Београдске новине

Broj 326.

Utorak

beogradske novine

Jeksandru Dumasu ,,smu“, „ocu“ i djedi, generalu Dumasu. — 27. noveunbra 1913. godine (po novom kaiendani) Eakijučen je u Carigračlu konacni mirizmedju Srbijo iTurske. Izdavanje potrošačklh listova za brašno. Kotarevi opštine grada Beograda otj>očeh su od 26. ovog mjeseca izdavali grajjanstvu po'trcšačke listove za braš-ao za rajesec decembar. Jzđavanje se vrši po ulicama, to jest svakoga dana samo kzvjesne ulice moćiće dobiti istoga dana potrošacke listove, drugoga dana druge ulice i tako đalje. Tako danas 27. ovog rr.jcseca mo'iće dobiti hljebne karte gia (Jjanstvo iz ovih ulica: U I. k o t a r u: Iz uiica: Makenzijeve, Avalske, Braničevske, Katanićeve, Malajničke, Mutapove l Sokolske. U II. ko taru: Iz ulica: Vrtljarske, Vodovodne, Hadži Gjerine i Iladži Prodanove. U III. kotaru: Iz ulica: Kralja Milatina, Beogradske, l’iole Mateje l Devojačke. IV. kotaru: Iz ulica: Miloša Veiikog, Drinske ■> fdoravske. U V. kotaru: Iz ulica: Donje, Kraljevića Marka, Kosančfćev Vemac, Topačin Venac, 'Dbi.'i ćev Venac i Tamne. U VI. k o t a r u: Iz uifca: Dušanove, Pozorišne, Doiitejcve i Dobračine. U VII- kotaru: Iz ulica: Banatske, Cara Uroša, Dcspola Gjurgja i Pnnca Evgenija, U VIII. kotaru: Iz uiica: Daničićeve, Budimske, Kne’ za Milele i Carigradske. U IX. k o t a r u: Iz ulice: Sljivarske. U X. k o t a r u: Iz ulica: Hilendarske, Janjičeve i Rnez Jliletiine. U XI. kotar u: Iz ulica: Trkalište i Taš Majd.m U XII. kotar u: Iz ulica: Sveiog Girila i Metođija, Slijepe i Gjurićeve. U XIII. kotar u: Iz uiica: Prištinske, Vodcvodno, Po žarevačke, Sredačke, Užičke, Mokroluške, Cika Pavlove l ŽiČke Poljane. U XIV. kotaru: {■£ iTuca: Dragačpvške, Dubljanškc f S’odgoričkeU XV. k o I. a r u: Iz ulica: Gćaničke i Brdske. N a C u k a r i c i: Iz uiica: Uske i Singjeiićeve. h ranivajski saobraćaj. I. Kalemegdan: Prvi uauivaj po Jazi u 7 sati 10 minula ujutra. Posljedni tramvaj iz M a k e n z i j e v e u 1 i c e polazi u 3 sata 50 minuta poslije podne. II. C. i kr. vojno gradjevno odjeIjenje: Polazak u 7 sali 80 inuiuta jujutru. Posljednji tramvaj od c. i kr. zeljezničke stanice polazi u 3 sata 40 minuta poslije podne. III. Poi.'vzak sa Trkališta (Kralja Aieksandra Ml.) u 7 sati 20 minnta ujutra. Posljednji tramvaj sa Terazijau 4 sata poBlije podue. IV. C. i kr. V. G. Gubcrjnija: Polazak u 7 sati 15 minuta njutru. Posljednji tramvaj iz Topčidera M 4 sala 3 minuta poslijc podne (takodjer nedjeljom). Posijednji tramvaj za fi’opčider nedjeljom i rađnim danom ipolazi u 3 sata 30 rninuta poslije podne. Kradja žita. Javljaju nam iz VrBina: MiUu’ SGjorgjević, koji je već dvije godine u službr kod Stanije Avramović, dobio jc od svoje fe azdarice 240 kg pšenice, da spremi za sijanje. Medjutim Gjorgjević prođa pšenicu Biagoju Marinkoviću iz Veiikog Mokroluga, koji posija pšemicu. Da bi izgledalo, kao da je pšenica ukrađena, Gjorgjević je razvalio bra,vu na kamari, u kojoj je đotle žito leŽalo. Kepošteni sluga je predai vdjnom sudu. Teniperalura n Đeogradu. 26. noveinbra: maksimum u sijenci 6.3 (prema jučerašnjem —10.7), na j sirncu 6.— (—22.8). Temperatura zem- ; ljinc površine 5.6 (—5.2) stepena Celsijevili. Vrijcme na Balkanu. 26. novembra izjutra: Južna U?:arska zastrta oblacima. U Banatu kiša. U ostalim krajeviina obl3.ono. Na obalama Crnog i Egejskog mora vedro.

Dnevne vijesti. Sirotnji dom na Cetiuju. Javlja se sa Cetinja: Ovih dana otvoren je tia Ceiinju eirotnji dom, u komo će biti mjeista za. nekoliko stotitia osoba. I ovo je jedna institucija, koja je do sada bila Crnogorcima nepoznata, kao !i narodma kuhinja, koja se na’.azi ne «aino na CeLinju, već i u svim mjostima Cme Gore. Kako oarodnu kuhinju, tako i ubožni đonr osnovala su i uzdržavaju ipobudom vojnog zapovjođnišlva okražoa zapovjediništva, pa na taj način pomažu hiljađe i 'hiljade bijednika, da ne fjoginu od gladi i siromnšlv.i.

Narodna privreda. Kemija u službi poljoprivrede. (Nas avak). Mi danas zmamo, da je i vazduh tijelo, da ima svoju težmu. 1293 lilira vazduha teži jeđan kilogram. Kako pait vaz(duh od svoje gornje graaice do dolje piitiskuje svaki kvadratni santimetar zernljine površine težinom ođ jednog kilograma, to bi se lako daio izračunati, koliko bi se razduh dizao u vis, kad bi bio svuda, gore kao i đolje, jednako gust. U 1293 litra imamo 1,293.000 kub. cernlimetara, pa kad bismo sve te kockice od centimetia poredjaii jednu na dri.gu, izašao bi 12.930 metaia visok stub vazđuha, iii gotovo 13 kilomelara. U istinu diže se vazduh mnogo višc, jer je goie znatno rjedji nego dolje. Vazduh je osnovau usiov života jra zemlji. Disanje, za koje u svakidašnjem govoru vežemo pojam o životu, sastdji se u sisanju vazduha. Od najstaiijiii vremena pa sve do vremena piije francuske revoluciie vazduh je smatran kao eiemenaf, a od 1775. godine zmamo, da je mješavina od dva I vazdušnasla eiementa: k i s i k a i a z ola. Oba ova elementa su bezbojm i ibezmirisni plinovi kao i vazduh; kisik je neš'O leži, a azot nešto lakši 'od smjese; u kis3i:u gore goriva lako j nagio, a u i azolu se gase. U azot postavijene živoliirje brzo so uguše, a u kisiku dišu brže. Azoia irna, medjuUm, u vazđuhu mnogo više nego kisika. Azot se u većoj mjeii i ne tooši, dok se kisik neprestajio troši na izgaranje, rdianje, truijenje i dr. Osim kfsika i azola ima u vaz’duiiu vodene pare, zaurn nekog, azolu sličnog, elemenla argona i ugljen-dvooksida. Sastav važdnha je isti u Sibiriji i Africi, u (Aziji kao i Americi, danas kao i prijie sto godina, kao da nije obična srnjesa, nego kakav spoj. Kako se kisik nepresta.no troši, a azot ne, lo nam so nameće pitanje: neće 1j se kisik n doglodnoj budućiaosti sasvirn iscrpsti? Xe bližirno h se na ovaj nafin ncprcstance nekoj opštoj smrli, neizbježnom smaku rasliiija? f hoćs li taj smak doći najprije na pojedina mjeeta zcmljo l zadovoljiti se s nekoliko žrtava, iii će ođjednom zahvaliti sve šio živi? Na ta pitanja možemo odgovoriti s najviše utješnosU. ponajprije moramo istaći, da sav kisik, što se disanjem i gorenjem otrne atrnosferi, ne ostaje vječito spojen sa ug jenikom, nego ga biijke opet preporadjaju l otpuštaju u vazduh, i onda izračunati, da bi se nestašica kisika jedva osjetila, I sve kađ biijke ovo i ne bi radile. Vazduha, naime, imamo u ogroranoj j nuiožini: na svakorn kvadratnom cenii: meliu zemlje našh smo ga 1293 HLra, iii i na kvadralinom metru oko 13 mi'ijuna lii tara, ili nad njivom o'd jednog liektara "130„000,000.000 litara. A kollkoje taki iii njiva na zemljinoj površini! Kad blsmo sav vazduh mogli metnuti na jeđan tanjiv nekih ogromnih terazija, to bi na diugi tanjir došlo oko 646.000 kockastih djuladi od čeiika, od kojih bi svaka kocka biia nc cm, decimetar ili metar nego jedan kiiometar dugačka, visoka i široka, j Od tih 646.000 koeaka oipaio bi samo na | kisik 148.600. I kad bi svaki čovjek na j svijetu tvošio na čas čak jedan kilogram (kisikaj, j 3cad bi se na disanje osta.ih životinja, izgaranje i tnmjenjs trašilo deset J puta toiiko koliko na disanje čovjeka, te ‘ kad riaposljetku ne. bi biljko baš ni mato \ obnavijaie kisik, ka.o što zbiija rađe, to i bismo irnaii u atmosferi k'sika od danas 1 još za 300.000 godina. Zebnja od potrošnje kisika nijc, dakle, opravdana, a.i ostaje još neriješeno, neće li kisik presahnuli mozda lek na jediiom mjestu, recimo, gdje se previše troši? I na ovo pitanjfe moramo odgovoriU s ,,ne‘‘, jer vazduh no miruje, nego se i dan l' noć mijenja, rnijcša, izjednačava, i čim b» sc na jednom mjestu osjeLiia nesiašica, odmali hi se to razdijelilo na čitavu masu. Ovo je miješanje vazduha veoma tačno l brzo. U danima, kad je vjetar tako b.ag, da ga jedva osjcćamo, piomijem so vazdub na prostoru od dvađesci stopa višo nego 500 puta svakoga časa.

Razne vijesti. Poštanski proniet. Kakav ogromaii posao inia cenzurno odjelenje za otpremu preptsike zarobljenika i interniranili, vid'i se iz nedavno objavljene statistike za vrijeme od 1. januara do 30. jula ove godtne. Prema ovo-m zvaničnom prikazu poslato je za vrijeme 26 prvili sedmica ove godinc nkupno 59,714.239 prcplsaka, medju kojifiia je 3.913.880 bilo pisama. Najviše je bilo sastava u mskom jeziku: 16,390.798, a onda u njcmačkom: 14,081.852; u talijanskom jeziku bilo je napisano: 9,809.990 dopisnih karatn. U ukrajinsJtom (maloruskom) jeziku bito je sastava 2,079.920. Ostatak jc bio u ostalim jezicima. Kad bi jedan sastav bio težak samo 1 grain, onda bi za prenos ove cijele pošte trebalo- šest velikih terctnih vagona. Amerlčko zlato. Na poziv pređsjednika W i 1 s o n a odlučile su američke banke ponovo, da zlato iz svojih trezora predadu banci „Eederal-Res&rve'V Nikada u istoriji svijeta uJje se do sada vidjelo toliko zlatn pod jedmlm krovom, kao što je

to sada slučaj u „United States SubTreasury" u Wallstreetu. U jednom jedinom podrumu ove zgrade nalazi se 960 tona čistog zlata, što većinom potiče od britanskog zlatnog novca, kojim su plačene ratne liferacije, te je u topionicama Assay-Office-a pretvoreno u barrene komaide zlata u šipkatna. Vrijednost barrena, koji se nalaze u jednom podrumu, cljeni se više od 120 milijuna funti sterUnga, Nove ratne škole. Prije kratkog vremena olvorena je u jednoj provincijalnoj varoši n Eng'eskoj osobenjačka ,,ratna škola za žene, koje hoćeda idu na front“. Po opisu u „Daily Mail“-u ima zavod žaseban intornat, gdje ima mjesta za 600 pitorriica, a ove moraju — prije nego budu primljane — potpuno naučih "kakvo bilo znanje ili zanat. Ima tamo šoferkf, pisarki na mašini, kuvarica, ofdonanca (posilnih), telegrafiskinja od kojih sve po četiri stanuju uvelikim barakama. Sve nose uniforme; klasne razlike nema. Skoie su uredjene na najjeđnostavriiji način, i u njhna dobijaju miade žeae potpumo vojnicko obrazovanje. Učiteljr su u isti mah i preipostavljeni sa oficirskim čiinom, a retl u kasarm lsto tako je strog kao l’ zft muškarce. Tačnoui 5 I j>o satr’j oslije pcKine moraju sve biti u kasarrri, a ako koja od pitomica ode kuda bez dozvole ođsuslva, onda biva strogo kažnjenft. .Jeđina zabava, koja je dopuštona, to je partrja vvhista poslije većere. Glavrn' cilj obrazovanja je u tome, da piLonrice nauče slušati ne pitajući za uzrok. Cim je kojo odjeljenje gotoro, šalje se uFrancusku. Troškovi ruske tajne policije u Parisu. Na osnovu istraživanjn, koja su vršiii nekolicina ruskili hjegrmaca po povralku iz Parisa, a po naredbi vlade, u tajnojj pohcijskoj arhivi, dcšio se č'o neo'bičnih rezulLata. Tako n pr. caristička olnana imala je po budgetu troškova za izdržavanje tajine poiicije u Parisu godišnjc frs. 700.000.— Upravnik ose parisKe obra irine fiiijalc imao je posijednjih godina 27 saradrrika, koji su biii iz raznih drušitvenili klasa i poiil.ičkih grupa. Prvi i glavm ,,spiecl“ — čije se irne za sada prećutkuje, — irnao je skromnu godiš nju platu od frs. 30.000.—. Njegova dva |xmroćnika u časnorn tome zanatu, donijali sti za svoj ,,trud“ godišnje frs. 24.000.— oduosno frs. 20.000.—. Ratuo odiikovauie u Americl. Francuzima se već. više puta i sa naznilr strana jifebftrilo, da se mnogo otimaju za o !likoV.4njirna, što slabo prislaje republikancima. Da bi ovu maniju malo ublažio, priča „Journal des Debats“, da čak i Aimeričani imaju počasnn ratnu medaljup i ako inače ne poznaju ni plernslvo m odilkovanja. Ova medalja. dajo sc samo za đje'a i'zvTšena na boj’nom polju, a i to razmjemo rijetko. Ima obiik petozračne zvijezde od bronze. U srediiri se vidi naoružana žena — koja predstavlja Anieriku — ispniživši dcsnu ruku sa štitonjlHfcb b odbra ii. I ako je ova. medalja. lijetka, ipak se jeđaređ dssilo, da su je dobili svi vojnici iz jetlnog puka. Bio je to Maineov puk, koji je 1863. dobrovoljno izvršio iednu boj.m operau.u kod Get|ysburga, osiguravši time po! j du. Odfoga puka ostalo je u životu svega 864 čovjeka, koje su nalaiadno dckorisati po menutom ralnom jročasnom medaljom. Kraj albatrosa. U ,,Times“-u priča James Buchland, kako se svireiio uništavaju albatrosi, kojr inače sla.no žive na ostrvu Laysanu. Samo godiae 1915. ubijeno jo na 200.000 ovih ptica, pošto se njihovo perje rnnogo traži. Najlakša je s.var đoći do ovc lijepe ptice, pošto so ona samo eilom može ukloniti sa svoga gnijczda, gdje lcži na jednom jedilom jajetu. Giavna stanišla albatrosa su Laysan i još neka mala ostrva, upravo klisure — u blizini IIawai-a, a stoje pod vrhovnom i aaneričkom vlašću. Bez dozvole vlade ne ! smije se ni jedna pliea ubiti, ali srt krad| Ijivci divljači ipak učirrili tamo grdnu pustog. 1890 god. bilo je lamo o'prilike poLa milijuna albatrosa; 1909. pao je ovaj broj n.a 200.000, a poslije se opet ncšto tiunnožio. Sad ima od tih ptica jedva Jiekoliko primjeraka. Propast ruske poljoprlvrede. Jeđan dopisnik lista „Novoje Vremja“ počinjc opis svoga puta kroz Rusiju ovim riječima: „Propidovao sam k.oz gubcrnije Ufu, Orenburg, Saniaru, Sunbirsk i Kazan. Ako je u martu pianuo plamen narodnog požara, koji sve razorava, sad imamo samo ugljenisanc i zadimJjene ogtatke poljoprivrelne kulture. Proizvodnja mlijeka je svuda prastala. Majun su zatvoreni, živinom se niko više ne bavi. Konjušnfco su opljačkane, pol oprivrediri zavodi zatvoreni. U gubernijania, gdje su veliki zemljišni posjedi, opustjele bu grdne prostorije. „Odnraraju se“ kaže scljak. Ima srđzova, gdje pŠemca luopšto nije požnjevena; još je u klasu, a tako vjerovatno ostrti do proljeća. Sa posjeda su rastjeram ne samo vlashic.i i njihove porodice, nego Čak i npravnici“, Nova metoda za pouadjaiije vremena. Kako docent dr. A. Defant piše, osmva se znanstvono pogadjanje vremena na tako zvanoj Binop'tićkoj jnelodi, koja se sastoji u tome, da so kartografski prikažu prilikc vremena od ,većeg broja mjesta, a najprvo, kako je porazdijeljen tlak uzduha. Na temdju ov h karti dobijemo ujrorište za to, kako će se u buduće porazdijeliti uzdušni ^lak,

27. uovembra 1917. a po tom u isto đoba, kakvo će vrijeme doći. Nesavršenost još posve neizgradjene metode donosi sobom, da večmom moramo raditi s pravilima, od kojih niko ne smije očekivati, da vrijede bez iznimke. Stoga je kod današnjih prognoza vremena iskustvo u postavljanj'u prognoze od važnosti, koja se ne smije potcjenjivati. Ah dosad nije bilo mognće, da se Hzme i druga vrst iskustva, a lo su dugogodišnja opažanja, koja su provedena u jjojedimm meteorološkim stanicama, a zapisana su u zavodskim godišnjacima. To pitanje rješava nova statistička metoda župnika St. Kaitenbrunera. Dr. R. Schneider, pristav centralnog zavoda je s uspjehom iupitao tu metođu l daije izgradio, poboljšavši je, pa se sad može dobro upotrijebiti. Jletoda 6e osmva najprvo na načelu, da ćo iza istih vremenskih faktora (tlak uzduha, njegova promjena, pravac vjetra, oblati itd.) takodje vazda doćr isto vrijemc. Dakle, kivd sastavimo na osnovi gornjcg načela pomoću dugogodi&njeg opažarija .— a to je skopčano s vetildm računskim poslom i znanstverrim trudom ■— skrižaljke, onda možemo izravno iz njih viidieU, koje se vrijeme s velikom vjerovatnosU možc očekivati, ako vladaju isti' VTemenski faktori. Po tome predstavljaju skrižaljke uredjen sastav opažačkog materijala, šio ga imamo pred sobom, preiua nekom giedištu, a, pošto su oae čisto »skust.vo, onda su od najveće vainosti za pogadjanje vremeaia. Takve je $kxižaljke za Beč već napravio dr. Schneider, koje vrijede l za okolicu. One će bfti glavna potpora sinoptičkoj metodi>, ali đozvoljavaju — kad fi’e učirie priptupnim općenitosti — svakome, 'đa ge neodvisno od centralnog mjesta orijentira lako o budućem vremenu. — = 5 1 tvttniine c&Inve. OBJAVA. Za dopiuiu i tačiuji prtrg'led »vih do sađn izdatih objava odnosno prekoračivanjai pretjenvajija maksimalnih cijena i faisikovanja životnih namirnica objavijuje se ovo: Prekoračivanje maksimatnih cijena skrive one osobe, koje robu, kojoj je maksirnalna prodajna rijena o<lr?tijenn. javno ili tajno, upotrebljavajući svakojake lukavŠtino I krišom skuplje prodaju no žto je utvrdjcna maksimalna cijena; Zbog pretjerivanja cijene okriviće se one osobe: a) koje kao prođavd pri ku|xj\rui ili prodaji st\'ari opšto potrebe na takav načln rade, da im poslije dohodak znatno preko ođgovarajuće mjcre mjesnih priiika suviše vcliki bude i da tako dostigne cijenu, koja otcžava život potrošača. Ovi prckršaji kaznićc So sa novčanom kazriom do dve hiljade (2000) knina i zatvorom do šest (6) mjeseri; b) ko predmete opšte potrebe nagomilava, ili nakupuje, ili proizvođnju ili trgovinu tirne ogranićava; c) ko utiče ua promct trga s predruetima opšte potrebe sprječavanjom posjećivanja trga, prekupijivanjem od posjetilaca trga van trgova ili na koji drugi naoin; d) koji pronosi lažne glasove ili đrugo koje srcdstvo liimtrebljava ra ii zavarivanja da tako svoju poduzetnu đobit znatno preko ođgovarajuće mjerc tnjesnih priiika povisi, kojom še otežava opstanak po trošačima. Ovi prestupl kazniče se novčanorn kaznom do dvadeset hiljada (20.000) kruna i sa zatvororn do (1) jednc godiue. Ko u svrhu prevare životnn narnirnice koje su u trgovini ili prormtu Iažno gotovi ili patvara (falsifikuje) ili lažno gotovljenje ili patvamo ili zdravlju škodljive životne namirnice sa znanjem iznosi ili prodaje, bez da je kupcu stanje stvari poznato, kazniće se novčajiom kaznom do deset hiljada (10.000) kruua i zatvorom do Šest (6) mjesed. Ako u ovom siučaju prodavcu ne bi pozuato bilo đa je srvar falsifikovana ili zdravlju škodljiva, onda on ako ovo ne dokaže da mu je porcđ najvećo predostrožnosti, zabranjeno svojstvo nepoznr.to bi!o podleže novčanoj kazni do 2000 kruna iii zatvorom do 20 dana. Osini ovoga u svima goro navedenim prestupima može se tt presudi izreći gtibitak koncesije, zatvaranje radnje, isključcnje od poliadjanja tržišta i gubitak zaplijcnje robe. Svima neophoduo potrebnini aitiklama, naročito životnim naniirnicaina odrediće se zvanično najviše cijene i objaviti u novinanta (B -ograđskc Novine) i biće javno izIožene na. sviin tržištirna. Sve uhudjene cijanc ni u kojem srućaju ne sir.iju se prekoračiti, (ni onda no «ko su prije, ranije nabavljone.) Pri prxxlaji svih ostalih potrebnih artikala (daklo ne samo noophod>no potrebnih ili nužnih) dopuštona jo uajviša zarada od najviše 15°/o. Svi trgovri — ili koji uopšte trguju iniaju bezuslovno odnrah na svom espapu ti radnjatna vidno izložiti rijene tako. da za svakog kupca vidne budu. Prodavci na tržištima kao i u prodavnicama iniaju jasno i pregletlno na jednoj tabli sa krcdorn ili na drugi jihodan način izložiti djene m-po’sredno ua mjestu prodaje. Ko se ove naredbe ne pridržava kazniće se sa četrdeset (40) dann zatvora i novčanom kaznom do Četiri stoline (400; knma. Za saučosnika pretjerivanja ili pretjeranog uaplaćivauja rijene tizećo se k;so knvac i onaj looji sa zuaujem za niaksimirane rob© nnplaćuje većti rijenu,- no Što

Strana 3. j9 dozvoljcna, kao i onaj koji ovo propustr da javi. Prijavo prekoračivainja djena kao 1 krivotvoraca životnih namimica nagradiće se a imema prfjavljača držaće so n tajnosti. Svc kazue objaviće se u „Beograd skim Novinama,” osim toga u izkigu dotičnog okrivijenog izkržiće se u piakati izvod presudc. • Kažnjenja pretjeranog naplaćivanja rijene, patvaranja (falsifikovanja) životnih namimica izvršiće se od dana obnarodovanja ove objave nemilosrdno i U najvcćoj mjeri. Beograd, 20. novembra 1917. C. i k. okružno zapovjedništvo.

Poslijednje brzojavne vijesti. CAR I KRALJ U LAXEMBURGU. Kb. Beč, 26. novembra Ca r 1 k r a 1 j stigao je danas poslije podne u Laxeniburg. RUSIJA PRED MIROM. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novtna") Stockliolm, 26. novembra. Prvi sckretar talijanskog poslanstva u Petrogradu, koji dolazi iz Rusije tvrdi, da je stekao utisak. da će Rusija zaključiti zasebni mir nekoliko dana pošto Englerl budu otlšli Iz zemhe. AMERlCANI ostavljaju rusiju. Rotterdam, 26. novembra. Amerlčki poslanlk naredlo je svima Američanima, ko.H žlve u Ruslji, da što prije ostave zemlju. ENGLESKI POSLANIK NAPUSTIĆE PETROGRAD. (Naročtti brzojav „Beogradskib Novtna'*) Rotterdarn, 26. novembra. l) Times“ javlja, da je cngleskom poslaniku u Petrogradu nareJjeno, da s.a osobljem poslanstva napusti Petrograd, ako bi bili objavljeni tajru ugovori. STRAŠNA GLAD U RUSKOJ VO.ISCI. Vojniei če se samidemobilisatr, Stockholm, 26. novembra. Nekoliko komandanata izvijestiii su , boIjševičku“ vladu, da postoji opasnost, da će se vojnici sami razići kućarrur, ftko i daije potraje glad, Loja sad vlada na bojištu. Iz opisa ongleskih i francuskih listova vidi se, da je ishrana rnske vojske na frontu slrahovita. AMERIKA PROTIV RUSIJE. Rolterdam, 26. novembra'. /.Associadet Press“ javlja iz Washingtona, da službeni američki krugovi zaslnpaju gledište, da se Rusija, ako konačno budu uzeli maha sadašnje težnje „boljševika", ne samo ne će moći više smatrati neutralnom državom, već da ćc bili teško smalrati je i neutralnom državom š obzirom na koristi, koje će od tog stanja imati Njcmačka. STRAHOVSTA ANARHIJA U FINSKOJ. Apel na švedsku vladu, da se zaintere« suje za Finsku. Kb. Stockholm, 26. novembra. Prema posljednjim vijestima iz j Finske, tamo vlada nžasna anarhija. Opšte ogorčenje izaziva postupak tako zvanili „Crvcnih gardi“, čiji se rad sastoji ii samovoljnhn hapšenjima i pretresima stanova, u pljački i nasiljii svake vrste. Samo u Helšingiorsu preliilačenc su 44 osobe. Ni saini socijaliste više nisu potpuno gospodari položaja. Bar polovina naroda uopšte vi.še nikoga ne sluša. Prave vlade uopšte nema. Državna blagajna iscrpljena je izuzev 7 milijuna od prodatih državniii šuma, no i tag’ ćc se novac brzo ntrošiti. Sve je veća oskudica u životnim namirnicama. Švcđska javnost pokazuje sve većea zanimaaja zr. nesretne prilike i! Misjeđnoj Finskoj. ,,S w e n s k a D a g b 1 a d e t“ veli, da Švedska ne smije ostati ravnodnšna s obzirom na strašno stanje, u kojeinu se ualazi Finska. Ncki se put mora luči, da joj se potnognc. Stvar je švedske vlade, d u u t o m preduzme i n i c i j a t i v u. ZA PRIKLJUĆENJE SPANIJE SREDIŠNJIM VLASTIMA. Koin, 26. uovcmbra. Špauski listovi i pored američkih demantija ukaziiju na ogronuie iransporte trupa, koje su stigle do Azom i koje ćc produžiti put za Lisabon. List' ,,L a N a c i o n“ tražl, da Španija, u shičaju da sc Američan! Iskrcaju u Portugaliji. odmah uaredi mobilizaciju. List ,,C o r r e o E s p a n o 1“ traži ua osnovu političlrog jxi)ožaja i s obzirom na španiske težnje, koje ometa englesko-američki savez, da se Španija priključi središnjim vlastiina.

EISPMITIJM PESTflHSKE-UOftRSKE KOMERGIALNE 6ANKE u Beogratiu - Knez Miiiajioi'a br, 50. &pGCijalno odjelenje la šifjanfe novsca ratniin zaro&ljenid . ena i intarniranžma. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. fll9