Београдске новине

Cctvrfak

BEOORADSKE NOVINE

13. decembra 1917.

Broj 841

8frana 2. (Narottft brzflfav „BeosTadskJii N<rvfca“.) Haag, 11. decembra. Na londonskoj burzi se sve više Dojačavaju vljestl o sporazum* nomnačlnu djelanja saveztidčkih eila sa Sjedinjcnim Drlar&nui. koje su do sad odvojeno ra0ile. Prije svega „blagim postupanjem s toljševikima", Jako se veli u jedrvom lonjdonskom izvještaju, težiće se da se utiibe na ruski narad i da se suzbije nepo.voljno raspoloženje, koje u narodu vluda orob'v Enpleske. Ruskom narodu ce sc fenijeii dokazi, da Engleska pod sadabjilm okolnostima ne raože zakljutiti mir. Engleska. ratoboma štampa oštro odbija »vaku niisao o nlagoin postupanju prcma imskoj vladi. „Pravda" se nada opšiem rnlru. Kb. Petrograd, 12. deccmbra. Petrogradski brzojavnl ured Javlja: Pretresajući Izjavu engleskog poslanika Buchanana prema zastupnicima Tuske štanipe veli ,,P r a v d a" Izrnedju ostalog: Protivno tvrdjenju Buclianana, da bi primlrjit treball prethoditl prcgovori izmedju saveznika o uslovlma za mir, potrebno je otpočett s prittilrjcm. da bi se dobila mogućnost za raspravljanje mirovnlh uslova. List upozoruje još i na pritnjedbu Buchanaaa, da saveiznlci u slučaju zasebnog mlra ne misie npotrijebiti nikakve prisilue mjere prtotiv Rusijc, pa završuje ovako: Oovor engleskog poslanika, činjenica, da pariska konferencija nlje 'donijeia nikakve odredjene odiuke, tako isto i pisino iorda Landsdovna znaci su o tome, da upravna mjcsta tt sa.veznim zemijama napuštaju svoju polltlku time, što počiniu priznavatl, da ugled boljševičke vlade raste i da se ,vlše ne usudjuju sigrati se s mirovnom politikom. List računa stiin, da će pofcret prisiliti saveznike. cia pristanu na pregovore. Mir za injesec dana bliže. Kb. Stockhblm, 12. decembra. Novi ruski poslanik O r 1 o v s k I j Szjavio je u jeđnom razgovoru, da će s e z a m j e s e c d a n a d o ć i b 1 i ž e m i r u. Separatni mir povući će za sobom i ostale sile sporazuma. R u s 1 j a netnožc p 1 aćati dugove staroga r ežima. Ti s e d ugo vi mor a j u o t p i s a t i. „Nova taktika'*. Kb. Koln, 12. decembra. „Kdlnischc Zeitung" javlja pod nasiovom ,,N o v a t a k 11 k a s i I a s p oraznm a" iz Stockholma, da silc sporazuma pokušavaju svima sređstvima, da izbace boljševikc !z scdla, zato se trude da druge narode u Rusiji, a na prvom mjestu Ukrajince draže, a oslm toga da za sebe pridobijti socijaliste u JPetrogradu, koji stj protjvni boljševikima, i to fonnulom, da i siie sporaztuna 'žele opšti mir. Naravno, da se one ne bi osvrtalc na mlr, čim bi se uklonili boljševiki. Nu ta nova taktlka sila sporazuma je i suviše provjdna 1 Rusija .vidi, da bi je silc sporazuma opet zloupotrijebiie. čim bi ona upaia u tu klopku. Rusija sita rata. (Naročitl brzojav „Boogradskih Novioa") Stockliolni, 12. decembra. Vodj američkc misije u Rusiji. J o h s o n, izjavio je saraduiku chikaške ,,Tribune“, da bi bHa gruba pogriješka, prekidati s Rusijom zbog scparatnog mira, Jer bi sc time još više tjerala Rusija u naručaj Njemačke i za dvije godine mogli bi sc sresti u Flandriji s ruskim četatna pod vodstvom njemačklm. U ostalome se ue stnlje zuboraviti, da j e R u s i j a p o t pjt n o k 1 o n u 1 a. Rat se smatra u Rusiji kao ttasljedstvo carizma. o kom© narodna duša u opšte ne vodi računa. U Rusiji su svl presiti rata.

Boljševička vladavina u Rusiji, (N»ročtti brzojav „Beogradskilt Novtaa“.) Berlin, 12. deccmbra. Jedna, ličnost, koja je naročlto dobro obavještena o mskom flnancijskcan položaju, izjavila je saradniku ,,L ok al an z ei g c r“-a ovo:* Nagovještaj ,,P r a v d e“ o poništavanju ruskih inostranih zajmova, što je mcdjtt tim vcč oprovrgnuto, bio jc samo publicistički upad. Za njemačkc imaoce ruskili vrijednosti nema svakako povodia, da budu uzuetnireni. Njeinački svijet može biti ttvjeren, đa prilEkont prcgovora o mirtt zadovoljavanje njcgovih potraživanja od rttske države ncće biti na posijednjetn nijestu. O tomc su njetnačkl financijski upravni krugovi več stupili tt dodir s državnom vladon:. Zadovoljavanje njemačkih privatno pravnih potraživanja u toiiko ćc manje biti skopčano s teškoćanta, što sa jedne strane Njemačka ima dovoljno zaloga, a s druge strane što njemačka potraživanja iznose najviše jedntt miiijardu maraka.

Ostali dogadjaji u Rusiji. Rusija ne daie svoie brodove. Kb. London, 12. decentbra. Reutcr javlja Iz Petrograda: Jedna bcžičnim putcm ovatno stigla prokiamaoija zabranjuje prodaju ili zaiaganje ruskiit brodova inozemstvu. Sv! od početka rata zaključeul kupoproda]ni ugovori te vrste proglašuju se za nevažeće. Kaledjln apsi pristalice vlade. Kb. Kopenhagen, 12. deccmbra. ,,B e r 1 i n g s k e T1 d e n d e“ javlja iz Petrograda, da je Kaledjin uapslo u Novo-Cerkasku svc članove radničkog i vojničk'Og savjcta. Vlada je riješila. da protiv niega pošljc vojskti. Nemiri u Petrogradu. Kb. Rotterdam, 12. decembra. Kako ,,N i e u w e C o tt r a n t“ javIja, prilikotn uemira prošle nedjelje u Petrogradu je poginulo 100 lica, a 300 je r a n j e n o. Neutralni sud o Czerninovom govoru. Urof Czernin radi za ntir kao ttS iedan drugi državnik. Kb. Kopenhagen, 12. deeembra:. 0 nedavnom govoru grofa Czenuna ti tlelegacijama piše „P o 1 i t i k c n“: Grof Czernin radi za mir Lao ni jedan drugi inpravni državnilc. Al» u pitanjit EiBas-Lotaringi je nećo ni on da se .u p u š t a tt n i k a k a v razgoror. Tim bu središnjo vlasli ulvrtiile svoje ratnc oftjeve. Ratni cilj Elsas-Lotaringijo i aiv stro-ugarski je ratni cllj. Vojnički uspjeh ukupnc aitstro-ugarsko-njcmačko đjeiatnosti protiv Francuzsai i Etogleza ne možo 86 još ooijcniti, što jo sa svirn prirodno.Ali nije u pitanju samo vojnički, nego jo u pitanju i politički moment. Naime, uParisumoraće uocjenibiti na čdsto o tome, šta znači, sto su Boaustro-ugarskečete pojavile na zapadnom frontu, da ee bore za Alsas-Lotaringiju.

Spanija i mir. Zahijevi Spanije priiikout zakilučenja mira. (Narcčltl brzojav „Bcogradskih Novina") Madrid, 12. decembra. Madrldski list „Correspond e n c i a M i 1 i t a r e“ donosl članak ,,S p a n i j a i nt i r“, u kome se razlažu ž e 1 j e Š p a n i j e p r i 1 i k o m z ak 1 j u č e n j a nt i r a. Zelje obuhvataju povratak Gibraltara, prisajedt-

njenje T a n g e r a španskoj z»ni i potrebu, da Portugalska bude »tvarno nezavisna. Dalje Spanija zahtjeva p 1 ebiscit za Portorico, kojl Je godinc 1898. osvojiia Sjeverna Amerika. Isti llst saznaje, da Jedna grupa zaraćenih jako želi, da se o Španiji priiikom zaključenja mira vodi računa, pa s toga namjerava, da u svoje vrijeme tt tom pogledu podnese prijedloge. Poslije godinu dana. 12. đecembra 1916. Kb. Berlin, 12. deeombra. W olffov ured javlja: Godina, koja Jc slijedila odbijanju ponude za mii' na dan 12. deccmbra 1016., ekupo je stala sporazumne eiie. Ne uzimajući u račun ljudstvo, materijal, eprave i zemije, ratni izdaci su dostigli strahovitu vieinu. Prema podacima eamih saveznika ratnf izdaci eu u ovoj godini iznijeli kod Engleske 63 milijarde, ko<i Italjo 12.2 milijarde, kod Amerike 63.1 mil jardu, ukupno ogromna svota od 200 milijardi za samo jednu godinu. Suprot tome je Njcmačka izdala 36 milijardi, AustroUgarska 18.7 milijarđi, Turska 0.66 milijardi i Bugarska 0.64 milijardi. Ogromni brojevi bod Bporazunmih znaČe veliki Bkok prema ranijim ratnim godinama. Tako stojc 63 engleskih milijardi u poBljednjilr 12 mjeseci pretna samo 68 milijjardi u ranijih 28 mjeseci, dokie 66 milijardi središnjih vlasti prestavljaju neznatni skok preraa 95.2 milijarđi ranijih ratnihgodina. U buđućim ratnim mjeseoima biće razlika još nepovoljnija za isporazumne sile. Rezultat će biii tt loliko oejctljiviji, šlo sređišnjo vlasti sav svej ratm' teret pribiraju skoio sa svim. u vlasUtim zcmljama, dok se sporazumne zemlje sve više zadužuju u inostranstvu. Pooštreni podmornički rat. Gttbitcl spcrazuuiuilt slfa ti nttiniciji i topovima. Kb. Berlin, 12. dccembra. VVolffov ttred javlja: Kolikog stt znatnog topničkog materljala djelatnošćtt naših podmornica neprijateljl za svagda lišeni, vidi se otuđa, što su naŠ1 brodovi, koji su se ned'avno vratlli ! sa svoga puta po Sredozemnont moI ru, mogli nc manjc nego 10 bopova s potopljenim brođcvima da bace u ntorsktt dubinu. Od početka neograničenog podmorničkog r-ata je ttništeno 1116 topova, dok su podfaornice bile u stanju da zaplijcnc 29 topova. Osim ovoga treba još uračtmatl gubitak u municiji. Najzad je potrebtiio potsjetiti, da je poslugama na brodovima oduzet frontu vrlo uglcdfTO i odlično izvježbano osoblje. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 12. decembra. VVolfiov ured javlja: Jedna od njemačkih podmorulCa. je pouovo potopila u Atlantskom oceami 3 parna brođa i 1 icdrenjak. Nnčelnik admii'alskog stožora tuornarioe. „

Objavljeni dokumentl. Evakttacija englcskih četa iz Maćeđonije. (Naročlti brzojav „Bcosradsfeih No\ r taa".) Stockiiolm, 12. dece-irihra. Javlja se iz Petrograda: Medju poslfje objavljerum dokumentima naiazi se i brzojav lonđonskog otpravriika poslova od 17. avgusta 1917., upućen mmistaistvu Bpoljrrili poslova. U tom brzojavu sporninje so savjetovaiije na kradonskoj konlerenciji o prevozu britanskili četa ig Soluna u Palestin«, kao i o brt tanskoj namjeri o evakuaciji englcskih četa. i z Maćeđonije.

god. obezbijcdio vlast kneztt Miioštt, svojitn životom i radotn je utkan tt istoriju Srbije, naročito tt pravctt njettog unutarnjeg razvijanja i naprcdova«ja. U vrentenu Miletine butie 1835. on je bio najveća snaga na stranl kneza Miloša. Njemu se hna najvlšc blagodariti što ta btma u Srbijl nije krvavo završena. Ali lojalart preina knezu Mllošu on Jc ne manje tražio garantije za pravo narodu, saglasno sa svinta oninta, koji stt žellli da se kneževoj vlastt znaju i granice. Tim svojint zahtjevom se Vučić sve više udaljivao od kneza Miloša, pa Je najzad za svakoga bllo jasno, da njih dvojica ne mogu zajeđno živiti I raditi. Godine 1839. 1. juna knez Miioš je ostavlo Srbiju zbog nesioge s velikašima. Naslijedio ga je Milan M. O b r enovlć II, ali teško bolestan on upra,vo nljc ni znao da je kneštvo prešio na njega. Umro je 25-tog datta svoje t vlade. VuČić je bio Jedan od trojlce ttamjesnika, koji su vršili kneževu vlast do dolaska iz Carigrada miadoga kntza M i h a j 1 a. Mladi knez Je došao^ ati u Srbiju nlje donio i mir. Unutaraja borba Je blia Jako tzukrštana. Vučlć I njegove pristaiice nisti se n)kako mogli slagati s mlnistrima kneza Mlhajla, na kojc su vlkall I pristuiice kneza Miloša. Vučić se stavi na Čeio nezadovoUnika I u avgustu 1842. ode u Kragujevac da stlom Izjavi svoj protcst. U sukobtt kneS e vojskc s buntovuicima, koje )e Hć predvođkt. ov? posUednji po-

bjede i Vučić kao vodj dodje na Vračar sa svojim Oružanitna. Povodom ovog sudara s buntovničkom vojskom kod Kraguje^v'a. Cumića i Žabara, kuez MihajiiTfe 27. avgusta 1842. ostavio Srbiju i prešao Je u Zemun. Sakupijeitl narod na Vračaru tzviče za kneza Srbije Aleksandra Karagjorgjevića. Vučić Jc bio tako reći prvi doglavnlk novom knezu. AJI to nije dugo trajaio. Brzo tntt Je onemiillo stanje koje je stvorio. Cas za kneza a čas opet protiv njega, Viičić je tako Istrajao do 1858. gcdine. Te godine Je on počeo otvorerto do radi protiv kneza Alcksandra, ali nije pristajao ni uz one, kojl su žeiiii da se vrati kttcz Miloš,. Na taj načim je svakim danoni postajala u ttarodu sve veća zaoštrenost protiv vladavine kncza Aleksandra. N a S v. A n d r i j u, 30. n o v e m« b r a 1858 sastane se u Beogradu narodna skupštlna, nazvana sv. Andrijska. Svi narodni zastupnici biii su protiv kneza, njima na čelu bio je Vučič, aii je on radio u svoju korist, žeieći da sc on dočepa kneštva. Pristalicc kneza MUoša radilc su mcdju narodnim zastupnicima da se u Srblju povrate Obrenovići. Skupština Je riješila. da se knez Aleksander svrgne s prestola. Izabrano je naročito izaslanstvo, koje jc otfšlo u konak I podnijelo knezu Aleksaudru ostavku na presto da Je potplše. Knez Aleksander ne htedne je odmah potpisati, tražeći vremena đa se raemisil, nadajnći se u samoj »fvart

da će tnu beogradskl paša priteći u pomoč. Ovo zapeto staiije Izmeđju lcneza i naroda trajaio Je nckoliko dana. Knez Aleksander, pošto se uvjerio da se održati nc možo, pobjegnc jcdnc večeri iz konaka paši tt beogradsku tvrdjavu, a odatle predje u Zemun. Narodna skupština, izvještcua o bjegstvu kncza Aieksaudra, 11. dec e m b r a je proglasila povratak Obrenovlča u Srbiju i na vladu. Fosiijc scdamnaesto - godišnjeg osustva iz Srbije knerz Mihajlo jc 14. jamtara 1859. stupio u Smederevu pottovo na zemlju svoje otadžbine l odatie Je odmah pohitao u Alekslnac u susret svomc ocu. knezu Milošu, kojl se iz Bitkurešta preko Krajlnc vraćao u Srbiju. Otac i sht sastali su sc n Aleksincu 19. januara 1859. pređ zgradont opštinskc sudnice. Taj daft su gradjan! Aleksinca do skora svakc godtnc svečano prosiavljali. Knez Miloš, u pratnji kneza. Mthajla, kao povraćenl knez srpski ušao je u svoju prestonicu 25. Januara 1859. i vladao Je Srbijom do 14. septembra 1860. kog je dana u 8 sali u Jutru izdanuo u svome dvorcu u TopčkJeru. S velikom svečanošču je sahranjen n beogradskoj sabornoj crkvi ispod južnih vrata, u preprati. Do progiasa Srbije za kraljevlnu sv. Andrija prosiavljan Je u cljelo] Srbiji kao narodni praznik, u uspomenu na povratak Obrenovlća u Srbiju 1 lut vlađu. r r.

Ofenzivo protlv Itollje. Talijansko prlznanje. Opasnost za talijanski front n a P i a v e. Rotterdam, 12. decembra. „Daily Mail“ izvještava iz talijanskog glavnog stana: Direktna je dobit našiti protivnika na novom položaju u totne, šta će oni moćl dovući svoje topove i bombard o v a t i d o 1 i ti u B r e n t e u širitti od 13 ktn. Rezultat posljednjili borbti je tt torne, da je postala j a s n a n cprijateljska prijetnja, daće provaliti tt ravnicu iza y,ojske kod Piave. Očajan vapaj na neutralce. (NaroC-iti hrrajav .r. nrsUs.an Novina") Lugano, 12. decembrft. „Coiriere della Sera“ upućuje očajan vapaj na neutralce, da ih zadobijc za pomoć pri spasavanju olađžbine. Novine kažu: Nama ođgovaraju, da »rao u nekoliko dana izgubili sve, Slo Bino dobiii u toku dvije r po godine, r takodje i nadu na oblasti, gdjc emo namjeravali istaknuii nase zastave. Sva krv uzalud je prolivena, i nanra kažu, <fa n?)e8mo ratnički narod, da je naše gradjanetvo nesposobno, naša vojska trula, i avedapredskazuje siom. Ali, kaže „Corriere della Sera“, to još rrije dovoljan uzrok za propadanje taiijanskog narođa., a to jc glavno. Sada nijo vrijeme za to, da se misli na našu slabost, pogrješke i omaške. Kasnije ćemo ponoTO dići Itaiiju. List obećava, da će nova Italija misliti na školo i hljeb za. eiromaiie i da će dići novu đržavu na novim principima ljubavi i velikodnšnostf. Ulazak eugieskih četa u prve linije. (Naročitl brzoiav „Đeogradskih Novlna") Lugano, 12. decc-mbra'. 13 a r z i n i javlja u „C o r r i e r e d e L la Sera“, da su engleske i fran. cuske čote ušle u prve linije talijanskog fronta. Engleske čete su zauzele polo/.aj na feumovitim visovima brda Montel lo. Razmjena s talijanskim ičetama je noću izvršena. Borbe, koje su dovele do napušlanja ’taliijanskih položaja na Monte Sisem o 1, opisuje Barzini kao vanredno ogor. čene. Strahovila paijba protiv t:il j’irskih položaja, koja je prethođila pješačkom Jurišu, rasprostrla se čkl Monte Cengio na zapađu do Brente na istoku, pa se docnije produžila đo zapađnih i sjevernrh (jgranaka Monte Grappa. Mir u Portugalskoj. Kb. Vtgo, 12. decembra. Po vijestima iz Portugalske vlada tamo svuda mir. Vlada nije još sastavljena. Revolttcijoni ođbor ureduje i dalje. Po posljednjim vijestima Iiznosi broj ranjenika za vrijeme posijednjih dogadjaja 530 osctba. Engleska u ratu. Uzdratau kabiuet Lloyda Georgca. (Naročitt brzojav „Beogradskdi Novtaa".) Haag, 12. dccepfbra. Prema lon’donskun jzvjeltajima izrada je položaj kabineta Ltoyda Georgea sve težL Konferencija u Versaillesu nije ministru predsjeđniku mogla poiacafT njegov položaj, pa on o tomo naje stekao uvjerenje. U dobro obavještcnim krugovima CRya govori se o imutamjem raspa’du kabinota, pa se jo§ obraća pažnja na čudnovatu okolnosf, da *e Balfour povoljno izrazio o p'smu k>rda Lansdorvna. U engleskom ministarstvu vladaju ozbiljue nesuglasice o držanju zapadnih sijla i jijihovom postupanju prema Rusiji. * Chttrchilovc grožnK'. /.a rat do krajnosti. Kb. Lonđon, 12. decctnbra, Churchll je držao govor 1 rek’ao, da ratni ciijevi Engleskc moraju ostati nepromijenjeni. Prlstupanje Atrtcrike u rat preteže više, nego istupanjc Rusije. Svakako će engleski narodi snositi u idućoj godini glavnl teret rata. Engleska mora da postavl svoju vojsku na najvišu moguću visinu, samo Je tako moguća pobjeda. Rat I opet rat! Zuačajan Asquitliov uovor. Kb. London, 12. decembra. A s q u i t h je držao govor u Birmlughamu, a u Čijem Je uvodu Izjavio, da na njemu i Greyu počlva velika odgovornost zbog zaključka, da Engleska stupi u rat. Ali on bl sađ, gdje boljc poznaje strahote rata, nego tada, ponovo donio takav zaključak. I opet nova objava rata. Panama Austro-Ugarskoi. Kb. New-York, 12. decemb'ra. Reuter javlja: Panama je objavila Austro-Ugar8loj jft.

Grad i okolica. Oncvnl knlcndar. D a n 8 s jfl četvrtak 13. decembra, po *ta rom 30. tioverriura. — Ritnokatollci: LjdJn dj.; pravoslrvni tp. Andreja Prvozvanl. Casnitka I tlnovnltka katina otvorena |c do 12 satl u noćl. C.lk vojnitki dom Cilaoniea. soba za pisanjc I Igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvetc. Siobodan pristupsvakome \ojniku. Beogradski orfetim; Od 13. do 15. o mj. zatvoreno. Iduta picdstav.i u nedjclju, 16. deccmbra. Kinemaiograii: Vojni klno u Kraljfl Milana ullcl 56 (Koioseum): U6 aaU uvete predstava za vojnike, — C. t kr. gradjanski kinn na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 a;,tl uvečc predstava za gradjanstvo. Noćna si užb a u 1 j e kar n a m a : U scdinid od 9. do uključivo lo.dccembra obavIjaće noćnu službu u Beogradu ovc Ijekarnc ]. rejon: Sclakovlć, Kneza M hajia ulica br. 45; II. rejon: Nikoltt, Bitoi ska ui. br. 2; III. rejon: Nikolić, Bcocradska til* broj 2. Crkva svetog Marfca za beograđsku sirotinju. Crkva svetog Marka nu Starom grobljtt poslaia je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda *votu ođ 35.10 kruna, kojtt je svotu pritniia na tas za vrijeme bogosluženja. kao svoj prilog za pomaganje beogradske slrotinje. Ricmenlti đarovi. U mjesto godišnjeg pomena svojoj snaji gdji Miiki Petrović nadanašnji đa, n, 30. novembra po starotn kalendaru, darovaia je gdja Aleksandra, udova iza pokojnčg dra Milutina Jattkovića svotu od 50 kruna za beogradsku sirotinju. Jednako je za topčidersku siročađ poklonio Lazar Ojorgjević 50 kru> na tt mjesto 3-godišnjeg pomena svom octt Peri A. Q j o r g j e v i č u, novinaru iz Beograda. Svima iskrena hvaia! Istorijski kalendar, Na današnjf dan, 13. decembra 1166. godine urnro je u Firenzi vajar Donatello (Dona’to di Niccolo di Bet. to Biirdi). Rodjen je 1386. godine. — 13. decembra 1545. gođine otvoren je čuveni crkveni sabor (koncil) u Trentu (Trientu), Čuven pd<l imenom triden:. tinski koncil (concilium tridentinum), KontHu je bio zadatak, da raspravi mno. ga spoma crkvena pitanja i pri;o svega da vajeća o položaju stvorenom p j'tvom protestantfzma. Konci! je sa mno-’im prekidima trajao mnogo godlna. Zak'jučen je tek 1563. godine. — 13. docembra 1769. f odine umio je u Leipzigu znameniti njižcvuik Christian F "r h e r tt Gellert, Od njegovili djela najznačajnijo su njegove basne i crkvene pje.sme. Pisao je i romane i đrame. — 13. decembra 1797. godine rodio se u Diisso'đorfu ču. vem pjesnik Heinrich Heine, poslije’Goethe-a najvećl njemacki liričar. Ima ili, koji ga u nekoliko stavljaju čak i ifetiad Goeihea. Odrastao je u rođnom mjestu za vrijeme Napoleonovske upra;. ve, koja je ostavi'a dubokog ut'ska u nje'go.’oj đuši. Svršio Je gimnazlju 1806. đo 1815. godino i trebao je isprva postatt trgovac, oli zato nije pokazivao ni naj. manje voije. Docnije je pomoću svoga srtrica, Čuvenog hamburškog bankara Sa> lomona Hefne-a svršio prava i promovisan jo jula 1825. godino za doktora, Mjesec đaua prije toga bio je prešao u kršćanst\-o. llljcde prvo otvomi advo. katsku kancelariju u Hamburgu, ali zbog nefcih ličnih BUkoba napušti taj građ, pa je nafzmjenično živio u Londonu, lilunchenu £ Beriinu. Najzaćl se 1831. gcdine preseii u Paris, gHje je sa malitn preki, dima (1843. i 1844, godine) dolazio u NjemaČku. 1835. gođrne njemačko sO. vezno vijeć© zabrani objavlj vanje 8vilt dtela talcozvane knjfževne grupe „naiađe Njemačkb', kojoj je pripadae i Heine. Ovim je Heine došao u vrio težak mav terijalni poiožaj, iz kojega ga je izvu. kao pomenuti njogov stric, koji mu je odredio godišnju pomoć. 1834. godine i Heine sc upoznao sa Evgenijom Mi| rot, u koju bo strasno zafjubi i 1841. j godine vjenča. U to vrijeme počeo je primati godišnju pomoć iz francuskog di. ppozicijonog fouda, što mu je pr.bavilo dosta neprijatelja u Njemafikoj. 1845. godine oboli od tuberkuloze rtenjače, koja ga bolest 1848. god. bacf u posteiju, iz koje se više nijc dizao do sturti. koja gi^ zadesi 17. fcbruara 1856, gođ. N’o i pored tolikih tjelesuili ntuka on je ipak do kraja zadržao ne sajtic potpunu svojtt unuiu svježinu već f svoj jedinstveni humor. Baš u postelji napisao je neka od svojih najboljilt djeia. Saltranjen je na pajdskom grob« Iju „Pere Laehaise“. Još dan danju grdan svljet đolazi da vidi njegov grob velikog pjesnika ljubavi, koji je stekao naročite siave time, što je već godina* nta uobićajeno, da ijubavnici. koji se diskretuo žele dopisivati, ostavljaju svoja pisnta na mjestu r gdje boravi vječitl sanak veliki liričar. 1901. gođ. podignut ntu je na grobu mermerai spomenik, a 1896. god. u New-Yorkn, a posijcdnjih godiua pođignuti su mu spomenici i u neklm nje-mačkim grado* vitua. Prve pjesme skupio je Heine u zbirku „Gedichte" („Pjesrae", 1822. god.) zatim se pojavi poznato djelo 1 „Tragedija sa lirskim intermecom", a njegovu slavu zasnovali su divni putoptsi („Reisebilder", 1826.—1827. od.; 1830.—31. dopunjeno Još dvjenta ntigama). isprepletani pjesmama, koje je posiije prlkupio u ,Buch der Lleder" („Knjlga pjesama"). Heine se u ttm djelima pokazao kao genijal*