ijudi. l’otpmio jc vjcrova!no da se Talijaui ncćc moći' održati ni na visoraVni Dobcrdoha, ni dalje na Krasu kod Koslanjevicc pa ni ua. greijenu Grontade. Savcznoj vojnoj upravi nij© ,samo cilj taktićko o.svojenje doliuc Soče, ona ima prcd očima još i više strategijske ohzirc. To zasvjeđočava i zauzcće Cividatc, grad koji sc nalazi iza icdja neprijateljskog povlačcnja, čini© je protivnik jako zagrožcn. Ogromui dosadanji pphjcdnički plijcn IjIhH nadtt, da ćc srcdišnjc vlasti s tim opasiiim ncprijafeijom konačno svršiti. Poražava.iući utisak ii ltaliji (Nnročiti brzojav „Bcogradskili Novina' ) Lugano. 30. oktobra. Utisak izvještaja Cadome, da jctalijanska vojska morala naiuistiti front Soče od Učke Gore do Avče. bio je p o r a ž a v a j u ć i. Talijanski listovi ltijosu tnogli prikriti s v o j c b o 1 n o izncuadjenjc. ,,C o r r i e r e d e 11 a S c r a“ t'.oktišava utisak da oslabi time, da jc silno povedena ofenziva tt ovom: ratu nvijek u početku imala uspjclie. ali t ! ti ttspjesi tiijesu bili trajui, kao šlo to bio slnčaj s prošiogodišttjom atisU. ttgarskom ofenzivom u jnžnom Timlti i ofenzivom Nijemaca protiv Verđun:. Ostin svega, m agl o v i t o v r i j e m c rn n o g o p o t p o m a ž e n e p r i j a f ei j a u n j e g o v i m o p e r a c i j a m a. Glasovi talijauske štauipe, (Naročifi brzojnv „Beogrnđskiii Novina") Lugano, 30. oktobra. U talijansitu ratmt štampu ušao jc p r a v i s t r a h. \’idi se po samom nač'ntt pisanja, kako priziva sve rnoguće dobre dtihove, da bi spriječila :.la taiijaiiski narod ttc izgitbi strpijenje. „Giornale dTtal’ia", orgai; S o u n i n o v, nc ztta ništa boljo, negt> da svoje čitaoce zavarava pobjedom savezuika na frontu u Francuskoi, od kojii' sve zavisi. ,,G i o r n a 1 e dT t a 1 ia“ savjctnjc, da treba biti priseban i očuvati stišanost živaca. Za zabrinutost nema m'kakvog uzroka. j c r i z g u b 1 j e n o 7 . e m I j i š t e n c m a n i k a k v e strategijskc v r i j e d n o s t i, a p r a v u t a 1 i j a n s k u 1 i u i j u k o d Cividalcnećc uioei probiti (a danas su savezničke čcte. ušlc u Udiuc!). Bilo bi, dakle, absurdno straliovati. ,,C o r r i e r c d'I t a 1 i a“ žali, šlo još nikako ne postoji jedinstvo na f r o n t u, doklo Austro-Ugarska i Njemačka uporedo b r a t s k i r a t ti j u n a t a 1 i j a n s k o m f r o n t u. „Corriercdclla Se ra“ priprcma vcć svoje čitaoce na povlačenje talijanske voj.ske d a 1 j e o d G o r i c c. Na žalost je ncprijatelju pošlo za rtikom da stvori proloin u talijanskim položajima i da ga poslije prvog ttdar t ioš više proširi. Nekl listovi svojim objašnjcnj'ma pokušavaju da utješe čitaoce. ,.S e c ol o“ izmedjti ostalog veli: Naše su sc četc na Banjšici bortlc prttiv petostruke nadmoćnosti, ali s t ipak izdržale ti borbi do u zoru, tako da je bilo moguće spasiti sve topovc. Napuštanje Banjšice je izvršcuo n najboljem redu i bcz ikakvih gabitaka u vojnicima i ratnom maferijalu Sva k a k o t o p o v 1 a č c n j c i z a z i v a u nami bolne osjećajc s pog 1 e d o nt n a n a š e d o s a d a n j e u spjehe. A1 i trebaznati, da se t a 1 i j a u s k a v o j s k a n a 1 a z i d an a s s a tn a p r e m a n a j m o ć n i j i m Č c t a-iti a d v i j e s t r a h o v i t e s r cd i š n j e d r ž a v e.

Milanski i rimski listovi opominju narod da bude miran i đa ltc pokiania tnnogo vjcrc uzbunJjivim vijestima. ,,M e s s a g g c r o“ potsjcća, kalco je Italija u toku stoljcća uvijck pobjcdjivala barbarsku viojsku. To ćc i sad biti slučaj. Taiijanski zvanični izvjcštaji. Kb. Bim, 28. oklobra. Z b o g ž© s t i n c n a p :t d a i n e <1 -oroljuc otporne snage uskili dij e 1 ov a 2. vojske, "pošlo j <\ za rtt lcorii austro-iih'arskim i n'jemaćkim četama d a probiju našc 1 ij (• vo lcrilo 'na frontu jttlijskih Alpi. Jnnačkoj poŽrtvovnosti i naslojanju ostalili čeLa uije pošlo za rukom, da spriječe provalu nepri jaielja na oSvečeno otadžbeničko zemljištc. Uništcna su s’aaališta jia ispražuji-nom zeni-ljištu. Vrltovno vojno \-odst\o pouzda.e se a junaštvo vojnika, lcoji su pokazali u ninogo slavnih bitaka ovoga riti, d i ć- i ovaj puta izvršiti svoju clužnost. Kl). Bim, 20. oklobra. J sat o jiodne. Zapovijedane lci vojske izvode sc po osnovi. Ce<o, koi© su đobilc zapovijost, da se bace u susrel pcprijalelju, izvršilc su svoju dužnost, j. nsporile neprija : e!jsk > nad'ran;© u doiinu. (Oba ova izvještaja uijesu više potpisaua od gfiterala grofa Cndoni - OpITrorl.'t Krivac! Iz divizijskog zapo\jc ; lništva na talijanskoni zeinljišiu, 28. ' ok-tobra 1917. Drnga talijanska vojsica, čiji je front kod Tobnina probijcn, bila je pod /.apovjedništvom gencrala Capella. Ib ema iskazima zarobljenika njegov je poiožaj uzdrman, jer ga Cadorna okrivlitije, što je propustio da predt'.zmc jk>trebnc pripreme. Pisanje pariskih listova. (Naročifi brzojav „Bcogradskih Novlna") Bern, 30. oktobra. O oienzivi na fronti Sočc počeli stt i pariski listovi da donose opšifn i i e i z v j c š t a j e. Listovi ističu, da će Talijanima poći za rukom. da se poslije prviit izncnadjenja brzo oporavc. u tome će ih pomoći i samo p'.anin • sko zcmljište. Ofenzivi je cilj, da sc otkldni zagrožavanje Trsta i Ljubljane. ,,Matin“ veli: Svaki napredak' neprijateijev prema Udinc je opasn o s t z a c i j e 1 u b o r b c n u I i n i j u druge i trcćc talijanske vojskč. .. i e m p s“ i)išc: N a p a d d o b i i a s v e v e ć : r a z v o j. Ali sc ioai: nc trcba ođavr.ti velikoj zabrinutosti o isliod'.t borbc. jer su ttslovi, ])od kojinta se Tal’jani borc, bitno povoljniji ne.go li oni za vrijeme trentinske ofenzive. Da b: se kod eitalaca 'zabašuričt ner-rijatcn utisak talijanskog porazs’. listovi dotiosc vrlo duga objašiuenja o pobjedi i liapredovanju na fratictiskoin zapadnoit! frontu. Savjetovauja ti Parisu. Kb. Patis, 30. okLolutt. D.-tuas g*> saslao miir'siarski savjet potl predsjedništvom Poineaiea ta-ii proučavanja vojniekog položaja i rutl' d na šanj.i odluke o djclovanju savezni'ut n:< LhHjanškom frontu. Zatvoreua fraucuska granica. Kb. Bcrn, 30. oktobra. Zalvon-na j© za svaki saobiaćai fi-atrCuska granica prema švaj arskoj. Kb. I.ugano, :•!<). oktobra. t'.ujc sc sa dobro upućen© s'.ran©, da će taiijanska granica pretna švajcar skoj oslali z.alvoiena koje 11 duna. Ova mjora je preduzola z.liog vojnilt mjera i kretaoja vojske. jMedjutim nij© isključono, da je ova tnjcru picduze.ta i z.bog dogadjaja u unuIrašnjosti. Utisak zbog s'nažnc i uspjel© auslro-njemačke ofenzive ti zomlji je opšte velik. Utisak u Holandiji. Kb. Amsterdam, 30. oktobta. Odavna nijc ovdje ni jodtia ratna djelatnost izazvala takva izuenadjeaja, kao nagli usidesi austro-ugarskc i niemačke vojske na talijapskom froutu. Iznenadjujuće brzo prodiranje četa središnjib vlasti svuda je predmct op-