Београдске новине

Izlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podneJ

Pojedinl brojevl: ■ iMfntfi I ■ kr*|wtai* nposJ«4o«tt» «■ o. I kr. lota po etj.nl S Intart 0 HrvttakoJ-SloronlJI, Botn!-Horoo|«*lnl I DolmoolJI po cIJmI oO). ..... 10 kotaro taTM on| ptdrufijo po eljonl •■,. . .12 Itatari

MJeseSna pretplatal 0 ■•Ofrada I ■ krojorrfma upoijoOmrttn tš o. I t<- Ma u bojna I «tapnn p«ito. . U BnosraOa o« doitorom • kuCu .... U HrvatskoJ-SlovoolJI, Boinl-Hnrtoiootal 1 DolmadJI ... a-SO U ootollm kraJOTlmo Aooirt-ugoroko monorMJ* 3U Inoatranolru ........... 4'SO

Oglssl po cllanlku.

UrsdnlStvo: BEOORAO, Vuka KaradJlia ul. bro) 10. Telefon broj 63. Uprtva I prlmanje pretplifs Topllčln vento broj 21. Telefon broj 23. Prlmanje oglasa Knere Mlbejla ul. broj 38. Telefon br. 243

Br. 310.

BEOORAD, nedjelja 11. novembra 1917.

Godina III.

Pobjedonosni pohod u sjevernoj Italjji ODLIKOVANJA AUSTRO-UGARSKIH VOJSKOVODJA. — PRED PAD VENECIJE — ZAUZEĆE ASIAGA. STRAH OD IDIJĆIH DANA. — GDJE JE POMOC SAVF.ZNIKA?

Zadocnjela konferencija. Sve do nekolilco dana prije no §to su vojske središnjih vlasti probile talijanski front, predstojeda pariska konferencija sačinja/vaia je najglavnljl prcdmet razgovora izmedju pojedinlh državnika u sporazumnom taboru. Ljudi kao što su lord Robcrt Cecil i Bonar La\v jiijesu mogii dosta hvaliti značaj toga sporazumnoga sastanka, za koji sii se sa sviju strana vczivale najradosnije nade. Na ime kao prcdmet pregovora nijesu bili predvidjcni ratni ciIjevi, već nešto mnogo važnije: iznalaženje najboijeg načina za energično daije vodienje rata. Kao Što toliko puta do sada, odgovorni sporazumni državnici iznijeli su bajku o jedinstvenom frontu i unaprijed sti se radovall novojn siedstvu, koje bi vcć jednoin učiitiio kraj stralioti podmorničkog rata. Ako je vjerovati iistu „Corriere deila 'Ticiito" biia je predvidjena opšta i silna ofenziva na talijanskom frontu kao najvažnija tačka na programu konferencije, Viasnicima, kojitna je povjerena suđbina sporazumnih država zadavaio jc izvjesnu brigu jcdino sumnjivo 'držanje Rusije. Vcd u ono vrijeme ukazivali su tnnogi znaci na to, da se sa rredstavnicima revolncijonarne bivše imperije neće moći tako.lako izaći na lcraj. U samom Petrogradu u stvarl još nikako nisu biii načisto sa pitanjem, koga da pošalju kao svoga predstavnika-na parisku konferenciju, 1 to iz razloga, što su narod i revolucijonarna ideniokracija izrično tražili konfcrenciju o ratnim ciljevima, a nikako konferenciju radi iznalaženja načina za energično vodjenje rata. No priredjlvači sastanka ipak su se nadali, da će savlađati te teškoće. Ta već im je toliko puta bilo pošlo za rukorn, da potčiue svojoj volji osakaćenog istočnog điva. I u ovom siučaju svakako ne bi ostala bez uspjeha prazna obećanja i isticanje neistine, kako se saveznlci bore za narodnu siobodu u opšte, a napose za dobro i sreću Rusije. Do duše, sve je ispalo sasvim đrugojače. Pobjedonosni pohod sredlšnjih vlastl sa Soče do na Llvenzu nije izuenadio samo Italiju već i cio sporazum. Nesreća je nastupiia kao grom lz .vedra neba. Titne se od jednom sruš:io sve, šta su gospoda tt Parisu i Londonu bila izmislila. Za tili čas progutala ie pomrčina zelenl sto, za kojim su saveznici već toliko puta biii pobijedili, pred neurnoijivom stvarnošću. A toliko su se već radovali, lcalco će saveznicima i neutraicima opet dati sjajan pi-imjer svete sloge i nepokolebljive volje za pobjedom. Umjesto svega toga zavladala je opšta zabutta medju aporazumnim državnicima, koja se zabuna tt prvi maJt ogledala u putovanjinta za Ritn, u ciiju umirivanja i čitavom pijusku lijepih obećanja. Niko nije više ni govori.o o pariskoj konferericlji. a nigdje nije bilo više ni traga o opštoj ofeuzivi, lcoju je sporazum tobož prlipretnao na Soči. Pobjedonosne vojske središnjih vlasti svttda su nailazile na s\ r e same Talijane, nigdje nije bilo Engieza i!i Francuza ni za lijek. Na taj «ačin opet je postao očevidan ,,bluff“, Što su ga saveznici spremali u Paristt. Ovaj se ,,bluff“ još jasnije ogleđa u činjenic’, što je prošlo ovo nekoliko sedtnica, u tolcu kojib je Italija na sav glas molila za pomoć, sporazutn na sav glas obećavao pomoć, dakle u času najveće nevolje i opasnost! za Italiju. na Jedvlte jade stiglo tri dlvizije kolonijalnih francuskih četa u Bresciu, dakle jedva petina od broja, što ga je Cadorna izgubio satno u zarobljenicima. Zar se čovjeku prl pomlsll na to ne nameće satno od sebe pitanje, kako bi se i koJim sredstvima ostvarila namjeravana opšta ofenziva na Sočl, kojoj je pariska kcnferencija tobož trebala položltl temelj, a nije II ta činjenica u opšte karakterističan znak za vrljednost sporazumnih konferencija u opšte, No pored svega toga još su i najnoviji dogadjaji u Rusijl učinlll iluzornlm sastanak sporazuinnih državnika tt Parisu. Naime nemože bltl nJkakve sumnjo o tome, da će ,,boljševiki“, kojl su danas gospodari zemlje saino uz izvjesne uslove pristatJ čak I na konferenclju o ratnim ciljevima I onda. ako bl konferencija unaprijed izrično bila ograničena na taj program. „Boljševiki“ stekl 1 su do sada I suviše žalosnili iskustava sa svojim saveznicima, a put, kojt bl preko Parisa vodlo ka miru izgledaće im na svaki načln I suvlše zaobilazan. Na taj načln sporazum je ovih dana pretrpio dvostruk poraz: prvi u gomjoj Italijl, a zathn odmah i drugl, čijl je svjedok osujeće«a pariska konferenclja.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 10. novembra. TaJJjansko bolište: Tok vellkih borbl ti Veneciji vodl saveznlke sve dttb1 j e tj lt e p r I j a t e 1J s k u z e tn I j n. J a k e a ti s t r om g a r s k e I u | eniačke boračke stiage nalaze scnadonjoj Piavl, Neprijateljske su zalaznice odbač 0 II c. Poslije desetodnevnlb tešklh planinsklh borbl, koje su otpočele sa osvajanjem M o ti t e P er a 11 a i dospjele do svoga vrhunca zauzečem utvrdjenja, koja su vladala g o r n j o m d o 1 i n o m r i j e k e P i av c, jučc je car. I krall. 94. pješačlca dlvlzija lizela VigoiPleve dl Cad o r e. Divizija je. člja je boračka snaga i uporna Izdržljlvost savladala najveće teškoće, privela ukupno 10.000 z a r o b 1 j e n i lc a, 94 t o p a, nebrojene ntašinske puške s bacalaina miua. U doliai Cordevole posjednut jeA g o r d o. Slom starog talijanskog fronta prošlrio se l na sugans k u d o 11 n u i na istočnl dlo ,.S e d a m o p š 11 n a“. Čete maršala C o n r a d a prodiru istočno od Borgo prema granicl 1 zauzele su u ogorčeniin borbama grad A s i a g o. Na rusko-rumunjskom frontu i u Arbaniji je stanje nepromijenjeno. Načelnik glavnag stožera.

Austro-ugarski jutarnji izvještaj. Kb. Beč, 10. novembra. Javljaju iz glavnog stana: N e p r ijatelj je u prljedjelu Cadore s 1 o m 1 j e n. N j e g o v o p o v 1 a č en j e p r e 1 a- z i n a s u g a n s k u d o1 i n u. Austro-ugarski podnevni izvještaj. Kb. Beč. 10. novembra. Javljaju iz glavnog stana: Kako u venecijanskoj ravnici, tako i u istoimenim Alpima postigle su austro-ugarslce i njemačke čete z n a t n e u s p j eh e. Saveznici stoje već na đon j o J P i a v i, d a k 1 e J e d v a 30 km udaljeni od Venectje. Na oba puta, kojl koncentrično vode prema B e 1 i u n 1 stigli su s Jedne strane do A g o r d o, a s druge strane do P i a v e d i C a d o r e. All 1 na visu ,,S e d a m o p š t i n a“, oko kojega traje borba već od juna 1910., itnaju austro-ugarslco čete da zaibilježe veliki uspjeh, j e r s u j u r i š e m z a u z e 1 e 'g r a d A s i a g o. Njemački izvještaj s talijanskog bojišta. Kb. Berlin, 10. novetnbra. Aiistro-ugarske trupe prodrle su u doliui V a 1 S u g a n a I u gornjoj dolinl i Ueke P1 a v e. Poslljo ogorčenlh ullčnlh borbl zauzet je A s I a g o. Potučene su talijanske zaštitnlce. koje su na planinsklm Ivlcama I u dolinl kod rljeke zapadno od LI v e n z e ponovo prlmite borbu. Saveznlčke vojske stlgle su do rijeke Plave od Susegane pa naniže sve do mora. Prvi zapovjedtilk glavnog stana? pl. Ludendorff. Njihova Vellčanstva na bojlštu. Kb. Trst, TO; novomKr*. Njihova Volioanstva car i kralj ICarlo i carfca i kraljica Zita odvezli stt se clanaa automobilom u V i 11 a m a r e, a odande motomim čomcem u G r a d o, PrililvOin prolaženja kroz lagUme kod Grada, razgledao je viarlarski par baterijo na Sdobbi, koje Taiijani višo nijesu blli sligli da uklone. U Gradu Cekala je jedna toTpedujača vlađarski par, lcoja je vratila Njihova Veličanstva u Trst, odakle su se vratila u glavrvi stan. Odlikovanje austro-ugarsklh vojskovodla. Kb. Beč. 10. novembra. ,,W J e n e r Zeitung* 4 javlja: NJegovo Veličanstvo blagoizvoljelo je premilostivo izdati slijedeća Previšnja ručna pisma: Dragi gospođlne rodjaće. maršale nadvojvodo Evgenlje!

Za uvod. i proVadjanje ofenzive protlv Itaiije Vi ste zadobili naročlte zasluge, VaŠu oprobanu vještinu za vodstvo opet ste sjajno dolcazali. U zahvalnom priznanju za VaŠa djclovanje dajein Vam b r 11 j a n t e za v o j n i lc r s t z a z a s 1 u g e I. s t e p e n a sa ratnom dekoracijom i niačevima. Glavni stan, 5. novembi'a 1917. Karlo s. r. Dragi gcneralpukovniče barune pl. K r o b a t i n! Na najnesebičniji način Vi ste, dragi generalpulcovniče, barune pl. Krobatine, od poČetka ofenzive dali sve stiage, kojc ste mogli odvojitl od Vašeg vojnog fror.ta, i dali ste na raspoloženje napadačkom frontu. Pošto je ova provedcna sa putiim uspjehom, Yi ste i sami dijelom prešli u ofenzivu, te ste svoje četc. na koje sle prenijelj Vaš svjež i okretan duh. vodiil sa uspjehom r.a neprijateljslco zcmijištc, r a1co ste irnali da savladate velilce poteškoće. Priznavajući zahvalno Vaše naročjte zasluge, imenujem Vas maršalom. Olavni stan, 5. novembra 1917. K a r 1 o, s. r. Dragl generalpukovniče, barune pl. Borojeviću! Takodjer kod ofcnzive Vi ste, drag! generalpukovniče pl. Borojeviću, pokazall svoju sigurnu vještimi za vodstvo, oprobanu u 11 sočanslcili bitalca. Zahvalno cijcnečl Vaše naročite zasluge izjavijujem Vam ponovo Moje naročite pohvalno priztianje. Glavni štan, 5. ltovembra 1917. K a r 1 o, s. r. Odlikovanje fcugarskih prinčeva. Kb. Ti’sf, 10. novoinbj a:, Car i kralj [Carlo danas je lično predao lnigarskom piijestoionasljedmkii Boristi i princiV C'irilri red že’jczne knrne 3. stepena sa rainlm odličjsin. Sporazuni čelfia još jedan udarac. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna") Basel, 10. novembra. U „BaselerNaclirichten“-it pišd' povodom Talijanskih poraza švajcarski ptikovniB Egli: Italija se ruši pod udarcima' ausjtro-ugarskili vojski. Ona je pogodjena ti srce. Ali jedu a k o s e t r e s e i c i j e 1 i sporazum. Njega čeka u skorom v r e ni e n it j o š j e d a n o d 1 u č n i udarac. Zato će sporazuin ljuto požaliti, što je pricosno odbio mirovni papin prijedlog. Nagovještai lippnštanja talijanske Plave-Hnije. (NaroCitl brzoiav „BeoKradsklh Novina“) Ženeva, 10. ivovembra. „Agence Havas" velt tt svonre fzvještaju: Pošto su austro ugarske i njemack© čete na nekoliko tačak'a preš'e Tagiiamento, talijanska vojska bila je priPVorana, đa se s korVi.ških alpi do' oniii kocl Cadoro, Pa granici Trentina, povUčena novl front, đa bi izljegla đa budo ođsječena i tla b'i .spriječila opkoljavanjo iijeVog krila- Talijanska vojna nprava biče svakako primorana, da vojsktt reorganiše na jednom frontu, ko; i j<5 m n o g o s igu r ;n i j i o d p o 1 o ž ajana Piave. Zastupnici saVeznih vlada, koji se sad bave U' Italiji, pouzdanoi će preduzefi mjere, koje odgovaraju novom položajit. Polclič Viktora Emanuela liarodu, (NarOčtiJ brzojav „Beogradskih Novina") Zuricb, 10. novembra'. U falijanslđm igradovima i seoskbn opštinama razđfljo se narodu kra’jev poklič. Toklič, koji nosi i polpis ministara, poziva so na „nppokoljobivi patrioU ski osjećaj", na ,,poliličku uvidjavuost" i na „uacijonabm jačinn" talijanštog naroda i zahtjeva jednodušnu, odlučhn voIjir naroda radi o<lbrane zagrožene ofndžbiue. Sve stranačke raspre moraju se zaboraviti i sva snaga naroda rrlora se baciti protiv neprijatelja, Tcomo je u očajnom Uasrbju pollo za nncom, da stupl na sveto zemTjišle ItaTije. Svaki, bio radnik, seljak, zanatlija ili induslrijalac triora sad baciti na stranu sve svoje vlastite jnterese i 3vakU riječ, svako djeio prilagoditi zahtjevima otadžbine, Došao je trenutak, d a s© zaštiti veličina i sloboda Italije. Malodušnosti i pogruženosti, fcoje su t renutno mogle nastupiti, ne smije se dati maha. Samo snažna odlučnost i potpuna svjesnost, da se borba vodi za najveće dobro svijeta, u stanju su da neprijateljsku vojsku pi'ogna s lla otndžbine. Poklič se završuje, đa ja odlučau čas blizu, da se smije pokloniti potpuno povjerenje mjerama talijanske vojno uuprave. Pomoću saveznika će Vojnički položaj dobiti Usldoro ptmonadožni ob'rt, ’

Gcncral Petaia glavni zapovjednik talijansko-francnskog jedinstvenog fronta. (Naročitl brzojav „Beogrr'dslcib Novlna") Lugano, 10. novembra. Iz izvještaja zapadno-švajcarskih' listova vidi se, da je Cadnrna zabla.godario, ali da mu ostavka nije još uvažena. Mcdjutim je istina. da je general Pe talu već imenovan za glavnog zapovjednika sadanjeg francusko-talijanskog jcdinstvenog fronta. Strab od idućih dana. (Naročiti brzojav „Beograđsklh Novlna") Kopenhagen, 10. novembra. .,P o 1 i t i lc e n“ javlja iz Londona: O ratnom položaju veli ,.Times“, da bi fcila velika pogrješka kad bl se r a č lt n a 1 o s b r z i m preokret o in u t a 1 i j a n s k o m p o 1 o ž a j u. Tek će idući dani liiti kritični, jer ćc oni telc pokazati pravu prostranost austro-njemačkih uspjeha. Grozničava sprcnianja Itaiije. Kb. Lugano, 10. novembra. ; Talijani privlače na vojnu službu fz ncmralnog inostranstva sve svoje pGdanilce. lcoje mogu upotrijebiti i dobiti, i otvaraju. za njili svoju inače zatvorenu granicu. Krajnjim požurivanjcrn vrši se regrutovanje već liregledanib nesposobnjaka iz godišta 1874. do 1S99,, lcoje se do sada neprestano odgađjalo obzirom na narodno raspoloženje i elconomske potrebe. S privatne strane se ponovo čuje, da će sutra zasijedati talijanslci parlamenat, da b! se mogle čuti izjave novog kabineta uz dodatak, da Giolitti dolazl da sudje!uje na sjednicama komore. Fraiicuska pomoć. (Naročitt brzojav „Beogradsldh Novlna“) Zbricii. 10. novembra. ,,Z ii r i c h e r Tagesanzeigc r“ saznaje, da se francuske boračke snage, koje hitaju Talijanima u pomoć, u suviše velikoj pozadini prikupljaju. —• Boračka gotovost francuskih četa 1zvodi se u Brescijl, 200 km daleko od Tagliamenta. Fraiicuska štampa o tehničkim teškoćama ukazivanja ponioći. Kb. Bern. 10. novembra. Talijanslce nade u brzu francuricocnglesicu pomoć jako su opalč povodorn čianka, koji su svakako po zahtjevu ministarstva vojnog Izašli u ,,Temps“-u i „Journal des D cb a t s“-u, u kojitna se ističu velike t e li n i č k e t e š lc o ć e, lcoje spriječavaju pripremanje pojačanja. „Journal dcs Debats“ veli: Ono, što je javno mnijenje do sad očekivalo od jedinstvenog fronta, pokazalo se da se n e m o ž e o s t v a r i t i. Generalisim. lcakav je H i n d e n b u r g, s p orazunine si 1 o ue mogu pronać i, a več i zbog nacijonalnih različnosti i rdjavih veza izmedju bojišta je nenioguć. Na žalost mora se u četvrtoj ratnoj godini utvrditi. da su kalco na istolcu talco i na jugu Evrope činjene pogrješke za pogrješkom. Na Francusku ne pada odgovornost, što napreže sve svoje snage na vlastitom frontu za svoju svetu stvar i dužnost, jer bi katastrofa u Champagni bila predigra za njemaoki mir. Danas, pošto su iznevjeriiai slcoro svp otpočeta preduzeća otpočeta van zapadnog fronta. ponovo se nalazi glavna težina na zemljišnoj oblasti iztnedju sjevernog mora i Jadrana, čiji je glavni selctor francusko-flandrijski front. S toga Francuska i Engleska ne smibi izgubiti iz vida svoj najglavnij! zadatak na zapadu i morajti svoje d j e I a t n e s i m p a t i j e p r e m a 11 a 1 i j i o g r an i č i t i n a m j e r u, k o j e o k o 1 ti os t i z a h t j e v a j u. Jedinstvenl zapadnl front. Kb. Lugano, 10. novembra. Prema vijestitua, koje su stlgie zaobiiaziiim putem, izjavljuju talijanski listovl, da je jedinstvenost zapadnog fronta sada postaia činjenica i da jo invazlji sredlšnjih vlasti u Italiju stavljena uesavladljlva preprijeka. Time će talijanski narod biti više ohrabren za podnašanje pretrpljene nesreće. Talljanski vojni kritlčari mlsle. da se talfjanski otpor na Plave, pruža uzduž donjeg toka rijeke do Feltre, a zatlm da mora imatl osionca na staru liniju. Varoš Beiiuno mora se evakulsati, da bi se mogla jače izdržati invazija od Feltre do mora.

Belluno napušten. — Američke čete U talijanslcoj etapl. (NaroCiti brzojav „BeograđskJh Novina“) Zitrich, 10. novomb'r'a". S talijanske granjce se javija: Vat većini crkvi u Veneciji viju se već nf-ko< iiko mjeseci zastave Crvenog Krsta i rf njirna su srnještcme boinice. Po jednoj pariskoj vijesli Reliuno yf napušten. , Ženevski Jistovi jivljaju, dn su po< sljednjih đana prošie sedmice oti š ! i taiijanski vojnički transport« if Soluna. Francuski general Pau prispjeo je u poneđjcljak u Miiauo. „Ćorriere della Sera“ od p<snedjeljka je javio, tđla iza ledja talijanske vojslce američke čete vrše već ctapnu šltržbu. Vojnička i politička ovisuost Italije. Kb. Lugano, 10. novembra. Tekst primljene vijesti „Agenzis Stefani“ može se i tako tumačiti, da ja medjusaveiznički politički savjet, stvoren u Rapallu, koji ne treba da btide samo vojni središnji odbor, određjen za cijeii zapadni front, da'kle đa ne samo u vojnom, nego i u poiitičkom pc*gledu nije nzet obzir na Rusiju, i da su ti ovoj prilici zapadne siie Italiju sputale ne samo vojnički nego i politički, 1 Prvi talijanski zaroblienici u Njemačkoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Kdln, 10. novembra. ,.K d 1 n i s c h e Z e i t un g“ javijaf U Aschaffenburški kolodvor ušla su 6. novembra 4 zasebna voza s po 2000 talijanskilt zarobljenilca. Talijani su bili neobično veseli, mnogi su govorili niemački, jer su ranije biii zaposlem tl Njemačlcoj. Grdili su talijansku vladu i produžili su put pjevajući svoje narođne pjesme.

Pooštreni podmornicki rat Potapf.ianja u sredrtzemuom inoru. Kb. Beriin. 10. nbrembra. ,,W ol ff ov ured“ jivlja: U toicct euergično izvedenih krslaienja našib podinornica u Sredoze'nnom moru opet je Uuišt.en veliki broj »porazumnib brodova u ulćupnoj zapremini od 28.000 tona. U blizini jedne špauske obale napaclnui je noću Iransporf, sasiavljen ođ nekoiiko brodova l najvećun je đijeiooi unišlen. Dva nalo\ r areiia pania broda potop’jena su za pet minuti, a kreći je pola sata docnije uništen tOpovslcim metcima saj jodne podmornice. U noćriom prepacbt paljbom, koji je onemogueavao svaku odbranu, sa.vlaclan je naoružani engleski parni brod „Perrona" (4591 tona) Medju ostalim poiopljcnim brodovima naiazio se novosagradjeni brod „Wat Clover" (5000 tona), koji je obavljao s\oje prvo pntovanje sa tovarom odi 8000 Ciona ugija. Za poslignuti uspjob: zasluga pripada velilum dijeloin pomor« skom podkapelanu 'Moratbu. - Načelnik admiralskog stožera mornarico.

Put njemačkih novinara na Istok. Banket u čast gostiju u Carigradu. Kb. Carigrad, 10. novembia. Tur.sko novinarsko udruženje priredilo je u čast njemačkib novinara, koji sacla ovdje Itorave veliku večeru. Tcu-ski miuistar spoljnih poslova naglasio je na toj večeri u jednoj zdravici srdačnost savozničkih odnosa sa Njemačkom, Njemačlci poslanik grof Bornstorff napio ja zdravic.u sultanu. Predsjednik turekog novinarskog udruženja Mabmud Sadig bej iznio je u svojoj zdravici kullurne težnjo turslcoga naroda. U ime njemačkih novinara govoiio je Dressemann, Član u< redništva „Kolnische Volkszeitung", koji je nazclravio torskom nOvinarskOnr udntženju, Novinari u MaćcdoniJI. Kb. Sofija, 10. novembra. Njemački novlnarl, kojl su otputo« vali za Skoplje, razgledall su više maćedonskih gradova, medju ovima Veles, Štlp, Radovište i Strumicu. Onl si( svuda srđačno dočekaiiii. Posjcta u bugarskoiu glavuom stanu. Kb. ćustendil. 10. novembra. Njemački novinarl prlspjeli su juČei kod glavnog stožera 2. bugarske vojske. General Todorov pozdravlo Ih’ je Jeduiin govorom. Gosti su razgledall starostavnl riljskl manastir. Odatle su otputovali u glavnl stan, gdje im je u odstistvu generalisima Z e k o v a na* Čelnik glavnog stožera general Luk o v priredlo srdačan prtiem. ZekovK j® cdasian pozdravni brzojav.