Београдске новине

BEOORAD, subota 1. decembra 1917.

Iziaze: dnevn o u jutro, poned]el]koin poslije podne. Pojedlnl brojsvl: ||| MJoooBoa protplata: ■ bnnea I ■ b**fcu uM)Uata 0 bpgOll totfirtmiut4«Mi£H * j B I ». IK Mi nMaa I itoMMiHf. * ?-rJ & I to. Mt M «)*■ M. . . . ■ MM* J u BiifrMi M iMlna « I If n M . . ... | IM ■ HrvitttihlliTMlJI, Sml-Hiriittolil 0 H f»»trt» J-IHTMlft MMl-HwnfWM I I I Mmtlf M «bto 10 trt ' * 1 * II iitKln knlirtmi Asitri-ifirrti i»i«iA|i »rJ Istm mf m*»1Ji M HMI •<.. • .12 Mir* ||| u ln ** <T »* ,t »* • -' g=a Oglisl pt djenlkn. ==a Urednlitn: BEOORAD, Vuki Karedllć« oL bre] 10. Talahn bre| 81. Upren I prlmanj« pratplat* Toplićln vaaao brej 21. Talafoo bre| M. ! Prlmaflja eglaaa Koau Mlhajla uL bre| 38. Talafoo br. 248. Godina III.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beć, 30. novembra. Talijansko bojište: U Veneciji topnička vatra s ptoinjenljivom jačiuom. istočno boflite: Stanje nepromijenjeno. Arbanija: Noču izmedju 27. ! 28. o. mj. izveff su na donjoj Vojuš! bosansko-, hercegovački lovci uspJeSno preduzeće. Oni su pregazili rijeku, kojoj Jc dubina čovječija visina, prodr11 s u u d r u g u t a 11J a n s k u I i n i j u idoveli su zarobljenlke I m n o g o b r o j u i r a t n! m a t e r II a !• Načelnik glavnog siolera.

Rusku ponuda za mir. Posljednjili dana dobila je dvojakog izraza energična volja za mlrom, kolom je zadojena ruska ,,boljševička“ vlada. Povjeretiik za spoljne poslove Trockij pređao je šestorici predstavnika neutralnih evropskih đržava u Petrogradu notu, s molbom, da se ona Službeno uputi vladama središnjih v'lasti. U tom se aktu iznosl prijedlog, što su ga mjerodavni petrogradski krugovi već prije toga bili dostavili sporazumnim poslanicima u Petrogradu, a u kojetnu se na opipljiv način otvara pitanje o zaključenju primirja t mlra. iedttOvremeno sa tevršenjem toga koraka prispjeli su na mjerođavnim mjestima središnjih vlasti bežični brzojavi, u kojima se takođjer predlaže pristupanje pregovorinta o prlmlrju i zaključenju mira u kratkom roku. U ovom novom koraku sađašnjih ruskih vlasnika opet se oglcđa poštena namjera, što je pokazuju ,,boljševiki“. da jeđinim mogućim sredstvom Izvuku svoju domovinu iz haosa, koji sađa u :ijoj vlada, pa da je povedu mirnoj ! nredjenoj budućnosti. No još se JasnlJe iz toga postupka može poznati čtnjenica, da je moč nove petrogradske vladavine mnogo veća i đa Je u stanju u ntnogo zamašnijoj mjeri prodrijetl sa švojom voljom, ncgo što je to sporazum u toku posljednjih sedmica o njemu tvrdio. Ma da se pak i na dalje moraju oblljcžitl sumnjivitn pojavama čiujenice, što „boljševička" vlada do Sada Još nikako nije mogla uhvatiti Kerjenskog I što joŠ ni Izdaleka nije slomijen Kaledjinov otpor, to u prllog ,,boljŠevika“ opet govori bar prividno popuštanje Duhonjinovo I držanje voj-

Službeni ruski prijedlog za primirje i mir. Odgovor grofo Czeraina. - Ruski delegatl u niemaCkim liaijama. - Princ Leopold bauarski - nlemački opunomoćenlk.

ski na bojištu. Kao odlično sredstvo, kojint će se povisitl broj Lenjinovih I Trockovih pristalica, poslužiće i detnobilizacija, koju su novi ljuđl u providnoj naanjerl počeli vršiti. Na osnovu svega toga vidi se, da praktična vrijednost ruske ponude za mir zavisl isključivo od pltanja, da 11 će revolucijonarna dcmokracija iinatl dovoljno snage, da se održi protiv svlju protivnih struja, koje će več svakako Eugleska u velikom broju organlzovatf. Odgovor, što su do sada na taj prijedlog dali dvojica vodećih đržavnlka središnjih vlasti i kojt je vcć ob.lavljen svakako izmedju ređova vodl račttna o svitn tim opasnostima. Obje sile jednoglasno potvrdjuju svojtt đavno poznatu volju za mirorn i pristanak, da stupe u pregovore na temelju osnovica. što ih je u tu svrhu objavila ruska republika. Za sada javnost još ne može znati, kakve su. te osnovice, ali se sa dosta vjerovatnosti može smatrati. đa stalno naglašavamo načelo revolucijonarne đemokracije ,,bez anekslja i ratnih odšteta" igra Veliku ulogu i u ovorn Trockovom prijedlogu. Udružene središnje vlasti t!m se višc tnogu obaziratl na ovaj prijedlog. što je u potpunoj ntjeri na njihovoj stranl vojnički uspjeh, kojl je uvijek igrao glavnu ulogu pri pregovorinta o miru i što 3ti iskljttčena stnnnjičenja, kakva obično iznosi sporazum baš sređišnje vlasti, za koje su njihov! neprijatelji u toku rata toliko puta tvrdili, da su one svršile svoje. sada su te. kojima se u četvrtoj gođini svjetskoga rata Iz protivničkog logora tipućuje stvaran prijedlog za mfr. Sama ta činjenica obezbljediće im u toktt nregovora đostojuu nadmoćnost. Prl tome Će I na dalje ostati ođ sporednog značaja razlozf I pobtiđe rtiske trageđije; nafine 1 Rusija }e tt avgustu 1914. gođ. pređstavljaia ogorčenog. do zubi naoružanog jeđuodušnog protivnika, kojemti su srcdišnie vlasti lako mogle pođlećl, đa nfjesu bile, onako složne i jake. Svijest o tome nametmiće naročito obiJježje pregovorima i pružlće apsolutno ODravdanu. tnoralnu podlogu istorijskoj tehnici sviju pregovora o miru, na kojima se u početku višc traži, nego što se na kraiu zahtjeva, možda će to biti „penđant" iedrenskom tnlru od 1829. gođ.. do čijih Je povoljnih ttslova ruski tnaršal Dihič-Zabalkanskii došao prije energičnim prcpadom u toku pregovora, nego li na osnovu stvarne vojničke tiadmoćnosti. Stoga valja rtiskf prijedlog o tnirtt ocijeniti onako, kakav u stvari i jeste: Ičao prvl plod, što su ga narodi središnjih vlasti na krvljtl orošenom cvropskom tlu obrall od svojih pobjeđa.

Pregovori za primirje i mir izmedju središnjih vlasti i Rusije.

SLUZBENI izvjestaj o ruskom PREDLOOU ZA MIR. — ODGOVOR AUSTRO-UGARSKE. Kb. Deč, 30. novembra. Službeuo. — U vrhovnom zapovjedništvu austro-ugarske vojske stlgao jc bežlčnl brzojav, kojl su potplsaH Trock!j I Len11n, a u kojemu se Austro-Ugarskoj, fsto kao I NjeinačkoJ predlaže prlstupanje pregovorlmao prlmirjul cpštem m I r u. Ministar spoijjiih poslova austrougarske uionarkile, grof C z e r n I n uputio je na ovaj brzojav kao ođgovor rtiskoj vlađl: Viadl ruske republike! Austro-ugarska vlada prlmila ie brzojav, što ga jo ispratio savjet narodtilii povjerenika, a u kojemu ruska vlada Izjavljuje. đa je spremna da povede pregovore o zaključivanju prlmirja, kao god I opštem niiru. 0 s n ov I c e. koje Je objavila ruska vlada u pogledu primlrjal u go v o r a omiru, ko.il je trebalo zaključitl, a u pogleđu kojih vlada ruske republike očekuje obratne prijedloge. po mišljenju austro-ugarske vlade zgodne su za pokretanje tih pregovora. S toga austrougarska vlada Izjavljuje, da je v o IJ n a pristuplti pregovoritna što Ili prcdlažerttska vlada o prlmlr ju. koje bi valjalo smjesta zaključit!, kao I c opši-.-a tr.ir;;. Czerttlu s. r. Saopštenje o pregovorima za primirje I mir sa Rusijom u austrijskom parlauanentu. KbifBeč. 30. ltovembra. Ministar prdclajednik đr. vitez p!. S e i d I e r uzeo je rlječ u početku sjednice u parlamentu I rekao: Visoka kućo! Kao što je visokoj kućl poznato Iz jučerašnjeg zvaničnog izvještaja c. i k. dopisnog ureda, primila je već c. i k. vlada pozlv od ruske vlade za n e o dložne pregovore o prltnirju i o p 5 t e tn m i r u. (Živalmo tmjno odobravanje ! pljeskanje). C. 1 kr. vlada je odlučila — a u smislu svog objavljeuog stanovišta — da povede početne pregovore u dtihu pomirljivotn (živahtto odobravanje), pošto Jc njena namjcra, da što prlje dodje do mira, koji če u hudućuost! omogučiti povjerljiv zajedttički rad ltaroda (živahr.o dugotraino povladjivanje i pljeskanje). Kao što se vidl iz juče objavljenog odgovora ministra spoljnih poslova vladi ruske republike, austro-ugarska vlada se lzja-

vlla spretnnom, da stupi u pregovore j o opštem miru (živahno đugotrajno j odobravanje i pljeskanje). Kođ ovlh . pregovora staraćc se austro-ttgarska ! vlađa, da sklopl mir sa onim državama, koje na osnovu s a d ašn J eg ruskog poziva pristaju na sklapanje mira, takvog, kojl če za sve ugovaračke grupe bitl jednako častan, i biti na osnovici ,,bez terotorijalnih i ekonomskih nasilia" (živahno povladjivanje i pljeskanje). Pritom će austro-ugarska vlađa priznati svinta državama. s kojima htide sklapala rnir pravo da svinia njihovim narodima dadu pimu slobodu odlnke državne buđućnosti. i da če so uzdržati od svakog miješanja u unutraŠnje prilike svojih kompacista. Me- | djutitn tražiće od svoje strane, da se i odustane od svakog miješanja u nasii državnu organizacijit. Kao austrijskl ministar prcdsjednik moram sa moga stanovišta nadovezati. da đržava kao naša, koja ima svoj parlamenat, izabran na osnovu opšteg, jednakog, tatnog l direktnog prava giasa, inože s ; pravom ustvrditi, da ima pravo narodno predstavništvo. kako se đemokratskije ne može ni zamislitl. i da su za to dato sve pretpostavke, da odredi s3m političku sudbinu naroda države (živahno odobravanje I pljeskanje). Tima se riješava ujedno I pitanje, koje su staviia gospoda dr. Adler, Pernerstorfer, Seitz i drugovi, kao i gospođa Fink’. dr. VValduer, dr. Sylvester, Wolfr, Pautz, Knirsch i drugovi. Onl su stavill j pitanje na ministra predsjednika, da li j je i Riiinunjska ponudila tnir središnjim vlastima, i dali je Njegova Prenzvišenost voljna, da o tom pitanju izvjesti ministra spoljnih poslova. Nota ruske vlade neutraluira državaraa o pregovorima za primlrje I ralr. Kb. Petrograd) 30- novembra, PeLrogradskS brzojavni ured javija: Nota, koju je povjerenik za ( spoijne poslove, Trockiij uputio poskmicima neutralnih sila, glasi: U izvršenju odluke kongresa radničkih i seljačkih izaslruiika u položaju satn, da se u ime savjeta narođnih povjerenika obratim saveznič(lcim p03lanicima e prije<llogom, da >so pristupi pregovorima za neodložno /priniirje na svima frontovima' u svrhu zaključenja demokratskog mira bez aneksijai ošteta. aia osnjovi razvitka naroda. Jednovremeno jo savjet narodnih komesara naredio vojnim vlastima i izasianicima vojske republike, da stupe u pretbodne pregovore- s vojnun nrjestima neprijateljske vojske, da br se odtnah došlo do primirja na našetn i na svima drugim

frontovima. Vršeći fako svoju dužnost i izvještavajući vas, gospodfine poslaniče# o U,6injenom koraku, ja vas tnolim dtS UČinite sve, što je vania moguće, da miS rad na zakljnčetrju pritrtaia i pristnpanju pregovorima radi ostvarenja mira zvaničnim putem đostavite radi znanja vlad .n.a' neprijateljskih zemaija. Najzad nti <* čast, da prema varna iskažem svit nmjif nadit, da ćele preduzeti sve rnje.e, kojo vam stojft na taspoloženju, da se ovo saopštenje raspr ostre što j'rrtcgnće prijaf inedju stanovnišlvom vaše zemlj-. Svf neufraloi rzvanredno pate ol potdietVc# ovog zločinačkog rata, koji p.ij.'t', ati-o mu se ne nčini kraj, da svnva u i.'.ndr r one naiode, koji do sad n i.j.onn no učestvuju. Zalitjcv, da se odmah z > kliući irtir, želja je raćlničkog svijefa svih zara'ćenih i neiitralnih zemalja. Iz tib se raz* loga vlada savjeta naro'dnih po' j rentkai nada, da će je raclnifki svijet n<-til t;dnT* zemalja odiufho poTpomoči i moli vas, gospo'dane poslaniče, da izvoiite primifi 'uvjerenje, da je ruska đemokraoija prožeta žeijom, da održi i neguje bratsko' odnose ptema demokradji svih zemafjiu jereoje boijševikhna. !\b. Stockholnr, 30. novembia. Zastupnici vojnih ođjeljenja odiža’M su u l'etrogradu zbor i izjaviil su svcja potpuno povjerenjo b o 1 j š-e v i k ima. Ctnovnici štrajkačt državne bankg otpnšteni su. Ruski izasianici kod njemačke vojske. (Naročttt brzojav „Beosradskih Novlna") Rotterdani, 30. novembra. Iz Petrograda se javlja: Izaslanicf ruskog glavnog zapovjednika K r i icnka prispjefi su u tfjemaČ« k e 11 n i j e, koje se nalaze prema rufkoj petoj vojsci. NJemački opun o m o ć e n i k i e p r i n c L e o p o 1 đ bavarski. Pripretne poslaiitka sporazmntiih sha za put. (Naročitt brzojav ..Beogra'dsklb NovItta“) Haag, 30. novembm. ^.Dail^ Clrronicle'* javlja iz Stockholma: OVdašnja posianstva spomzvunnih sila čine pripronr© da mogu pri initi osobije poslanstva iz Petrograda. 1 ako dodje do prekida diplomatsfcih odnosa rzmeđju saveznika i Rusije. Misli se, đa će u tom sluČaju pmpjeli u Stockholin engleski, frarrcuski i belgijski otpravnici poslova, zastupnici Ameriko i Japana ostaće za 3ad još U Petr'ograđu Kako se čuje, amerićko poslanstvo u Petrogradu čuva jako odjelenje boljševičkib četa, jer je narod 'jako razdražen protrv Ameriko, rraročito zbog nelcolikih članaka u amerftkoj štanrpi, n kojima se Ttus-ima prijeti sa objarom rata, ako M IRusija đoista ostvariia svoje odluke zs Iprimirje i mir.

Podlistak. Bora Staukovlć: Balkanski tipovi. Raskovnik. — Sestro, lale, lale! — Čulo bi se kako ona svake subote viče ispred kaplja po ulicama. — Bilje, travke. lale! I nudi žene kad se sve iskupe oko nje otvarajući itn svoje zavežljaje i bošče pune trava, korenja i lekovitog bilja, 9 1 bllja za bajanje, čarolije ! madjije. Mala, zgrčena. A sva u krpama i dronjcima. Sa isušenim, skupljenlm nogama te ne može da ide, već se vuče. Lice joj sitno, staro i puno ncklh belih, velikih malja. Usta joj 1 vilice sve obrasle u tim maljama kao u nekoj bradi. Santo joj očl krupne, bele. i iOnako uvijena u krpama, naročito oko glave da joj se lice gotovo ne vidl I sa onim svojim zavežljajima I torbama punih tih svojih bilja i korenja, izgleda Scada ide kao đa se neko klupče vuče I puzi po ulicama, 1 iz toga klupčeta $amo se čuju glasovi: t — LalS, lalć! Bilje, travke, lalftl Ona živi tamo, gore^ više MarkoiVa Kaleta, medju papratom I zdravcem jednako čekajući da nadje taj svoj „raskovnik"... A to Je, vele, travka . kojom se otvaraju sve najjače brave, izatvori. A naročito njlma se pronalaze mesta gde je blago, zlato nekada zakopano i sakriveno. I ko njega Ima. tal

biva bogat. Pred njime se sve otvara. ] Novac iz satne zemlje izlazl čim se tom travkom, raskovnikom, dotakne gde je on bio vekovima sakriven, zakopau... Titn raskovnikom se ima sve što duša 'zaželi, pomlsli... Ali njega je teško nači. Jedva za po nekog pamti se da je taj ,,raskovnik“ našao, i imao ga. I zato je posle mnogo bogat bio. Njega samo željka 1 ) nalazi i čuva pod jczikom. I u izvesno doba — a ! to se doba nezna, misli se da to obično biva leti, pri veliklm vrućinama, ako ga jedanput u godini ispusti. No ona ga opet brzo u tren uzima i dalje drži pod jezikom da ga nc bi niko našao... I zbog toga ljudi nikad ne mogu da naidjtt na „raskovnik". i zato nikada nisu srcćni, i nikada tako bogatl kako bi želeli. A ona je htela da bude srećna 1 bogata. Da i ona, kao sve, prve, najbogatije devojke u njenom selu, gde Je biia rodjena, podjc na sabor. I to da podje u volujskim kolima. a oko nje, umcšene pite, gibanice I druga masna jela. Ona obučena u novoj, ve>zeno] juti I s parama na prsima. Pa tako šareno, lepo, da ide na sabor, pa da tamo Jgra, igra... Pa čak, kao Što se sad radi, da kupi kišobran ! da ga u kolti olvori. I da, držeći ga otvorena više glave, igra, igra a ,,pare“ da joj zveckaju na prsima, i vezena puta onako nova tck sad opasana oko nje, da JoJ se šir! I krši a visoke, na „kopče" ci-

‘) željka — kornjača.

| pele da joj škripe. To je ona htela. Zato je pobegla iz sela gde je služila l došla u Kale 1 ) da traži ,,raskovnik“.

— A mori! Pitaju je žeue. — Zar te nije strah što, si sama i to tatno u Kalc, u goru? 1 to još noću samai? A znaš — vuci, pa ajduci, seljaci... Ublče te. — Ne, bratii se ona. — Niko me ne d’ra. — A noću ja i ne spavatn. Sedim tako i gledam ovatno, k vama, u varoš, u grad... — A da znate — počne kao da im neku radosnu vest saopštava. — Kako vaš grad tada dodje mali, mali; samo se crni... Gledam, pa i ako je noć ja opet sve vidim. — Pa šta rađiš tamo sama cele noći? Plašc se one od nje. — Ništa, — produžava. — All ouđa počne u poverenju. Ne H tada berem bilje? U gluho doba, kad gor«, voda, sve se smirl... kad trava oko mene počne da raste i katnenle po gori da puca tad se ono lekovito i čarolijsko bilje, u to, gluho doba, ono poznaje, vidi... Jer tad ono od Boga pada. — Pa kako da tl vidiš i poznaješ noću?... — Vidira sL Zamiriše, i po mlrisu idem da ga uzberem. Ali ono se krije. I svakome se ne da da ga vldi. Sve po mrtvačkim*) mestima raste. Teško

*) Kale — tvrdjava *) Mrtvačka mesta — stene, amblsl, opasna mesta, s kojih kad se čoveK oklizne l mrtav ostaje.

je đa se to bilje vidi, nadje i uzbere. 1 da bih ih uverila, kako je zaista tešlco, počne da razgrće i da im poKazuje svoja izgrebena, krvava kolena kojinta se vukia i pentrala po gorl, stenama, krivinama, berući te lekovite trave, bilje. — Pa što se tnori, mučiš, što ne sidješ ovatno, u grad. — Groze se ?ene kad vide ta njena izgrebana. krvava kolena. — A, —- odbija ih, — još ltlsain r a skovnik našla. A kad ga nadjem. uvetava ih — tad ću da dodjem kod vas... Onda ću i Ja da kupim Kuću, zemlju, stoku. Da sam i ja kao v!... a dotle, neću... Ja 1 sad ne bl došla, nego Itlcbac tnl nestao. Ne bih došla. Ne stnenr ž e 1 j k a r n 1 k.da osiavim... I sad ko zna šta je tamo? I, pri pomisli da je možda od toliko željaka koje ona iz cele gore pc brdima kupi 1 meće u ogradu od kamenja a u kojoj ogradi, željkarnlku, i ona sama spava, da Je možda koja od tih željaka baš sada, dok je ona ovde, ispustila raskovnik, a nje nema tamo da ga vidi, uzme da od željke, ona prl tf ( j pomisli odmah prestaje da nudl bilje. Brzo, uplašeno pokupi, savije torbe, zavežljaje, i zajedno s hlebom što su joj do tad dall, odjurl. odgeguca i odvuče se opet tamo, gore u plauinu, kod željkamika da pazl I tražl rav kovnik,.. I taj Joj raskovnlk došao glave. Posle nekoiiko godina drvarl kojl su Išli da seku l beru drva po gori,

našli je u toj ogradl od kamenja, njcnom željkarniku. mrtvu, zgrčeuu. Zeijlce se probile kroz ogradu i odmilele « gortt a ona ostala tu i bila već početa da se raspada kad su je našii.

Vojlsiav J. Kulundžić: iesen. Lišćo pada. Oko kuče struji ve* tar. A ja slušam. Neko peva. Ko mi peva? Sta ml peva? ... Tugovanku.., tugovanku ... tugovanku... O! moj vetre kotne pcvaš? Menl pevaš? Ja te slušam: huji, bruji, struji, zuji... On se penje u bokorc mojih ruža. moga cveća, izmedj lišča, kraj okatta. A ja slušam, šumi, huji. ...Uzdah... uzdah ... ttždah.., uzdali... Čekam kaplje nove kiše. Savijene loze ćute, — kucaju nti o prozore. Uspomene teku davne .., Gde su dani? Kamo sunca?... Vatra gasne. Bela knjiga stojl čutke. ... Cvili... clčl... jeca... tuži.., Sve se trese, drhti, huktL Udarajtl grane gole; šumi lišće osušeno. Sv« se slilo u huk jedan, tužan. ledan. Zatim Jeca... potom plače... Crna pesma moje kobil — činl m( se, ko da čujem mnoga zvona iz da« leka... ... Sad se ceri kao luda. što k[kota preko polja,.,