Београдске новине

Broj 316.

BEOGRADSKE NOVINE

Sufiota

17. novembra 1917.

Strana 0.

II. »HOUI KONCERAT C. i K. GARNIZONE GLAZBE POD LICNIM VODSTVOM Kapelmajstora Piro i sadejstvom istaknutih snaga veštačkih U KORIST FONDA ZA UDOVE1 SIROGAD, Ponedjeljak 19. o. m. Sala pozorlšna, Terazije 25. SUF^ET će biti od strane c. i k. oficirske menage I MGGIS Pristup je dozvoljen i gradjanstvu i karte važe kao propusnica (Passierschein).

kupatilo poneđjeljkom i četvrtkom (ako u te đanc ne pada kakav praznlk) od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne. — Ćasnicima I njima ravnim Cinovnlclma stoje na volju da se služe parnim kupatilom i u dane cdredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom I čctvrtkom). Biagajna se zatvara radnlm danima u 12 l / 2 satl, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u podne. Rimokatolička služba Božija. U nedjelju 18. novembra držače se: I. U Dvoru: U pola 8 satl u jutro sv. misa za vojnike i česka 1 njemačka propovijed. U 9 sati s v e č a n a zahvalna služba Božija za sretno spasenje Njegovog Veličanstva i z ž i vo t n e op as n o s t i. II. U župnoj crkvi: U 8 salt u jntro sv. misa. U 10 sati prije podne srpsko-Iirvatska propovijed i pjevana sv. misa. U 4 sata po podne veeeimja. U poslene dane prva sv. misa počima u pol 7, a dniga u pol 8 u jutro. Evangeličko bogosluženje. U evangeličkoj crkvi, Vuka Karadžića ul. br. 9, održaće se u nedjelju 18. jiovembra bogosluženje, i to u 9 sali prije podne na magjarskom a u 10 sati na njemač.kom jeziku. Inspekcioni put Njegove Preuzvišenosti guvernera. Njegova Preuzvišenosl glavni vojni guverner baran Rkemen oiputovao je n četvrlak sa načelnikom glavmog stožera pukovnikom Hugom ICerchnawe n Kruševac, da juče i danas inspicira, po kruševačkom okrrfgu. Istorijski kalendar. Na današnji dan. 17. novembra 1539. god. umro je znameniti hrvatski biskup i kancelar Stjepan B r o d a r i č. — 17. novembra 1624. uniro je u O o r] i c a m a (Odrlitzu) u Šleskoj filozoi Jakob BShme. Po svome pravcu bio je prvenstveno teozof i misričar. 17. nov. 1770. god. rodjeai je u J e v e r u njemački istoričar Fr. Chr. Schloss e r. Najčuvenija su mu djda ,,I s t or i j a X V 111. v i j e k a“ i ,,S v j e ts k a i s t o r i j a“. Bio je dugo vremena profesor na heldelberškom unlverziietu. Umro je 1861. god. — 17. nov. 1796. god. okončana je u toku austrijskc-francuskog ratovanja u 11 aliji (1796/97. god.) krvava dvodnevna bitka kod A r c o 1 e - a. Austrijancima je zapovijedao general A1 v i n c z y, a Francuzima general i docnlji car Napoleon B o n a p a r t e. Bitka Je odlučena u korist Bonapartinu zauzećem arcolskog mosta od strane Francuza. U odsudnom momentu dohvatio jo Bonaparte zatstavu i poveo je svoje čete na juriš na most. Ovaj čas prikazuje čuvena slika „Bonaparte na arcolskom mostu“. U ovoj su sc bitci s austrijske strane naročito odlikovah h r v a t s k i p u k o v i. — 17. novembra 1881. utnro je u Zagrebu srpski književnik, publicista i novinar dr. Danilo M e d a k o v i ć, koji je izđavao prvi list Vukovim pravopisom. Rodjen 29. decembra 1819. gođ. u Zrmanji u Lici (bliztt dahnatlnske granice), svršio je osnovnu školu u rođtiom kraju, a g:imnaziju u Zađru. 1837. god. predje u S r b i j u, gdje je bio činovnik državnog savjeta, a poslije neko vrijeme ministarstva finansija. Po padu knjaza Miloša odc Medaković sa njim u inostranstvo kao njegov lični sekretar, a 1845. g. ode sa knjaževom dozvolom u Berlin, aa stud'ira filozofiju. Svršivši d o k t o r a t kupi 1848. god. u Novom Sadu štampariju i počne u Karlovclma izdavati list ,,N a p r e d a k“, docnije ,,J u ž n u P č e 1 u“. a najzad 1852. gođ. ,,S r p s k i D n e v n i k“ u Novom Sadu. Kada se 1859. god. knjaz Miloš vratlo u Srbiju, Medaković proda štampariju i preseli se u Srbiju, odakle se vratio 1862. god. u Novi Sad, gdje je 1863. gođ. ponovo jx)krenuo ,,N a p r e d ak“. koji je docnije predaa u druge ruke, da bi se povukao kao privatan čovjek

u Z a g r e b, gdje je na današnji dan 1881. god. umro. Medaković je znaincnit [ sa s-cje popula r no p sane „Istorije srpskog naroda“ (četiri knjige, 1851.—1852. god.) i kao izdavač mnogih djela uglednih književnika i naučnika, kao Gj. Daničića, Božkiara Petrauovića, Jovana Boš’kovića itd. Veliku popularnost u najširim masaana narodnim uživali su njegovi kalendari ,,G o d i š n j a k“ i ,,L a s t a“. Pomoć za novembar. Priznanice za pomoć za mjesec novembar izradjene su do broja 5200 i mogu se dahas dobiti u uredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u Kralj Aleksandrovoj ulici broj 5 u sobi broj 57 od 8 do 10 sati prije podne. Istoga datta, odmali po prijemu priznanice prije podne blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad isplaćuje i potnoć. Kako prilikom prijema priznanioe, tako i same pomaći, potrebno je taaiti uza se redarstvenu Iegitimacijn, radi ustanovljenja indentičnosti.

Nađjena ženska rttčna torbica. Juče prije podne nadjena Je na Terazijama jedna crna ženska ručna torbica. Vlasnica je tnožc primiti n uredništNTt „Belgrađer Nachrichten" svako poslije podne.

Red tramvajskog saobračaja. I. prttga Kalemegdan. Prva kola polaze u 6 sati i 10 časaka izjutra. Posljednja kola polaze iz Makenzijevo ulice u 7 sati 55 časaka uveče. II. p r ugac. ik. vojno gradjevinsko o d j e 1 e n j e. Polazak u 7 sati izjutra. Posljednja kola polaze sa željezničke stanice u 7 sati uveče. V. pruga K r a 1 j a A1 e k s a n d ra u 1 i c a. PoIazak sa Tbkališta u 6 sati 26 časaka rižjntra. Posljednja kola polaze sa Terazija u 8 sati i 30 Časaka uveče. VI. pruga gubernijska zgrađa. Polazak za Topčider u 6 sati i 15 časaka izjutra. Posljednja kola polaze iz Topčidera u 8 sati, a nedjeljom u 11

ati uveče. Jabavka aiata. Opštini grada Beograda, potrebno

je.

da se

nabavi:

komada đrvenih kolica okovanih:

J»

gvozdenih lopata;

pijukova;

čaklji;

gvozdenili vila;

češagija za timarenje

stoke; i

»»

četaka.

Pozivaju se ovim taaocl gornjih redmeta ma koje vrste, da se sa svo»m pomidom jave ekonomnom odjeleju opštine grada Beograda, najdalje o 20. novembra 1917. godine, sa tačim cijenatna. Po prijemu aiata račttn ? ponudjaču odmah i isplaćuje. •

Dnevna temperatura u Beogradu. 16. novembra. Maksimnm u sjeni 3,7 (prema predjašnjem danu —1,4), na suncu 6,1 (—1,7); temperatura zemaljsko površine 5,9 (—2,—), Celzijevih stepeni. Vrijeme na Balkanu. 16. nov. 7 sali ujutru. Na cijoloj oblasti jako opadanje tcmperature, oblaćp.o i imutno. Osim Erdc'jk i Istočne Bugarske svntda oborine; gdjegdje jieprestane. Od 15.—16. novembra u milime-

trima: 10,5.

Iz Hrvatske i Bosne. Za niirovinsku zakiadu hrvatskih novinara. Prva hrvatska štediomca U Zagrebu je zaključila, da sa prinosom od 50.000 kruna stupi na 6elo jaJcciji, koju je pokrenulo hrvatsko novinarsko drušlvo ; u gvrhu osnutka mirovinske zaklade za hrvatske novinare.

Iz beogradske ženske gimnazije. Upisivanje učenicau privatnu žensku realnu gimnaziju u Beogradu, Zoritia ui. br. 55, obaviće se: ltl, novembra za I. i II. razred ; 20. novembra za III., IV. i V. razred i 21. novembra za VI., VII. i VIII. razrei od 8 i po do 11 i po sati prije i 2 i po do 4 i po sati poelije podne. Upis se izvršuje ličnom prijavom, U školi će dobiti prijavni list, koji će svaka učenica sama popuniti. Sve učenice položiće pri upisu 5 kruna upisnine i 30 kruna školarine za mjesec decembar. Školarina se plaća mjesečno unaprijed pa 30 kruna. U I. razred upisivaće se učenice, koje su od 1913.—1914. školsko godine na ovamo svršile IV, razred osnovnc škole po školskom svjeđočanslvu ili u nedostatku ovoga po uvjerenju opštinskoga suda. U ostale razrede upisivaće se učenice, u nedostatku svjedočainstva, pa štampanom školskom izvještaju one škole u kojoj su svršile razred. Ova školska godina imaćo dva tečaja: do polovine marta i kraja jula 1918. godine. Učenice, koje u dragoj polovini marta poiože ispit ša vrlo doJ>rim uspjebom, prevođe se po'četkom aprila u stariji razred, lako, đa se lzuzeino za ovu školsku godinu mogu svršiti dva razreda. Krajem jula prevode se učenice u stariji razred bez ispita po godišnjem (tispjehu. Učenice, kojc su se do sađa privatao spremale, mogu do kraja ovog mjeseca polagati ispile iz jednog ili dva razrcda radi prelaska u još stariji razređ. Za ovaj ispit plaća se pristojl>o od 20 kra(na i po 4 jknmc od svakog predmeta. Učeniee, koje ne žele ipohadjati školu, već hoće i dalje kod svojik kuća priv r atno da se spremaja i samo ispite da polažu, dužnesu sejprijaviti do 15. decembra ov. god. upravi ove škole, koja će ib (upisati, dati im nastavnu osnovu i ođrediti d ani za polaganjo privalnog ispita. U prijavi treba naznačrti iz kojih se irazreda spremaju i ko ih sprema. jAli ako su te učenice krajem ovoga injeseca polagalo i položile ispit iz dva razreda, mogu ođregjenog dana, na kraju gkolske godine, polagati ispit samo iz jednog razređa, I za ove ispite jplaća se pristojba u 20 kruna od predmeLa. Dan početka škole biće objavljen na vrijeme 'preko ovog lista. "• Pprava škole. 1 Zorina ul. br. 55.

Narodna privreda. Kemija u službi poljoprivreds. Obaveze prema porodici, drušivu i idržavi Ijeraju ratara, koji živi od svojih ruku i svx>ga iippnj i, da sa s\ r oje zemije evake godine slcine što veću žetvu. Ali 60 ne smije za samom žetvom slijepo leljeti. Po skupe nov T ce, prekomjernim ili u ludo utrošenim radom postignuta žetva ne odgovara svrsi, a nerazumno obraUjivanje njiva isisav T a zemlju, dok se inaposljetku ne umore i ratar i zemlja. Uman ratar će se ponositi svojom žetvom Kaino u tom slučaju, lako je postigno jevtino, umjerenim radom i jštedeći i etoku i zenslju. Vještinu ovakvog obradjivanja zemlje zovemo poljoprivredom ili agrikullurom. Poljoprivredni poslovi su veoma razgranati; njirna se bave razne nauke. Keimija u službi pol jopri vrede uči pas: od čega je sastavljena biljka; pod kojim pogodbama ista biljka Irasfe i naipreduje; od čega je pastavljeno fl'e, na !kome njegujemo biljku; od čega su sastavljene pojedine vrste djubreta, i rasvjetJjava nam uiogu djubreta u zemJji. Ona tumači, zašto se ovi ili oni poslovi, kojo ratar obično nesvjesno svršava, anoraju izvesti, i kako se i zašto l>aš tako vrše, a ne drakčije, te baš tiine, što sve to seljaku, odnosno zemljoradniku iprotumači, kemija budi u njemu Ijubav iprema onnj cmoj gradi, na lcojoj i od fkoje živi i u tkoju će leći. * * * Kad inalo dijete đobije ,u ruke igračku, ono je promotri pažljivo spolja, pa londa kida, da vidi šta jo i od čega je izInutra. Taj su isfl (aagou osjećali i mladi’, prvi naix>di, i sami su sebi zadavaJi za(gonetlcu, kako izgleda čitav svijet iznutra, tj. od čega je načinjena zenifla, voda i vazduli sa svim rastinjem, biljkama i životinjama. Mudrac Tales je tučio, da je sav svijet načinjea od vode, iAnaksimen da je svijet načinjen od vaziduha, a HeraMit, da je svijet postao od vatre, toplote. Empeđokle je ovim trima imaterijama dodao još i zemlju i držao je da priroda miješanjem (ove fietiri osinovna materijo pravi sve frnoguće, baš

kao što slikar od nekoliko osnovuih boja tniješanjem pravi svakovrsne boje. Dok su tako stari mudraci nagadjrii od čega će biti sastavljeno sve, što ispunjava neki prostor, današnja kemija uči jnas, i to ine na osnovu golog razmišljanja, nego na osnovu dugog istraži»vanja i ogleda, da u prirodi ima oko osamđeset vrsta materije, od kojih je mačinjeno 6ve u svijetu, što ima neku težinu. Te vrste materije zovemo eleanenlima, sflhijama. Neki elemenli, kao npr. eumpor, ugljenik (Čist ugalj), zlato, erebro, živa, bakar, ldsik, azot nalaze se u prirodi gotovi, slobodni, sami za sebc, ih pomijcšani jedan s dragim; ali velika većina eiemenata padje se u .pnro' 3: i u životu u kemijskim sp jevima. Izmedju smjese elemenata i fcemijskog spoja stoji velika razlika. U smjssi sačuva svaki elemenat svoje csobin^ i u »’.mjesu možemo melnufl koliko gol hoćemo ovog ili onog elementa. Kemijski (ujedirijeni elementi naprotiv, gube svoje ipređjašnje osobinc u tolikoj Imjeri, đa lli ne možemo razinatranjem poznati. Kisik jo npr. vazdušast, bezbojan plin, u komo goriva jače i brže gore nego u Vazdubu, i vodik je takodje bez)>ojan plin, koji se može zapaziti u vazduhu. (Smjesa od ova dva plina mora opet bili plin, bezbojan, zaprijiv. Ali njihov kemiijski spoj nijo višo u običriim priliikama plin, nego tekućina, kojom vatru pasimo, koju pijerno; njibov je spoj voda. Ćgljenik je čvrsto, obično cmo, a sumpor čvrsto i žuto jtijelo. Njihova smjesa je opet čvrsto, ni crno ni žuto tijelo, a njihov spoj jo bezbojna tekućina, koja lalco vri, rastapa masti, te koju sipaju u zcinlju oko čokoća proiiv filoksere. U kemijsko jedinjenje ne možemo metnuti jeclnog elementa koliko hoćemo, nego on nlazi koliko mu je od prirode prupisaito. Tako ćemo u vodi 'uvijek naći na jedan Kiam vodika osam graina kisika, a kad bi nam i ispalo za rakom, da uvedemo •više iJi manje kisika u spoj s vođikom, lovo novo jedinjenjo jamačno ne bi bilo ■voda, nego nešto drugo. Elementi su slalni, ne imogu se uništili. Ni priroda ni keniičar ne prave nifcad novih vrsta malerije, novih elemo, inala, nego samo spajanjem i raslavlja(njem daju nove oblike pnbna, koji su već tu. Kemičar, dakle preradjuje, opletmetijava materiju, a to |ra)d,f i ralar. Kad proizvodi sjemenke žita, ne može ono brašno dobiti ni iz čega, nego se mora nešto potražiti iz vazduha, iz vodo i zomlje, što se opet mora vazduhu, zemlji i vođi vratiti u jevtinijern možda stanju, Inače „zemlja izda“. sK * * Mctaiimo u tanjirić nešto drvenih piIotina, ili kakve god druge sasitcjese biljne dijelove, pa stavimo tanjirić nad ključalu vodu, tako da vodena para ne može dolaziti u tanjirić: iz drveta će se ma!o po malo izvijati neka para i Siritri u vazduh — drvo će se sasušiti. Sve ono, što od biljaka ili životinja izvjetii na toploti ključalo vode, dakle na temperaturi od 100 stepena, zovemo u kernij vodom, dok ono, što u tanjiriću preostane, nazivamo suhim ostatkom, subom materijom. Da pmo drvene pilotine prije i poslije sušenja izmjerili na tačniin apotekarskim kantarima, mogli bismo navesli, koliko je u njima bilo vlage, a koliko suhe materije. Tako bismo u sto đijelova drvefa našli 42—57 dijelova vode, u povrću 75 do 90 dijelova, u mlijeku 87—90, u bljebu 80—40, u rnesu 70—80 dijelova vode. Metnimo sadasube materije u staklenu, na jednom kraju zabopljenu cijev i zagrijmo ili što jače špiritnom lanipom, Iz sohe materijo izlaziće opet u vazduh neke „pare", a neke će se uhvatiti kao rosa na hiadnijun mjestima cijevi. Te kapJjice su opet voda, ali voda koja je bila u drvetu kemijski spojena. Pilotine će, meidjatim, bivati crnje i crnje, dolc se najzad ne pretvore u crno fljelo, svakom poznah Idrveni lUga.Ij. Sad ćemo rnetnuti drvenog ugljena ili i novih pilotina na vrh od hoža, pa ib primakmifl u vrući špiritm ^lamen. Drvo će gorjsti, za nase oči prividno nestajati, ali neće sasvirn isčeznuti, nego će ostati nešto j>epe!a. Da smo opet izmerili drao prije goijenja i pieostali pepeo, našli bismo u sto dijelova drveta 1—4 dijela, u mesu oko 1—2 dijela, u Jcravljem mlijeku 0.75, u brašnu oko 1 dio pepela, a sve drugo izgoijclo, Sve ono što kod gorjenja rastinja ode u vazđuh zovemo organskom materijom, diok se 0110 što preostane zove pepeo, anorganska ili rudna materija. Iz svega OTOga smijemo izvesli, da je biljka sastavljena od vode, organske materije, u kojoj mora biti 'ugljika, i naposljetku ocl nešto mineralnih ili radnih materija. A kad znamo od kojih je stvari biljka načinjena, onda već možemo slutifl, da će takvih materija biti i u zemlji, vodi i vazduhu, odakie biljka dobiva hranu. (Nastaviće se.)

Dnevne vijesti. Svečano posvećenje rlmo-katoflčke crkve u Podzorlcl. Prije nekoliko dana posvetio je barsH nadbiskup dr. Nikola Dobre'Cić rimokatolićku crkru u Podgorici, na kojoj su se ekoro godinu dana vršile obnovne radnje. Kod ove svečanosli sudjelovalo je čitavo gradjanstvo bez razlike vjerouspovijesti. Njegova Preuzvišenost gosp, generalni guveraor pukovnik grof C1 amMartinić, uputio se u .tu svrhu a Podgoricu, gdje su ga okružni zapovjednik na čelu ukupnog časmčkog zbora, ’te pojedine gradjanske deputacije dočekali. Kod portala crkve pozdravio jc gosp. nadbiskup Njegovu Preuzvišenost i D'prat'o u crkvu. Tokom ceremonija prozborio je jgospodin nadbiskup i zahvalio koli Njegovoj Pieuzvišenosti, toli okružnorn zapoi'jednilcu za njibov trud pko brzog svršavanja opsežnih obcoTOih radnja. Ukrajinski profesori na rusklm imi* verzama. Ukrajinski i ruski listovi javljaju, da' Je na kijevskoj univerzi posvo prevladao ukrajinski duli, jer bu ekoro sve katedre preuzeli Ukrajinci. Sada je došla na red Imiverza u Krakovu, gdje su usađjene dvijo nove ukrajinskc katedre i to za filologiju i ukrajinsku povijcst.

Poslijednje brzojavne vijssti. Austro-ugarski večernji izvještaj, Kb. Beč, 16. novembra. Iz glavnog stana za ratnu štampu Javljaju: D a 1 j a n a p r e d o v a n j a i stočno od Brente.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Beriin, 16. novembia. Wolffov ured javlja: Jača borl>ena djelatnost, kod D i x rn u i đ e n a. Na isloku nema ništa naročitoga. Novi nap a d a č k i u s p j c s i i z m e (1 j u B r e n t e i P i a v e.

SASTANAK SKANDINAVSKHt VLAD.40CA. Kb. Stockholm, 16. novembra. Svedska brzojavna agen ija javlja, da če se na predlog kralja Gustava 28 . ov. mj. u Christianiji sastati kraljevi skandinavskih država. VJadaoce pra'flće i 'njibovi minisfri spoljnih poslova.

DRŽAVNI UDAR U FINSKOJ. Kb. Stockholni, 16. novembra. Vijest zastupni'ka c. i k. dopisnog; ureda. Prema jednoj vijesti iz Haparande, izvršili su socijaliste u Finskoj uz pomoć vojniika d r ž a v n i u d a r, zaposjeli brzojavne urede i sve javne institute, raspustili sabor i senat, pro-' glasili stari socijalistički sabor opet kao važeći i uspostavili novi sena-t sa ToJcoo'em na čelu uz isključenje gradjanskili elemenata. U zemlji vlada veIfka uzrujanost.

RUSKA VLADA OBJAVLJUJE TAJ* NE UGOVORE. — POSLANICI SPORAZUMNTH SILA OSTAVLJAJU PETROGRAD. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina 1 '; Rotterdam, 16. novembra.. i,Daily Mail“ javl.ia: Sadržina tajnili ugovora nalazi se već u državnojl štampariji u svrliu obje'ođanjenja. Zbog toga su poslanici sporazumnih sTa prekinuli svoje započete odnoso sa novom vlađom i spremaju se da ostave Petrograd. (Prenia tome se čini, da je nova, vlađa U prkos svtli proti\Tiih v'jesti iznijela pobjcdu nad Kerjonskiiem i Koriijilovom. Za pobierht bnljšpvika govore uostalom i još neke druge brzojavke, koje ćetno zbog odocnjelosti donfleti u narednom broju. Op Ur.)

NOVA FRANCUSKA VLADA. Kb. Paris, 16. novembra. Havasov ured javlja: Prema vjerovatnim vijestima izgleda, da će novi francuski kabinet biti ovako sastavljen: Pred'sjedništvo i rat: C 1 e m e ttc e a u; Unutarnji poslovi: Pams; Spoljni poslovi: Pichon; Pravda: P e r r e t; Finansije: Lebrun ili Klotz; Trgovdna: Clementel; Kolonije: Angagnur; Poljoprivreda: D a u r i n i Javna nastava: L a f f e r e; Mornarica: D o u n e r; Briga oko javne prehrane: Lou* ch o ur; Javne radnje: Claveille; Briga oko odbrane u vazdubuT J o n a r d.

DROGERIJA kod „SVETOG DIMITRIJA“ BORIVOJA J. MARIĆA - SMEDEREVO