Београдске новине

Broj 346.

Utorak

beouradske novine

18. decembra 1917.

Strana 3.

Grad i okolica. Dficvni kiitndar. D a n a fck utorak 18. dccembra, po starom 5. decembra. — Rlmobatolld: oček. porod. B, D. M.; pravoslavni: Sava osvećeni. Casnička 1 činovnička kaslna otvorcna |e do 12 sati u nođ. C i k. vojnički dom: Cltaonica, »oba za plsanjc i igranjc, kanUna. Otvoreno od 7 saU izjutra do 9 sati uveče. Siobodan prtstup svakome vojnlku. Beogradski orfcumiu zimskom pozorlltu, prije Boulevard): Početak predstavc u 8'80 sati uvečc. Kinemaiograit: Vojnl kinouKralja Mllana ulicl 56 (Koloscum): U 3, 4-45 I 6-30 saii poslije potlne predstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanskl kinonaTerazijama br. 27 (Paris): U 6 saU uveče prcdstava za gradjanstvo. Noćna si uzb a u 1J ckarna ma : U scdmici od 16. do uključivo 22. dcccmbra obavljaće nočnu službti u Bcogradu ove IjcKarnc : I. rejon: Dr. P a n i ć, Saborna tillca br. 77; li. rejon: S e k u 1 i 6, Tako.ska ul. br. 37; 111. rcjon: Protlć, Kraija Mllanova ul. broj 87. r’osljednji elektrićni voz za Topčldcr krcće od spomcmka u 3'30 sati poslljc podne, a iz Topćldera za Beograd u 4'03 aata posltje podnc. T o v a Z i f za n ed j e I j u. Rcd vožnje parobrođom \z Beograda n /emun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije r ine; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. 2emu n a za Be ograd : 6'30, 7'30, 8 - 30, 9-30, 10-30 i 1130 pr. podnc; 1-30, 2-30, 3 30 4*30, 5 - 30, 6.30 i 7 30 posl. podne. — lz Zcmuna u Fancsovu: u 6 sati ujutio i u 12 saU u podne— Iz Pancsove n Zeinun: U S oO sati prije jtodnc i 3 sata posllje podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zetnuna i Pancsove i obratno tie pristaje tt Beogradu. Kretanjc parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga poned.eijka, srijede i subo.e. Odiazak iz Bcograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oriovu tt 3 sata i 10 minuta posiije podne. Jz Oršovc tt Zctntiu i Beograd svake nedjelje, utorka i četvrtka, odlazak tz Oršovc u 5 sati izjutra, dolazak tt Beograđ u 8-30 sati u večcr. Boianićka basta. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjcljom i praznicima. Posjet Doteinika tt Dolntcama: U bolnici .Brčko": od 2—1 sata poslije podne. U bolnici „Brfuin“: od 9-30—12 sati prije podne i od 2—4 sata posiije podne. — U c. i k. građjauskoj boinlci: u utorak, čeivrtak i nedjelju od 1—3 poslijc podne. Kužna bolnlca: l’osjeta nfje dozvoIjena. Obaviještcnja o bolesnicima dnevno ođ 11 do 12 satt prije podne na ulazu u baštu bolničkc zgradc sa strane VldinsKC uiice. Vojno parno topto Kupatllo uCarDušauovojulicl. — 1. Kupatiiou kadama: a)Za vojne osobc otvoreno radnim danima od 7 saLi prijc podne do 5 sati poslije podne, a rieajeijotn i praznicima od 7 satt prije podnedo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnini danima ođ 9 sati prtje podne do 5 satl poslije podne, a neđjeljom i prazniclma od 9 sati prije podtte do 12*/ 4 sati u podne. — 2. Parno kupatilo za časnike i nj tma ravne činovnlke otvoreno lc utorkom, srijedom, petkom 1 subotom od 7 sati prije podne do o sati poslije podne, a nedjeljom I praznicima od 7 sati prije podnc do 12>/o sati u podne. — Z a g r adjane mužkogpola otvoreno jc parno kupatilo ponedjeljkom i ćclvrtkom (ako u te dane ce pada kakav praznik) od !) sati prije podne do 5 sati poslije podne. — Časniclma i njlma ravnim ćinovnicima stoje na volju da se služe pamim kupatilom i u dane odredjene za gradjMcstvo (ponedjeijkom i ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12 l / 2 sati, a nedjeijom i praznicima u 12 sati u podnc. htorijski kalendar. Na danažnji dau, 18. decembra 1786 godine rođio se n Eutinn ču,veni kompozitor Karl Mari a p?. Wejber, stvaralac romantićno opere. Poslije svojih prvih uspjelia Weber je od 1813. do 1816. godine bio upravnik prru fekeopere, a 1816. gotiine postao je kapelnik drezdanske opero. Umio je o. juna 1826. godine u L o n d o u u. Najćuvenija su mu djela: opera Svivana, jpredstavljena prvi put 16. sepetmbra 1810 godine u Frankfurtu na Majni, zatirn dolaze 11 kompoz : c'j , » tiz ratne pjesme Theodora Komera (koji je poginuo 1813. godine na Gadebuschu), pa uvertire, igre i mnoge kompozicije za g a30:vir. Pos’ije je komponovao .muziku za {WolffovTi đramu ,,PrecIos a“ (prcmijera 15. niarla 1821. godine u Be.linu), pa romantićnu opera ,,F r e i s c h ii t z‘ („Carobni strijeIa r -“\ prem jera 18. juna 1821. godino u Borlinu. Zatitn valja poir.enuti oslala njegova djola „Eurvanthe“ (riječi od Ile'minc nl. Thczy, prva firedslava 25. oklobra 1812. gcidino lu BerLinu), „0 beron" (p;va ptedstava 12. apnla 1826. godinc u Londonu). Umro je kao što rekosmo u Lord- nu. 1814. godine prenegen je u Drezdu, gdje je Hiajviše radio i gđie *"U 'e 1860. godine ua pozorišnom tr n v.o imnnf spomonik, fcoji je izradio čuv'c i vij.-ir U ietschel. Pored njegovilt muzičkih dje’a docnijo su fedata i lijepa Webe-ova „Pimna s puta“ — 18. decemhra 1803. gcxl. umro je U Weimant znameni'i k jiževnik Johann Gottfried pl. II < ,!er. Rodjen jo i25. avgusta 1741. godl.c n Mohrungenu u Istočnoj Pruskoj, a 1776. godine jdoveo ga je Goethet, s kojim se bio upoznao 1770. godine u Strassburgu za dvorBfcog propovjcdnika relikoT vojvrde sechp»en-weimarskog u Weimar. 1801. codine postao je predsjedr'tik ve’.ikog dunovnog suda u Weimaru, gdjo jo na đanaSnji dan 180,3. ood’nc } umro. Herder je itnao velikog nGcaja na cijeli njemačta lumni život. Glavno mu je djclo „Ideje o £ix>zofiji istorije čovječansiva“ (1784. do 1794. godine\ Zat m je odlično Iprepjevaočuveni spjev .Cid“, kao god fito je prepjevao čitavu zbirku primjera narodnih pjesama sviju narođa (medju njiina i nekoliko srpsk'h). Njegnva scpraga iMarija Kornolija napisala je živo(bopis svoga supruga. — 18. decombra 1829. godine umro jo francuski botanifcar i zoolog Jean de Lamarck, naUčni pretoca Danvinov. Najpoznatije mn je djelo „Zoološkn filozofifn“.

t Ljjjo Varga Bjclovarac. Na 13. ov. mj. umro je u Osijeku naglom smrću poznati hrvatski kn.iževnik i pjesnik Lujo Varg a B jelovarac, major 26. kralj. hrvatske sisačke domobranske pukovnijc. Pokojnilat je blo tok 47 godina. Vjenčanjc. U n a š e m I i s t u od 15. o. nij. potkrala se pogrješka u notici o vjenčanju kćerke g. Stevana Levaya. Mjesto vjeridba ima da stoji vjenčanje, koje je obavljeno 12. dccenvbra u Budimpešti. Marijanove predstave. Poznati naš atleta Marijaii M a 11jević — „Junak iz Like‘\ prircdiće dozvolom i potporom car. i kralj. glavne gubornije tijekom ove i naredne sedmice više predstava u rpznim mjestima unutrašnjosti Srbij, a u dobrotvome svrhe. Koliko đoznajemo, poćiće ovaj pu* ta Marijan najprije u Mladenovac, pa P a 1 a n k u. pa otuda u L a z a r evac, Arangjelovac i Valjevo. Iz Valjeva kremiće „Junak iz Like“ za L o z n i c u, Š a b a c, O b r e n o v a c i Smederevo. Poslije ove turnejc nastaviće početkom buduće godine Marijan svojim /iredstavama i poći prcko N i š a, S k o p 1 j a za K o s o v s k u M it r o v i c u i dalje u Sandžak. Mora se priznati, da je Marljan Matijević za vrijeme ovog rata djelovao za opštu korist daieko više od nmogih yidjenijih artista i javnih radenika. Treba se samo sjetiti, koliko je on u posljeđnje dvije godine ovdje u Srbiji priredio predstava, koje su u svakom, pa i u materijalnom pogledu svaki puta uspjele. Za ovaj svoj otadžbenički rad prlinio je i pohvalno priznanje od strane car. i kraJj. glavne vojne gubernije u vidu krasne unijetnički feradjene diplome. Ovaj puta pratiće Mai'ijana na putu njegova supruga I r e n a, koja će za vrijeme predstava znati i umjeti da razdtaga publiku doista lijepom i savršenem svojom glazbom narodnih pjesini. Nema sunuije, da će i ova Marijanova turneja uspjeti sjajno, zašta jamči njcgovo ime, koje nije stekao tek ispraznom reklatnom, već zbilja savršenim djelanjem. Izdavanje krumpira za tičnu iipoircbit gradjanstva. Opšlina grada Beograđa, nab-viln jc za Iičnu upotrebu gradjanstva g-ad-i Beo grada veču fcoličinu krumpira. Pošto postoji bojazan, da se u toj većoj količini nagoinilani krutnpir ne ukvari i propadne, to će se i°ti izdavati odmab g radianstvu; tc »e ovim gradjan. stvo obavještava: da prema odredjerioj kvoti, prilikom uzimanja brašna, izutzme u isto vrijeme i krampir- Skreće so pažnja: đa so brašno bez krumpira ne£e odvojeno izdavati. Prema tom« će svako lice na osnovu brašnenih kupona dobiti i kvotu od 5 ki'ograma krampira na svaku kartu za hljeb. Ova mjera stupa na snagu od 20. ovoga mjeseca. Prodaja sira. Odđanas 6e otpočeti u svima prodavnicama žlvotnlh namirnica o,štine grada Beograđti prodaja sira. Sir je ovčiji, stari, izvrsne i masne kak'Oče i stajc po kilogrrenu 10 krana. Sir će sc davati gradjanstvu zcl 1*5nu npotrebu samo na osnovu legilimadja za kupovinu kntmpira i pasulja. Jabttke. Opfitina grada Beograda nabavila je veću količinu jabuka i prodavaće isle gradjanstvu od danas za lićau upo rebu u svima prodavnicama ž volniit namimica opštinc grada Beogrrda. Jabuke £U vrlo dobre kakvoće i staju po fcjlogramu 1.10 kruna. Jabuke će pivenstveno dobiti ona lalcn, koja do sada nijesu isto nikako dobila. Jal/uke će se i sada davati samo na osnovu legitimacija za kupovinu krumpira i pasulja. Dnevna temperatura u Beogradu. 17. đccembra: maksimum u sijenci —4.8 (preroa jućerašnjem ldadnije za 0.2), na suncu —8.— (hladnijo za 12.2). Temperalura zemljinc površine —3.1 (hladnije za 1.2), mininiiMi -0.2 (—.—) uTepenn Cei.-djevih. Vrijcme na Balkaim. 17. dccemb'-a i julra. U uredjelu Crnog Mora vedro. U Maćedoniji, zapadnoj iBugarskoj i u Karpatima nebo zastrto pblacima, u ostalim krajevima razbijeni oblaci. Na donjem Vardaru o3 vremena na vrijeme laka kiša.

Traže se: Da se jave radi primanja novd ppredsjedniku odbora Crvenoga Krsta g. Bogdanu Jakši ću, u Knišcvcu: Željezničari: Ivk» Županjac, skretničar iz Lapova; Milisav Jančić, kondukte.- tz Boograđa: Manojlo Stevović iz StaJaća; Jovan Cirić, manevriata iz Krufievca; Gjorgjo Stanković, žeij. čim, Stalać; Vlada Petrović, desetar, Slalać; Andreja Balista, posluž. želj. direk. Beograd; Tiliomir Gjoigjević, koSniČar iz Bcograda; Milan Milosnvljev'ć, Ćuvar pruge. Stalać; Viktor Dukić, željezničar, Kraljevo; Proka Gjorgjević, kočničar, Beograd; (Jjorgje Donić, skretničar, Kragujevac; Dracoljnb Dimitrijević, manevrift.a, Alek-

eanđrovo; Vladimir Dimitrijević, kočničar, Kragujevac; Mi’oš Jevtović, magac., Stalać. t Ućitelji: MilJia Filipović, Tmdojevac; Trajko Mihajlović, Go^. Stupnja; Dobrinka Mihajlovič, Gor. Slunnja; Marija llić, Pleša; Paraskeva Kadović, Varvarin; Anka Obrenović, Vrčin; Radovan. Stojanovdć, Blaževo; Božidar Popović Lepenac; Dragutin Conić, Majdevo; Porodice: Borivoja Vemića — Veljića, vojn. čiu.; Dragoijuba H ća, vojn. čin.; Spiro Kostića, vojn. čin.; Niko'e Nikolića, vojn. čin.; Ar9en : ja V. Ivanovića, vojn. čim; Jozefa Nagu (Joce Nažiča), vojn. čin.; Hakela Izrailjevskoga, masera iz Vmjaca; Zivojina M. Dinića, pporučnika; Nikole NikoHća, vojn. čin.; Inmitrija Milenkovića, fiurnara iz Vrnjaca; Danica Diinitrija Stojakovića; Hris'.ina udova Milcšc.lća, činoviiika; Kruna uđova Mihajla Mariakovića j Hristina udova Milana Antića •— Milenkovića. II. g. Miši Nikoliću, načeln. žeIjezničke direkcdje, ulica Kralja Milutma 36, radnim danima pd 1 i po do 2 i po sata po podne; Kralovec Emil, inspektor; Marinkovdć Marka porodica, višei kontro’ora; Millošević Živojm, đjelovod'a, Ča'ak; Nedeljkcvić Sveto-'ar. čin. želi. stan : ce; Pejović Jovan, kočničar; Ta'ič Cve'an, čuvar magacina; Tejić Vojislav, ko ničar; Živković Ljuboinira, kocničrtra, Je'ica, učtova. Pejović, Tejić i Živkovič ako ne mo gu lično doći, f 1 a novac iz Ba.nke podignu, neka pošlju g. Nikoliću uredno, vlafiću potvrdjeno punomoćje k to t t VJ esu gdje da im se novac pošlje.

Narodna privreda. Kratka uputa za ratara. (Nas'avak). Od biljnih boleslš naj-te‘n ; ja je glavnica, koja može do % prihoda umanjiti. Najpouzdaniji je lijek protiv g’avnice: kvašenje sjemena u rastvoru plavog ka. mena d upotreba zre’.og sjemcna za sjetvu. Osim glavnice napada na list, stabljiku i via(t i rdja, koja se javlja na slabim i u porastu zaostalim usjevima. Od insekata najveće su štetočine: žatni žižak, vlatna zo’ja l žitni moljac. Protiv množenja žitnog žiška i moljca najbolji je lijek češće prevrtanje i vjetrenje zma u tremnicarna i pranje .zidova i dasaka jakom sapunjav.com. Protdv vlatne zolje, krija s ; sa sadržnu zma dok je zmo još U mlijeku, najbolji je Lijek ostavljati pri žetvi što n žu strn.iku i đtiboko oranje, da bt se larve unrštiJe. Žetvu pšenice treba pieduzimati u nujnom stanju, t. j. kada veći đ o vlaća požuta i zmo *u' porovinu stvrilne Pokošeni žitak tieba odmah u snoplje vezati i sadjenuti u kn-t'nc, da naknadno bez uticaja sunca 'dozrije. U hladnijim predjelima sije se mjesto oaime jara p^enica i krapnik. Jara pšenAca dajc manje prihoda i dosta je nepouzdana. kad su sušne godine, a krupnik se sije na lakšoj i plabijoj zemlji. Da hi sc dobio šlo veći prinos u jirriu, često se sije s pienicom i raž. To je tzv. napoliea. U smjesi za napolicu obično se uzkna dve trećine pš<mi ce i jeđna četvrtina raži; 2. Raž. Uspjeva na pjeskovitoj ilovat: i' slaifijim zemljama. Podnosi vlažniju zemJju i jaca je na zimi, jer pušta u zemlju korjen dublje nego drugi strmni usjevi. Podnosi skorašnjc djubrenjo, a uspjcva dobro za svafoim Usjevom, pa. i za pšeiiicom. Ccsto sc sije u smjesi s mahupastim biljkoma, kao zclena p'ća za stoku. Ivanjska raž, sa oziinom g-ahoricom, j/osijana, daje odličnu, vrlo ranu p'ću s pro’.jcća, tako da se poslije ove smj-se može aste godino još kuku.uz ili proso easijati. Moć klijanja izgubi ztno već u đrugoj godini, stoga so za sijanje mora uzimati istogodišnjo ili, u najgorem slućaju, lanjsko sjeme. fT hladn : jim p-edjel ma treba. je sijati još u prvoj polovini ftvgusla, a u predjcri "a s blagom klimom najdaljo krajem mjeseca avgusta. NajboIje su vrsfe raži: probštajska, brdska i itvcnj.Aa raž. 1 l l Njega usjcva s pro’jeća sastoji se u valjanu, drljanju i plevljenju od ko-ova. Ako se usjev s jeseni odveć razvije i izrasto, trelta ga ovcama popasli i koBOin škopiti, ČLn ne bt preko zimo jzSnrzao. j I j Od Jnsekata najveći je neprijatel; ra, ži larva od gundelja, koja se hrani mlaidim žilicama, a utamanjuje so češćim Oranjem i zbiranjem zaroznikaVrlo je fitetna * rutava buba, koja fesisa zmo u mlijeku, tako da vlat izglcda kao da je sazrela. Savjesno pribiranje insekata pred več* i rano izjutra jedino može đa urnanji šte'u, koja nekojih godina^može biti velikaŽitni ,:ižak nanosi više Slete raži nego pšenici, stoga se hrarua mora često vetrenjati i prevrtati. Od korova najviše Steti raži: divlji grahor i grašak, koji nrouzrokuju prijevremeno poljeganje usjeva. Žetva rjiži nastaje ranije za 8 do 14 dana nego kod pšenice. Po hektaru može se dobiti na srednjoj zemlji i u boljim godinama 1900—2005 k 1 grama zrna i dva puta toliko sbime, koja nije dobra za stočnu hranu, ali je vrlo podesna za razne pletarske dzradjevine i za prostirku.

3. Jećam. Jeoam se većim dijetom U’x>tr b'j'ava za ishranu stoke, jli za preradu piva, a vrlo rijetko služi i za ljndsku h anu. JeČmena ftlama dobra je stočna hrana, a pljeva se može upotrijebiti za stočnu hranu, samo kad se popari. Hna ga dvore’dov, četvororedog T šestoredog. Za proizvodnju plva najbolji je: ševalije i hanski, koji spadaju u đvoredi ječam. Najbolje uspjevaju u b’ažem podneblju; od jakih zimskih mrazeva i/.mrzne, tim prije ako je kagrio s Jeseni posijan. Jari ječam sarno u povolfnim godinama daje dobar prinos, inače je nepouzdina ljetina, ako s proJječa nastanu suše, stoga se aije samo u nevolji, kada jescnji ječam i(Zmrzne preko zime. Najbolja je zemlja za ni<ya blaga ilovača ili snažna pjeskovita ilovača. Pivarslci ječarn treba sijati samo na jakoj ijovači. Zemlja treba da je što b lje obradjeoa, a za jarik treba s jeseni zemlju spremili, pa s pnoljeća samo podrivačem usiUiit*. jer bi se proljetnjim oranjem zemlja sušila od vjetra. Odmah dza djubrenja ne treb.i sija'i jpivarski ječam, već u ’drugoj ili trećoj godini. Najboljo uspjeva na ugaru i i po slije stočne ili šećeme repe, a 'jari posh’je kukuruza ili krumpira. Sije se nnjdaje početkom septemhra, a jari, kaii so zemlja prosuši. Sjemena je potrebno 120 do 150 kolograma na hektar. Kada se zemlja prosuši, treba joćarn plijeviti, jer ga lako trava uguši, ako j'e sušno prolječe. Najviše mn šleti poponac i divlji grahor, koji prouzrokuju polijeganje, a palamida na težim zemljama, ako se na vrijeme ne oplijevi, uguši često sav usjev. Vrlo je važan rad drljarrje ozimog ječma s proljeća, da bi se što više vlaga u zemlji zadržaJa i korome trave uništile. ' 1 I Od biljnih bolesti na jecam najviše j napada: glavnica i rđja. Protiv glavnice najboljo je sred-tvo uzimati za sjeme zdravo i zrelo zrnof, a kada se mjestimično relja pojavi, ta-eba dofična mjesta pokositi i uniltiti. Od insekata je štetna laiva od trčibubc, koja često pojedina mjesta sasvim uništ*. Najveći je neprijatelj medju ijnsektima: žitni brzak, fooji poieđe vlaj će, dok je zrno još u mlijeku. Ovo je ■ vrlo mali, 2 rnm. dugaćak insekat, koji j se najčešće javlja, kada se stromi usjevi višo godina jedno -za drugim s ; ju. Žetva ječrna stiže najranije od svih Btrmnina. Požnjeven usjev treba pustiU nekoliko dana, da se u rukovjetima prosuši, a po tom ga. treba vezati u Bnoplje. j_ i Prinos po hektaTu je 1400 đo 25Q0 kigr. zma i malo više slame(Nastaviće se)

A. Grin: TAJANSTVENA OTMIGA, (Nastavak). Ona se pokori mojoj želji. no prije no što ćemo mi stići do vrata, otac joj položi ruku na ramc. „Hoćeš li mi dati novac?" procijedi on kroz zube. „Hoću — ali pošto se budem vratiia“, odgovo-ri ona mirno, uhvati me za ruku i povede me napolje u tamnu noć. VII. Nikad u životu netću zaboraviti. kako sam one noći u strašnoj buri I pod najvećim pljuskom išao pored one mlade djevojke, koja se bila pokazala srčanija i odlučnija od najhrabrijeg čovjeka. Kiša je još jednako sipala kao iz kabala, vjetar je urlao, a pod njime se previjalo drveće, s vremenom na vrijeme osvjetljavale su žestoke munjc tanini horizonat. No Loli kao da ni najmanje nije smetaia ova strašna nepogoda, ona je neumorno grabila naprijed, sve dok sa putanje, koja je vodila od kafane, nismo stigli do na sam drum. Čim sie dohvatismo druma, obazrijesino se i opazismo onu dvojicu, gdje stoje pred kafanskim vratima i nešto se živo dogovaraju, da bi najzad krenuti u pravcu prema nami. „Ajdete ovamo!“ šanu ini Lola. đovede me do jednog drveta, pod kojim na svoje najveće čudjenje opazih svoga konja. Za tili čas miada ga djevojka odriješi, priveza mu fenjer, što ga je dotlc bila nosila u ruci, za scdlo, i iz sve snage ga udari, na š$p se konj prope i pobježe u najvećem trku. ,,0ni če j-uriti za svjedošću", šonu mi Lola, opet me dohvali za. raku i vukući me iui suprotnom pravcu. „Ako buIdele imali povjerenja u meiu, ja ću vas odvesti na sigumo mjesto“. ,,Vi ste i suviše dobri“, ođgovorib i ja šapatom. „Ali kako mogu đopustili, da se toliko tradite, za pofpuno tudjcg čovjeka" Na te moie riječi ja samo osj'etTl, kako ujena mala ručica zadrhta, ali ona no odgovori ništa, već je u koliko je to idopuštala oluja, žumo grabila naprijed. No iznenada ona stade. ,riVli moramo biti ob’razrivi“, ređe ona fridnim glasom. „Ovđje u neposrednoj ))lizini nalazi se strašna proval ja; već je mnogi putnik noću ovdje pos!radao“. Mene obuze osjećaj kao da sam (oga časa i neznajući to ’zmakao jjekoj lopasnosti; tek satn-đoctnije razumio kakva je bila to opasnost. i ,/ Pošto smo išli više nego ćitav sat najzad sligosmo do jedn© kolibice, u kojoj' su sfanovali neki đrvcđeTja i njego▼a žena. Na našu molbn oni nas pusti-

še unutra, da tamo proveđimo os'ataJc noć*. Ovi nam dobri ljudi nalo'iše veliku vatru, da bismo 9e mogli ogr'jati i osugiri skroz prokislo odijelo. Možete zamisliti koliko je to bio prijatau osjećaj, kada sam opet osjećao krov ncci g'avom. Sada sam tek imao prilike da izbliže poeznatram svoju spasiteljku, ko : a je taRodje stajala pred vatrom * n k"šavala da razmrsi evoju divnu p’avu kosu. Ni pam dolle ni bio prijnjetio, da je ona jcA vrlo mlada; moe-lo ioi Kti najvišc fiesnajest godbia, pa. ipak kol ko je energijo i silno voljc bila pokazala ova djevojka, koja je bila još n pola d jete; di nije bilo njenog odlučnog držanja prema (onoj dvojici zlikovaca, meui bi se si gumo dogodila nesroća. Ona me je dakle u pravom sniislu te riječ* bila snasla. Raziunije se, da sam joj toplim ti ječima zahvaij vao na ukazcno; mi po moći, ali ona je odbijala svaku zahvaT nost „Cinila sam samo svoju dužno=f i ništa više“, reće ona skromno, ,,pa ma^o milo, štio mi je fo pošlo za rakom. Ako pak lioćete da mi bvde'e b'a/odar ni“, dodade ona oklijevajućt, „onda mi K>b»ćajte, da nećefo govoriti nikorn ni šta o tome što se dogodilo u našoj kući“. Njene rijieči izatzvaše u meni sumnju, kojoj nehotice dadoh izraza, mašući se džepa od prsluka. Zbilja, novac što sam ga bio metnuo u nj, bio je nestao. Lola je bila opazila taj pokrer pa mi reče najmirnijini tonom: „Izgleda, da vam je nečega nestalo. Pogledajte da vara to nije u zimskom kaputu“. Ja je poslušah i pogledah u džer od gornjeg kaputa, gdje sam odista • našao onaj svežanj novčanica. „Jedne baknote nema‘\ promrmljn ona, „nezna.ni tačno od koje je vrijednosti bila, ali ta niala žrtva bila je potrebna“. (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti ODGOVOR NJEMAČKOG DRŽAVNOG KANCELARA LLOYDU GEORGE-U. Kb. Berlin, 17. decembra. Wolffov ured javlja: Državn: kancelar grof H e r 11 i n g primio je direktora Wolffovog ureda, dra M a n tlera, u svrhtt kratkog razgovora. Svrha mu je bila govor Lloyda George-a. Državni kancelar u giavnom je rekao: Pitate ine za odgovor na riječi LIoyda Georgea. Gospodin George nazvao nas je zločincima i banditima Mi ne ćemo, a to je u Reichstagu već naglašeno, da se povedemo za ovakevim ukusom homerskih junaka. Pso\kania se moderni rat ne može dobiti. nego možda samo produljiti. jer jedrr je posiije ovakovih niskih izjava en gleskog ministra predsjednika jastno. za nas je isključeno. da pre govaramo sa ljudima ovakov i h n a č e 1 a. Za pažljivog posmatrača bilo je već duljeg vremena jasno. da je engleska vlada pod vodstvom Lloyda George-a nepristupačna pregovorima za mir na temeiju obostranog sporazuma. Ako zato treba ponovnog dokaza, to je taj doprbusen najnovijim govorom engleskog državnog kormanoša. Vi znadete, da sam ja tek pred kratko vrijeme stupio na čelo nieniacke državne uprave. no da mi je nioj dotadašni položaj davao dovoijno prilike, d: spoljuu politiku svojih predšasnika i saveznih državnika rosnrt "am sa osobito povoljnog mjesta za opiža-’je, pa stoga kao državnik i kao isSoričar, koit je dosada svoj život posvetio istraživanjr etorijskih istina, niogu da izjavim: Nje. mačka je savjest čista. Nismo mi bili oni koji su inscenirali sarajevsko ubijstvo Buhomiinovljev je proces jasno posvje. dočio svijetu ono, što smo znali već ođ kooca jula 1914. Uzrok je svjet koga m ta biio naredjenjc za tnobT zac'ju cijel'? raske vojske, koje je od cara Nikole lt ifcnudjeno, a koje nas jo primoralo cbt Btupimo u borbu na dva frorita. Pred ma lo dana prošla je godina, oik.iko smo nufiitn neprijateljima u zajednici &a našm. Baveznicima pružili raku za mir. Bib emo odbijeni. Medjuiim je naš otlgO\oi na papinsku notu opetovano la -.'.o/.io na še stajalište. U času, kad sam primio vi jest, da je prekid borbi, koji je postojao ofemedju našeg istočnog susj nla i nas. J»retvoren u lonnalno pnmirje, pre'lložen rm 'e govor Lloyda George a, o kome Vi govorite. Taj je govor odgovor Engleske na papinsku notu. Naš je put pazapadu prema tome jasan. Svjelslki sudac ie istorija, a ne Lloyd Ge (orge. Sud pak istorije možemo i idanas isto tako mirno očekiva ti, kao što smo ga očekivali 2. ftvgusta 1914. PRIMIRJE SA RUSIJOM. Utisak u Beču. Kb. Beč, 17. deccmbra. Zaključenje primirja sa Rusijoni Izazvalo je ovdje veselo zadovoljstvo. Svl Hstovi pozdravljaju ovu fazu. u koju je sada stupio svjetski rat, pa se nadaju. da monarhiju više ništa ne može da zadrži od kotiačnog mira. TURSKO SAOPŠTENJE. Kb. Carigrad, 17. decembra. Gotovo doslovce saopštenjima tz Beča i Berlina Javlja I turska službena brzojavna agencija vijest o zaključenom primirju. Trgovačka je plovidba u Crnom moru siobodna.