Београдске новине

Strana Z

SuSota

beogradske novine

3. novembra 1917.

Bro) 302.

utvrdjuje sa jedva skrivenlm zado< voljstvom, da je Itallja upravo na tome. da IspaSta svoju politiku svetog aebidluka na najstralniji način. Talijanska nevolja. Kb. Rotterdam. 2. novembnn. ,,CentraI News" javlja iz Riina: Talijianska vlada je počeia u posljednje vrijeme snažno da goni radničke organizacije. Pa ipak otpor protiv vlasti postaje svakim danom svc Jači. Italija mora da traži pomoć svoh saveznika, da bi zadovoljila radnie. Svuda se najvećom zao š t r e n oš ć u t r a ž i m i r, a p r oagandas tajno izradjenim r o š u r a m a u z i m a s v a k i m đ anom sve većeg jnaha. U Miianu ifana veliki broj tajnih štaniparija, koje su otkupile ogroman broj takvilj propagandskili Čianaka. Sad vlada kontrollše sve pošlljke hartlje za Italiju. Engieski profesori, koji se iz Italije Nraćaju, donose vljesti o ozbiljnim neredima, koji su sc posljednjih dana doSfodill u nmogim gradovima Italije, naročito u Miianu i Veneciji povodom nestašice životnih namirnioa. U nekim gradovima vlada prava glad. 'l'i ljudi »nisle, da Italija u ovakvim okolnostinua ne može dugo izdržati. Vlada se naiazi u teškom položaju, ne trfba se začuditi ako u Italiji iznenada nastupe prilikc, k o j e ć e b i t i m n o g o g o r e «d o n i h u R u s i j i. iVlktor Einanuel odustao od namiere. da putuje na frot. (Narotitl hrzoiav ,,Beogr.ulskjli Novina") Ziiricli, 2. novembra. Kralj Viktor Emanuelo htio je da putuje na front, ali je usput odustao od svoje namjerc i vratio se u Rim. .Ohustava željezničkog saobraćaja sa Italijcm. (Naroeit! brzojav „Beogradskih Novina") Bern, 2j novembra. Zatvaranjem granice obustavljen je i svaki željeznički saobraćaj sa Italijom. Od ponedjeljka nfjeovamo stif ao ni jedau f r a n c u s k 1 nl taI ja n s k i 1 i s t Traženje krivaca. (NaroCiti brzojav „Beogrnđskih Novina") Lugano, 2. noveinbra. Jednovremeno s vijesti o zauzeću U d i n e stigao je ovdje i vojni izvještaj .Cadorne, s\ r ega četiri reda, da je .vojska izvršila svoju dužnost, lnače »lišta više. A da talijanski narod ne bi ništa više doznao, granica je sa svini zatvorena. Ni jedne novine, pisma ili kakvo lice ne smijc ni tamo ni amo, pa ipak bi talijanski ratni bukači mogli u ovom za njlii vrlo teškom položaju crpjeti po neku utjehu iz tičinskih listova, kaid bi ili pustili da predju granicu. Luganski list ,,G a z z e 11 a T i c inese" piše: -Poraz Cadonie se može objasniti jedino izdajom u vlastitlm redovima. Još prije nekoliko dana je Gadorna Izjavio svečano u svome lz.vještaju, da je vojska gotova, da se odupre neprijateljskom napadu, a Ca’dorua je čovjek, koji zna šta govori i šta obećava. On raspolaže sa oprobanom i mnogobrojnom vojskom. Izdajice Ust traži naravno u redovima Giolitijauaca, socijalista i klerikalaca... (Narofiitl brzojav „BeogTadskih Novina") Rotterdam, 2. novembra. Engleski ratni dopisuici javijaju s talijanskog fronta, da neka odjelenja lijevog krila 2. talijanske vojske nisn vršila svoju dužnost i da su napustila svojc položaje.

(Naročiti brzojav „Beogradskik Novina") Arasterdam, 2. novembra. Nad 11 generala, 75 vlšlh časnlka. mnogim drugim časnicima I čitavim četnlm zborovima 2. vojske preduzeta Je ratna sudska istraga. Cađornine nauijere. (Naročiti brzoiuv „iteogradskih Novina") Lugano, 2. novembra. Kako talijanski listovi javljaju, Cadorna izgleda da doista namjerava, da s potučenom vojskom, naročito s trećom vojvode od Aoste, tek na Tagliamentu spremi za borbu, jer se nađa, đa će tu moći dobaviti pojačanja s raznih strana. (Kako se svršila ta Cadornlna namjera, poznato je. Op. Ur.). Povlačenje talUanske vojske. (Naročitl brzojav „BcojradskJh Novlna") Karlsruhe, 2. novembra. Svajoarski llstovi javljaju, da }e po najnovijim izvještajima u pitanju, da li će se taiijanska druga i treća vojska, koja se djelimično nalazi 1 u jakom rasulu, moći poslije povlaeenja još jednom oduprijeti neprijatelju na Tagliamentu. Vjerovatnije je, đa će se pokreti povlačenja produžiti do Iza te rijelce. Kako „Basler Nationalzeit u n g" javlja, nalazc se velike talijanske vojske koncentrisanc u prostorii Verona’—Vicenza—Treviso. S talijanske granice se javlja ciriškim listovima, da je talijanska vojna uprava oglasila sjeverni dio Venecijc do ojjšte linije Venecija—TrevisoFeltre za ratnu zonu. Putnički saobraćaj sjeverno te linije sa svim je obnstavljen, samo su u saobraćaju vozovi s bjeguncima, koji stanovništvo iz zagroženih predjela prenašaju u srednju Italiju. Taiijanski glavni stan. (Naročiti brzojav ,,Beograd3k!h Novina") Basel, 2. novembra. Iz R i m a se javlja, da je talijanski glavni stan preniješten u predjeo P a d u e. Talijanski gubici. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Kopenhagen, 2. novembra. Vojnički saradnik ,,S w e n s k a D a g b 1 a d“ ovako se izražava o položaju na talijanskom bojištu: Ukuima talijanska vojska računa se na 2 milijuina ljudi. Od ovog broja otpada nekoliko stotina hiijada Ijudi u bolesnim, poginulim itd. — Prema tome može se računati sa 1 i jx>l niLlijun vojske. Broju zarobljenika od preko 100.000 (danas taj broj dosiže već preko 180.000. O. U.) može se svakako suprotstaviti najmanje isto tollki broj poginulili i ranjetnih. Boračke snage It^ljje na tome frontu znatno su se smanjile tako, da }e vrio nevjerovatno, da će sc ratna sreča moči .okrenuti u korist Italije. Pokušaj sirorazumniii slia da sa ofenzivom na zapadu olakšaju pritisak Italiji ne će imati velikog uticaja. Za slučaj da se talijanski front na SoČi slomijeT(i to je več nastupilo. O. Ur.), položaj za Italiju će biti vanredno težak. Talijauski službeni Izvještaj. Uljepšavanje pornza. Kb, Lugano, 2. novembra. Agencija S t e f a n i razaslala je ovaj izvještaj: Opšte povlačenje se vrši u najvećem redu. 3. vojna skui>ina se odlučno odupire protivniku. Zaštitna odjelenja vrše potpuno svoju dužnost. Dosadanji ministar vojni Oiardino otj>utovao je na front. U zemlji vlaaa najveći mir.

Pisanje holandsklh listova. Kb. Amsterdam, 2. novembra. Skoro svi listovi sumnjaju, da će Italiji poćl za rukom, {fa borbi na Tagllamento dade obrt u korist Italije. Umirujuće vljesti engleskih ratnih dopisnika sa talljanskog fronta, koje rastura R e u t e r o v ured, primaju se ovdje krltlčki. Tako isto se mnogo ne očekuje od obečane oružanc pomoći Francuskc 1 Engleske. Engleske baterije navodno spašene. Kb. Bern, 2. novembra. „Nouvelle Correspondenc e" javlja iz Rtfna, da su u toku povlačenja spašene sve engleske baterije. Pitanje savczničke ponioći. Kb. Amsterdam, 2. novembra. „Algemeen Handelsblad e t“ misli, da je obećanje Engleske i Francuske, da će Italiji priteći u pomoć, samo obećanje i ništa više. Sporazumne zemlje Tmaju toliko isto malo prilike da Italiji pomognu, koliko su Rusiji pomogle. Italija, koja je 1915. ušla u rat, jer je misljla da će svojom vojskom doprinijeti pobjedi sporazumnih sila, dja bi tada po svojoj žeiji mogla zahtijevati proširenje na trošak AustroUgarske, vidi sad da nije u stanju da zadrži bnni, koja preko austro-ugiaiske granice zahvata venecijansku nizlnu. Talijansko bojište ! dalje — sporedni front za sporazumnc sile... (Naročitl brzojav '.BeoErađskih Novlna“) Rotteidam, 2. novembra. Vojnički kritičar „Timesa" plše: U talijanskoj ravnini može se cijele zime borba voditi, ne kao na zapadnom frontu. Ali mi ne smijento misliti, da će se plan ratovatija na zapadu napustiti u korist talijanskog fronta. Talijansko bojište mora i u buduče ostati od sporednog značaja.

Turska prijestona besjeda. Kb. Carigracl, 2. novembra. -„Agence Mi’lli" javlja: Pri otvaranju parlamenta protiiao je veliki vezir Talaat-paša prijestonu besjedu, u kojoj se Izmedju ostaloga veli: U trenutku, kad se otvara. 4. sesija 3. zakonodavnc perijode, amai^am kao svoju prvu dužnost, da zahvaliin Svemogućem, gto je dopustio, da pros’lavljeiie savezničke vojske zadobiju pobjede u toku posdjeđnje godine ovog sv'jetskog rata, koji je rat nosravnjiva nesreća za cijelo 5ovjeČanstvo; pobjede, i'ojo karakterišu njiliova jimačka djei’J 1 , ćako da se ova još više ističu. Pnjestona besjeda sjeća se poništavajućih pobjeda na talijanskom nontu protiv talijanske vojske, koja so S )čela povlatiti u neurednom bjegsTvu. ve su pobjede ujec|no odgovor na ogorčonu i uzaludnu drehzivu, koju au nači jtajednički nepfijatelji poduzeli na zapadnom frontu posrijč brižljive spreme, a po cijenu hiijadama žrLava. Dalje so k&že: Naše hrabro vojske odbile su junački ponovljene napadaje, kbje su poduzeli F.nglezi sa jakim snagama na olomanskom području protiv fronta na Gazi, Ja sc čvrsto nadam, ’da će moja hrabra vojska božjorn pomoću opc-t otjerati preko granico neprijateljske čele, koje su, iakorišćujući položaj na drugim frontovima, posjoli dio naše oblasti u Mssopotamiji i na kavknskom frontu. Prijestona besjeđa upozorava na objavU rata Sjedinjeuiir Država Njemačlcoj, koji je došao kao posljcdica neograničejiog podmorničkog rata, čto je uveden kao ratna po-

treha i repreealija protiv neopravdanih postupaka neprijatelja ćetvomog saveza, X kažc: Savozom smo i mi bili prinUdjenJ, da prekinemo naše odnoae sa Sjedinjenim Državama. Prijeslona besjeda ukazuje zalim na ncopravdane preaije i uvrede svake vrste, čiji jo predmet Grčka od strano sporazunmih aua, koja su se izdavalo kao zaštitnice malenih nacija, te najprije predstavnike četvomog savoza, a kasnije i kralja primorale, da napuste grčko zemljište. Nova grčka vlada, koja jo, zalivaljujući zajedničkiom ttspješnorn radu tih sila, tu skoro došia na kormilo, opozvala jc svoje zastupnike u Turskoj i u savozničkim zemljama. S najvećom sinrpatijom, produžuje prijestona besjeda, primili smo prijodlog, koji je Njegova Svetost upravila vladaocima i poglavarima svih zaraćcnili zomalja u uzvišenom cilju, da se jednom učini kraj nesretnom krvoproliću po mogućstvu što bržim uspostavIjanjom odnosa i sporaznma medju zemIjama. Pošto vodimo rat samo u opravdanom cilju đa odbranimo naž opstanak i da u neograničenom pozitivnom obliku naših prava za održanjr i neznvisnost 8uvcreniteta svih našib krajeva očuvamo i da osiguramo našu slobodu razvitka prema okovhna i prema svakom miješanju, mi smo u sporazumti s našim saveznieiina odgovonli Njegovoj Svetosti u smislu ove izjave. Naši politički odnosi sa saveznim državama posbju svakim danom prijateljskiji i iskreniji i utvrdjuju so međjusobnim povjereujem, koje svakom prilikom jača. Posjeta njemačkog caivi, moga uzvišeiiog i vijemog saveznika, daJa je nov dokaz tog iskrenog prijateljstva, kojim je tom prilikom najeklatantnije dao izraza tom nama tako dragocjenom prijateljskom raspoloženju, kao i sporazumU i harmoniji za naše međjusobne ođnose. Naši odnosi prema neutraJnim državama su sad kao x u prošlosti iski'eni i prijateljski. Oporavijanje i razvitak perzijskog carstva, naše muslomanske susjedne države, u potpunoj nezavisnosti i zažtićeni protiv svin napađa i sužavanja, jesu predmet naše najživlje želje. Prijestona besjeda završuje ovako: Sve življa djelatnost moga naroda na privrednom polju ispunjava radošču moje srce. Ja računam na vašu obilatu saradnju u proučavanju zakonskih predloga o unutrašnjim stvarima i onih pravnie prirođe kao i drngih ^akonskih predloga, koji će vam se brzo podnijoti. Moleći Svemogućega, da kruniše uspjeliom vaše radove, kojima ćete se posvetili za veličinu otadžbine i naroda, proglašavam, da je pariamenat otroren.

Novi njemački državm kancelar. Kb. Mflnchen, 2. novenibra. Koresi>ondencija H o f m a n n objavljnje izmjenu brzojava izmedju grofa Hertlinga i bavarskog kralja, gdje grof Hertling objaknjava prijem poziva za kancelara, a kralj odobrava odstup grofa Hertlinga sa mjesta bavarskog državmog ministra.

Nova potapljanja. Potopllen francuskl transportnl brod. Kb. Paris, 2. novembra. „Havas" javlja: Transportni parni brod „Finnland" torpedovan je. Otprilikc 50 ljudi od posađe nestalo je. Brod je uspio <Ja stigne do jeđne' neutralne luke.

Optužba protiv Wilsona. Born, 2. novembra. Jedan švajcarski list na osnovu londonskili izvještaja javlja o veiikom skandaJu.ukojemu glavnu ul-ogu igra Wil8on. Na imo wasliingtonski dopisnik agencije „Contral News“ javlja o slijedećoj afori: Predstavnik jedno neutralne evropske države u Wasbingtonu pričao je predstavnicima drugih noutrainih država, da je Wilson prije početka svjetskoga rata imao grdnih dugova kod Morganove banke, Te dugove bio je napravio radi pokrivanja izbornili troškova. Od početka rata počele su po tvrdjenju toga diplomate pojedine krupne američke fabrike ratnog materijala uplaćivati grdne sume za račun WilsonoWj pa su tirmf’Ts^Iatile Wilsonove dngove. Ovo je tome neutralnome poslajiiku ispričao nekakav krupni američ.ki državni činovnik, koji je rekao đa pozitivno zna za jednu veliku američku fabriku ratuog materjila koja svakog mjeseca uplaćuje zamašne svote kod Morganove banke za Wilsonow račun. Ispričavši to, neutralni poslanik rekao ja još svojim kolegama, da bi po njegovom mišljenju ovoliko podmićivanje u Evropi bilo ncmoguće i izjavio je žaljenje što se sa fakvom v'adom jnora u opštc pvegovaraii. Wilson jedoznao za ove riječi posfanikove i potajnojn istragom pronašao je američkog činovnika koji je poslaniku pričao te stvari i dao ga je uapsiti kao; klevetnika. Sto se pak rečenoga stranoga posianika tičc, fo američka vlada kod njegove vlađe nije preduzela još nikakvih koraka ladi njegovog smjenjivanja. Dopisnik „Centrai News“ a đodaje da je ovaj slučaj u New-Yorku izazvao vrlo nezgodan utisak, ma da tamo nije nikakva tajna, da se Wilson iznenada naglo obogatio. Interesantno je, da je aeencija „Central Ncws‘ 4 poluzvanična ustanova.

Rusija poslije revolucije. Raspad ruske vojske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Basel, 2. novembra-. Havas javlja iz Petrograda! Časnici petrogradskog garnizona imaii su skupštinu, u kojoj je pretresana uloga i sadanji položaj časnika vojske. Poslije duge debate je donijeta rezolucija, u kojoj je izjavljeno, da u istini ne postoji više nikakva vojska ni autoritet vodja, tako da vojska ne može braniti zemlju. Mi smo mišljenja — veii se u rczoiuciji — da je došao trenutak, da se sve ovo poluzvanično izjavi, da se to upravo mora učiniti, kako se niko ne bi odavao iiuzijama I varao se. Javna sigurnost u Petrogradu. (Naročit! brzojav „Beogradskih Novlna") Ženeva, 2. novembra. Petrogradski list ,,B 1 r ž e v i j a Vjedomosti" javlja: Noću u srijedu prošle nedjelje bilo je u Petrogradu više od 400 razbojničkih kradja. Svakog dana svijet prijavljuje policiji mnoge kradje, koje se vrše u tramvajima

Najnovije brzojavne vijesti. Vladiua kriza u Španiji*. Kb. Madrid, 2. novembra. Maura je odbio nalog za obrazovanje kabineta. Kralj je ponovo pozvao Oarcin P r i e t a.

Poslije predstave vratio sam se u Ueograd j reko drvenog mosta dugačkog preko 3800 metara, remek-djelu austrijsks gradjevne tunjetnosti. sivorcnog u nevjerovatno kratkom vreineBu poslije drugog zauzeća Beograđa. Bila je neobično vedra topla zvjezdana noć. Jedan je reflektor po nebn bacao svoje dugačke prste, a stotine električv. : h ^iamičaka svjetlucale su na sve strane. Slika svečanog ćutanja! Kadali će doći doba, da će sve kulture svih rasuo tako pocijepanih evropskiii naroda zajeduički odjeknuti u harmoniji medjusobnog miroljubivog svjetskog mvtjecanja?

Borisav Stanković: Balkanski tipovi. Prošli daui. (Svršetak). Na kapiji ukaza se kako ulaz! fe ujer iclujajuči oko nogu nekog visokog ioveka, a iza njega videia se pogureaa scnka sa još jednim pratiocem. Najstariji majstorov sin gologlav izletc isfrred kuće, do stepenica. Posle ču se kako se saginje, ijubi vladiku u ruku. Zatim ispred stepenica ču se staračko kašljucanje, skupljanje brojauica, unantijo, da se što lakše penje. U knjui gologlav majstor pognuo se ka ulazu. ka vladici raširio ruke i uesvosno maše, kao da se žene, čeljad što vlše sklone, te da je širi, sloboduiji prolaz vfadici. UsJed padanja, motaaisanja niko ne ču vladičln pozdrav, ae vtd* ga, samo se oseti kako s majstorom udje u sobu, i blagtv

opet us •tnu turhfl DAdmAktliA i jashika dt što boije vladik«

kad je svršio vladika sa sedenjem, nainestio se, onda kao da svi odalimiše. Zatim nastade tih, pažljiv razgovor. Posle jedva jednom već poče i večera, nnošenje, postavljanje, služenje, ali nekako užuvbano tiho, s trepetoni da li je sve kao što treba. . Pa i ovanio, u kujni, medj njima, Jovanom, Sarajdarom, devojkama, nasla ista utajalost, kao zebnja. Jovarj, pošto sad majstorovi sinovi pred vladikom morali gologlavi da slitže, ncmajući šta da radi, stojao je i Čisto mu bilo neprijatno sve to, i viadtka, i dvorenje. Čekao kad će sve to ta zvanična večera da prođje i da se svrši, i da vladika kao uvek posle večere ode, jer ne ostaje nikad dugo, kao da sam zna kako zbog ujega ne inogu gosti da se vesele kao što treba. Ko zna koliko je Jovati stojao na vratlma od kujne priljubljen, odupirući se glavom o podvratak, tako da mu s jedne strane stajalo dvorište prošarano mlazevima svetlosti iz gostinske sobe a iza dvorišta, u mraku, varoš. iz Čijih nekih udaljenih krajeva, i ulica dopirala po koja pesma i svirka, a s druge strane otu ustajalost, ukočenost po kući zbog vladike, ma da je večera odavna blla svršena. već kafu unose, piiu... Ko zua koliko bi tako još siajao, da ga iz toga ne trže majka Stojanova. — Jovane, gde je moj Stojan? On se trže Iznenadjen, a ioš višc se iznenadi kad vide nju, njeno nekako uspiahlreno, preplašeno lice, kao da Stojan nije tu, n kaćt, već Bog zna w kakvoj pogiblji. — Tu Je! Jednako ćudeći joj ses odgovori Joi oa. A 1 ona kao da m bUa trgla, \ aama

iznenadila šta joj je to bilo da tako što pita, pa krijući to odgovori pribrano: — Treba mi da ga nešto pitam. U tom iz sobe izldje majstor. — Ode je tetka Zlata? poče da pita za majku Stojanovu. Ona čisto uplašeno ode od Jovana k njemu. — Evo me!... — 11ajde, zove te vlađika, reče joj majstor tiho. Ona preblede. — Ao, nemojte nie! kao braneći se, i, sama ne znajućl zbog čega, poče da se odupire. Majstor kao da to ne primeti, več se vrati i idući ispred nje, uvede je u sobu vladici. Jovan posle njena padanja na kolena, temenisanja, ceiivanja ruke vladicl, ču iz sobe vladičin glas. — Ti si majka Stojanova? A zatim njen, jedva čujan, gotovo ugušen, jednako preplašen odgovor: — la, deđo,.. Moj je sin ... Prvo Božji, pa raoj... Posle ču se: vladičina hvala o Stojanu, njegovu pevairju, glasu l naposietku želja da ga ona šilje njemu. đa ga on, sdm on, vladika. uči pevanju, Čitan.'u, i onda odobravanie i to ne njeno, već majstorovo. kao da je on njegov sin, i kao da Je to majstorova zasiuga Jto Stojau tako lepo peva u crkvi i čita apostola. — A samo, zapovedai, dedo. Neka dolazi. Uči ga ti. Svakog dana »eka dolazi kođ tebe. — A ne, — odgovarao je vtadika. Kego kad je samo vellki praznik, 1 veUka služba, te kad oa ima da šta peva. Zattm roaterino tmeaadjenje tte>. šakvbn odlikov*»j«rr, uplaše« takuck

lz sobe. Poče da ide po kujni, a Čisto | sva zablenuta. i Posle dodje odlazak vladičin. Is- \ praćaju ga čak do kapije, s fenjerima, majstor, mladji gosti i svi gologlavi. Zatim, posie njegova odlaska, opet trajanje neko vreme one utajalosti, ukočenosti, kao pribiranje, otresanje utisaka od vladičinc posete, dok se otkrave, oslobode. Počinje češće donošenje vina, nudjenje, i to na siiu, u’orzano, kao da bi se što pre naknadilo ono što je za vreme boravka vladičina iz uinerenosti, poštovanja, propušteno. PoČinje češće otvaran.ie vrata sobnih, Čak ostaju i otvorena. 2ene, devojke slobodnlje i češće ulaze i izlaze. Mladji, Jovan, Stojan, Sarajdar sa devojkama tamo u drugoj sobl sedaju. đa i oni, kao na posletku, večcraju. Oni bi većinom stojećkl, onako s nogu, da kao no prekinu jeduoni započeto. Jedva otkravljeno veselje tamo u sobi. Slušaju kako tamo več počinju glasni razgovori, dokazlvanje, dok bi, a uvek, ma gde bilo, prvi počeo Sarajdarov otac. Cula bi se odjednom. prekidajući sve, njegova psovka, 1 to masna, prosta, seljačka. Dokaz da se već zaboravio, ne stidi se žene, niti šure. starog Hadžije Riste. U tom bi odmah dolazila Iz sobe ovarao k mladjima Sarajđarova majka kao uvredjena, kao protestujući na taj prosti postupak. Sarajdar, sin, zaradovan zaiedno sa ostalima, ostavlja veceru i odmab utazi ocu. 1. kao da ublaži inateria prote$t na njegovu psovkn, odobravajući, smejući rnu se, pita gu u šaii: — Sta to» otac? Otac mu, držeći se za jednu od prekrštenih nogu, privlačeći je ječe k t, aV «, |qire)<itia aa ra t- ^ u fmi IzVlJJujC 5v ma JMuIl* S9Q8 ■ 51 '

i srećan što niu on odobrava, i stneje niu se što je takav seijak — kao uvek, ne može da izdrži, već on prvi počne, odgovara: — Eto tako! 1 srećan, crven, već raskopčan. kao u rnat, još jače se izvaijuje... Svi već onda počnu. Soba gostin ska napuni se. Upravo soba, hodnik i kujna, i ona druga maia soba, postanu kao jedno: svo osvetljeno, puno, toplo. a opet što je najdraže, što najv'še čoveka raspoložava, to je što čovek oseća kako je to sigurno, kućom, kapijoin ogradjeno, i zafvoreno. 1 već odmali tada, kao uvek, zovu Stojana. —• SLojanc, zovu te! Stojau nekako inlako, znajući unapred zašta ga zovu, poiafeo ulazi. Za njim i Jovan, Jovan, kao uvek, udje neprimctno. Staje do vrata, jeduo, da poslu.ša ako ito treba; da onako s vrata, s naj.iseg mesta, može da gleda sve, celu sobu, i sve njih. Da gleda širok pokrovac, jastuke, ali već izgužvune. i savijene, sofru ponu, prepunu sahana, jela, kostiju, čaSa, a oko sofre sve goste. U ćeln Hadži Rista, sanio od piča, zadovotjstvu, sada više sa zabačenim, uzdigautisn fesom, te mu se iz koTije više vidi četo sa njegovim sitmtn suvim licem. Otac Sarajdarov ouako zavaljon, u seijački obučen, raskouvićen. Fa s am majstor, obiijan, nastnejana lica, zavaijc-n, iaktom se odupire o jastukizasebe.LepiVasa, visok, pojn, jou, a sredi žeua i devojakav I sve to u širokoj sobi, sa širokisi prozorima, sn»skom tavanieom, i osvelJjeno. Samo Stojan odvojd^ na đntgom kraju pokrovea, sproću svih mo, a h «m#rans ua k»(eni M. Strči ntn at«v — gl—i icMff od ujegova ittpiijttsfc* 1Mb tte«.