Београдске новине

Strana 2.

Nedjelja

BEOGRADSKC NOVINE

18. novembra 1917.

Broj 3W

nji je ,,N r v a t s k 1 L i s t“ pokreimo akciju za skupljanje doprinosa za ove škole. Kako isti list javlja, skupljena je u malo dana lijepa svota od ukupno 11.102.60 K, od koje svote je sama momčad car. i kralj. ratne mornarice sakupila medju sobom preko polovice ito svotu od 6849.40 K. Darovaše: Njeg. V. brod „Zrmjski“ K 1110.C. i k. bolnica ratne momar. „ 887.60 Njeg. V. brod „Tegetthoff'* „ 777.20 Njeg. V. brod „Crzh. Karl“ „ 633.30 Njeg V. brod „Radezky“ „ 529.Njeg. V. brod „Prinz Eugen" „ 524.Mornčad kasarne na:tne raora. „ 410.Njeg. V. brod ,,Arpad“ „ 409.20 Njeg. V. brod „Stephanie" „ 365.Njeg. V. brod „Erzh. Friedrjch“ 298.40 Njeg. V. brod „Hapsburg" „ 259.30 Momčad sa „Fliegerkorps" „ 186.Njcg_. V. brod ,,Babenberg“ „ 156.Monjčaid sa c. i kr. lučkog zapovjedništva „ 134.Momčad „Marinekasfno" „ 72.Njeg. V. brod ,,V.“ „ 36.40 Njeg. V. brod „Trabant" „ 25.Momčad mornarskog odjeIjenja u BeČu „ 23.Njeg. V. brod „Pluto'* „ 14 Ukupno krima . . . 6849.40 Medicinski fakultet u Zagrebu. U sjednid hrvatskog sabora, izjavio je odjelni predstojnik za bogoštovije i nastavu Roje, da su već gotove sve redradnje za medicinski faultet, te da će se isti o'.voriti još ove školske godine, najcialje do 2—'3 mjeseea. Vrijeme obuke predavanja nadoknadiće se skraćenim praznieima.

Ženska gimnazija u Beogradu, Piirnamo od ugledna pcijite'ia: Citaoci „Reogr. Nov.“ mogli su: za paziti sa koliko je iskreno.rti i topline po zdravljena usLanova privati-e žensko re alne gimnazije u Beogradu. Ovom prflikom neka mi bude dozvolj no, da istaknern jednu zebnju: da ii će u današnjim priiikama moći svaka učen ca, ma i ne bila sasvim siromašna, uredno i do 1 kraja plaćati školarinu u 30 kr. mjosečno, i a koliko i koliko će talenliranih, od.ičnih i čestifih djevojčica suznirn očirna gledali svoje imućnije i za'.o grećnije drugarice, kako idu u škKnlu i nastav j ija svoje vaspitanje, a one, na raskrsnlci i bez nade u svoju budućnost, da oplakuju svoju tešku i miezasiuženu sudbinu?! Glama Vojna Gubemija ućinila je svoje: pružiia je moralnu i niateiijalnu pornoć: opšlina beogradska takodje. Pa ipalt još treba, treba redovna mjesećna Sko'arina za pokiiće materijalnih izdalaka za sve škofske fiotreiie (ogrijev, stanarina, učila, narnještaj, honorisanje ćasova l dr.) Obraćam se stf>ga dobrim Ij.idima, koji* ma jo Bog dao, da i oni oi svoje strane prilivate ovu ustanovu, materijaino je pomognu i (osiguraja joj opstanak. N ka ge svako sjeti koliko blagoclarnosti duguje i koliko je duboko poštovanje ure ao u dušu svoje dobročiustvo s\og iskrenog j prijatelja, koji mu je pomogao da l>ude ! ovo što je, pa će tune imati najbolju sli* j ’ku i majveće zadovoijstvo za dobročinstva ! koja on sada vraća. Svaki kd ko može i neka piiloži, po mogućstvu neka npiše koju siromašnu a vaijanu učemcu i za nju piati škoiarinu, te joj dađe mogućnosti za daije školovanje. Upis se vrsi 19., ! 120. i 21. novembra u ško skoj zg.adi Zoriua ul. 55. — Priloge je naji>o.,e slati' samom ravnateijslvu ško’e.

Pregovorl za obrazovauje koncentracljone socijalistlčke vlade. Kb. London, 17. novembfa. Reuter javlja iz Petrograda: Poslije jtrodnevne borbe, za vtijerae koje je Car■ko Selo dva put mijenjalo gospodara, otpočeli su posredovanjem saveza že'jezničara piegovx>ri radi obrazovanja vlade Bvib socijaliatičkih pravaca zajedno sa maksimalietima. Sve te stranke tra,že mir. Lenjln — gospodar Petrograda. (Naročiti brzojav „Beogradskih \'ovina“) Kopenbagen, 17. nov r embra. Iz Helsingforsa se javlja, da je sinoć ruski vojnički odbor u Helsingforsu imao irezu s Petrogradom! i da je toin prilikoiu ■aznao, da je Lenjin ne samo gospodar Fetrograda, nego da je sa svojim četatna ponovo zauzeo Gačinu. Keijenskij ee povlači u južnom pravcu, ali su izaislane čete boljševika, damu presjeku |)o vlačen j e. Frnncuska štampa o uiaksiinalisiičkoj ponudi za mir. Kb. Bern. 17. novembra. Francuski listovl od 12. novembra, koji su tek sad ovamo stigli, odbijaju maksimalističku ponudu za mir još oštrije, nego li listovi od prošlog dana. U ,,P e t i t J o u r n a l“-u izjavljuje Pichon: Vodje maksimalista s njemačkiin imenima htjele su da Francuskoj i Engleskoj oduzmu njihove kolonije pod navodom, da afrički narodi žele i da moraju biti gospodari svoje sudbinc, — da Elsas-Lotaringija plebiscitom, ugovorenhn s Berlinom, mora ostati u rukama NjemaČke. O kažnjavanju njcmačkih socljalistn nijesu ništa pomenuli. Očcvidno .10 da iza njHi stoje Nijemci, koji ne će mir nego hoće Rusiju da oslabe. MaksLmaliste ne zastupaju narod. S njima se ne smije pregovarati. — ,,T e m p s“ izjavljuje, da je inaksimaiistički mlrovni prediog dio u lancu njemačkih mirovnili pokušaja. Ali Njemačka lioče njemački tnir. — Istog je inišljcnja socijalistička, ratoboma, radikalna štamP3« „L* avenement“, ,,Lanterne“, ,,Humanite“ i „Joumal du Peupel“. Amerika preuia inaksintalisthua. Kb. Bcrn, 17. noventbra. ,,P e t i t P a r I s i e n“ javlja iz NVashhigtona: Sjedinlene Države ne tnisle da stupe u vezu s maksimalisUtna, čije su namjere protLvnc WiIsono,vhn. Amerika hoče da vodi rat za ugroŽcne interese i načela, prenva tome ona hoće da potpomaže uticaj onih, fcoji đoista zastupaju ruske interesc. Držanje Japana. Kb. Amsterdaau, 17. noveanbra. R e u t e r javlja iz T o k i a: Položaj u Rusiji zadaje ovdje najveću brigu. Japanski ministarski savjet će se sastati u petak ujutru. OćeJttiju se vrlo važne odlttke.

Pooštreni podmornički rat. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin. 17. novembra. Wolffov ured javlja:U zatvorenom području oko Engleske naše su podmornice ponovo potopilc 5 paruih brodova. Od ovvh je jedan pucnjavoni istjeran iz ostgurane pratnje. Načplnik admiralskog stožera mornarice.

Jeđan, meni samo zapažen, momenat otkrio joj j© foredžu sa lica. Ja sam ga video. Ja sam jc poznao. Saznao 6am čija je i kuću Lega Nujre našao sam. Mojo tnmaranje olco nje pun mesec dana nije ostalo nzaludno. Rezultat me jc obradovao pozit vnošćti. Jedno veće, tri sata po akgamu, sastali smo so nas dvoje. Video sam joj licc, nežne ruke, obla prsa... Njen vitki stas imao sam, držao sam... U istočr.jačbom bavezu rasia jo ona. Nevidjena, salcrivena, đa. kirte-kim z'doni ogradjena, traje dane i izunne. Izlivi osećanja naših nastali bu odmali poslo prvog elektrizovanog dodira ruku. I ma da su Islain i Hrišćanstvo razdvojeni grdnom urvinom izmedju sebe, ipak je ljnbav, moć histerijo, nadvladala. Ja sam otišao vesoo »a sastanka, ati ne kao fcovek koji se zadovoljava jednini požudnim momentom. Njen lilc, njeim cela figura i danas žive n mojim uspometnama. Ona se uživela u meni. Kolikogod iona čezue zamnom, toliko isto oscćam i ja. Ona se više n© zove Ajša Nujrova. R\x) tf. f, on nu pruži pismo kojo jc glasllo: — Dragi i mih DuŠko, onaj nez.atsoravljeni trenutak doneo jo Bobom i poBledioe. Ja se nalazim, zajedno sa našnn nejakim Miroslavpm, van očevog doma, Nastanila sam se kod tvoga pr jitolja M.....a. Tvoja je vera lepa. Zavolela sam je zarad tebe. Očeknjem 'te, čekajuči to l nadam ti se. Tvoja Angelina. 1 ja ću ići tamo. Pismo, koje sam dobio poslo skoro godinu daua, opomi jc tne na dušnost. Nepredvidjem dogadjaji eprečavaju rne sada. Kad se svrši ovo, tražiću da budem e ohridskom garnizonu, gde ću moći slobodno zajMno sa njom živeti. A ako

„Neka se čuje i druga strana“. Primili smo slijedeči dopis, kojega donosimo u cijelostl: Uvaženi gospodine uredniče, Moliin Vas lepo, da mi dopustite, da preko Vašeg cenjenog lissta odgovorim niekoliko reči piscu članka ,,Neka se čuje i druga strana“. Oospodin N. P. radikai tvrdi, da za ovu nesreču, koja je snašla Srbiju, nisu krivi samo radikali, već su za to podjednako krive — izuzev grupu g. Živojina Perića — i sve ostale partijg, t. j. samostalci, naprednjaci, liberalt, p a d a kle i s oci jali s t e! Nalazim, da Je takvo tvtxijenje skroz neistinito i donekle tendenciozno. Od 1903. god. pa sve do naše tragične propasti, Srbijom su upravljaill isključivo radikali. Kada govorim o radikalima, podrazumevam obe radikalne frakcije, kako starije radikale, tako i njihovtt dectt — samostalce. Obe spomenute fraJccije smatram kao jedntt partiju. To činim zato, što su one do pre 15—16 godana sačinjavaJe Jednu partiju, a što je još važnije i zbog toga, što su njihovi partiski programi ostali i do danas u suštini sasvim jetinaiki. Što se tiče unutraŠnje politike, samostalski sc progratn razlikovao o<i staro-radikalskog samo u nekitn sitmcama, ali u spoljnoj politici obe stt se partije, nc sarno teoriski već i taktički potpuno slagale. Za poslodnjiii 18 godina imale su te dve radikaine frakcije ogromnu većinu u narodu, pa prema tome i u Naroduoj Skupštim. Za to relativno dttgo vreme oiiisubili apsolutni gospodari sltuacije u zemlji. Radtkali sg sami krojili zemaljske zakoue, oni stt vodili uniitrašnju i spoijnu polttiku onaico, kako su umeli i kako su hteli. Za sve to vreme njihovom radu niko nije smetao, jer u Srbiji nije biio ni jedne partije, koja bi bila toliko velika i snažna, da ili u radu omete, a još rnanje da ih potiisne sa uprave zemaljske. Sve ostale partije bile su u manjini, pa preina tome nlsu mogle da uzimaju učešća u upravi zemlje, vec su staino bile tt opoziciji prema radikalima. istina, u iKisledtije vreme neki napređnjaci, da bi sebi osigurali što sjainiju karijeru, pridružili su se radikaltma. Ali svi pravi naprednjaci, u koliko ili još it narodu ima, bili su uvek, a 1 sada sit protivnici radikala i njiitove politike. Još više to važi za liberaie. Svakome je poznato, da oni za poslednjih skoro dvadeset godina nikako nisu uzimali učešća u državnoj upravi i da su bill odlučni neprijatejji radikaia, kaiko ti unutrašnjoj, tako i u spoljnoj politici. Zbog takvog držaatja prema radikalima, liberale stt svi smatrali kao aiustrofiie, a neke su od njih tretirali kao austrougarske špijune! Kada se krajem 1914. god. obrazovala u Srbiji koaliciona vlada sa tako zvanim nacionalnim progranKwn, liberali nisti hteli da udju u koalicloni kabinet, jer nisu odobravali radikalsku politiku. Može li se posle toga reći, da su liberall potpomagali radikalsfku politiku i da prema tome nose odgovornost za propast zemlje? Još se više pisac pomenutog ćlanka’ udaJjava od istine, kada i socijaltste čini odgovornim za velrktt srpsku nesreću. Svaki iolc politički pismen čovek, ne samo u Srbiji već i na strani, vrlo dobro zna, da je srpska socijalistička partija bila najžcšći protivnik radikala kako pre rata, tako i za sve vretne ratovmja. Socijalistički po-

| padnem a ti ostaneš živ, potraži je i l izruči joj moje poslednje iskrenc želje, Tti jo završio svoju i3povoe|t, blu| deći pogledom poput doJj ne, kojoj su nni uusli bile upravljene. Ol>ećao sam mu ispunifi zavor, ali ga do danas ne izvršib. Mi smo se rastali. On je ostao pod bresfom „Lokvanj kih Pivniea", do za.pisa seoskog. Pao je kao privremeni komandir jeđne četo boraca posiednjo odbnuio, koja je bila Čuvala prahovsku prugu, pa u povlačonju svome đodana nami, kao pomoćna jedinica pri operacijama. U momentu, kada su starci, strepcći, valjda, za svoje prestareie živote, u neredu odstupali istakao so on lično, du bi zaustavio neredovno odstupa jr. KurŠum ga jo pogodio posred če'a, možda baš u ono mesto gde je dobio poljubac pri posljeđnjem rasianku sa svojom nesudjenom ljubom. Kad smo ga, poslo po\Tačcuog no'.ožaja, našli mrtvoga, desna ruka bila je položona na ono mesto, gde sam mu ja, pri pretrasu zaostalih »tvari, našao ono pismo neeenčane drage. * 16. oktobar. Lisni kalendar na mome pisaćem stolu, koji mo upoeoii na dalum, od\Tati mo od posla. lspod datuma gtajao jo ređak: ,,Die Bulgaren erksinpfen I den L'bergang nach Serbien". Misli mi se vratišo u pnošlost, dva dana doenije od gornjeg dana, kada jo pao ,,naš Duško“, kako ga je komaudant bataljona, hrabii major R ć ožalio, Za vreme borbene pauze, u noćnoj tmuši — dok su razgovarali samo fcopovi, sahranili smo ga. Celo glave bio mu je »eoski rapis, pod brestom, a licem jo bio okrenut onoj strani, kojoj mu jo pof jled bludeo prj ispovesti prve, iskiene jubavj..

slaniči u Naroduoj Skupštini od uvek su oštro šibali u svojim govorima šovinističku i imperijalističku politiku radikalne buržoazije. U junu mesecu 1915. god. so c i j a 1 i st i s u d o k azivali, da će austro-ugarskonemačka ofanziva, koja se tada pripremala, uništiti Srbiju i da je jedini spas Srbije u tome, đa se što pre zaključi mi r. Tada su radikali, naročito oni iz ,,Odjeka“, nadali dreku na socijalfete, tvrdili su, kako su socijalisti izdiajnicl otadžbine i kako u uredništvij „Rađničkih Novina“ sede austro-ugarski špijuni! Nažaiost socijalističko predskazar nje ubrzo se ispunilo. Kroz nepuffa tri meseca posle toga austro-ugarski t nemački, kasnije i bugarsJei pukovi poplavili su našu lepu zemlju, za srpsku državnu nezavisnost nastupi slom... I pored sviju tih fakata gospodin N. P. radikal ima kuraži, da tovari oagovornost za propast Srbije i na socrjalističku partiju! Dakle, ako u opšte postoji nečija odgovornost za propast Srbije, a nesoimiijivo je, da to donekle mora postojati, onda tu odgovornosi nosiona partija, kojajeza poslednjih 15 god. upravljala našom zemljom onako, kako je sama htela i umela. A koja Je to partija svakome je poznato: to je radikalha partija u oba izdanja — starom i novom; to su ftrzionaši i njihova deoa samostalci. Sve do propasti naše zemlje radikali su na svakom koraku govoriii, da bi Srbija bez radikalnc uprave, naroČito bez Pašićeve mudfrosti, morala propasti. Sve uspehe tt spoljii’Oj i unutrašnjoj politici oni su pripisivali iskijučivo sebi. Medjutim sada, u ovltn tškim vreancnima oni beže sa megdana i nemaju kuraži, da prime na sebe odgovoruost za propast zemlje, kojom su neograničeno upravljali, već se, kao prave kukiavice, kriju za tudja ledja, za druge partij’e. Oospodin N. F. radikal trudi sc iz petnih ži!a, da odbrani radikale i da rehabilitira njihov opali ugled u narodu. Uostalom protiv toga ne bi imao niko ništa. kada bi gospodin pisac u svojoj odbnaini bio objektivniji i pravičniji, kađa ne bi izvrtao očigiednu istinu s namerom, da svoju odgovornost natovari na tudja Iedja. Gospodin N. P. jaiko se vara, ako miisli, da će na taj način postićt svoj cilj. On treba da se seti one narodne poslovlce, koja glasi: ,,U lažl su kratke noge i plitko dno“. Dr. P. socijahsta. Amerika odbfja objavu rata monarhiji. (Naročiti brzojav „BeoEradsklh Norina**) Rotfcerđam, 17. nevemhra. ,,N e w-Y o r k He r a 1 d“ donosi ponovo inspirisanu vijesf, prema kojoj je aincrička vlada odbiia, da za gada objavi rat Austro-Ugarskoj. Crne nedjelje za sporazumne sile. (Naročitl brzolav „Beogradskih Novlna'*) Rotierdam, 17. novombra. ,,Times“ piše, da bi bilo ludo' loporicati, da sporazumne eile sad proživljuju svoje crne neJijelje, ito no prve a vjerovatfno ni posljednje. Iz Hrvatske i Bosne. Stalni boravak istarske, hercegovačke i đaimatinske djece u lirvatskoj. Kako nam javijajn iz Zagreba, stići će ovili dana ponovno veće parlije osirotjelo djece iz Istre, Hercegovine S D&lmacijou Hrvatsku. Uz katoličku djecu, dolaze jednako pravoslavnakaoi iniuslijruanskadjeca.. Za ovu djecu brine se Središnji zemalj8ki odbor (Zagieb, Markov trg. broj 3) pod prc-d.-jedničtvom sveučilišnog profesora dTa Silovića. Djeca bu smjestena po selima i mapjim. gradovima Lxl seIjaka i gradjann, koji su ih primili poil svoje. U cijeloj Iirvatskoj povela b© živa akcija, da se ovu djecu što bo!je opskrbi osobitom fcoplom odjećom i obućom, jer većina djece su vrlo slaho odjevena. Sada so odi«w pobiinuo, da ova djeca ostanu uopšte za cijelo vrijeme rata u Hrvatskoj, gdje će i polaziti školu. Hrvalska vlada podupire rađ odbora naj izdašnije. Posljednji broj odborovog ligta ,,N arodna zaštita“ donosi dirljiv poziv gospodje Zlate Kovačević-Lopašić, kejim s\X) pozivaju sve 6loveaačke, srpsko i hrvatske majke, da šalju i povjere Bvoju djecu brizi odbora i završujo avoj poziv lijepim riječima Nibole Borojevića: Sta je zlatua kiuna grbn Neka buđe Hrvat. Srbu. Sla je dragi kamen zlatu, Neka bude Srb Hrvatul Gođišnjica smrtl pjesnika hrvatske himne. Danas se navršava 56 godi;.& od emrti Antuna Mihanevića slavnoga pjeanika hrvatske himne .,Lijepa naša domovina“. Ratna mornarlca za hrvatske školc. Povodom otvaranja hrvatskih škojt u ratnoj luci u P u H (Istra) tamoš-

Obustavljena pctpora za njemačko kazalište. Kod rasprave povišenja kazališne najamnine u Osijeku odlučei.o je izbaciti iz proračuna iznos od 2000 krana, kcji je bio uvTšten za polporu r.jemačkih pretlstava. Beogradski Orfeum. Na 16. ov y mj. bila je premijera drugog novemba-rskog programa. Sva mjesta bila su zauzeta do posljednjega — sve najotmenija pubiika vojna i gradjanska. Kao prva iznenadila jc svakog svojom doista ekscentričnom, ali u isto vrijeme vrlo teškom igrom gdjica Lucia Clay Clausen. Njezina pojava je prijatna, a fgra pravo nedostiživa. Poznati magjarski humorrsta i crtač karikatura Geza V a g o sigurno je j vrlo dobro zabavljao svoju publiku, pa i onaj koji ga nije razumio, morao se drviti lijepom i jasnom načtaiu njegovog predavanja. Osobito je lijep l zvučan njegov glas, pa se sluša prijatno i kad se ne razumije. U ostalom ]c Vdgo jedan od vidjenijih magjarskih pisaca. Kao karikaturista Všgo je dobar. Gdjica Hermina F a i k n e r iznenadila je kao subreta svakog, a u prvom redu čini nam se samu upravu orfeuma najviše. To je izmenadjenje svoje vrste; prvi put je neprijatno, a docnije se da podnijeti, kad nema <frugog izlaska. A gr ip p a?????? ... I ona je otkrila svoju tajnu, kako će pogoditi naše misli. Njezina je vještina intercsantna, a što je giavno bez onih inače običajuih misterija, koje iii zamaraju publiku ili čine cijelu stvar dosadnom. Njezina sigurnost, jednostavnost, bez sA'akog hokus-pokusa dljeluje prijatno, a što je glavno zabavlja. Nerna sumnje, da će nam ona prirediti lijepih večeri, dok se više ostnjeli sama pnblika. Poslije odmora nastupiia je poznata več publicl Cape-trupa, svježija i ljepša i ako brojem slabija. Najavljenu igračicu na prstima Steffu Wiesinger, keja ne će nastupati, zamijenila je Louisa Wanthaler —• „Lijepa Barbara", ljubimica cijele puhlike. Koiiko je ona stekla simpntijo gviju, dokazuje najbo'je sama ova večer — jer je publika u najprijatnijem raspoloženju 6 njome pjeva'a njene fine coup’ete. Veseli djaci Ruer i Nikoletti ogvojili 8U kao niko te veče'ri svojim poznalitn djačkim pjesmama cije'.u publiku. Oni pjevaju dluista savršeno i mnogi bo 6a njima zanio u dKi\Tia prošla vremena, kada „Faum i nimfa“ doista su igrači poem prvoga reda, Sama tema je vrlo obilata, a umjetnici su vješto zriali, da je u cijelosti iskoriste. Lijepe s'ike iznenadile su i zadivile svakoga. Ali ih sigurno' bilo malo, koji su znali potpuiio ocijeniti onaj silan trud, k-ojega su umjetnici morali uložiti, da sve to tako savršeno izvedu. Ovo jo slika, koja se da gledati i kojoj se da misliti. Tri Karasa završila su ovaj doij sta bogati program svcjim doista or ginalnim akrobatskim. jgrama. Kome se To svidja, taj je doista mogao uživati. U cijelosti ovaj program svakoga može zado\x>ljiti, a najviše iznenadjuje svojim velikim brojem tačaka, što je toko<lje rijetkost u sadanje ratno vrijeme. To kazuje samo ve.iku volju u; rave orfceuma, a dobar je znak što se tiče i eame publike, koja ovu dobru volju i trud uprave i nagradjuje prema njezinoj vrijoduosti. O—,

Grad i ckoiica. Dnevna kaienciat. D a n a s je nedjelja 18. novembra, po s!rrom 5. novembra. — Rimokatolici: Romait prlzn.; pravos'.avni: Galaktion i Episiiri. Casnička i ćinovnička kasina otvorena je do 12 sati n noći. C. ik. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kamina. utvoreno od 7 sati izjuira do 9 sati uveće. Siobodas pristup svakome vojniku. Beogradski orieum (u zimskom pozorižtu, prije Boulcvard): Dvije predstave. prva u 4 sata poslije podne, a druga u 8-30 uveče. Kinematograii: Vojni kino u Kralja Milaua ulici 56 (Koloseum): U 4 i 6sati pcsllje podne predstave za vojnike. — C. i kr. gradjanski klno na Terazijama br. 27 d’aris): U 230, 4 i 6 sati poslije podue predstave za gradjanstvo. — .S1 a v i j a*; U 3-60 i 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo. rosljednji eleklrični voz za Topci« der kreće od spomenika u 7'30 uveče, a Ie T opčidera za Bcograd u 8 sati uveče, a nedjcijom u 11 satl noću. Noćna siužba u ljekaruama : U tedmici od 18. do uktjučivo 24. oovembra obavljaćc noćnu shtžbn u Beogradu ove Ijekarnc: Dr. Panić, Saborna nlica 77; Nlkolić, Bitoijska 2; „Crveui Krst') Beogradska ulica 2. Red vožnje parobrodom iz Beogtada u Žernun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podnc; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sah poshje pcdne. Iz Zemnna za Beograd: 6‘30, 7'30, 8’3C| 9-30, 10-30 i 11-30 pr. podne; 130. 2-30, 3-30 4-30, 6-30, 6.30 1 7 30 posi. podne. — U Zemuna u Pancsovu: u 6 ssti ujutre i u 12 sati u podne — Iz Paocsove u Zemun: U 8‘30 sati prije podne i 3 sata posiije podne. — Laaja. koja vozf izmedju Zemuna i Pancsove i ojcatno oe r istaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj a bac—S mederevo. Polazak tz Beograda za Sabac: sri.edom 1 s .botom u 7-30 sati u jntro; Iz Sapca za Beograd: ćetvitkom 1 ncdjeljom a 7 s. u jutro; iz Bcograda za Smedcrcvo: cetvrtkom i nedjcljom u 3 sata posiije r idne; iz Smedercva za Bcograd: utorkom petkom u 8 saliujutro. — Brodarskr eaobraćaj izmedju Beograda i BudimpeSte: Brod iz Beograda za Budlmpcilu kreće svakoga daua u 5 sati Izjutra; brod stiže u budimpeitu drugoga dana u 5 30 sata poslije podne. — Iz Budimpeštc za Beograd kreće brod svakoga dans u 8 sati prijc podne; uBeogradstižetaJbrod drngoga dana u 7-20 sati poslije podnc. Brodarski Baobraćaj izmedju Zemuna i Szegeda: Odlazak iz žemuna prcma Titclu, Szegedu: U poncdjeijak i ćetvrtak u 12 sati u podne. Doiazak u Szeged: U utorak i petak u 1 sat posllje podne. Odlazak iz Szegcda prema Tiiclu i Zemunu: U srljedu i nedjclju u 6 satl u jutro. Do!a> zak u Zenutn: U srijeđu i nedjeliu u 6'40 sati uvećc. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak lz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga poned.eljka, srijede i subo:e. Odlazak iz Beograda u 5 satl izjutra, dolazak u Oriovu u 3 sata i 10 minuta poslije podne. Iz Oršove u Zemun i Beo grad svake nedjelje, utorka i četvrtka, ođla« zak Iz Oršove u 6 sati izjutra, dotazak u Beograd u 8-30 sati u većer. Botanička bašta.Otvorenantorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet boleraika u bolnicama: U bolnlci .Brćko*: od2—4 sata posllje podne. U bolnlci .Bruim“; od 9-30—12 sati prije - podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnid: u utorak, ćetvrtak 1 ncdjelju od I—3 poslije podnc. Kužna bolnica: Posjeta nije dozvoljena. ObavijcStcnja o bolcsnicima dncvno od 11 do 12 satl prijc podne naulazu u baštu boiničkc zgradc sa strane Vidinske uilce. j Vojno parno toplo kupatil« u Cat Dušaaovoj nllcL - 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobi otvoreno radnim danltna od 7 satl prijt podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljon. i praznidma od 7 sati prije podnedo 12 * 1 * i * 3 * * * 7 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnln danima od 9 satl prije podne do 5 sati r slije podne, a ncdjeljom i prazuidma oc satl prijc podnc do 12'/ 2 satl u podne. — 2. Parnokupatilo za časnlka 1 njima ravne činovnike otvorena jc ntorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 satl prijc podne do 5 sati poslije podne o nedjeljom i praznidma od 7 satl prijt podne do 12> U satl u podne. — Za gra djane muškogpola otvoreno je parn« kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane oc pada kakav praznik) od 9 sat prije podne ao 5 satl poslije podne. — Cas