Београдске новине

BEOORAD, ponedjetjak 3. decembra 1917.

IZlaEC! dnevno u Jutro, ponedjeijkom poslije podne»

Pojedlnl brojavlt ■ Imiirfi I ■ »* «. t kt. I«t* »• gtjul •<.... ® • HrvitrtaJ-Mivtnip, 8M»l-H»rMj«vl«l I DihBBip n cljMl 10 h»tar» ItvM •»•( »•»rul|» »• d|«»l «». . . . 12 b»tar» j| ■> ■ ■— Otjltsl po Cl)»niku.

Mjoaočna protplatai // tf iHirtai I • tnjivtaii immJ tanlta ta . ; ». I 1»ta n MJna I •tajm Mtti. • II 8*affmta u dut»v»nr a t»da .... fftaV U HrvataUJ-MtvMJi, B«iaJ.tto(Uf»vtai I . 0*»tallOTknJ»v1m»*uitr*-Bt«ritataM>rMi* - _ 0 toutruitvu 4-80

UrtdnlHve: BEOBRAD, Vaka Keradllći ol. broj 10. Tilifao 6ro] 83. Uprrn I prJmanjt pratpUI« Toplićln hdm liroj 21. Talafn OrtJ H Pdmsn|i oglaia Knu* Mlhajla at bral 38. Tahfaa br 248

I

Godioa III.

Ratni izvještaji. IzvjeStaj austra-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 2. decernb'ra. Opet je odbljeii jcdan talijanski napad na visu Monte Pertlea. Inače i i nitetačke oblasti nema ništa uaročito da se javi. Na donjejn toku rijekc Vojuše nspjeŠno sc svršilo jedno pređu?.ećc našiii jurišnih odjelenja. Na istoku nije bilo značajulh' dogadjaja. Načelnik filavuog stožof*. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Đerlin, 2. decenvbra, Znpadtio bojišlet Front priiestolonasljednika R u dpreclita btvarskog: U F1 a n d r i j I pojačala se topnička vatra, koja je preko dana bila dosta ncznatna, u večer do najveće žestine uz obe strane Passchendaele i potrajala jcdnako preko cijeie noćf. Bcrbe kod C a tn b r a i-a traju dalje. U odsjeku ođ I n c h y-a, pa sve đo Bourtona razvila se posll.io vlastl„tlb uspješnlh predtizeća posllje podne vrlo 'žK r ahna topnička djelatnost. Ugušeni su vatrom neprljateljski pješadijskl napadi zapadno od M o e v r esa: istočno od Moevresa sloniiil su se ispred naših položaja. Selo M e s n I e r e s ispražnjeno Je od neprfjatclia, kod čega je ostalo u našlm rukama zarobljenlka. Neprijatelj je preduzeo jake protiv napade sa novtm snagama protlv izgribijeuih položaja na zapaduoj obaii Schetde. Poslije ogorčeno borl>e, koja je potrajala do u noe, baciH smo ucprijatelja natrag. Indijska konjica, koja je na konjkna provalila iz E p c h y-a, uništena je našom vatrom. JednaJra sudbina stigla je pješadijske napade, koje }e preduzeo nettrljatelj posllje jake topnlčke prlpreme jirotlv našlh položaja zapadno od V e n d h u 111 e-a. Englezi su jučer pretrpjeli osoblto teške gubitke. U naŠim rukama ostalo Je vlše stotina zarobljenlka. Do sada su zaplljenjetm 53 engleska topa i preko 100 maštnskih pušaka. Front njemačkog prijestolonasllednfka: Sjeveriio ođ P i n o n a privela su napadna odjelenja posllje uspjcšnog preduzeća zarobljenike. Osujećen Je jedan francuskl napad zapadno od B r i m o n t a. Na istočnoj oball rijeke Maase poiačala se topnlčka vatra satno na vrijeine. Front vojvode Albrechta wiirtremberškog: Uz obe strane A11 k I r ch e n a po.iačana topnička vatra, / (sfočno botlšte: Ncma većih borbenfh ’djeiatnostf. Maćedonsko bollšt«: Izmedju ohrldskog i prespanskog jezera i u zavijutku Crne Reke pojačala se topnička djelatnost. Zapadno od ohridskoga }ezera i na Vardaru traju n s p j e 5 n a jzvidjačka preduzeća. Talijansko bojište: Nema ništa novoga. Prvl zapovleđnlk glavuog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 2. deceinbra u večo. Kod Passchendaele su propall engleskl napadi. Na druglm frontovhna nema ništa novog.

Bugarski ratni izvještaj. Kb. Sofija, 2. decetnbra. Maćedonsko bojlšte: Zapadno od Bitolja na vlstn; sktm položajlma u zavijutku Cme :Reke I ti prijedjelu M o g IJ e n I c e topnička djelatnost je bila prilično živahina. U donjoj dolinl S k u in b e I na IIijevoj obali Vardara naša su izvlfdjanja bila uspješna. Na donjoj Stru,ml naše su čete svojom vatrom rastjerale neprijatelja.

Ruski prijedlog mir. Ruski giavni vojni stan u rukama boijševtka. — Poslanici sporazumnih sila sele u Stockholm. — Značajna izjava baruna Rosena —: mir je potreban!

Ruskj glaviii stan u rukama boljševika. , Kb. Beč. 2. deceutbra. Javlja se iz stana ratne štampe: 1 Prcma vijestima, koje su danas iz inostfanstva stigle, M o h o 1 o v, glavnl stan ruske vojske, nalazl se u rulcatna boljševika. Pobjegli su Duhonln, njegovi časulci I časnicl vojnlh komlsijn sporazutnnih sila. Rasturcn ruski glavni stan. Kb. Beč, 2. decembra. Vijestl iz Rusije od 30. pr. mj. su javile, da su se Duhonin, njegovi privrženicl i članovt vojnih kmnlsija ušančIH u Moholovu. All je prema pouzdanim vijestitna, koje su juče stigie, pristalicama nove viade pošlo za rukom, da iz glavnog stana rastjeraJ u s v e č a s n i k e, k o J i s u i m neprijateijski raspoloženi, a tako lsto i zastupnlk-e sporaz u m n i h s M a. Preduzeto je g o n J en j e b j e g u n a c a. I ako se ne spottiinje, đa se Dnhonin medju bjeguncima nalazi, ipak se misli, da je i on napnstio svoje mjesto. Pofreba ruskog mirovnog zakijučka. ,Z n a 5 a j n a I z j a v a b a r u n a R os en a. Kb. Stockholm, 2. decembra. Poznati ruski diplomata, barun R o s e n, lzjavlo je u jednom razgovoru, da, 1 a k o J e o n p r o t i v b o 1 jš e v I k a, po svemu, što se desilo, m o r a č o v J e k b i t i s I U e p, a k o nebiuvidio, đa Rusljasada m o r a z a k i j u č 11 i m i r. Pa neka to činl, bllo u sporazumu sa svojim sa- J veznlcima, bilo bez njlh! Rusija i n i J e o b v e z a n a, d a z b o g s v o- | j i h s a v e z n I k a i z v r š i s*mo- j u b i j s t v o. .Mirtav frofit. Kb. Zeneva, 2. deceanbra. ,,J o u r n a 1 d e Q e n e v opisuje ruske dogadjaje u jednom surnornom uvodnoni članku, te upućujući na posljedice ruskog primirja, veli: Ruski front je od sada mrtav. Francusku Jenjenruski savezn i lc n a p u s t i o. Ono istina, da Francuska i Engleska imaju veliku pornoć iz Amerike, ali se ova mora i s t o m organizovati. Posjanlcl sporazumnih sila u Stockholfliu. Kb. Stockhohn, 2. decembra. , Kako javlja „Svenska Dagblad“, sele se poslanicl sporaztnnnlh slla u Petrogradu prlvreincno u S t o c k h o 1 m. Osoblje će ostatl u Petrogradu. Biichaiian ostaje u Petrogradu. Kb. Petrograd, 2. decembra. (,,Reuter“-ova vijest od 29. noveinbra). Zadržavajućl pravo objavljivanja naknadnih još ne stiglih narcdaba engleske vlade, izdao je poslanik B u c h anan ovu izjavu: Nota Trockijeva, sa prijedlogom primirja predata je poslanstvu 19 satl kasnije, nego Je glavni zapovjednik fi glavnom stauu dobio nalog za početak pregovora. Prema tome naiaze se savcznlci pred gotovim člnom, a da ih unaprijcd niko nije pitao za savjct. Za poslanika je ncmoguće, odgovoriti na note, prhrtljene od vlade, koju ujegova vlada nije priznala. Reuterov ured izjavljnje, đa su netačne vijestl, da je poslanik Buchanan napustio Pctrograd, ili da bar za sada namjerava napustiti rusku prijestonicu. Za i protiv Kriljcnka. Kb. Stockholm, 2. decembra. Kako javlja ,,U t r o“, glaviti vojn! odbor, koji je sastavljen od zastupnika svih vojnih odbora, nlje htio priznati zastavnika K r i 1 j e n k a kao glavnog zapovjednika. Kriljenko je javio vladi, da cijell garnizon iz Pskova pristaje uz vladu. On je naredio, da se uapsl general Cerenjisov, koji ga nije htio priznati. U Dvinsku je pu-imio deputaciju 5. i 19. vojske, fcoje su dale Izjavu, da prlstaju na primirje. Zapovjednik 5. vojske general B o IJ d I r j e v otpušten je zbog otkaza poslušnostl. ,,N o v a j a Z1 z n“ javlja, da >e po prijedlogu Krlljenka general Ščerb a t J e v Imenovan za vrhovnog zapovjednika vojske, a to imenovanje da je posljedica akcije stranih poslanika. :

Tragauje v>\ Kerjcuskini. Kl). Stockhoim, 2. decembra. Propali su svi poktišaji, koie Je Trockij do sad prevluzimao da dodje u vezu s diplohiacijom sporazumnih sila. Zapovjednik Bihova, pukovnik Etharđ, izvjestio je smolinski zavod, da se Kornjilov i sad kao i prijc nalazl u zatvoru. Traganje za Kerjensklm Je t sad kao i prije ostalo bez uspjeha. Boljšcvlkl tvrde, da se on nalazi u Finskoj. Smiienjlvanje Maklakova. Kb. Stockhohn, 2. decembra. Trocklj je ruskog poslanika u Parisu Maklakova smjenio s njegovog položaja i izjavjo, da je učešće Maklakova u lconferencili državni zločin. Boljšoviki uzeii državno zlato. Kb. Stockiiohn, 2. decembra. Prema Jednoj vljesti iz Haparande boljševiki sit uzeii Iz državme banke u Moskvi pola mllljarde u zlatu. Rasturen petrogradski opštinski odbor. Kb. Haag, 2. deceinhra. Prenta jedhoiri izvješću iz Petrograda izdaia je ,,boljševička“ vlada ukaz, po kojcmu se pctrogradski rjpštlnski odbor raspusta, a tiaredjtiju novi izbori za 9. o. mj. Prljetn ruskog mlrovnog prijedloga u Carigradii. Kb. Carigrad, 2. decembra. Vljest o mirovmom prijedlogu Rusije primili su listovi sa jednodušnim zadovoljstvom i ijtlču tom prilikoni korlsti, koje otuda postaju za dalji tok rata, koji je za saveznlke povoijan.

Govor grofa^ Hertlinga. (ilasovbrurske štampe. Kb. C#ttig!r*d, 2. decembra. Oovoreći o govoru državnog kauceiara grofa H e rtli n g a.llstovl hvaie njegovu objektivnost, jasnost i odsječnost, kao i nakionost, kojotn je on u govoru iskaz’ao pretna boljševičkol vladl, koja traži mir bez aneksija i ošteta.

Pariska konferencija sporazumnih siia. Prva prethodna sjcdulca. Kb. Beru, 2. decembra. .lutros Jc bila pripremna sjednica za konferencije savezničkilt glavnih stožera. Prcntijer Lloyd O e o r g e, general W i 1 s o n, Lord M i 1 n e r i gencral S a y v i 11 e otišli su juče u V e r s ai 11 e s; gcneral Cadorna je već tamo. Pisanje parisko štampe. Kb. Bern, 2. dcceinbra. Pariska štampa gcvori opširno o pariskoj konferenciji. Koliko štannpa saznaje, rad konferencije obulivata rusko pitanjeiinoguću prok I a m a c i j u, koju ćc sporazumne sile upu t i t i ruskom n a r od u. Llstovi opominju, da se ne prekidaju odnosi s ruskont vladom, jer bi taj korak bio preran. ,,R a d i c a 1“ pita, šta će zapadne sile činitl, da osiguraju 40 m i 1 i j a r d i i k a m a t e n a t u s v otu, kojti su Rusiji pozajmile.

Njemačke osnove u Danskoj. Pisanje araeričke štampe. — Zvanična njemačka izjava. Kb. Berlin, 2. deoembra. ,,N o r d d e u t s c h e A11 g. Z e Itung“ piše: „Ritzaus Byro“ donosl iz Washingtona ov« vijest: Američka štampa živo pretresa osnove Njemafke o Danskoj. O tome plšc ,World“: Skandinavskl položaj,' posljcdlca prijetnje Njemačke, da će upasti u Dansku, mora izazvati u Americi ozb'.ljnu uzrujanost. Medjutim te vijesti nijcsu Iznenadile ni zvanične ni diplomatske krugove u Washingtonu. Tafflo se č«la primjedbai dr. pl. K fi h 1m a n n a, da se Njemačka, akn bl s« Norveška pridružila sporazmnnim silama, mora zaštititl posjedanjem danskog područja, ali se ta izjava smatra kao apsurdna. Ni jedna od saveznth zemalja nlje nikad ni pomišljala na to, da se NorveŠka stavl na stranu spora-

i zumuili sila. Naprotiv, svakome jc j vrlo dobro poznat tcžak položaj skauI dinavskih naroda. To naročito važi za j Dnnslcu i Norvešku. U diplomatsklm i krugovima vlada mišijenjc, da NJemačka teži da izvrši pritisak na skandinavske zetnlje, naroeito Dansku i Norvešktt, zbog čega je vrlo težak položaj tih zcntaija. Drngi listovi se bave sastankom monarha u Christianiji i tvrde, da se Njemačka boji antinjemačkog raspoloženja, ko.ie sve višc jača it Norveškoj, kao i ođ toga, da l>i Englcska mogla u Norveškoj ustanoviti bazu za svnju flotu, zbog čega bi Njemačka moraia u Danskoj ustanoviti bazu za svoju flotu. Prema vijestima lz Kopenhageita, ta se mišljenja u Berilmi potvrdjuju. Sastanak kraljeva u Christianiii stoji u vezi s thn dogadjajima. Očoviđno je posredi lielca narcčita drska intriga prolivnika, k< ji okolišnim pntem vezom engleske štampe daj i izraza svojoj srdžbi kroz njoj b'isku ameiiekn štampu. Ta se srdžba može samo .hime objasnifi, što se sporazumne si'.o hoje, da. <;e taj četvi ti sastanalc potemetiti njiliova rovarcnja u skandinavskim 'kraJjevinama. Sve što so javlja o tobožnjiin osnovama Njemačtce, o izpiva; hta državuog tnjnika pl. Kiiklmanm, ili jo prifiskn uft Dansku, potpuna jc i zj m-iš! joti na: Ovaj norazmisljeni polcu! šaj naših piotivuika, <la poreaaed o ili uc odnose Njehiačlce, oaudjeii je u samo.n I svo-rn postanku du propadne.

Svedska špijnnska afera. Uapšena trojica glavnih krivaca. Kb. Beriin, 2. d-ecembra. Po imjitovijoj špijunskoj aferi, u lcojoi' je otkrivena špijunaža ra račuu francuskog vojuog izaslanika, javijaiu, da su trojica glavnili krivaca, brača L 6 w i n g, za kojima se tragalo, uapšeni 22. novembra. Oni su priznali, da su preko Jedttoga raznosača brzojava od tiri tnjeseca tta ovatno ttabavljali francuslcom vojnom izaslaniku sve službene brzojave. koji su stizali njemačkom, austro-ugarskom, turskom i bugarskora poslaniku.

Najnovije brzoiavne vijesti. Socij.duo-demokraiski pretoriianci n Italiji. Kb. Bern, 2. decembra. ,,N e u e Z fi r i c he r Z e i t u n g“ piše, da se živo dalje tjera pacifistička propaganda u pravcu, koji je dao A v a u t i pod oficijelnim socijainim demokratama. Ovo shvačanje slaže se sa jcdnotn izjavom ,,C o r r i e r c d e! 1 a S c r a“, koji se prijc kratkog vromcna tužio na ncdostojnu agitaciju socijaino-demokratskih pretorijanai ca, na koje vlada ttzima suvišc obzira. Potopljeit brod sa ugtjem. Kb. Bern, 2. decembra. Prema vijcstima iz Carthagene, parchrod ,,H c f f i e I d“, koji je bio natovaren sa ugljcm I na putu za Italiju, sudario se noču sa jednim nepoznatim brodom i zltog toga je potonuo.

Grad i okolioa. Pouiažite beogradsku sirothiju startm odiielotn i obiičora. Sirotii'jsko od'elenjo opštino g<ada Deograda ovim pu'tem obraća sre molbom imućnijem stanovnišlvn grada Bongrađa da ga ponrogno startmodijolom i obućorn, koje bt' se raz'dalo siromaš : nim gradjanima u Beogradtu Istorijskl kalendar. Na današnji dan, 3. decembra 1800. god. bila se lcrvava bitka kod Hohenlindena izmedju Austrijanaca i Francuza. Ovim posljednjiina komandovao je general M o r e a u, kojl jc docnije bio prognat iz Francuske. — 3. decctnbra 1864. god. rodjcn je u Rotterdamu holandskl knjlževnik Herman H e j e r m a n s, o kome je onomad na drugom mjestu bilo govora u našem listu. — 3. decembr« 1870. god. počela jc velika i krvavu bitka na O r 1 e a n u. Predstave za gg. časnike u c. i k. volnoni kinu. Zbog veliko navalo kod predstava za gg. časniko uc.ik.voj tom kinu (učijijena j« jedna promjena koju će iz-

vje3iio svako rudosno pozđiavdii. Pr< dstave ćo se đavati od sada u subotit i ponedjeljak' sa istim pi'ogramom. Za^ liajn će biti predstave u srijedir i če| tvrtak sa istim programom. Ulaznii o za j gg. časnike mogu se lciipiti unaptijeđv: , i (o od H—12 safl prije p.'vJue. ! Prilog. Andiiji Ekonomides, trgcvac. iz Krušovca, dao je priloge za Crveni Krst i dom xi\ sirotuj u KruAorc-u r o K 500. za, svabi, svoga K 1000. — Svota j'’ poslaia po želji prilagača putem kroš vaćkog okružtiog zapoVjjedništva. Narodna privreda. 0 glogu. (Svršetak). C.reška je, veliku grešku, da se gh)* | au daje tolilćo poveieirj-i kao podio/.i za i kalemljenje krušaka. Kalerni i krušku na knišku, ako želiš da odneguješ vi' s ok u ili p olu vi s oku krusku, i!i mi : duuju, ako želiš da ođneguj.'š nisku krušku) !'!la ju izvedeš u raznim v e š t a č•'kim oblicima; a dunju kalemi jia Idunju' i taušmulu na muSmulu, ako mis 1 i š da s i g u r n o d u d j e 5 d o c i 1 j a i 'da*’ti budu ove voćke diižega ve k a. Ono ima sorata (krusaka'i, kojo na glogu rn yda sraste, a jma ih. kej • đobro srirs'Te i s ip:<očetka vf!o bnjno napreduju, 'tako. da docnije pođiogu ( .prevaljuju“, ali jioslo 5. ili fi. go line trguu u porašćivaitju i nisu ni u 1(0111 sluN'ja dugog veka; ali 5to je naj»lavrvj'': plodovi na g I o gu k alo ml'j eni li krušalca su opOtri, tvrdi, žilavi, kao šfco je kod meue bio slučaj sa di\uom sorfcom „Kaludjcricom", i 1 i po uknsu | nisu bolji ođ kupusnotf korena l ili koiorabe, kao što jo bio s'iUĆaj kod prekrasue sorLe „Di'ove vodeiijać©‘', ■ „Kapolooakod i ,,Kar;uncnkc“. Ja jnoje isktisLvo m; uaa eiom nikom: a ouT, koji bi i|*ak mcj i isktis'va u !o nc ! pogledu ospbr.'iv.Tii, možc biti d » su s ln ; čajno pogoditi prikiadnn S/r'JJ, a:i svakakn prostiju, pa xa ovu i /podesn'j; ze1 'inljiSte i jpođesniji jw»!ožaj. št > n t kalemj ljenje na glog mnogo, vrlo mnogo upli« j više, — ali ili ja ipak uveravam, da sam ! na glog kalemio n raznirn zcmlj š'ima | i 'na raznim položajima, pa tmihn ipak ono, što satn napred Jtazao. U tom pogledu — izlazim svakome na moudant Treba luti doba.r i vrlo dskusan voćar, pomolog, i poznavati sorfe, koje bi s<-, zadovoljstva radi, a nspehom nirgle na, | glog kalemiti. Jodino što se glogu, kao podlozt, može u dobru stranu pripisavi to je: što na njemu drvo kalomljenekruške ili dunje postaje u nekoliko č\ ršće, pa ipak zato nije frajno. Sa boljim uspchom i povoljnijiin xe; samo probe radt — na mukinju (brej zultatom kalemio sam krusku — i to kinjo, Šorbus Aria), i na jarebuku (smrdijikoviuu, Sorbus aucupaiia), : pa i u tini slučajevima ne l>eše ni pribiižno om Tisjjesi, koji se dobijaju od kalomlj-snja na krušku divljaku — badava, fto jo i 'OSiaj« najpriroduijt' J najsiguroijel Iz navedeniii, na sopstvenom iskuslyu i nia iskuslvu drugih pri/.natih stmčnjaka osnovanih razloga, n i s a ni, d akle, za to, da se ka 1 em 1 jenje krusaka na glog odomaći, kad imamo nmogo prirodniji, sigurniji i uspešniji nai čiu: kalemiti na krušku, ir. seinena div jt> kruško dzvedeuu podlogu. Pa i dunj , na glogu kalemijeno, hivaju suve i mnogo oporije. JPa, ako l>i ipak neko Jiteo i z z a d oj yoljstva ihr na glog kaiemi krušku, i dunju ili mušmulu, on ćo i u tom siuj čaju l/oljo učiniti, ako glog za p'/dlagu ; i'zvodo iz Bemeua, i ne uzmo j>>dlogu I iz šumsko česte, nego ga u rastilu izveJe I kao i Bvaku drugu, iz semona pro zvej denu divljaku, namenjenu za podlogu. j Dohiće zdravije, jedrijo i upotreblj»vT:o ipodloge. Aii i tu ima teškoća, j ;r giogovo semo vrlo teško kl'j.u Skoro ubiano seme ne može se odmali ni poscj <t : , nego se za klrjanje mora pripremiti. Tako se <iz dobro sazrelih gloginja seme pomeša sa vlažnam peskoui, pa onda sasuti u jednu saksiju, ili rna.lo sanduče, pokiopiti i njega u baštu \i zemlju ukopati. Tako pripreinljcno seme proklija tck pcsio godinu dana, pa i pos!e dve, a neko i posle tri godine, i tek se onda moža posejati; a da pre proklija, može se u vodu, kojom će se pesak ovlažiti, nakapat.i nekoliko kapi hlorne vode. Leju, ua koju će se setno posejati, treba dobro sagorelim djubretom pcdjubrili, za 30 sm duboko prekopati, povrSinu grabljama dobro usitniti r' poravnili, paonda uz zategnut, kanap napraviti drve1 nim šlljkom, sadiljkom, ili šiljalom motii cicom '2—3 Sjn duboko braždice, kojo treba malo posutl jKšžiej iuim diveniin j (Tepelom, pa iz onog peskii proI klijano, ili tek dobro naliubrelo sennr, . pa ga na 2 sm razdaloko po brazdici j posejati, sa malo situjm, dobro sagoro« j iimt i prosejanim djubrefcom poButi i ubof-