Београдске новине

Broj 342.

Pefak

đeogradske novine

BeoKradskl orfeum. .) Zbog gostovanja beograđskog orfetnna 18., 14. i 16. decernbra izvan Beograda, tih Vlana ne 6e biti p,redstave, kao god što ćo izostati i predstava n laedjelju poslijo podne. Iduca predstava biće n nedjelju u 8.3Q eati nvece. Pomažite beogradsku slrotinju starim '} odijelom 1 obućoui. Sirotinjsko odjelenje opštine gra'da Beograda ovini putem obraća se molbom imučnijem stanovništvu grada Đeograda da ga pomogne starim 0 di je 1 om i obućom, koje bi se razdalo siromašnim gradianima u Beogradu. Snijcg treba čistiti prcd svojim do» movima. Ovim se naredjuje, da svi vlasnld kuća i kirajdžije imaju pred svojim ku'ćama pri ulazu svaki put odmah posuti leđenu površinu pijeskom i!i pepelom. Daljc je svaki obavezan, đa uvijek kad snijeg padne isti odtnah sa stepenica svoje kuće ukloni. Svaki koji bi protivno uradio ovoj naredbi biće kažnjen sa 200 kruna novČane kazne ili 20 dana zatvora, Admlnistrativnl rad opštine grada Beograda u mjesecu novembru. Administrativni rađ opštine grada Beograđa kretao se n mjesecu novem bru u ovom obimu: U prošlom mjesecu svišeuo jc ukup00 023 prcdmeta, od kojih dolaze na; uvjerenja razna 334 uvjerenja za seobu 219 uvjerenja za putnico 214 uvjerenja za radnje 126 Od broja izdatih uvjerenja na radDje rlolazi na: taljigaško 23; nosačke 20; prodaje životnih namimica 10; piljarske 9; gostione 8; malo pix>đaje duvana 8; obućarske 6; sitničo.rske 6; bakalslco 3; Knaioprodaje đrva 3; rabadžiske 3; baScalsko-piljarske 2; vinarske 2; krojačke <2; prodaje alkoholnih pića 2; apotekarBka 1; agcntursko komisionarska 1; bakalsko sitničarska’l; drvarska 1; delikatesna 1; kobasićarska 1; kuhinja 1; nimberška 1; ženski mode saion 1; mjenjačka 1; mesarska 1; manulaktumo sitaičarBka 1; pekarska 1; prodaja kanceiai’ijskog inalerijala 1; prođaja čaja 1; sječenje drva motornom snagom 1; stoiarsko-strugarska 1; farbarskat 1 i feišćenje obućo 1. Kroz djelovodni protokol provedeno je ukupno 2780 pređmeta. Naplaćeno je ukupao 1921.90 kruna opštinske takse i 2282.50 kruna državne takse. Nadjena novćarka. Pred vratima „Doma. siiočadi" u Bogojavijenskoj ulici 14, nadjen je cmi ženBki novčanik sa 26 K. Ko ga je izgubio, jnože ga poćlići u pisaini okružnog zapovjedništva Beograd-grad. Nadjen šešir. Portir zgrađe vojae glavne gub'crnije našao je 11. o. mj. pred tom zgradcm jedan gradjanski imiški šešir. iVlasnik ga može podići kod rečenog portira.

Narođna privreda. Kratka uputa za ratara. (Nas'avak). Zeleuo djubre. Vrlo se zgodno fnožo ovaj način djubrenja upotijebiti u U ^laninskim krajevima i udaljeniin njivarna iii u oskudici dmgog djubreta. Zeleno djubre unosi u zemlju azota i mioeralne hiane, stoga je poli’ebno za zcleno djubrenje upotrijebiti biljkc sa široAim listom. i dugačkim korjenom, kao š'o eu: djetelinu, heljda, repica, vučac i seradela. U prvo oranje pre<l usjev zaslju ee biljke, odrodjene za ze'Icno ĆJjubrenje, pa kad »e potpuno razviju, prije cvjetanja, zaoru se u dubinu, u kojoj se stmjitte zaorava, f time se ubrza naglo i potpuno truijenje. Ovim načinom djubrenja tainani se i korov, pošto ga bujan porast luljaka uguši i ostavlja njivtl ćistu. KreiT. Uvijek se upotrebljava kao pečen kreč, rnanjo kao krečnjak. Ubrzava rastvaranje Iriljne hrane u zemlji, vezuje razne štetne kiseiiuc « potpomaže popravku teških i viažnih zemaija. Kod teških zcmalja utiče na njJiovu irošljn vost, a vlažne zemlje brzo suši. Lapor. Vrlo jc koristan za popravljanje fizičkih osobina zcmlje. Njime treba djubriti t> jeseni, i to: kad je vrijeme euvo, ail je boljo, kad se miješa, sa »tajekim djubretom. Drveni ugalj i pepeo od drveta. Najbolje je djubre za djoteline i mahunasto biljke na viažnim zotnljama, jer ima u sebi dosla kreča i Bumporne kiseline; sfoga pepeo Ueba pribirati i na podesnom mjestu čuvatd do upotrebo za djubrenje. I pepeo od komenog ugija, gdje ga ima, đobro je djubre, lcajo i pepco iz sapundžinica i gar od ^gorjole plame. Kosti. £iix>tiniske kosti bogate su u foflfornoj idaclini 1 kflliju, a ovu hranu crpu biljke iz zcmlfe U velikoj koiifcini. Kad se sakupljene koslf pomiješaju s pepeloin i krečom, preliju pištevinom, dok Be ne raspadnu u prah, lako se može doći do ovojga izvrsnog djubrela. Odlično litiće kao hrana za »trmnine, repicu i j ■; f ! I O sokft ’iii mVi'AT *,*6 a. Služi za nepoaredno djubrenje njiva iznafianjem u pumdima. za laj posao noročitb udefie-

nim, pošto se prethodno luzblaži vodom. Osoku za djubrenjo troba razblažiti, doliti u nju četiri' do fi«>st puta toliko vođc, koliko ona iznosT, da bi 6e izbjeglo fitetno djeio\ , anje amonijnka, koji biljke razjcde. U glinovitim zemljama osoka nmogo manjc koristi no u lakim, t>jeskovitim i mršavim zemljauia. Djelovanje ovoga djubreta vrlo je brzo i jako, ali traje kratko vrijome. Možo ee upotrijobiti, kao i prevrelo djubre, za sve usjeve, a u prvome redu za djubrenjo fljetelišta. Da bi se osoka mogta prikup. ljati, potrebno je imati i za to uđešeno jdjubnšte blizu staje, iz koje bi -se mokraća mogla slivati j u djubrištu prikupJjati. Osoka se najviše i najuspješnije upotrebljava za zalivanje stajskog djubreto, da bi prijc satrulilo i upohebilo se zrelo za djubrcnje. Bilo da se osoka upotrebljava razblažena vodom za zalivanje, biio da so upotrebljava za natapanjc prostirke, bilo da bo njomo poliva djubre na djnbrištu, marijivi zemljoradnki neće i'mati opravdanja, ako prenebregnu pažljivo Bkupljanje osoke. 1 i U naprednijim' zemljama, i u oskit’dici stajskog djubreta, sa uspjehom so lupotrebljava kao sredstvo za djubrenje: vjcštačkoili fabrtčko djubre. U glavnome, ova sređstva za djubrcnje naknadjuju zemlji oduzetu hranu u azotu, fosfom i kaliju. Pribiranje djuhrcta i poptupanjc s njim. Djubre treba da ima u sebi dovoljnu količinu mokraće, da hi bržo prevrjelo i sazrjelo. Brzim i suvim sagorjevanjem postaje slabije, jer vjci'o iz njega branljive materijc, stoga je potrebno urediti djubriste, u kome će djubre moći sazrjeti kako treba. Djubrište treba da ima nepropusUjiv pod, što se možo jnistići lako. a ko so masnom giinom đobro nabije. Još bolje je pod kaldrmisati ili cementirati. U samom djubrištu troba na ntijnižom nijesiu fckopati rupu do 1 m. dubinc i potrebne širino, u koju ćc se skiipljati mokraća, Sto se cijcdi iz tbjubreta, i kojom će se djubre polivati, da uvijek bude podjed| nako vlažno. Veličina djubrišta upravija še preina broju stoke. Na jedno luupno grlo računa se da treba 5 kvauratnih metara proBtora n djubristu. Dubina djubrišta no emije biti veća od pola rnotra, a mjesto za djubrirte treba đa je malo uzvišeno i oejeđno. U jamu, gdje se skuplja mokraća, tre’>a namjestiti drven tli gvožčien. šinrk, kojim bi ge moglo lako zalivatf djubrište. Ako se s djubretom na djubrištu postupi kako treba, dovoljno je da u njemu leži tri mjeseca, pa da bude zrelo za (fznošen’jo na njivu. Iz staje treba djubre svaki dan iznosifi, po djubrištu lijepo razastrti i, ak.o jo moguće, pokriti vrlo (ankim Blojem Zemlje. Ovako treba svaki dan činiti i Ujeđno mokraćom zalirati. Kako djubrište ima slojeve, koji su vlšb sagorjeli od drugih i jeflko su onx oa razne prostićke, to če f pojedint tovan pri izvoženju djubrcta biti vr!o razna, te 6e i đjubrenjo njive biti nepra. viino. Neopbodno je potrebao da se djubre s Hlaibrišta uzima tovai'orijom ozgo pa na niže, da se na taj način razmi slojevi djubreta dobro izmješaju, I djubrenje je tada potpuuije. (Nastavićo se.) )

j A. Grin: TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak). „Gospodo, ja bili se mogao ^adovoljiti tom izjavom. Ono, što sain vam inaio čas bio kazao, do ovoga časa još nisam bio rekao ni jedjioni živom stvoru, a ja bih rekao, da jo ta izjava dovoljna, da me oslobodi kakve bilo neopravdane sumnje. No s obzirom na to, što bi vam ovo moje saopštenje moglo dati povoda za sve moguće pretpbslavke, kao što bl moglo feazvati svakojaka ogovaranja sa strane, ja sam se riješio da učinim još jedan korak dsulje. Ja to čiuim u uvjerenju, da ste vi Ijudi <xl časti i da je i vami najviše blago na svijetu dobar glas I neokaIjano ime. Hočete li dalde đa mi obećate, da o moiue radu i držanju posljednjih nedjeija nikom ništa ne govorite u slučaju, da bi meni pošlo za rukom, da vtam dokažem da ov! mojl postupci iiisu ni u kakvrej vezi sa djevojkom, čiju stvar vi zastupate? 14 „Možete it svakom slučaju računati na našu diskrcciju, u koiifco noravno vaša saoiištenja uo budit Uodirivala našu zvanfčnu dužnost**, odgovori Wilsen. Hohnan Black se zedovolirio pokloni, predje bijelom, lijepo njogovanom rukom preko čela, kao da lioće tia prikupi gvojc miaii, pa zatim uočc da priča p<dicajcima, koji au pažljivo »iufiali, istorijn svoga 'llvola. „Prije nego što ču početi da pričam o samom Bebi“, započe on, „moram vam u kratko opisati karalcter svoga oca, tako da bisto mogli r&zumjetl mojo ppnnša, njc ti iednoni kritičnorn dobu evoga života. On je »nače bio odličan čovjek, ali jednovremeno i čovjek gvozdene volje i pun izvjesnih predrasuda. Od najranijo svoje mladosti on mi jo etalno uaglašavao, kako ja kao nasljednik njegovog tmanja i njegovog imena «taino moram dft tefim da odgovorim gvomo budućem društvenom položaju. Rekao mi je, da ćo mi, (diokle god bndem vodio

primjeran život, ispunili evaku želju; no za slučaj ako bih otišao stranputicom Ui ako bili učinio nešfo protiv njegove volje, priprijetio mi je, da će me lišiti kako svoje oćinsko ljubavi, talji t' svalto materijaJno pomoći. Jfa da se u mnogo iemu nisam slagao sa njegovim jiogleIdima, ja. eam se potpuno upravljao po njegovim željama. Tako, kađa eam se docnijc zaljubio u 8voju sestru ođ etrica Evelinu, ja sam prvo glođao da saeaiam, da li bi mome ocu hfla po volji ženidba sa njomo. Cim sam pak primjetio, da se moj otac iz načeinih razloga trikako no bi slagao sa thn brakom, ja pam učinio sve, što sam mogao, da sa, vladam tu svoju ljubav preina Evelini. U tu svrhu preduzeo sam putovanjo po Evropi. No to nije ništa poraoglo. Koliko sam god straniii iica gledao, prcd mojim očima stalno je lebdjela samo i jedino njena slika. Poslije toga potražio sani u Bvdma pravcima sjcvemu Ameriku i niBam izbjegavao ni opasnosti ni tjelesne tiapore. No sve je bilo u zalud. Na protiv, što sam ge većma od nje uđaljavao, to je većma rasla l moja žudnja za ljubljenom djevojkom, pa me je ta čežnja tiajzad /vratila u domovinu. Tek što sam bio stigao u Loiulon, pozva me jcdan prijalelj, da mu dodjem u goste na njegovo imanjo u vermontskoj okoiini, da tamo pccamo ribu. Ja sani toliko Lio neraspoložen, da sam rado prihvatio ovaj poziv, nadajući bc razonodjenju. Nisani se dugo mislio, več sam odtoa’a krenuo na put. Putovanje bilo je dosta tegobno, pošto sam đosta puta morao prevaliti na konju, da bih dospio do pomenutog nmlog mjesta, koje je ležaio u srijed planine. Pošto sam pot. puno nepoznat u onom kraju mje čudo, što eam jedno vcče zaltitao pa ni pojma toisam imao o tome, gdjo se nalazim. Pošto je bila tamna, kišovita noć, a pošto mi je još i konj počeo rainatr, to sarn morao gdje bi.lo potražiti skloništa. (Nastaviće se.)

I Izvjestaj njemačkog vojnog vodstva. i . ' - Ivb. Berlin, 13. đecembra. J / Zapflduo bojište: - Front priiestolouasljednika R u p! prechta bayarskog: Od Dizmjridena do Lyhe t južno od Scarpe ođ vremena na vrijeme pojačana topnička djelatnost. Istočno od Bullecourtaoduzele su naše čete Englezima više zaklona i zarobiie .6. časnika i 84 vojnika. Izrnodju M e o u v r e s a i V o n 'd h u£ 11 e-a topničke su se borbe, koje su već pred veče bile živahne, jutros pooštrile. Is'o je tako i sjtevcmo od, St. Q u e n t ina pojačana vatra. Front njeinaćkog prijestolonasljednika: U vezi sa izvtdjačkim boriiama oživjela jo u pojcdinim odsjecima vgtrena djolatmost. Istoćno bojlšle: Kako je ugovoreno, započJnju đanas u području zapovjedniištva maršala princa Leopolda bavarskog pregovori o zaključenju primirja, koje *ma da madomjesti sadanji prekid borbi. ,i Maćedonsko bojištc; U zo.vijut.ku Crne R'eke zarobljen Je. u ma.njim preduzećima izvjestan broj Tal-ijana i Francuza. Talliansko bojištc: Ivod snj/rga i magle oslaia je bor, bena djelatnost neznatna. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorft.

CAR I KRAL.T U LAXENBURGU. Kb. Bcč, 13. deceanbra. Danas se Njegovo Veličanstvo vratilo ii laxenburški zatnak. PRODUŽENJE PREGOVORA O PRlMIRJU. Kb. Berlin. 13. decenibra. Kao što Je biio ugovoreno, stiglo Jc rusko izaslanstvo 12. o. mj. u BrestLltovsk radi produženja pregovora o piimiiju. Prva plenarna sjodniea ndržala se đauas. SVEDSKA I EINSKA. (Naročiti brzofctv „Beogradsktii Novina".) x , Stockholm, 13. decembra. Sveđska štampa preponičuje, da Svedska kao prva priznade neutralnost Finske. Budući položaj finskog naroda ovisi od toga, kako ćc so prema njemu držati Svedska. TALIJANSKI DRŽAVNI DUG IZNOSI PREKO 45 MILIJARDI. Po?ovina talijanske narocln e I m o v i n e. (Naročitl brzojav „Bcogradstdh Novina") Berlin, 13. decenibra. Berlinskl listovi utvrdjuju, da su talijanski ratnl dugovi do kraja septembra 1917. godine iznosili bllzu 26 mllijardi lira, dok sada iznose nekih 30 milijardi, člme ukupni talijanski državni dug prekoračuje 45 milijardi tira. Talijanska narodna hnovhta cijeni se na 75 do 100 miiiiardi lira.

14. decembra 1917.'

SPORAZUMNE MILIJARDE U RUSIJI. (N*ročiti brzojav „BeogradskUi Novfcia".) Bem, 13. decembra ,J° 1 g a r o“ procijenjuje kapital, koji su sporazumne sile uložile u Rusiji, n a p r e k o 50 m 111 j a r d i. Od te svote otpada na samu Francusku 35 milijardi. U gore navedenu svotu nljcsu uračunati iznosi, koje je uložio englesko-francuski p r i v a t n i kapital u neđržavna 1 nekomttnalna preduzeća. SMJENJIVANJE SARRAlLOVO? (Naroćitl brzojav „Beogradsklh Novlna“) K6In, J3. decembra. Preina vljestima, što ili donosi „Kčlnische Zeitung“, u izvještajima iz Parisa tvrdi se, da je francuska vlada odlučila da smijeni gencrala Sarraila sa položaja komandanta istočne vojske. Njega će prema tim vjestima znmijeniti general R o c q u e s. Francuska cenzura zabraniia je širenje ovc vijesti. JOS O ENGLESKOM PORAZU KOD CAMBRAI-A. (NaročiH brzojav „Beogradskth N'ovina".) Berlin, 13. dcccmbra. Tek Je sada, za vrijeme stanfce u bitkama, moguće, da se pregleda bojište kod Cmnbraia i načiul biians učtnjeuoga plijena. Kafco javlja ,,T ii g 1 ic h e R u n d s c h a u“, Ieže iza njeinačkih Ihiija 73 razorena oklopna automobila, od kojiii je jedan vlastitom snagom več mogao biti otpremljen u Cambrai. 34 oklopna automobiia leže uništena pred njemačkim linijama, pa ih Englezi ne. mogu višc upotrijebiti. Prcnia tome je u ovoj bitci imišteno 107 ovili grdosija. RUMUNJSKA SF. VOJSKA SAMA DEMOBILIŠE. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina") Kopenhagen, 13. decembra. Iz J a š a javljaju, da su riunnnjski vojnici na gias, da ]e skiopl.ieno primirJe, počeii ti masaina ostavljati iront. Posvuda se vojnlci sanii deiuobiiišu. Vojnički su odbor: liemoćiiš i niorali su već isprazniti mnogobroine rovove i utvrdjenja, Jer za njih više nemaju vojnika. Mtne objaue. OBJAVA. Posjedniei zemljišta, koja Ieže u okrugu grada Beograda, a nijesu ni od jednog vojnog odjelenja obradjena, pozivaju se da ista do 15. decembra 1917. god. prijave c. i kr. okružnom zapovjedništvu grada Beograda (Poljoprivredna kanceiarija) radi obradjivanja pod pripadajuću zakupiiinu od vojnili odjelenja. Ista zemljišta treba đa su podesna za baštenske usjev r e (bašte, polja i ncupotrebljeno zemljište za gradjevine), a prijave ima da sadrže položaj i yeličinii zemljišta. Beograd, 10. decernbra 1917, C. 1 kr. okružno zapovjedništvo.

Strana g POMORSKI SUKOB NA USCU THINE. Kb. Berlin, 13. decembra. H Wolffov ured Javlja: 12. de« cembra u jutro napale su lake pomorske snage pod komandom korvetnog kapetana H a I n e c k e-a pod samoni engleskom obalom, a ispred ušća rijeke T h i n e neprijateljski trgovački sa« obraćaj. U uspješnoj borbi sa engleskim pređstražama potopljena su _dva velika parna broda i dva naoružana stražarska broda. Naše vlastite snage vratilc su se b e z v 1 a s t i t i h g u b ltaka lli štete na brodovima. KO JE KRIV ZA ENGLESKI PORAZ KOD CAMBRAI-A? (Naročiri brzoiav „Bcogradskih Novtna' - .) Rotterdam, 13. decembra. ,,Nicuwe Courant'* javlja; ,,Times“ zalitijeva, da se odtnah povede ozbiljna istraga o uzrocima preokreta na bojištu. Naime postepeno i u Engleskoj počinju saznavati istinti o dogadjajima kod Cambrai-a. List veli, da ne bi trebalo oklijevaii, već da svakoga slarješinu, koji je počinio kakovn grješku, valja ukloniti. Li-st veli; đa je poznata Haigliova slabost, šlo nc može da se odrekne onih, koji su mu vjerno služili. KITAJ UPRKOS RATU PRIJATEL.I NJEMACKE. (Naročiil brzojav „Beogndstdh Novina") Rotterdam, 13. decembnt, ^ ,,D a i 1 y M a i 1“ javija iz T i e n tsina: Neprijateljsko raspoloženje protiv sporazumnih sila raste od časa na čas. Većina je kabineta prijateljski naklonjena prema Njemačkoj. IzvjestiteJj spomenutog lista misli, da bi bilo nuž* no, da se kitajsfca vlada potsjeti, fcafco se nalazi sa Njemačkom u — ratu. STRAJKOVI U RUSIJl. (Naročiti brzolav „Bcogradsidli Novina") Stockholni, 13. decembra. Prema vdjestima iz Petrograda, privatn l činovnici, koji se na'.azo medji.i osobijor: državno i>anke (,,<io darstvenog banka“) pridružili gu se štrajku. Vla. da jo narediia iiapSenje nrnogih činov. ndka i predaje javnosti njiiiova imcna. I željezničari pregovaraju o Strajku.

OBJAVA. U smislu § 1. naredbe vrhovnog vojnog zapovjeđnika od 10. aprila 1916., list naredaba br. 10, nađ firmom M. N. Jovanović, drogerija ,,Q u s 1 a r“ u Beogradu, Kolarčeva ul. br. 5. naredicna prinudna uprava ukinuta je br. 18.709 c. i k. vojne glavne gubernije, odj. 8/a od 30. oktobra 1917. OBJAVA. S obzirom na sve veću skupoću petrošnog materijala stupa od 1. januara 1918. u život povišica tarifa za potrošnju električne struje, koje su tarife objavom u „Beogradskim Novinama“ od 9. marta odnosno 3. oktobra 1916. u važnosti. Te nove tarife jesu: A. Tarifa za paušalne aboli e n t c.

Prostorije

Za sijalice od

3 •o SLŠ c 9 o o JD KJ « O nS ’e

16 j 25 j 32

50 j 100 j

200 j 300 j COO

1000 j

2000

noruiainih svljcća po sijalicl mjcsečno Itruna

Sianovi i kanceiarlje ....

2’50

3 —

4 —

6-

10’—

Ntje dozvotjcao

Radnjc ! radionicc do 10 satl uvefc

280

300

4-75

B-50

11-25

IS '75 ‘ 26-25 j 37-50

48-75

66-25

47-60

Javnl loltali i rađionlcc preko 10 satl u vefe ....

410

6-25

7.—

1050

17-50

! 28-75 ! 33 -— 1 56-25 1 1

70 --

»05--

62 50

Nepre;;tano gcrtiće sljallce ....

723

10'50

14 —

21-

35 —

NIJc uozvoljcno

Sijalice u vcćoj jačini, ncgo što su ovdje navedcne, nisu nikako dozv.oljene. I). Tariia za ,,strujomjer“ (Z S h 1 e r t a r 1 f). Svjetlosna strtija 16 h za hektovatni sat; snagn struje 11 li za hefctoyatai sat. Svi strtijunijerL koji se pouovo montiraju, imaju se u preglcdaonioi eiektnčnog postrojenja ponovo ovjeriti, a potrošač, ako je sopstvenik struJomjera, ltna za to jednoni za svagda da plati 15 kruna. Zu strujomjere, koji su svojina elefctričnog postrojenja i koji sc ustupaju potrošačinia pod zakup, snosi troškove ovjcravanja električno postrojenje. Ako potrošač stimnja u pravilnosi strujomjera, on ima pravo da traži, da c. i k. električno postrojenje ponovo pregleda strujonijer, pa ako se utvrdi, da ovaj prelazi u motiarhiji dozvoljenu granicu grijcške od + 4%, onda će se strujonijer, ako je svojina elektrlčnog postrojenja, bez odštete zamijeniti drugim strujomjerom. Nu ako se pokaže da ta granica griješke nije veća od +4 %, onda će potrošač platiti za taj pregled 5 kruna. Ako je neispravni strujomjer svo-

jina potrošaćeva, onda će ciektričuo postrojenje izvršiti popravku u svojo.; radionici, a potrošač će za novo ovjc« ravanje strujomjera platiti 15 kruna, — Privatni strujomjeri, koji se u radionici električnog postrojenja ne mogu popraviti, vraćaju se sopstveniku, a na mjesto takvog strujonijera postavlia električno postrojenjc svoj strujomjcr, za koji sc piaća utvrdjena zakupnina. Tarifa za strujomjer, objavijena u „Bcogrudskim Novinama“ od 12. marta 1917. ostaje i daljc u krijeposti. Pošto se nmože shičajevi, da kontrolui orgatii električnog postrojenja nalaze kod paušalnih potrošača veći broj sijalica i!i od jače snage. nego što ili je potrošač navco i platio, to ćc u buduće imati takav potrošač da platt osim Iskazatie paušaltie diierencije još i kaznu u visini te diierencije. Diferencija struje ustanovljava se kod potrošača, koji imaju vozu manje od godinu dana, od dana kad je veza Izvršena, a kod onili, koji imajn vezu više od dužeg vremena, za čitavu go« dinu. U smislu objave ođ 9. maja 1916. bnaju dosadašnji potrošačl struje pravo, da u roku od 14 dana, računajućl od dana ove objave, otkažu od 1. januara 1918. primanje struje. C. 1 k. vojna gfavna gtibernlja u SrbljL