Београдске новине

Strana 2.

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

30. novembra 1917.

Bro) 329.

Vljest o bUesu careve kćerL (NsroCitt brzoiav „Bcofiradskih Novlna") Karlusruhe, 29. novembra. Prema švajcarskim listovima javUa Havas iz Parisa: Velika knjeginja T a t j a n a, druga kći bivšeg cara, pobjegla je iz Sibira i uskoro će preko 'Japana prispjeti u Ameriku. Ova vijest treba još da se potvrdi. Zašto se sporazumne sile boje obnarodovanja tajnih ugovora. Kb. Amsterdara, 29. novembra. ,.S y d S v e n s k a D a g b 1 a d e t“ piše o obnarodovanju tajnili ugovora: Iz onoga, Što jc do sad izašlo, vidi sc, Ua engleski j francuski upravnici spoljne politike imaju jakih razloga da se boje obnarodovanja tajnih ugovora. Dovoljno će biti, da se svakl mirnl pcjenjivafi jasno uvjeri, da sporazumne siie nisu vodiie rat ni za slobodu i pravo, a još manje za osiguranjc nczavisnosti malih naroda, nego da su im clljcvi bili obilata osvajanja i izvršenje prcvrata u Evropi i Aziji.

Budućnost aalandskih ostrva. (NaroJiti brzolav „Beograđskih Novina'*) Stocklioifn, 29. iiovem’bra. Svedski provincijski listovl javljaju, 8a stanoViilSlvo aalandskih ostrv r a snijeia, da eo poslijerata prisajeditie Sv'edskoj. Veli se, da jo gvcdski iralj dobio od slanovništva ostr\a u tom smislu ađresu, koja nosi nekoliko hi Ijada potpisa. Stanovništvo aalandskih o frtrva je 97o/ 0 Svedsko. Stoekholm, 29. novembia. jAllchanda" javija, da su opunomoćeru zastupniei svih opština aa’.andnkih osti'va izabraii prije kratkog vrcmena jedno jzaslanstvo, koje će švedskoj jvladi i narodnom prestavništVu izjaviti, da stanovništvo aalandskih oshva iz naroćitih uzroka žcii tla se spoji sa SvedB*kom., Ofeszivfl proiiv linlije. Raspoloženie u Itaiiii. (Naročit! brzojav „Beogradskib N’ovina'') Rotterdain, 29. novembra. Dopisnik ,,Times“-a javlja iz Rlnia: Talijanska vlada čini sve što joj je moguće da održi narod u miru. Kako izgleda to joj polazi za rukom; all se ne zna, da li ćc se takvo stanje nioći dugo održati. Vlada mJsli, da će sc u toku idnće dvije sedmice moči vtdjeti, da li će se pomoću SDorazumnih sila moći suzbiti neprijateljskc navale. Ne bude li se to ostvarilo, raspoloženje u Italiji će se btzo obrnuti protiv .vJadc. Borbe izr.iedju Brente i Piave. (Naročitl brzojav „Beosradsklh Novina“) Ltigano, 29. novembra. Prema izvještajima tičinskih Iistova iz Italije, na visovima A s i a g a, Izniedju Brente i Piavc, već se osam dana vodi strahovita borba. Hrabrost •Talijana, kojom se odupjru prodiranju austro-ugarskih i njemačkih četa iz planina u ravninu. zaslužuje svaku hvalu. Ove sc borbe inogu.ubrojati u najžešče i najkrvavije ovoga rata.

Vienćanje nadvojvode Maksa Rrata Njegovog Veiičanstva cara i kralja Karla. Kb. Beč, 29. uovembra. Danas je izvršcno vjenčanje nađvojvođe Maksa sa princesotn Frauziskom pl. Hohenlolie-Scliillingsrurst ti kapell laksenburškog dvorca. Crkveni čln izvršio jc kardinal knez biskup dr, pi. Piffl. Prisustvovali su Njiiiova Veličanstva, kralj bugarski, kralj saski, majka nevjestina, šef ktiće HohcnlohcSchlllingsfdrst, princ Moritz. kao zastupnik bolesnog nevjestinog oca. nadvojvodkinja Marija Joseia. nadvojvodkinja Marija Terczija i nadvojvodkinja Marija Anuncijata, prijestolonasljednik Ojorgje saski i više prinčevn i prjncesa saskih, kao i brojne drttgc kneževske llčnostl. I’oslije vjenčanja bio je doručak kod vladarskih supruga.

Konferencija sporazumnih sita. LIoyd George i Veulzelos u Parlsu. Kb, London. 29. noventbra. Lloyd G e o r g e je otputovao u Paris đa učestvuje u konterenciji sporazumnih siia. I Venizelos Je tamo orputovao. Njemačka. Razgovor državnog tajnika Ktiblniantia • vodiima stranaka u Reichstagu. Berlin, 29. novembra. Driavni Ujnik za. spoijnc poslove Kahimann piimio jc danas prije podno trodje stranaka u RoichsUgu i $ ujima M poduže r&zgovarao, kojom piilikom on je saopštio sadanjc stonje političkog poJoiaj« Slična saopHonjn o političkom

položaju Ktihlmann će učiniti u glavnom odboru Reichstaga, koji će se .uskoro gastati. Borbe na zapadu. Pacifistlčki tajn! savez u Francuskoi. (Naročltl brzojav „Beograđskih Novlna") Ženeva, 29. novembra. Francusko ministarstvo pravde je ufilo h trag pacifističkom tajnom savezu, koji bc naziva „Les revoltas“. Ta organizacija rastura tobož po unutrašnjosti zemlje brošure, kojima se vojska poziva na revoluciju i (bjratiniljenjje p Niijemcima. Pooštreni podmornički rat. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin. 29. novembra. Wolffov ured Javlja: Naše po’dmornice potopile su na Sjevernom moru opct 3 parobroda i 1 jedrenjak. Načelnik ađmiraiskog stožera mornarice.

Najnovije brzojavne vijesti. Eiigiesko-turski pregovori za izmlenu zarobijeuika. Kb. Bern. 29. novenibra. Ovih dana iina da se ovdje sastane englesko-turska konferenclja o iztnjeni zarobljenika. Obustava Ilsta Paris-Genčve« Kb. Bern, 29. novembra. Savezno vijeće naredilo je obustavu lista Paris-Oeueve, koji je prijateljski raspoložen prema sporazumu, sve do kraja rata.

Vijesti iz unutrašnjosti. Dosadio mu život. Iz Gor. Dubea javljaju nam: Ovđašnji seljak Nikola Lazarević objesio ge ovih dana. Piije kratkog vremcna naslijeđio je sa bratom iumuje svog pokojnog oca. Imanje su podijelili, aii je Nikola bio u slrafui, đa .ovako sam neće inoći posao savladatj, niti da će imati dovoljuo za život, zbog čega se objesio. Opet razbojnici. Pišu nam iz Vlaščića: Pocetkom iujeseca pojavili su se u Baščinićkoj opštlni tri oražana razbojnika i ukrali jedno isvinjoe, kojc su u jednoj doiini isjrekli i pojeli. Nekoliko dana poslije toga došao je u Miiičinicu noču oružan razbojpik i napao na Avrama Maslera tražeći povaca. Pošto tu nije ništa našao odmaglio je, nc uzevSi ništa iz Jcuće, Pijjevara. Iz Slatine pišu nam, da je Manojlo i^Iagjarević iz Mrsinca pritvoren, što je pi-evarom izmamio ođ Jagode Stramjanac 108 kruna. Pritvorene ubice i razboinici. Iz Vrbe nam javljaju: 27. o. m. nadjen je na Pođunavskoj adi pođvmavački stauovnik Nićifor Gjurgjević ubijeu i opljačkan. Traganjem redarsiva utvrdjeno je, đa su ovo neđjelo izvršili oružani razbojnici Uroš Stojanović i njegov ein Sava, daljo Rako Vuječanin i Biagoje Nikolić, koji su kao interniraiu pobjegli iz svoga logora. Jednonv peđarstvenom naredniku i jednom pu'čJ>om ustnšu poslo je za rukorn, 'đa pornoću policijskog psa „Roifa" uđju u trag ziikovcima. U jeđnoj kolebi u PodunavSteim vrlvacima iznonade Blagoja Niko(tića i Raka Vuječanina i pozovu ili na rpi'edaju. No ovi se oružjem odupru i u toj međjusobnoj borbi bude V u j e čan i n emrtno, a Nikolić u noge ranjen. Povodom iskaza N i k o i i ć e v o g pronađjeni su jof5 i predati čačanskom okmžnom Siapovjedništvu i razbojnici Steva Tojdorović, Toma Duković, Pera Petrovi’ć, Milisav Veljović i Senko Tf> fiić. Traga se jofi za Urošeni Stojanovi(6emi i njegovjm sinom Savom.

Grad i okolica. Onsvni kalMdv. D a n a s jc pctak 30. novembra, po »tarom 17. novcmbra. — Rimokatollci: Andrija sp.; pravoslavnl: Origorlje NovokesariJski. Casnlčka 1 člnovnlćkn kastna o»v£ rena Je <k> 12 satl u noO. C. I k. vojnlćkl dom: Citaonica, soba za pisauje 1 Igranje, kantina. Otvoreno ođ 7 sati izjutra do 9 sati uvećc. Slobodan pristupsvakomc vojnlku. Beogradski orteum (u zlmskom pozorištu, prljc Boulcvard): Početak pređstavc u 8 - 3v uveče. Kinematografi: Vojni kinouKralla Mitana ullcl 56 (Koloscum): U 3,4 - 4516 - 30 saH uvcče predstave za građjanstvo. — G. i kr. gradjanskl kiuo na TeraziJama br. 27 (Paris): U 6 sati uveče predstava za gradjanstvo. Posljcdnjl clektrični voz za Topčidcr kreće od spomenika u 3'3Q uti poslije podne, a iz Topčidera za Beograd u 4 03 sata posllje podnc. To vaii I za ned j e 1 j u. Nočna »lužba u Ijckarnama: U scduilci od 25. novembra do uključivo 1. decembra obavljaće noćnu siutbu u Beogradu ove tjekamc: Detini, Knez Mihajia ulica br. 1; Sekutič, Tkkovska ulica br. 87; P r o t i ć, Kratja Mllana ulica br. 87; S t oJić. Sarajovak* uliea br. 70, Rcd voioie parobrodov iz Beogtada u Zemun: 7. 8, », 10, 11 1 12 utl prijo podnc; 2, 3,4,6,6, 7 i 8 uU poslUepodn«. h Ztmuna za Beograd: 6-30, T3u, Ibao, 9 30,10-30111-30 pr. podoe; 130, 2'30\ 3«) 4-30, U0 i 7'30 poal. podue. - ix Zemune a Paactovu: u 6 seU ujutto I n t-> »aH u podne — h Pancsove

u Zemun: U 8'30 uU nrije podne I 8 uta potlije podne. — Ladja, koja vozi Izmedju Zemuna I Pancsove I obratno ne prlstajc u Beogradu. — Brodarskl saobraćaj S a b a c—S mederevo. Polazak Iz Beo grada za Sabac: sri edom i s.ibotom u 7*30 sat 1 u jutro; iz Sapca za Beograd: ćetvrtkom 1 nedjeljom u 7 s. u ju:ro; tz Beograda za Smcderevo: ćeivrtkom i nedjeljom u 3 sata poslije r >dne; Iz Smedereva za Beograd: utorkom petkom u 8 sati u Jutro, Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak Iz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga ponedjeljka, srtjede i subote. Ođlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oriovu u 3 sata i 10 minuta poslije podne. Iz Oršove u Zemun i Beograd svake nedjelje, utorka i četvrtka, odlazak Iz Oršove u 5 satl izjutra, dolazak u Beograd u 8 30 sati u večer. Botanićka bašta.Otvorena utorkom, četvrtkom, ncdjcljom i praznicima. Posjet boiesnika u bolnicama: U bolnicl .Brćko": od2—4 sata poslije podne. U bolnicl 0 Briiiin u : od 9-30—12 sall prije podne I od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjclju od l-»o posllje podne. Kužna bolnica: Posjeta nlje dozvoIjena. Obaviještenja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sati prijc podne naulazu u baštu bolničke zgrade sa strane Vidinske ulice. Vojno parno toplo kupatilo uCarUušanovojullcl. — 1. Kupatilou kadama: a)Za vojne osobe otvorcno radnim đanima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podncdo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm danima od 9 satl prije podne do 5 sati oslije podne, a nedjeljom i praznicima od saii prije podne do 12 l / s sati u podne. — 2. Parnokupatiio za časniko i njima ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prijc podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom 1 praznicima od 7 sati prije podnc do 12*/ 2 sati u podne. — Za gradjane muskogpola otvoreno Je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrikom (ako u lc dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do & sati poslije podnc. — Časnicima i njlma ravnira činovnicima stoje na volju da sc služe parnim kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (poneđjeljkom i četvrtkom). Blagajna sc zatvara radnim danima u 12satl, a ncdjeljom i prazniciina u 12 sati u podne. Raspored prićeščivanja učenika i učenica bccgradskih škola. U ponedjeljak 3. decembra izvršiće se u ovdašnjim crkvama pričešćivanje tičenika i učenica sviju škola. Pričešćivanje će se izvršiti po ovome rasporedu i u ovim crkvama: 1. U Sabornoj crkvi: a) djaci muške i privatne ženske realne gimnazije; b) djaci osnovne škole u Car Dušanovoj ulici i III. i IV. razred osnovne škole u Bitoljskoj ulici; . 0 «' iN: c) djaci doma sirotne djece. 2. U c r k v i s v. a p. i j e v a n d J. M a r k a: a) djaci osnovne škole u Bitoljskoj ulici; b) djaci osnovne škole na Smederevskom drumu; 3. U sv. Vaznesenskoj crkvi: a) djacj osnovne škole u Kraljice Natalije ulici; b) djaci prjjvpslavne vjere iz c. i k. gnvornerske ško!e. 4. U cr k v 1 s v, S a v e: djaci osnovne školc u Makenzijevoj ulici. 5. U Topčiderskoi crkvi: djaci internata za napuštenu i siromašnu djecu u Topčideru. Za pričeščivanje učenika i ttčenfca početak liturgije u svima crkvama u 8 sati prije podne. Liturgiju i pričešćivanje vrše vjeroučitelji dotičnih škola. U oči đana pričešćivanja, u nedjeIju, razrješna molitva za djake u dotičnim crkvama počinje sa večerajom u 3 sata poslije podne. Lijep prllog. Rista N a j d a n o v i ć, trgovac i z Jagodine priložio je srpskotn središnjem odboru za pomoć 100 kruna za slijepe ranjenike, 100 kruna za pomaganje beogradske sirotinje i 100 kruna kao svoj prilog za Sretena S t o š i ć a iz Malog Mokrog Luga, koji je oslijcpio u ratu 1912. godine.

Koncerat Angeline Arany. Za khobrotvomi koncerat, koji u jiedjelju priredjuje poznata operska pjeva čica Angelina Arany, vlaaa u cijelom Beogradu velild inleres. Umjelnica pjetraće arijo ie opera „Tannii8user“, „Toska“ i „Cavalleria Rustican a“, kao i pjesme od S c li u b e r t a, Schumanna, Csiky-a i ostalih. Dvije tačke rasporeda izvefiće garnizonska glazba pod ličnim ravnanjem kapelnika Piro-a. Prelprodaja karata za ovo interesantno veče poeinje sutra na dnevnoj blagajni mjestne etapne rnenaže. Bogati raspored saopštićemo javnosti u cij-'Iosti u najkraće vrijeme. Istorijski kaiendar. Na današnji dan, 30. novembra 1667. god. rodjen jc u Dublinu, glavnom gradu Irske poznati engleski političar i satiričar Jonathan S w i f t, čuveni pisac „Gulliverovih putovanja“, o kojemu smo na ovom mjestu govorili prilikom godišnjice njegove smrti. — 30. novembra 1756. god. rodjen je čuveni fizičar Ernćst C h 1 a dn i. — 30. novembra 1833. god. rodjen je u mjestu Froridi u američkoj saveznoj državi Missouri slavni američki humorista M a r k T w a i n, pod kojim se književuim imenom njegova slava pronijela širom cijefoga kulturnog svijeta, dok mu je pravo ime bilo Samtiel Langhorn Cleinens. Već sam život Marka Twaina predstavlja samim sobom čitav senzacioni roman. Može se reći da je Twain u svojoj burnoj mladosti prošao valjda sva zanimanja, počevši od novinara i državnog činovnika, pa do rudara na „divljem zapadu“ i — Iadjara, da bi okončao život kao jedan od najslavnijih lmmorista u cijeloj svjetskoj književnosti. Ovim ga je svakako veiikim dijelom načinilo njegovo obilno poznavanje života, Ijudi i ljudskih slabosti u toku ovog njegovog neobično promjenljivog života. Malo ima čitalaca, koji nisu pročitali bar nekoliko od njegovih stvari, koje su bozbroj puta prevodjene na sve žive jezike, smijući se za vrijeme čitanja do suza. U svojim mnogobrojnim djelima (,,Scetches“ i t. d.), najviše, kao što kaže naslov pomenutoga djela, u kraćim skicama, Twain je neumoljivim i nenadmašnim humorom oštro kritikovao društveni i politički život u njegovoj domovini. a donekle i u Evropi. Mark Twain, bio je toliko omiljen u cijelom kulturnom svijetu, da se isto toliko, koliko o njegovim jedinstvenim djelima, govorilo i o ne manje originalnim istinitim anegdotama iz njegovog privatnog života. Umro je 1910. god. •— 30. novem. 1870. god. otpočela je (a završena 2. decem.) u toku opsađe Parisa strahovita borba izmedju opsadjene pariske posade i njemačke opsadjivačke vojske na C h a m p i g n y-u. Pariska posada bila je na ime golubtma pismonošama izvještena, da je francuska vojska na L o i r e-u bila izvojevala izvjesne uspjehe. S toga je francuska posada toga dana činila očajničke pokušaje, da se kod Champigny-a probije kroz opsadjivački front i uhvati vezu sa pomenutom vojskom na Loire-5. Došlo je do užasne trođnevne borbe, u kojoj su sa njemačke strane u prvom borbenotn redtt nčestvovali Saksonci, a sa francuske seineski dobrovoljački ođredi. Poslije strahovite borbe, u kojoj su izginule čitave francuske vojnc jedinicc (pogintila su i dva francuska generala, Rouault i de la Charriere), a u kojoj stt i Nijemci imali velikih gubitaka, uspjeli su Nijemci da odbiju ovaj nalet, koji je bio jedan od posljednjih većih ispada, što ih je u toku opsade vršila pariska posada. — 30. novetn. 1895. god. umro je u Zagrebu slavru hrvatski nančriik i politi’čar dr. Bogoslav Sulek. Bogoslav Žulek rodio se 20. aprila 1816. gođ. u slovačkoj kući u Subotifitu u sjeveraoj Ugarskoj, na ogranku Karpata. Skolovo se u nonbiom mjestu i u I\>žunti, a uz to je marljivo radio j kao samouk, i naučio

je mnoge strane jezike. Odufievijen za hrvatski preporod, Sulek se 1838. god. preaeli u Hrvatsku. Da bi dobro naučio jezik, stupio jo (slično kao slavni Dimi trije Davidović) kao Skolovan mladić od 22 g»ad. u jednu štampariju da izuči Blagačfct zanat. 1811. god. napisao jc prvi članak na hrvatskom jeziku. Uskoro pe zatim Sulek upozna sa siavnim Ljude vitorn Gajem, koji mu prvo povjeri upra. vu nad svojom štamparijom, a 18)3. god. l uredjivanje časopisa ,,Danica“. 1844. god. napisa informativnu knjižicu o jlirskom pokretu, kojom je htio obavjestifi Srbe o Gajevirn težnjama, a koja je pod naslovom „Sio namjeravaju lliri“ izafila u Beogradu. 1846. god. primi se urednifitva „Narodnih Novina“, na korti ,je mjestu bio i za vrijeme hurne 1848./49. god. Posiije nekoliko godina boravio je u Požunu. 1850. god. napustio je politički trad i ibacio se na kulturno kojiževno poIje. Bavio se najprije pedagogijooi, a zatim je radio na sastavljanju naučnog nazivlja. U taj je posao uložio mnogo trada, aii su ntu se pri tome po Ikrale mno ge nevješte kovanice. Pedesetih godina radio je na privređnom polju, a 1865. god. izdao je svoj „Njemačko hrvatski riječnik“. 1860. god, napisao je đjelo ,,Hrvatsko-ugarsTd ustav“. Poslije oktobarske idiplome počco ee opel baviti politikom. Bio jc neko vrijeme tirednik ,,Pozora“ (današnjeg ,,Obzora“). 1868. god. napisao je đjelo „Naše praviee“ ju kome se nalazi izbor važnih zakona i povelja, izdanih od 1102.—1868. g. 1874./75. god. izdao je djeio „Hrvatsko njemafcki-talijanski riječnik znanstvenoga nazivJja“. Cim je osnovana Jugoslovenska Akademija, Sulek je izabran njcnim pravim članom. Od tog vremena pa do smrti radio je neumomo i tfaije na naučnom pofju. Pt>minjemo samo đjela „Hrvatski ustav jli konstitucija, godine 1882.“, „Naš napredak u prirodnih znano3ti za m nulih peđeset godina“, „Preteče Darvina" itd. Umro je na đanašnji dan 1895. god. opšte oplakivan i iskreno žaljen. Prodaja kupttsa. Prodavnice životnih itamirnica opštine grada Beograda prodavale su juče gradjanstvu i kupus. Opština je nabaviia izvjesmt količinu kupusa 1 prodaje gradjanstvu za ličnu upotrebu po 1 krunu po kilogramu. Kupus se đaje na osnovu legitimacija za namirnlce i đobija se prema porodici. Izda\auje potrošačkih listova za brašno. Kotarevi opštine grada Beograda otpočeli su od 26. ovog mjeseca izdavati gradjanstvu potrošačke listove za brašno za mjesec decembar. Izdavanje se vrši po uiicama, to jest svakoga dana samo izvjesne ulice moćiče dobiti istoga dana potrošačke listove, drugoga dana druge ulice i tako dalje. Tako danas 30. ovog mjeseca moćiće dobiti hljebne karte gradjanstvo iz ovih ulica: I. kotar: Iz ulica: Dubljanske, Sumatovačke, Vardarske i Grahovske. II. kotar: Iz ulica: Mlatišumine, Kopaoničk’e I Spcjne. III. kotar: Iz ulica: Studeničke, Nemanjine, Miloša Veiikog i Baikanske. IV. kotar: Iz ulica: Miloša Pocerca. Vdjvode Mllenka 1 Bolničke. V. kotar: Iz ulica: Brankove, Kosmajske ! Carice Milice. VI. kotar: Iz ulica: Ružinc. Kosačine, Trojanske, Zmaja od Nočaja, Kratke i Zmajeve. VII. kotar: lz ulica: Bačvanske, Kneginje Ljubice, Knez Mihajlov Venac i Visokog Stevana. j>