Београдске новине

Br. 325.

BEOORAD, ponedjefjak 26. novembra 1917.

sss

IzllIK

dnevno n Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Dflfelarflnl hralivl*

" STTlr. «Jri* »Wn • Dn*taUK«*fMW.

■ rmumssesr.i 0 CMorae« n iM»mi ■ taffla .... tt’Stt! 1 • rr.-rrr! m

Ima »rtf n ajaal il. . ,11 Wn

1 U mttnitn «W

OjImJ po cllenlko.

Oodina III.

Ratni izvještaji. Izvješta] austrO'Ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 25. ttovembrft. TalUansko boitSte: Razbili su se o naše borl> e n e r e d o v e talijanski napadl, po..vedeni s obiju strana rijeke Brent* f protivu M o n t e P e r t! c a, što ga Je ,23. o. mj. zauzeo na juriš 3. g r a d a čki strijeljački ptik. Na istočnom bojištu nlje bilo nikakvih značajnijili dogadjaja. Načelnlk clavnoz stožefa.

(zvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 29. novembra. Zapaduo bojište: Front prlicstolonasljednika R u pprechta bavarskog: Poslije podne dosttgla je artiljerijska borba izmcdju houthoulster ■ ske šume l Zandvoorde do velike ^estine. Pro pao j e j e d an e tt žI eskl naiet na drumu Ypern—M en 1 n. Na bojištu jugozapadno od C a mbrai-a odigraie su se žestoke o r b e, koje su imale samo m j e snoga zaač a ja. Englezi su uložill jake snage u novim napadima protiv Inchy-a. Četiri puta uzalud naletiše gusti pješačkl strojevl; pretrpjeli su izvanredno veiikih gubitaka. Naše čete. vršeći protivnapad, zađobiše još nekoliko stotina tnetara prostora u naprijed. Poslije žestoke pripreme vatrom neprijatelj je u večer napao na seio Bourlon ina bourlons k u š u m u. Koristeći se maglom pro'đro Je do samoga sela. Gardijskt fizlllri povedeni u protivnapad v r a 11 š e poslije ogorčene no'ćne borbe na nož protivnika u njegove poiazne položaje, dok su za isto vrijeme pomeranskl grenadirl na ivici Šunte je'đan za drugim skrhaii sve neprLtateljske nalete. Pošto }e propao jedan neprijateljski napad na B a n t e u x, preduzet rauo u jutru, došlo Je poslije podne na tom mjestu samo do omanjih djelimičnih naleta. Front njentačkog prijestolonasljcdnikaj Skoro na cijeloin frontu Francuzi sii i dalje razvijali živu djelatnost; protiv našilt redova nadirahu pojača izvidjačka odjeljcnja. Naročito sjeveroWočno ttd Craonne, na više od.sjeka u C h a m p a g n e - i i iia istočnoj obalt Maase bila ]e dostigla pojačanom žestlnom artiljerijska borba 1 borba minama. Prilikom jednog uspješnog preduzeća zapadno od Beaumonta jiašajurišna ođjeljenja đo.vedoše mnogobrojn# zarobijenike. Front vojvode Albrechta wiirf:emberškog: Istočno od S t. MI h f e 1 a a naro'čito u S u n d g a u-u vladala }« po'v>štrena artiljerijska borba i borba mlnama. Odbijenl su pojači francuski naleti u apremontskoj šumi I kod Aitimerzwellera. fstočno I maćedonsko bojištei ' . Nije bilo naročitih doga-djaja* ! Talijansko bojištei Skrhall su se pred naiim fedovima talijanski napadt povedeni s obiju strana dollne rijeke J3rcnte I protlv Monte Pertica. Prvl zapovjednlk glavnog stana pL Ludendorff. Njemački večernjl izvještaj* Kb. Berlin, 25. novembra. Wolffov ured JavIJa: 2tva vatrena djelatnost na nekim flandrijak im borbenim odsjeclma jugoeapadno od Cambral-a. Na istočnoj oball Maase Francuzl još jednako

Trockij o spoljnoj politici. Predstoji objavljivanje tajnih ugo-

vora. — Nada u skori svršetak rata.

vrše napade izmedju S o m o g n 1 eu x a f Beaumonta. Izmedju B r e n t e i P [ a v e vode sa po nas uspješne borbe. Razvo] ruske molodlL Kflko ,,boljšovIki“ tuuiače tražeuje primirja. Kb. London, 23. uovembra« Pctrogradski dopisnik kmdonskog ,,D a i I y l' e 1 e g r a p h“-a javlja pođ 22. o. mj„ da štampa, naklonjena ,,bo!jševikima“ ne smatra prekršajem londonskog ugovora i izdajstvo od strano Ruslje zahtjcv za primirjem, što su ga lznijeli T r o c k 1 j i L e n j i n. Pred iiovint mediiisobniui borbama, Kb. Stockholtn, 25. novemb’ra. Kako „Večernjaja PoSia" jarIja, jeifan vojni zbor, kofi kreće proffv Pet.rogra'tla, zadrlž’a’o 3 e Tcod atanice V i r i t s a. čete, koje su sa fron* ta opozvane, približuju so Lugf.

Trocklj o spoljuoj politicf. O. b j a v I j i v a n j t» t a J n I h u g o v «ra. — Ratća se uskoro svrSIti. — Jošjedna vlada. Kb. Rotterdam, 25. novembra. „Nie'u we Couran t“ prenosf iz londmiskog ,.D a i i y M a i I“-a svoj izvještaj 'u Petrograda: Juče je T r o c k i J održao govor o s p o I j n o j politlci radničkog ! vojnlČkog 3avjeta. On je rekao, đa su saveznic! rdjavo primili progias savjeta, a neprijateiji opet, veli on posmatraju prevrat isključivo sa gledišta, da se njime slabi Rusija. On ipak vjeruje, daćeserat skoro svrštiti. Daije je Trockij saopštlo, da se sprema izdavanje ,,ž u t e k n j ig e“, u kojoj će se o b j a v i 11 s v f t a j n 1 u g o v o r 1, što su ih „boljševiki" mogii naćf. Nije isključeno, da će seljaci sa vojnim odboriina nove „boljševčke" vlade sastavitl v 1 a * t it u v 1 a đ u pod C e r n o v 1 m. Sporazuin i sloboda malih naroda. Zuačajan članak' „Soclaldom o k r a t e n“-a. Kb. Kopenhagen, 25. novembra. ,,So cI a id em okr a t en“ piše; Ako Je istina, da sporiazum ratuje trt i po godine radi uništeuja mllitarizma i radf osiguranja slobođe malih naroda, onđa bl čovjek morao cčckivatt, da sporazum sada pliva od radostl zbog dogadjaja u Rusiji. Današnja ruska vlada, veli iist, žeii da umjesto ćtajaće vojske uvede narodnu vojsku („rniltciju“), ona ustupa svojim narodnostima punu slobodu, đakle ona daje narodima Rusije ono 1 , što jo sporazum u jantiaru prilikom ođgovora na WlIsonovu notu iznio kao /atni cilj u pogledu austro'ugarske Monarhije. Sađa pak, kada se te ideje privode u djelo u Rnsiji, sporazum vell, da je to anarhija i svlma se sredstvlma bori protiv novog stanja. Ruska vojska gladnje. Nema više nl hljeba ni mas 1 a. — D.ozvoljeno izlaženje llstovima. — Kazaci protlv gradjanskog rata. Kb. Kopenhagen, 25. novembra. ,,N a 11 o n a 111 d e n d e H donosl Krzojav iz Petrograda, prema kome je upravnlk mlnistarstva za i s h r a n u uputio odborima rađnlčkog I vojničkog savjeta brzojav, da mu Je s frontova dostavljeno, da je tatno položajsažlvotnlm namlrnlcama užasan. Posljednje zallhe dvopeka utrošene su a dovoz životnlh namimica je svakog dana sve slabijt. Ako uskoro ne stlgne pomoć, doćiće do prave katastrofe. Sa sjevernog fronta je brzojavijeno, da je posUednja trl dana stiglo samo 15 vagona životnih namlrnlca, a danemavišehljebanlmasla. Vojscl prljetl katastrofa g 1 a d i.

Iz Hapanmde se javija: Potvrdjuje se vijeet, da je glavni zapovjednik petrogrtsdskog vojnog okrnga, pukovnik M u r h> v J e v d a o o s t a vk u. Za glavnog zapovjeduika Četa nuimenovan je Antoiiov, čian rcvoiiicijonog komitea. „Novaja Žiznj" javija, da Je dozvoljeno iziaženje svima listovima, osim iistovima ,,N o v o j e V r e m j a“ i ,,S o v j e t“. ,,D j e n“ javlja: Savjet k a z a čk’og saveza donio je jednoglasnu odluku, u kojoj so izjavljuje, da n e p r I z n a j e d r ž a v n I u d a r ,,b o I j5evika“ i da ueće učestvovatl u gradjanskom ratu, koji je u Rusiji izbio. Savez će svim silama raditl na-tome, Ja se uvede detnok r a t s ka državna u pva v a u raznim kazačkim oblastfma. Pooštreni podmornički rat. Nova potapljtnja. Kb. Berliu, 25. uovembra. Jedua naša podmornica potopila je ii Sjevernom ledenom moru ponovo 5 pamih brodova sa 14.000 bruto registrovanih toua, medju njima oružant engleskl parni brod ,,Z i 11 a h“ sa 3788 tona. ..IlJerton" sa 3125 tona, obadva sa tovasom drva iz Arlumgelska u Englesku. daije ..Baron B a 1 f o u r“ 3991 tona, sa tovarom majđanskih drva. koji je pucnjavom istjeran iz pratnje, kao l naoružani ruslci parnl brod „Irina" 2210.tuua. sa životnini namimicama iz Arhangelska za Aleksandrovsk. Načdnik ad ; miralsJ<og stožera mornarice. Potapliattja ji Bijeiom moru. Kb. Koinetittagen, 25. novembrftV Putnlcl !z Arhangelska javljaju, da je u posijednje vrijeme u Biielom rnoru potopljeno više brođova.

o njemu ozbiljno sumnjičenje. Reuaudel izjavljuje u „Humauite" izmedju ostalog, da je Clenucnceau izgovorio izvjestan niz dobro smišljenih fraza i dozvolio sebl neke nezgodue dosjetke. Ni na jednu podujetu iuterpelaciju on nijc uišta stvarno otđgovork). U istom Iistu kritikuje Tliomas razlagauje Clemenceaua o društvu naroda. Socijaliste izvode iz toga, da bi oni morali javnosti dokazati, da je riješenje, koje su socijaiiste predložile, jedino praviluo. Sembat izjavljuje u ,,L a u t e r n e“, i ako je Clemenceau dobio većinu, ipak se zato ne će dugo čekati na obrt u komori. Komora nije mogla primiti njegov program, jcr ga nije ni razvio. V a r o n n e nnsli u ,,E v e n c m e n t u“. dolaskom Clemenceaua na upravu Fraiiciisloa se upušta u jeđan zanimljiv eksperimeuat.-Oeuvro piše, tvrdjenje Ciemenceaua, da potpls Njemačke ne vriiedi, obrće sc protiv njega saniog. U ,,B at ai 11 e“»veli Jon.aux, riječi Clemenceaua o društvu naroda bolno će odjeknuti u srcima svih raidnika. Radnic! su polagali svu svoju nadu n>a to pravilo. Republikanski ,,P r o g r e s s d e Lyon“ piše: program Clemenceaua, kojl se nalazi u riječima ,.i>otram rat“, i satno je J e d n a f r a z a, a njegove iz- ! jave o ratnim ciljevfma nikoga nc utnf- I ruju. ; Novi giavni zapovjeduik ii Mezopotaini.il. Kb. Loiulop, 25. novembia. IteuLer javlja: (teiioral M.aahal postavljen jo za glavaog zapovjednik a p n g I ® s k e voisk« u Mezopofn- | hilji. Brat lorda Northcliffe-a na čeJu uriHhi za vazduhoplovstvo. „Pall Mall Gazet.to“ javlja,. fln je brat lorda Northcliffoa, lord Roth'emers, priuiio potiudti, da na mjosto Dowdrayevo slano na cclo vazduhop 1 ovnog itreda. Opet ininistarska kriza u Spaniji. Kb. Madrid, 25. novemhra.

Novi izfaorni zakon u Pruskoj, Kb. Beilm, 23‘. novcmbia, DatVas je fziala zakonška esnova za fzbore u prusku poslaničku kuću, kojom’ se uvodt jednako, noposreduo pravo jzbora aa, tajuim glasaujem. Izbomo pravm ima svakt’ Pius, koji je u državi podantk barenii lit i godino, navršio 25 godina i već godiiiu dana štaniijo u pruškoj opmini. Zatim su narodjani uobičajeni izuzeci. Izabraii so možo svakt Pnts, koji jc prešao 30 gođitia, ima pravo izbora., te je već til godi>e pruski podanik. Zalim sa saopštavaju odrcd.be o tazcliobT okruga. lžborm* šrezmT ostaju u glavnom ’dosadašnji. Broj poalaniika povišen jc sa 443 na 455. Ako broj.glasova u kont biio srezu prelazi 250.000, ouda se za svakilt daijih počotih 250.000 glasova bira novi poslanik. U opšlem osinvatiju izbomog prava navođi se: llat traži od prtiskog narođa najvcće žrlve, 1c jo probni kamen za dubinu njegove ljubavT prenia domovmt’ i njegovo državne svjesnosti, i našao ga je spremnom za žrtvo r lojalnim. Mjera gradjanskog sudjelovaoja navoda u državnim poslou’ma mota sc dakle. ispifati /‘preust-rojiti sa stanovišta uvećauog fiovjeteuja. Ne radi’ se o lome, da so naiod za žrtve i Iojalnosti itagradi, r.ogo o ipovjerenjit u naKxl kojj je u teškoj sudbini rata dokazao svoju zrelost. To je je jedina etićka osnova za. korak, lcoji je nastupfo p6djeJjivaiij ern jodnakog prava glasa.

Borfae na zapadu. Nova novaćenja u Francuskoj. Kb. Paris, 25. novembra. Vlada je iznijela pred komoru zakonsku osnovu o pregledu i pozivu godišta 1919. Najnovije brzojavne vijesti. Francuska štanipa o Cteiueucaulovjjevom govoru. Kb. Bern, 25. novernbra. Dok iistovi desnice nacijonallstii)ke grupe kao l središnje stranke potpuno odobravaju govor C1 e m e nceaua, dotle socijalistička štampa I nekl listovi napredne stranke iska/uju

Ilavasov ured jnvijn: I.isbovi se svi slažu u lome, da u Spauiji ponovo pr eds toj i minis t.a rska krizn, pošlo je vlada i z g u b i 1 a u g 1 e d i p o v ;j erenje, kojc jo zahtijevaia prilikom saslanka patlamcnln. Novi Inkseiuburški otpravnik poslova tt Švaicarskoj. Kb. Bern, 25. novembra. Luksemburški otpravnik posiova L a i o r t primljen .ie drmas radi predaje svojih akreditiva kod načcluika političkog odjelenja, elatia saveznog vijeća A d o r a.

Vijesti iz unutrašnjosti. Čalal žena. Pišu liatn Tz Supt u: Catal —• lo je turska rijor, koja- se jeduom l’očt na srpskLnc može prevetJti — j neko sadeijain od čistog nevaljalstva, io ( br značila gornja riječt... Mt ne ćemo ’du : filozofiramo porodom kojeg izuzetka me- i dju ženama; jer LI možda mabinalno u- j vrijeđili i koju idealmi -ženn. Navcšćeir.o sauio šlo o svojoj žem priča jcilau sirotuašan š’abafkf suprug, navollcći đoknz-’: Ožeuio sam so, djeco ncmamo, moj zanat donosi lm lijepog piihoda i u kuči ni u j Čemu ne oskuđjevatno. Ona je dobi'a rie- | tcu ,,ImI7u“ u glavr tla. mora imati đoce : uvijek protestujući: „Svaka hrdja u o\o | ,;berićetno doba“ rodi i po dvoje djece j i'ez muž'a, a jakod muža pa Kcz djcce'U — More, Vukosava, ttače Bog f to, okatu se tolikih švalera, ubih se racleći, nfšta ne možemo da stcknemo, svo nam drugi džaba. pojeđe kolače.. •— blago je Icorcm ja. No ja jednu, a ona đvije l tako. dodje do oštre psovke. la kao čovek od srca prišijom joj šatnar, ona potegne sekiru, hoće da me iseče, uhvatlin je za gusu sva, IzbeČi oći, hdcu da je udavim, setim se vcšala — pustim jo. No ona osetivši ’rnuškn snagu, opef kidlše noktima za oči i tako se nosimo šfo no kažu kao Musa Kesedžija i Kraljević Marko; kolači se po dućanu razi>acuju, mušterije bezobzirc© pobegnu — dućrm se zatvoril itd. U petak — nastavija opet suprug — sad, došao’je Knežcvić, p : smoraznosač j poničio porciju „pus!ica“. Kttkve su račune on i Vukosava. puT>ikali — ja neznatn, samo sam vidio, tako moja žena odvali muštcrfji šamar, Ja i on

Tiazimie se zbunismo. Ona se pravif nevešta — Engldž, pa ie<lja l đaljo koIače. — Stn je ovo, Mihajlo? upifa mtt Knežević? —• E, brate, 16 su ježovc muke. od kojih i ja patim... _ U to padne žcnn onesvcšćena, Kncžcvić naže da bcga prcko ulico, đržećf posigurno, da ju je sTOjom mladenačkonf pcsnicorn smrtno oborio na patos... — E nećeš mi jioIk-ći majku ti... trči za njim Vukosava, koja se na to / c.otM osvcsti. I tako nasta trka. Knožović uleti u, ,,Amerika“, ona za njito, i tako redonrt dok so kbnačno na jedvite Jađe spasa« čatal ženef... U subotu je raskrvavila —■ priča stiprug daJje — jednu seljanku misleći da jai njoj ne naplaćujem koiače!.;. Najzad i žaudarmcriji đosađi, dobila je šesl baiena prve klase — ati ne potnaže. Sinoć' se ođ rđjitluka napila i svo mi prozorffl na dućajiu polupala, tužio sam fe i t’ra'« žio da nas vlast rast’avi. Toliko sam je pu'ta ofcerr.o od kuće, ah ona se zatepifat ko krpelj pa tek dodio T>p<l prozor demči se: „Jasam tvoja žena“i... a menc kaffl da sio nožeVa uilare u srce... Lepfm nffl :JIe, batiue ne Jtoiuažu, policij'a joj riištai ne može, nauči me gospodine, šta da ra■dim da se spasem čatal žene — skrušcsM* završi pitaujem, siTOina Mibajio. — E to rooramo da plfamo Beografl za savet, odgovorili -mu, i poljoh kućf da. još istoga dana napišem oproši.ajna pismo svojoj zaručifici. i'rošla me voija za žetudbom...

Grad i okolica. Priziiatiice za ponioć. Sve prlznanice za pomo'ć z& mjesec n o v e m b a r gotove su 1 mogu se još danas do'oiti u ure-đim* okružnog zapovjeduištva Becgradgrad u Ktaij Aleksandrovoj ulici bro| 5, u sob! broj 57 od 8 do 10 sat! prij« podtie. Istoga daua, admah po prijemu priznanice prije podne blagajna c. i K okružnog zapovjcdništva Bcogradgrad isplaćuje i pomoč. Prilikom prijerna priznauice, kao i isame pomoći imtrcbno je imatl uza 9« redarstvenu legitimaciju, radi ustanovljenia inđentičuosti. Tra/.i je opština Danica P a v k o v i ć, koja je stanovala u R u ž i n o j u 1 i c i b r. 40, potrebno je da se javi radi hitnog saopštenja u urcdu tainištva opštinc grada Beograda. Islorijski kalemlar. Na dauašuji dau, 26. novombm I8L&. g o dine olpočelo je u toku Napoleonovogi povlačenja u llusiji, nsrijed Ijute eime,. koja mu je saiit.ija vojsku, gtra.šuo ođr stupauje njegovih trupa preko rijeke Berjezine (dcsna pritoka Dujepra, j.roG« oe n’ajvećiin dijelom kto/: Minsku guber« nijtt). ITelazak preko Berjezine preiistavo Ija jednn od najtiagičnijiii epizoda 'tzvv „otačastvene vojue“ 1812. goiitie, ako ne ratno isfcoiije u opšte. l’ošto su so jtjcfhodnice Napolconovo vojske, koja sffl zbog strašne zrmo, besprekidnih kazatkili prepada i ogorčenog četničkog rataj što ga je proiiv nje vodilo rusko seosko sUmovništvo, iskupile na Berjczini. sagradjena su za prelaz vojske trć mosta, preko kojih t.nipo počeše prelažiti. Nffl •ubrzo so poka/at, da su moston nedo« voljni- Beskrajno odstupaujo kioz ncdo« glednu, sĐ.ijegom zavejann rusku ravni« cu bilo jo već prilično tibilo disciplinu'« Na moslovuna uaštado uered i gurnjav% po nekoliko kolona htjeiloše 'da pi rlazo: jednovremeno. U to na neistiiut glas, da nailaze jaka kazačka odjelemja izbi uža« ena panika, u toku koje se mostovi, kojej pod prekomjemitn teretom, kojo pod priti> skom leda počeše krhati. Naatade groznal katastrota. Znatan d>’o vojske, koja je t« prelazila, podavio se, tnnogi su bili pr»« gaženl ili inače ubijem u strašnoj gurnjak \n na mostu, Ova je nesroća ubrzsdaj potpuni slom Napoleonove vojske u Ru« siji, tako da u NjemaČku stigoše satnfll pojedina raaturena odjeleuja. — 26. not> vembra 1857. godine umro je tijemaćkS književnik (liričar i novolista) Joseph bac run Eicheudorffski. Rodjen je lQk marta 1788. godine u Lubovic^i blia« Ratihora u Sleskoj.