Београдске новине

Br °i 323 ‘ Subofa BEOORADSKE NOVINE 24. novembra 1917,

Dž. Broj 4205 Džimić Agnjja, Kosajnč-ičev venac 9j

K. Broj 3212 Elizarevic Ag r, posfuž. fhin. fin., Rcsavska 45;

, FBroj 4463 Filipović Petar, naaz. mo(lopola; G. Broj 4522 Gajić Ivan, SremCn a; 4287 Gavrilović Jovan, pošt. konJnkt. u penz.; 4288 Gavri'.ović Miloš, revizor carin.; 4106 Gavrilović Stanija udova i deca Mitovana Z., Pinosava; 4103 Gavrilović Živana udova Mihajla, Pinosava; 4161 Glavinić Natalija .T., u kući Androjo II. Petrovića, Grocka; 4289 Gligorijević Milosava, 5fn. min. fin.; 4291 Grujić Mihaj*la porodica, faktora, Pop Lukina 19; 42C0 Grujić Vojislava porodica, magacion., Pop Lukina 19; 4292 Gudović Milica, č : n. min. fiuan.; Gj. Broj 4501 Gjermanovič Zorka Jovana, UarariJroša 47; 4209 Gjokić Jtužica, Miletina 61; 4303 Gjorgjović Božidar, faktor držav. štamp.; 4304 Gjorgjcvfć Gaja, križač đuvana; -1305 Gjorgjević Jovan, posluž. II. gimn.; 4307 Gjorgjević Mihajlo, čin. monop.; 4253 i 4308 Gjorg ević Ruža Jovana, prof., Xiš, Nišavska 3; 4112 Gjorgjević Spasenija udova i deca Uijc, M. Požarevac; 4089 Gjurić Ivanka udova i deca Dimitrija, Nemonikućn; 4309 Gjurić Milan, posluž. min. prav'de; 4310 Gjurić Pavle, posluž. narodno sl.upštme; 4110 Gjurić Staaiamajka Zivana M., V. Mogtanica; 4311 Gjuričić Jevrcm, čin. tnonop.; Jf. Broj 4165 Iladžić Oljga, raden. .markarnice, Staro Crkvena 11; 4203 Hofrnanović Pavlc, Ratarska 12; 450S Hvistio Draga, Ružina 41; 4467 Ilrnjiček Andra, rcviz. carin.; 4468 Huter Jovan, činovn. cajin.t

i. Bioj 4320 Ignjatović Ljuba, križač jiuvana; 4321 llić Drag., knjigov. u pcn.; 4500 Iiić Kosara, Uska 9; 4322 i 4254 Ilić Milovan, predsedn. suda, Nova Varoš; 4504 llić-Mišković Jclica, Pop Lukina 4; 4095 l 4173 l!ić Pavlija udova i deca Dragica Dragutina, Ripanj; 4323 Ilić ]\I. Pctra porodica, prof., Skendorbegova 23; 4318 Ivanović Miloš, posluž. min. f;n.; ■X 188 Ivić Stana, Stiška <; (Nastavićc sc.)

Grad i okolica.

Pttcvnš kalendar. Danas jc suboia 2i. novcmbra, po s'.arom 11. uovcmbra. — Rimolratoliđ: Ivan od Ktiža; pravoslavnl: St. Dcćansk), Uralj srpskl, Casnička i činovnička Itasina oivorcna jc ilo 12 satl u noćl. C. i k. vojnički dom: Cilaotiica, soba za pisanje i Igranjc, kailtina. Oivorcno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcčc. Slobodan pristupsvakome vojnikn. Gcogradski oricum (u zimskom pozorižtu, prijc Bouicvard): Pcfct.sk prcdštavc u 8-30 uvečc. Kinematograii: Vojni kino u Kralja Milatia ulici 50 (Koloseum): U 6 sati ttvcčc prcdstava za vojnike, a u 8'30 sati ttvcćc prcdstava za časnike. — C. 1 kr. gratljanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 0 sati uvcče predstava za gradjanstvo. Posljednji clcktrični voz za Topčidcr krcćc od spomenika tt 7'30 ttvcfe, a iz Topčidera za Bcograd n 8 sati uvcfc, a ncd.ei'nm tt 11 sati noću. .Noćna siužba u ljckarnama: U scdmici od 18. do ttključivo 24. novcir.'ora obavljačc noćnu službu u Beogradu ovc ijekarne: Dr. Panić, Saborna ulica 77; N ik oIIć, Bitoljska 2; ,,Cr v c n i Krst“, Ecogradska itiica 2. Pcđ vožnjc parobroi'otn iz Beograda u Žcmttn: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc pođne: 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati posiijc podnc. i/. Zemttna za Beograd: 6 - 30, 8'30, £}yJ0, 10-30 i 11-30 pr. pođnc; L30, 2'30, 3-30 4-30, 5-30, 6.30 i 7 30 posi. podnc. — Iz Zcmuna u Pancsovtt: tt 6 sati nj**»ro 1 u 12 satl u podne — Iz Pancsovc u Zctnun: U'8 30 sali prijc podne i 3 sata poslijc podne. — Ladja, koja vozi izmcdju Zcmuna i Paucsovc i obratno ne 'priitajc u Bcogradu. — Brodarski saobraćaj Sabac—Smcderevo. Poiazak iz Beogradaza Sabac: sti;edora i subotom u 7-30sati n jutro; iz Sapca za Beograd: čctvitkom i ncdjcijora tt 7 s. u jttlro; iz Bc-ograda za Smcdercvo: ćetvrtkom i ncdjeljom tt 3 sata posiije podnc; iz Smcdereva za Bcograd: utorkoin i petkcm tt 8 sati u jutro. — 11 r o d a r s k i saobraćaj izmcdju Beograda i BttdimpcŠtcs Brod iz Beograda za Budtmpcštu krcćc svakoga dana u 5 sati i/jutra; brod stiže u budimpcštu drugoga daita u 5'30 sata posiljc pođne. — !z Bttditnpcštc za Bcograd kreće brod svaitoga dana u 8 sati prijcpodnc; u Bcogrsd stiic taj brod đrtigoga dana u 7-20 sati poslije podne. Brodarski saobraćaj izmcdjtt Z c nt u n a i S z c g e d a: Odiazak Iz Zcmuna prema Titeiu, Szegedu: U ponedjeljak i četvrtak u 12 sati tt podne. Uoiazalc u Szcgcd: U utorak i pctak u l sat poslijc podnc. Odlazak iz Szcgcđa prcma Titeiu 1 Zcmunu: U srijcdu i-neJjc!ju u 6 sat! u jutro. Doiszak u Zemun: U srijedu i ncdjclju u 6 - 40 sali tts’cčc. Kretanjc parobroda za vojn i k c. Odlazak Iz Zennma i Bcograda u Oršovtt svakoga poncdjcijka, srljcde 1 sttdo'.c. Odlazal; iz Bcograda u 5 satl izjutra, dolazak u OrŠovu u 3 sata 1 10 minuta poslijc podne. Iz OrSove u Zemtm I Beo grad svakc ncdjeljc, utorka i četvrtka, odlazak iz Oršovc u 5 satl izjutra, doinzak u Beograd u 8-30 sati it Večcr. Botanička bašta.Otvorcna utorkom, čctvrtkom, nedjeijom i praznicima. Posjct bolesnika u bolnicama: U bolnlci .Brčko*: od 2—4 sata poslijc podne. U boinlcl „Briinn“: od 9'30—12 sati prlje podne 1 od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolntct: u utorak, čeivrtak i ncdjelju od 1—3 poslije podne. Kužna bolnlca: Posjcta nljc dozvollena. Obaviještenja o bole3tiiciraa dnevno od fl do 12 satl prlje podne na uiazu u baštu bolničkc zgradc sa strane Vidlnske ullce,

Vojno parno toplo kupatlto uCarDušanovojuilcL— 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnira danima od 7 sati prlje podnc do 5 satl poslljc podnc, a nedjeijom 1 praznicima od 7 sati prije podnedo 12*/ sail u podnc. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prljc podnc do 5 sati poslijc podne, a ncdjeljom I praznicima od 9 satl prije pođne do 12’/ 2 satl u podne. — 2. Parnokupatilo za časniko I njtma ravne člncvntke otvorcno jc utorkom, srljcdom, petkom i subotom od 7 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjcljom i praznicima od 7 sati prljc podne do 12>/ 0 sati u podne. — Z a g r adjanc muškogpoia otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako tt te dane nc pada kakav praznik) od 9 sati prije podnc do 5 satl poslije podne. — Časnicima i njiina ravnint činovnicima stojc na volju đa se služc parnim kupatilom i u danc odredjenc za gradjanstva (ponedjcljkom i čctvrtkom). Blagajna sc zatvara rađnim đanima u 12'/_, satl, a ncdjcljom i praznicima u 12 sati u podnc.

RimAkatolička služba Božja. U ncdjelju 25. lioveinbra biće: I. U Konaku u 8 sati niolitva na njcniačkom i srpsko-lirvatskoni jezikn i sv. misa za c. i k. i carsko-njemačko vojništvo, a u 10 sati prije podnc talijanska propovijcd i sv. niisa za talijanske ratnc zarobijenikc. II. IJ ž n p n o j c r k v i u 8 sati izjutra sv. iiiisa za školsku djecu, a u 10 sati prijc podne njemačka pronovjed sa svcčanom služboni, u 4 sata poslije podne litauija. Radnini danima počinjc prva sv. misa u 6 i po, a druga u 7 i po sati izjutra. Proiestantsko bogosIužjCv U' nedjelju 25. novcmbra bićc bogoslužjc_ u evangeiičkoj crkvi u Vuka Karadžića uliei n 9 sati prije podnc na magjarskoni, a u 10 sati na njemačkom jeziku.

Istori.iski kalendar. Na današnjt dau, 24. novcmbra 1572. god. umro je u Edinbourghu škotski refonnator .Tobn Knox (izg.: Noks), koji je najviše doprinjeo širctiju protestanlizma u Skotskoj. Rodjen 1513. gotline (po nekim 1515. godinć) u Giffords Gate u, bio je 1551. goditie dvorski sveštenik r;n«leskog kralja Edvarda, vtativši se u .škotsku, morno je pobjeći u Svajcarsku poslije slupanja na prijesto kraljice Marijo Stuartovc, koja je u zemlji uvela strogo kalolifki režim. No vralivši se 1559. r; odine u škotsku. ž.iI vo jc radio za uvodjenje protestantske (presbiterijanske) crkve i uCcstvov; o je u zbncivanju Marije Stuartove, ’fiija je Hocnija tragična sudb?.:a pozrufta. — 2t, novcmbra 1632. godtiie rodjou je u A mpterdamu u Holanđijt ziiamemtfi itozor’ijni-un ac Spmoza. ispinozim ro uterjr mii' šu portugaiskf Jevrcjf, čijt' su' se preti t po njiuovom [iroTjcn'vanju iz Fortugaiijo bifT naslnnrit u TIolamTifp juT jc on sam docaiije isldjučeu iz njegove vjcrske zajcđnfre. 1660. godiac proTjeran je čak it'z rodnog mjestn, pa sc u IJangir morao mlržavaii kao zamrtlija (optičarf. Po svojfm filozofskim pog'ledima 'Spitioza je bio parileista. Njcgova su najćuvenija djela ,,Etliica“ i „Tractatus pol ilicus'“« — 24. novcmlDra 1713. gogodfnc rodio so u Clonmclu ,u j’rskoj znamcniti englcskt liumorista Lavrrcnco Stcrne. Po zanimanju b’o je svcštenik. Najpoznalija su mu djeta ,,Sentimental jonrnev“ (,,Sfnti'nvntalno ptUovanje"), „Tristram Shnnd y“ r drago. Umi’o jc 18. maria 1768. ! gođinc u Losidonu. — 21. novcmbra 1799. godme umro 'je u Zadru na'dbiskup i slavni učcujak Ivan Stratiko. — 24. n.overnbra 1801. rodjcn je u IVeimaru fcniižcvnik i skttpJjač narodnih uriio'.vo* nna Ludtvig Bochs'tcin. Porcd ro-

i !

!

mana i noveta pisao je navočito basnc i gatke, veći'nom prema narodnim lum t'vo. rin.'ima. Foz.nata jc hjcgova „Thiiringtsches Sa.gcnbucli“ („Zbirka thiinriških b'azana“). — 24. novembra 1841. go'diubl rodjcn je u Heidelherg.it čuvoni mc* dicinar F r i edr i ch Jo 11 v, profcsor pslhijatrijo na betlinskom univerziteLij. Najpoznalija su mii djela ,,H isteri j’a i hipohon'drija“ i „Zabluda i lu'di1 o“. •— 24. novembra 1860. godfuo jcdau jc od najziianrenilijih dana u istoriji tazvitka hrvatske pozornice. Toga da-ua održana je u nekadanjoj pozorišnoj 'dvorani, w docn/joj opštinskoj vijećiiiu (gradskotu magistratu) ona znamenita pjemačka- predstava diame „Pctcrv. Szapary“ od Charlotfe BirchPfciffcrove, na kojo;f je zagrc7>ačka puh’.rka bunrfin demonfltracijama ziUitijeva'a prcdstave ua ,svom materinjem jeziku. To bumo večc niožo so roći da jo hilo rođjen-ilan dauažrijeg hrvatskog pozorišla. Do dušo J prije 1860. god. u Zagrebu su se priređjivale prodslave f na hrvalsko srpskom jcz’ku. Pored lokaJuih trupa gostovalo jo vaše puta s uspjehom l srpsko novosađsko pozorište u glaimom gradu Hrvatske. Zagreb m hua prvih decenija XIX. vijeka nije i'mao svojo etaJnc pozoflšne trope, ve'ć su 8e, kao što je (b još danas vclikfin aijelom slučaj u Rah’ji, nizalo jedno za 'drugim gosfovanja pojedinih trupa, do 3ušo vbćihom na suan’Gn jezicima, najviSe na njcmačkom i’ na talijanskom. Pokušaji, koji su u višo maha činjeni (tako n, pr. za vrijeme bana JcIačTća) da se osnuja stalna hrvaLska pozorn\"ca, lii6U imafi uspjcba zbog tadanjih opšlih prilika. Tako je u joscn 1860. godine pofeorišni preduzimač Bianbiiri dobio fkoncesiju za niz pozorišuih predstava, On sc hio obavezao, da porcd ujematkih i talijanskih predstava u izvjcsnim razmacfina tzvodt I po nelu hrvatslui stvar, all to obećanje nij<? odi žao, zbog čega |c

i

/

medju zagrebačkom pubiikom nastajalo sve veće ogorČenjc, koje je najzad našlo Bvog lzlfva na predštavi komada „Petar v. Szapary“ n veče 24. novembra. Tada bu slušaoci odmhli u početku komada burnim usklicima prekidali glumce, tražeći predstavena svom matermjem jziku. „Hrvatskil", ,,hrvatskil“ orilo se sa svih strana. Medju deri!onslranlfma naroČTfo su sc odlikovali ,,juratuši“, kako su ih zvail — slušaoci tadaujc zagrcbačkc prav> ničkc akademije. • Kada đemonstracije dostigošc svoj vrhunac, prcdstava bude prekinuta, a na pozornici se pojavi čuveni hrvatski glumac Lesić (kojl jc kao mnogi đuigi docnijc slavni prcdstavnici „Hrvatskog kazališta", na pr. Mandrović i drugi igrao n toj njemačkoj trupi) I saopšti svijetu, da ćc odmah sulrašnja, kao i sve daljc predstave biti hrvatske. Odmah tih đana može se reči, da su se pojavili prv! začeci današnieg „Hrvatskog kazališta“. Crkva Svetog Marka — za slrotiuju. Crkva Svctog Marka. na Starom Oroblju, poslala je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 27.50 kruna, koje je dobila iia tiTs za vrijcme bogoslužcnja, lcao svoj prilog za sirotinju beogradsku. Pažnja gradjanstvu. Oradjanstvo se upozorava u svom vlastitom intercsu, da je odredba srpskoga zakona 6 taksama, po kojoj molbc, koje nijesu nikako snabdjevenc taksenim markairia ili pak takscnom markom suviše malc vrijednosti, ostala na snazi u toliko, što sc molbe, na kojima nema nikakvili takscnih maraka, uopšte nc će uzimati u postupalc, tako da je izlišno ma šta dalje preduzimati i!i pitali po njima. U slučaju pak, da je zalijepijena taksena marka u manjoj od propisane vrijednosti, molioc ćo biti izvjesten o tome da njegova molba ne ćc biti uzeta u postupak dokic god nc bude položio odredjcnu razliku. Da se javi opštini. Hristina D i m i t r i j e v i ć, koja je nckad stanovala u Niškoj tilici broj 25, potrebno jc da se javi radl izvjesnog saopštenja tajništvu opštine grada Beograda. Sjednica proit^or^og savjeta privalnc žcnskc gimrntjtije u Bcogradtr. Sjedtiica“4 iif-bfc-sorskog savjeta ženskc gimnazije biće u 8 sati prijc podnc 25. novembra u školskoj zgjadi, Zorfna ttlica br. 55. Ovim se pozivaju svi gg. nastavnici đa dodjtt na ovu sjcdnicu. ■ Javna prodaia. Danas prije podne tt 9 sati izložiće sc, po odhtci starateljskog suda, javuoj prodaji pZadstavštlna pok. Danicc 1 J a v k o v j'c, r u njenom stanu ti Ružinoj ttlici^b.rc^ 40, na kojtt sc kupci pozivaju.

Privredna budućnost Srbije. Ma kako da je velika privretlna atefa, koju je Srbija zbog ntia naravno morala pretrpiti i ma kako so po zaključku nnra njezino poliličke granicp obrazovale, jedno jo već sad izvjesno: Srbija će so privfedno srazmjcrno brže ncgo ma koja drugadržava oporaviti, a karakter njozinog privrednog sklopa nc ćo so ni eventualuom izmjenom političkih grnnica zuntno promijeiuh. Preduslov, koji nas ovlašćuje na prvu Ivrdnju, leži u društvenom sklopu Krpskog slanovništVH, a dragi je opravclan privrednom j c dno.1 i kož ć u Srbije. Izuzetak u ovomo čine doneklo samo om predjoli, koji su pripali Srbijl poslije balkanskog rata r koji so kako u društvenom tako 1 u privredriom pogledu razlikuju od slare srpake kraljevftie. D r u š L v e n l s k 1 o p S r b i j e o d1 ikujc se u ptvom redu seIjaćko p o 1 j o p r i v r e d n i m kamkferom /. emlj c. Po srpskoj stalistu-i bavilo se preko 80°.'o stanovništva poljoprm'odom, a prcko 90To živilo je od njo. Ovi brojevi već sanu po sc!>i odredjuju privredni karakfer Srbije, a p o d j’ e 1 a zemljišta još tačnijo kajakterišo (društveni sklop stanovništva. Ta podjcla bila je po srpskim zvaničnrm iskazima ovaka: Od sviju posjednika zemlje bilo je r.uib, kojt su imali ‘ •

do 5 hektara 54.65/6 od 5 do 10 hektara 27.55% od 10 do 20 „ 13.87% od 20 do 30 „ 2.60% ođ 30 do 40 „ 0.73% od 40 do 50 „ 0.29% od 50 do 100 „ 0.23% od 100 do 200 „ 0.02% preko 300 „ 0.003%

Kao što se iz gornjili broj'cva vidi, u Srbiji u opšte nema veleposjednika. Srpsko plentsfvo jo naime još' u srečT(njem vijeku pod turskom vladavinopi uni.šteno, a kaxl 66 narod u XIX. vijeku oslobodio te vladavine, bijašo n Srbfji samo slobodnih seljaka. No zemIja, koja 80 nije nalazila u privataoj Bvojioi, pripala je državj, odnosno, .ona jo postala opšle ,,riarodno dobro“. Po tome ja državn upravo jodini velerosjed-

SiikJ T u njezinim rukama nalazilo se još l godine 1905, iz kojo se datira posljednja poljoprivredna srpska staUsiika, ne manje od 54.45°/o ili 2,775.083 hektara od cjcl'okupno površine slare kraljevine Srbije, koja je iznosila 4,830.260 hektara. Ogromni đio državnog posjeda sastoji se iz zabrana i šuma, jer iznosi preko 40'Vo svckolike površino njezine, ali jo on do sad igrao veću ulogu u Bitpskoj parlijskoj politici, nego u p'rivredi Srbije. Ocrfane zomljoposjedničkc prilike imale su za sljedstvo jcdnoliki druš'.vcni isklop zemlje, ali ćo taj sk’op pn uspostavljanju sq>ske narodno privrede poslijo rata biti od ne malog značaja. Cist eoljaf 1 ;o-po 1 joprivredni karakter zemljc i oasustvo društvenih protivnosti l do sađ su u Srbiji omogućavalii tijcsno pripijanjo svih narodnih sila u odsiulnim trenutcima, pa ćo i u buđućnosri olnJcšali privrcđno uspostavljanje 'zemlje. U ovom pogledu kao da će bitx od kortsfi jedna naroČita okolnost, Ćiji so povoljan uticaj već za vrijeme balknnskog rata pokazao. To je podjfola Vada u srpskoj poljoprivredi uz istođobnu lconcentraciju same proizvodnjV, kakve omogućava institučija zadruga i moba (medjusobno besplatno potpomaganje ir poljoprivrcdnim poslovima), O instituciji zadruge postoji već tako velika litcratura, da optsivanjem rijetrine suštine no moramo izbliže *da sc bavirno. S gledišta narodne privređe mora se snmo na to ukazali, da zadruga priđonosiučvršćivanj u i svedjivanju zemljeposjcdničkih prilik a, jer spicčava s jetbie strane raspadanje posjeda zomlje u mnjušna gaždiustva, a s druge slrauo l nagomiuivanje većili kompleksa u jeduoj ruci. Veći broj radničkih snaga, koje su pod upravom jednog poglavfc© udnižene, on.ogućava bolje iskorišćavanje tih snaga Ojelishodnom podjel'om rada, a ta je podjela naročito kod poljoprivrede, gdjo so izvjesm poslovi moraj’u na rrijeme obaviti, od volike važnosti. Toj okolnosli kao i diseiplini i za! jedničkom duhu, koji vladaju u zadruzf, 1 gdje moraju da so zauzimaju j’edan za pve i svi za jednog, ima se i pripisati, Sto srpska poljoprivredna proizvodnja i za \Tijc-me balkanskiii ratova, kad jc vcćina Ijudi bila) pna bojištu, u prkos oskudtcc skoro svake brige od strane vlasti, nijo pretrpjela vcći uštrb. Po infonnacijama, koje je u svoje vrijemc dobio po toj stvari Neurath od srpsko vlo.dc i koji jovon objavio j>oi naslovom: ,,Usj>jesi Srbije u }>alkanskom ratu“ (zvamčjta slalistika za (c godine nijo »zišla) bila jc na primjer proiz vodnja zrnaste Iirane u ratnoj godnii 1912. prema ritirnodobskoj godini 1911. ovaka: Dobiveuo je u mi'ijmiiii a metarskih c -na'a godittc

1911.

1912.

pšcnice

4.2

4.5

raži

0.4

0.4

ječma

1.5

1.0

ovsa

0.7

0.8

kukuruza

6.5

5.0

S obziiom na viio malea luttoritef, koji su vlasti u Srbiji kod stanovništva uživale, moiao In se taj rezultat i onđa kao odveć povoijau obilježiti, da srpske 1 vlasti nijesu nišla propustile, što bi i za vrijeme rata po mogućstvu u puuom loku održalo peljoptivtednu jiroizvodnju. Ali'ta] sc rezult'at—-kao što je već pomcnufo — nema toliko da pripiše mjc« r.ama vlasli, koliko zađruzi kao proizvodjačkoj orgunizaciji. N’o nrnogo 'je toriie pri'pomogla i me’djusobna bespl'atna (spomoć, koja je u Srbifi i u njimo doba uobićajena i koja se kod .Tugoslovena naziva 'tnobom. Naime, dok bi srpski seljak smatrao ispo.l svoga đosiojanštva, kla za novac rach kod svoga susjeda, 'donde srnatra na suprot čitavo se’.o za svbju dužnosf, da svuda i spomogaie, gdje se y.a fo pokaže jjotrcba. Taj zajedničkt rad zadobija sasvim prirodno u dariima uužde i oskudico u radnoj snazi u toliko veću važnost i nijo malo poI ’desan, da srpskoj poljopriucdi u ,ve!ikom obimu joornognc da savlada cne poteškoće, kojc nastaju poslije rata uslijc-d oskudice u radnoj snazi. Najzad, kađ se avomo doda, da je i prirodno rastenjri stanovništva u Srbiji u sravnenju s dru« gim narodinm priličaio \ ebko (ono je iznosjJo u Srbiji 1.51% prerna 0.90% u Ugarekoj u godini 1900), onda izgleda | 'doTOljno jasno, da u Srbijt posfoje oni ichugtveni elemetnti, koji mogu da omoguće brzo privrcdno oporavljarvje u zemlji poslije rata. No u zadittzi kao društveaoj usta^ novi nalazi se i jedan privredni moment, koga pu oejonjivanju budućcg razvitka privređc u Srbiji ne valja podcjenjivati. Zadruga jo sa svojim razvijenim snrislom za. opšte clobro pr elaz k individualnoj privredi u toliko, šlo je ona tomelj za lakše razumjevanjc poljoprivrednog zadrugarjstva, a ovo je opet za srpgkog seljaka kod već olpoeelog prelaza k trgovačkom piivrcdnom sistcmu od tolilro većeg znaeaja,ukolikosui.erazvijenijo i nepovoljnijo j>oljoprivrcdno kreditne prilike u Srbijt. Srpski seljak je do skora bio nemoćan objekt za iskorišćavanjo ođ strano Brpskili banaka i 8eoskih lilivara, i zadrugarstvu, koje jo posljeđujih godina počelo da hvala korjena, ima se zahvahti, šlo su se prilike u (om pogledu doneklo (popravile. Zaaluga, što je za nekoiiko godina mogk> da ee osnuje preko 1000 poljoprivrednih zadruga >— jo§ koncom'

. Strana 9« -- —* prošle gođine bilo ih je jedva 1000 —* ima se pripisati staroj zadražnoj nslanovf koja svojim uredjenjem daje seljaku mogućnost, da pravi'mo shvatt zadntgarstvo i njegovu pređmost. Pošto driištvena jednolikost stanov'ništva, knkvu smo je opisaii, počiva na privrednoj jcdnolikosti i pošto cjelokujn na zemlja mia izrično seljačko-j>oljoprivredm kaiakter, a rat je poljlopri) vredi najmamje mogao naneti štete, 1o ćo Srbija x iz tog razloga pri 'uspostavJjanju svojo marodne pnvreue Žmati lakši položaj, nego drago države sa jačom ili slabijom jndustrijom. Od Btrano c. i k. vojne upravo u'činiće sei sve, da so srpska narodna piivreda koliko je god mogućo još sad nspostavf l' dOvedo u svoj norma’m' kolosjok.

Poslijednje brzojavite vijesti. RUSKA VRHOVNA KOMANDA PRO« TIV PRIMIRJA. — RUSKI GLAVNOKOMANDUJUĆI ZBOG TOGA SMIJEN.IEN. Kb. Bcč, 23. novemb'ra. Lenjin je kazacima i mornarima rfTske vojsko upravio telegrafski proglas, u kojim im saopštava, da je savjet pučkib. ikoinesara 20. ov. mj. ruskom glavnol.oJnandujiićem Duhoroinu izdao naređjenjo, 'da svim zaraćenim stranama predloži prinn’rjc. Glavnokomandajući D homiu* kojenvu je ovaj telegram sligao 21. novetn« bra u noćtj mije na nj sve do vefieri drugoga dana očlgovorio. Na to je T.oujrix u Jine savjeta pučkth komesara zafražio ro.li Duhomiua razjašnjenje. Pošto je ovaj od'« govon'o izvinjavajući se, naicdjeno nru je, da pregovore o pfinrirju smjesta pcved-« Duhomin je kategoric.ki odbio, da sc ovom: narcdjenju pokorf. Savjet pučkiii komesara smjetrio je na to Duhomma sa rnjesla glavuokomaridujućeg, a novim vrhovnfm zapovjednikom irneinovao K rilenka. Izgleda, kao da će se Duhomiu ustrufiavati, da glavnu komamdu preda IvrTeuiku. Kb. Bcrlin, 23. novcinbra. \V o 1 f f o v tt i' c d javlja: Naredjcnjc maksimalističkili vlastodržaca tt Petrogradu, da se povedu pregovor! « svrhn primirja, preina jednoj je uhvačenoj bežičnoj depeši sa ruskog fronta odbijeno od glavmokomandnjneeg rus« ke vojskc. TRAGANJE ZA TAJNIM DOKUME.V TIMA U PETROGRADU. Kb. Stockholm, 23. novcmbra. Petrogradska ,,I z v e s t j a“ javIja, da vlada namjcrava Tereščenlca f ostalc višc činovnikc primorati, da iskažu, gdjc se naiazc tajiii ugovori. REZULTAT POBMORNIĆKOG RATA' U OKTOBRU. Kb. Berlin, 23. novembta. W o 1 f f o v u r e d javlja: Rezultat pođmorničkog rata n oktobrtt iznosi 674.000 tona, a ttkupni rezultat od po-, četka pooštrenog pocjjnoniičkog rata 7.640.000 tona.

ZDORlčne Gitjtne, OBJAVA. Ccs. i kr. vojna gubernija je sa na* redbom svojom broj odj. 16, 8593/0. A'« od 30. X. 1917. naredila, da se iinadc ispeei komina od groždja, bresaka venja. Svaki, ko takvc komine ima, dttžan je cijelu količintt ces. i kr. finansijalnoj straži I. u Beogradn u roktt od 8 dana pismeno prijaviti i tamo navesti, da li jtt želi sam ispeći. Poslije toga če ova komanda izdatl dozvolu za pcčenje, koje će pod stalnoin finansijr skom kontrolom stajati. Svaki sopstvenik ima pravo na 16 litara besplatno i osiin toga 40 litara po i>Iaćcnoj trošarini, koja iznaša 65 Iielera od litre 25 gradi (srpskl 10) jakosti, a ođ Ijttće t K 30 li. GostioničarL dobijtt čctvrtf dio od svoje ispeeetie rakije, računavši čist alkoltol, po plaćcnoj trošarini od 2 K 60 It. Ostala količina rakije će se niri* rati prcdati n Ernteverwertungszeii« trali'* po cijcni od 6 kruna po litru apsolntnog alkohola, to znači 1 litra rakijc od 100 (srpski 40) gradi. Za rakiju od breskve i venja platit će se po kvalitcttt, koja cijetta ćc se po predatoj ,,nuistri“ naknadno ustanovitf. Sa ostatkom kominc se mogu svinjc ranitl, a za oljttšteno suvo sjemc' groždja plaćat će se 30 kruna za 100 kila.

EKSPOZiTURA PESTANSKE-UGARSKE KOMERCIALNE BANKE d Bcogrcđu — Knez Kiitajlouo br, 50. Specijalno odjelcnle za šžij'anje novaca ratnfm zaroblienki« ma i interniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. m