Београдске новине

Br. 306. BEOGRAD, srijeda 7. novembra 1917.

I zIa z e:

dnevno u jutro, ponedjeljkom

poslije podne.

Pojedini brojevi: ■ Bnqra0u 1 u kra|«Tlma iiposludoutiB 01 ) o. 1 kr. 8*t* po cljsnt od. . . 6 "•">'» ; 0 HrvatokoJ-SUroniJi, Botnl - Horoogorlnl i DtlmsclJI po d|enl od]. . . . 10 noiorj Izvan nvng podruBJa po cljunl od. 12 nnlera

Mjesefina pretplata: u bsc^raau i u krajavlma zaposjadnutim tš l. I £«• >ti ?a bojaa I ot*pnu oolto U Beograđu sa dostavom u kuf.u 2*90 U Hrvatfkol-Slavonl|1, Bonnl - Hereegovlni » Oalmacijl ... 200 Uostallrakrajevima Austro-ugarvkamonarliljf 3U Inottranrtvu •

Otjlasl po cljenika

Ureitnlštvo: BEOGRAO. Vuk8 KaradJića ul. t>ro| 'O Teieton orol 83 Uorava I primanje pretplate Toplićln venac bro| 21 Teleton tirol 26

Godina 111.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 6. novembra. TaHjansko bofište: Udar saveznika, kofi je izvršen iz m'Mora Osoppo—Pinzano s 1 o m 1 o je talijanski otpor na cijelom frontu Tagliamenta. Anstrougarske i n.ieniačke boračke snage maršala nadvojvode Evgenija zadobile | su svnda. , kod Codroipo pred očima Njegova Veličanstva našeg cara i kra- j Ija desini obaiu rijeke i n a I a z e s e j u prodiranju prema zapadu. U predjeiu najgornjeg Tagiianienta izbacile su čete general-pukovnika banma Krobatina neprijatelja iz njegovih stjenovitih i planinskih položaja istočme Cadore. Naši novi uspiesi nijesu mogfi ostati bez odlučnog utjeca- j 9a na dolomitskom f r o n t u. j Od Kreuzberga do iza klanca RoIIe neprijatelj je primoran na povlačenje. Maršal barun Conrad otpočeejeisasvoje strane gonjenje neprijateI j a. Vis Col di Lana, člie je osvajanje u svoje vrijeme bacilo bilo cijehi Italiiu u pobjeduički zanos, i Monte Piano zauzeti su iuče, šta je tamošnje stanovnlštvo pozdravilo oduševlienim kiicanjem. I San Martino i Castrozza Priperti ponovo su osvojeni. Od mieseca maia 1915. neprijatelj | iie pnižao svoiu gramzijivu ruku na pustersku dolhni i na Bozen. srce Tirirta. Blagodareći neookoliebivoj iz- ; dfržfjflvosti naših hrabrih četa nije se neprijateljeva nada mogla nikad ostvarHL Uspjesi, koje je on u tom prostoru u borhama za dvije i po godine posti- ! ga*, mogu se koracima odmjeriti. Sad se i to njegovo djelo srušilo u roku od nokoSko dana. Istočno bojište i Arbaniia: Nema nikakvih novih dogadjaja. Načelnik gfavnne stožefa.

Ofenziva protiv Italije. Rusi.ia odgovorna za talijanski ooraz. (Naročiti brzojav ,3eograds!cii Novina“1 Bern, 6. novembra. Skoro sva irancuska štampa go- j voreći o ratnom položaju Italije b am a giavnu odgovornost na Rusljn. Korist ruske revolucije. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina") Bern, 6. novembra. ..Joiirnal d e s D e b a t s“ veli, ruska revolucija je donijela koristi samo Austr o-U g a r s k o j. Promjena sistema sporazumnih sila prema Rusiji je neizbježna. Samo kao primjer da napomenemo. da se iza- i sianiku sovjeta za konferenciju spo- I raznmnih sila, Skobeljevu. n e s m i j e | dozvoliti ni da stupi nai francusko zemljište. Mjesto šro se Rusiji šalie ratni materijal, koji tamo leži neupotrebljen, nko slnčajno ne padne nepriiajelju u rnke, sporazumne sile bi bolje uradile, da pod upravom Sjedinjenih Država pristupe privrednoj reorganiz.aciji Rusi.ie. Ratobornost američke vlade. Kb. Bern, 6. novembra. Francusta štampa Javlja: Vlađa SJedinjenih Držav r a ne podcjenjuje ozbiljnost položaja u Italiji i opasnost za 8ve sporazumne sile. Zvnnični krugovi pot|)uno ćute. Izjavljuje se da će se rat voditi do kraja, a tim se objašnjava, da nprlcos svih pobjeda, koje Njemačka Još može postići, Amerika ne će položiti ornžje, đok se god militarizam ne otkloni m svijeta. Painleve i LIoyd George u Italifi. (Naročiti brzojav „Beogradsldh Novina“J - Ženeva, 6. novembra. Sastanak Painlevea i LIoyda Georgea s kraljem Italije u njegovom glavnom stanu, kako se iz Rima javlja. daće povoda izmjeni uvjeravanja i odlučno će suzbiti sve težnje za zas e ba n m i r. Na ovo Painleve i Lloyd Oeorge nijesu htjeli ni mogli čekati sastanka pariske konferencije, koja je povodom talijanskih i ruskih prilika mnogo izgubila od svog značaja.

Prodiranje maršala Conrada Hotzendorffskog s tirolskog fronta. Tirolske pogranične oblasti osiobodjene. — Novi udar protiv Talijana pred očima Njegovog Vetičanstva.

Engleska naprezanja u Rusiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Karlsruhe, 6. novembra. ,,T r i b u n a“ javlja iz Londona: Engleska vlada preduzima u Petrogradu pogodne korake radi potpomagan.ia talijanske pomoćne akci.ie cijelokupnom ruskom vojskom. Pomoć sporazumnih. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Karlsruhe, 6. novembra. ,,S e c o 1 o“ javlja iz New-Yorka: Veliki dijelovi američke vojske č i n e p r i pr e m e, da se prebace na talijanski front. (Naročiti brzotav „Beogradskib Novina“) Zeneva, 6. novembra. Kako li a v a s sa talijanskog Ironta javlja, duž rijeke Tagliamenta traje topnička borba. Naša pojačanja počinju pristizati. Ali iie smijemo zatajiti, daće francuski i engleski kontingenti tek poslije đužeg vremena biti u onoj mjeri na raspoloženju, da niogu sa uspjehom ući u borbu. Oslabila otporna snaga Cadorne. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Ženeva, 6. novembra. Vojni kritičari su ponovo zabrinuti povodom naknadnih vijesti s lijevog krila Cadorne, čiji je o t p o r z a p osliednja dvadeset i četiri sa-

dubokom žalošću svakog prijatelja spo-razumnih sila, sačuvati Francuska i Engleska. Zagroženo snabdievanje talijanske vofske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Haag, 6. novembra. ,,D a i i y C h r o n i c 1 e“ javlja iz Zuricha: U svome povlačenju su Talijani uništiii 80.000 vreća brašna i 200.000 kg. drugih ž-jvotnih namirnica. Znatne količine. koje se brzo nijesu mogie odvući ili uništiti. pale su u nepriiateljske ruke. S toga se strahuje. da će vojska doći u vrlo kritičan položaj ako se što prije ne snabupe no\ im namirnicama. Uzruianost francuske štampe. Kb. Bem, 6. novenibra. Raspravljanja francuske štampe o talijansbom položajn bave se naročito linijom na Tagliamentu, i nijesu osobito siguma. Tako izvodi ,,Matin“: Da bi spasti Veneciju, ntoraju se Talijani svakojalco zadržati na Tagliamentu. „Petit Parisien“ izjavljuje, da je položaj izvanredno nezgodan i zahtjeva hladnokrvnost. Ovu ne smije sporazum izgubiti, pa ma povlačenje taJijansko uzelio i veće razmjere. Saveznici su iznenađjeni navalom, koja se moždn mogla predvidjeti, a možda i odbiti. Vojno-politički manevar središnjih vlasti mora biti osujećen, prije nego se bnde više proširio. Pisanie švedske štampe. Kb. Stockhohn. 6. novembra.

ta znatno popustio. Povlačenie talijansbe vojske s Balkana. (Naročiti brzojav ..Beogradskiti Novina") Ziirich. 6. notembra. Ratne dogadjaje tr Veneciji prati Grčka neobičnim interesovanjem. Misli se. d a ć e T a I i j a n i b i t i p r imorani. da povuku svoje čete iz Arbanije. Saveznici se već sad bave s time, da t a! i j a n s k e čete pojačaju šfo više izašiljanjem kontingenata i z Sarrailove vojske. I u Epiru ima još talijanskih odjelenja. na koje je talijanski glavni stožer bacio oko. da bi se i njima mogao koristiti. Ali će Sarrail moći dati pojačanja samo tako. ako bi mu se osigurala blagonaklona neutrinost ili pomoć Grčke. Medjutim postoje znaci, da su simpatije Grčke prema stvari sporazumnih sila u posliednie vrijeme mnogo opale. Glad nije ni ukoliko popustila, jer sporazumne sile vrlo traljavo snabdjevaju Grčku. Venizelos je pozvan u Rim samo zato. da objasni sadanju pouzdanost grčkog naroda, a naročito da odgovori na pitanje. da li bi grčki narod sađ mogao pokušati, da se izvuče išpod jarma sporazumnih sila, pa da prigrabi ponovn vladavinu u svoje ruke. Snaga niemačke vojske (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina") Bern. 6. novembra. Herve veli u ,,L a Victoir“: Njemačka bujica se sliva u venecijansku ravninu kao u avgustu 1914. prema Parisu. Ali kako je njemački glavni stožer mogao takvu i toliku napadnu snavu koncentrisati na lijevom krilu vojske na Soči. a da se to ne opazi? Zašto saveznici nijesu još prije dvije godine obrazovali onu sporazumnu manevarsku vojsku, koju je cio svijet očekivao? Bila bi zaslijepljenost poricati, da s r e d i š n j e v I a s t i u č etvrtoj godini rata raspolažu sa onom istom nadmoćnošću u vodjstvu, Ijudstvu i topovskom materijalu. kao i u poč e t k u r a t a. Francuska i Engleska kao spasioci? (Naročitl brzojav Jieogr»đsk!h Novlna") Bem. 6. novembra. Genera! L a c r o i x piše u ,,T e m p s“-u. a tako i svi drugi vojni kritičari, vrložučno o ruskom savezniku. koji ne vrši svoje dužnosti prema sporazumnim silama. Italija je žrtva zastoja operacija na ruskom bojištu. Od zle sudbine će Italiju, čiji sadanji položaj doista obuzima

Uprkos engleskom uljepšavanju. prema kome je i cijelokupno englesko topništvo spašeno na frontu Soče, ipak svi listovi su mičljonja, d a j e t a I ijanskiporaz toliko težaki s u d b o n o s a n, da smatraju đa je t aiijanski otporzasađ nemog u ć. tako isto kao što n e v j e r u j u. da će blagovremeno, moći s t ići pojačanja sporazumnih s i I a. „Dagens N y h e t e r“ misli: Poslije Soče đolazi sad Tagliamento kao žalosna uspomena u povij e s n i c i 11 a 1 i j e. Ko zna, n e ć e 1 i d o ć i j o š i k o j a d r u g a imena. ._Swenska Dagb!adet“ upozoruje na to, da ie Italija, mjesto stuba, postala teret za sporazumne sile. Sta se i koliko se može očekivati od američke pomoči, dokazuje okoInoAda je od 10 milijuna Ijudi u Americi. ou 21 do 30 godine starosti. naornžano iedva 182.000. SJEDNICA AUSTRIJSKOG CAREVINSKOG VFJECA. Kb. Beč, 6. novembra. Današnju sjednicu carevinskog vi.ieća otvorio je predsjednik ovint govonom: U posljednjoj sjednici visoke kuće imao sam priliku, da dam izraza nadi i želji, da bi se uspjesi naših hrabrih vojska i dal.ie razvili. (Živo odobravanje i pijeskanje). Ta se želja ispunila preko svakog očekivanja. (Živo odobravanje i pljeskanje). U zajednici s hrabrim savezničkim vojskama naše su vojske oslobodile Primorje i Korušku od neprijateljske najezde i duboko u neprijateljsku zemlju unijele naše ixibjedonosne zastave. (Burno odobravanje i pijeskanje). Po vijestima, koje su mi stigle, naše su vojske postigfe dalje uspjehe. Baš sad sam dobio ovu vijest: Po naredbi Preuzvišenosti načelnika glavnog stožera čast mi je izvijestiti Vaše Visokorodstvo. dasu saveznici svuda prešli preko Tagliamenta i da je nenrijatelj morao cio dolomitski front sve do preko klanca Rolla da isprazni. (Burno odobravanje i pljeskanje). Naše su ćete prodrle u Cortinu d‘ Ampezzo i u San Martino do u Castrazzu. Njegovo Veličanstvo car i kralj prisustvovao je prijelazu preko Tagliamenta kod Codroipoa. Za načelnika glavnog stožera: Barun pl. Wa 1 ds t a d t e n, generalmajor. Vaše povladjivanje dokazuje veliku radost, kojuimi svi osjećamo zbog novih uspjeha naših pobjedničkih vojska, što stoje pod neposrednom vrhovnom upravom Njegovog Veličanstva, vrhovnog ratnog gospodara. Ne samo da se možemo radovati zhog uspjeha oružja. nego se prije svega i zbog toga i

| možemo radovati, što su sada jači iz; gledi za mir (živahno povladjivanje i pljeskanje), da će nekadašnji saveznik, koji je sramnim vjerolomstvom duže od dvije godine našu južnu granicu držao u škripcu, po svoj prilici biti bri| san iz spiska naših protivnika, a mi da j ćemo se približiti tako živo iščekiva| nome miru. Molim za ovlašćenje, da j Njegovom Veličanstvu mogu brzojavi niin putem poslati naše čestitke. (Živahno dugotrajno odobravanje i pljeskanje).

UTJECAJ POBJEDA U ITALIJI NA AU8TRO-UG ARSKU VALUTU. Austro-ugarski uspjesi u Italiji nijesu ostali bez utjecaja na njelru valutu. Odmah po pohjedouosnom prodiranju u Italiju počeli su u Švajcarskoj, Holandiji i Skandinaviji življe da traže austix>-ugarske krune i njemačke marke, teje zbog toga austro-ugarska i njem ačka valuta znatno posko čila. HAOS U RUSIJL Nesuglasice u ruskoj privremenoj vladi. Kb. Petrograd. 6. novembra. Vecemji listovi javljaju: Članovi privrentene vlade ne odobravaju rad : ministra vojnog. naročito njegovo miš! Ijenje na polju spoljne politike, koje ; često razgolićava njegov internacionaI listički karakter. Tim- povodom izbile I su nesuglasice izmedju kabineta i generala Veršovskog. koji je najzad zbog I narušenog zdravlja tražio četrnaestodnevni dopust i odmah je sav svoj ! zvanični rad predao državnom podtajniku ministarstva vojnog, generalu ; Nanikovskom. Maksimaftte na djelu. Kb. Petrograd. 6. novembra. Radničko-vojnički- savjet u Petrogradu izabrao je prije kratkog vreme! na revolucijonarno-vojni odbor za stvaranje užih veza sa četama g!a\mog j grada. Danas je predsjednik radničkovojničkog savjeta, T r o j i c k i j, upu! tio poziv petrogradskom garnizonu. da I izvršuje samo one vojne naredbe. koje spomenuti odbor odobri i potpiše. Ujedno je odbor imenovao specijalnu komisiju i poslao je na sve važnije tačke glavnog grada i okolice. Večerrnji listovi vide u ovom radu radničkovojničkog savjeta prvi pokušaj maksimalista, da se dočepaju vlasti. Misli se, da je vlađa odlučila. da spriječi ovaj pokušaj. i da ga jedared za svagda onemogući.

BORBE NA ZAP.ADU. Prvi tismrćeni i zarobljeni Američani. Kb. Washington. 6. novembra. R e u t e r o v ured javlja: General P e r s c h i n g izvjjestio je, da su kod jednog njemačkog napada na zapadnom bojištu usmrćena 3 Američana: 5 je Američana ranjeno, a 12 zarohIjeno. POOŠTRENI PODMORNIĆK! RAT. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 6. novembra. Wolffov ured javlja: U gornjem dijelu Sjevemoga mora ponovo je jeđna ! njemačka podmomica potopila 5 pamih I brodova. Njih četiri izbačeni an iz prati- 1 lačke povorke, koja vodi izmeđju Nor- | veške i Engleske, a peti je bio naoružan i putovao je zasebno bez zažtite. Načelnik admiralskog stožera mornarice. NAJNOVIJE BRZOJ.AVNE VIJESTI. Američka pozajmica Rumunjskoj. Kb. Washington, 6. novembra. „Reuteri' javlja: Sjedinjene Države pozajmile su Rumuniji tri milijuna dolara.

Grad i okolica. ! U mjesto pomena svome pogmttlom sinu — za sirotinju. Oospodja Ljubica, udova Ilije H ad ž i-P o p o v i ć a, penzionera iz KraIjeva, priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda (100) jednu stotinu kruna u mjesto pomena o Mitrov-danu, svome poginulom >inu, artiljerijskom majoru M i o m i r u H ad ž i-P o p o v i ć n. ..Neddina ljubav“. Naša novela „Neddina ljubav od gdje Adele Milčinovićke završava m u današnjern broju. Ćasničko veče u c. i k. vojnom kinematografu. Večeras je u c. i k. vojnom kinematografu časničko veče. Koncertrira beogradska garnizonska glazba, koja će izvoditi same izabrane koinade. Prikazivaće se medju ostalim lijepim slikama i prekrasna igra u četiri čina „Pozdrav iz dubine“ (Gruss aus der Tiefe). Nove prodavnice životnih namimica u Beogradu. Da bi se gradjansko stanovništvo u Beogradu snabdjelo na što lakši i bolji način životnim namirnicama. opština grada Beograda odlučila je, da poTed svojih osam dosadanjih prodav, nica brašna i životnih namirnica. otvori još jedan veći broj prodavnica u Bpogradn za prodaiu svih životnih naI mirnica i brašna. Gvome poslu već se pristupilo za najkraće vrijeme svaki reon ti Beogradu imaće svoju prodavnicu žlvotnih namirnica i hrašna, te će se na taj način gradjanstvo na sasvim lak i brz način snabdievati uvijek svima potre! bama. Traži se radi priiema novčane uputnice. Dušan J a n k o v i ć, policijski činovnik, potrebno je da se odmah javi gošpodji Danici J o v a n o v i ć, sa stanom na Zelenom Vencu broj 14. radi prijema novčane uputnice. Zamjern meS'*’ttan ; h i bakamih rredrreta sa g' Ozdenim. Ovih dana izvršiće se izmjena svih mesinganih i bakamih predmeta, ka.c> i j svib dijelova na prozorima i vratima. s* | gvozdenim. Ovim se stavlja do znanja gradjanstvu, da u tom slučaju ne smije niko stavljati nikakve preprijeke, niti pak smije zatajiti kakav metal. U protivnom slufiaju biće svako iioe krivičuo kažnjeno sa 6 mjoseci zatvor* i ili 2000 kruna novčane kazne.

Razne vijesti. Najbliža je instancija — narod! U Rusiji je sada sve staro uništeno ali dok se novo ustali, proči će prilično vremena. Na dne\~notn je redu prolazno doba, koje karakteriše ova studska ra sprava: U gradjanskom odjelenju sreskng suda u Samari tuži jedna žena. Po L za ključku rasprave odluči sud, da preeudu objavi tek sutradan. „Šta vam pada nauml Zašto sutra ’“ odgovora tuženi Romanov, fabrički rađ nik. Snd popusti i izjavljuje, da će se presuda izreći poslije jedtiog sata, i po vlači se zbog savjetovanja. Za jedan sat kasnije presuda se ođista objavila i to da se plati mjesečni iznos od 25 rubalja Optuženik se uzruja, jumu k stolu. gdje su sjeđili članovi suda, te udari štapom po stolu. „Kakvo je to suđjenje? Ta to je sa mo saruovolja. Ja sud ne priznajem". ,,Vi možete apelovati na viši sud“. ,,Ne tiče me se viši suđ. Ja ću se obrafiti na narodnu vlast. Gdje su akta?“ Predsjeđnik pokaza nikom „Ovdje leže akta po vašoj stvari“. ,,Je li to sve?“ ,.Da, sve“. „Lijepo, ja ću akta uzeti sobom". I sasvim mimo uze Romanov „svoja“ akta i ode. U odhoru narodne vlasti rekoše radniku, da nema pravo i upu tiše gaaa zakonski put žalbe zbog sud ske odluke. Romanov nije bio time zadovoljan, nego bijesan izjavi, da će pod nijeti svoju tužbu narodu, zatim ode no kuda^ Šta se desilo sa aktirna, ne zna se. Sud se obratio na gradsku vojnu ▼last, da akta iznadje.