Београдске новине

Strana 2.

Suboia

BEOGRADSKE NOVINE

22. đecembr* 1917.

V Za i protiv rata. ** ■ Debata n tallianskol kotnorf. ^ Kb. Zflrlch, 21. decembra. U talijanskom poslaničkom domu ftilnistar finansija Nitti je opisao fioansijski položaj i rekao, da od mjeseca novembra 1916. god. iznose prosječno mjesečni ratni Izđapi 1310 milijuna lira. Predračun za ratnu godinu 1918. 1919. osniva se potpuno na predpo j^tavci da će mir nastupiti i pokazuje 'znatno opterećenje zbog iikvidacije Vatnih tereta. — Socijalistički poslanik ;Dembini izjavio je, da je neopravjđano okrivljavanje, da je držanje nje'gove stranke ođgovorno za vojnički ’-šlom Italijc. I sama K- katastrofa bila i suviše ogromna, da bi se mogla osnij.vati jedino na propagaudi riječima. Đaleko bl se prije moglo reči, da vojnici nijesu bnali dovoijno Iirane. Pod(strekačl rnta napadaju socijalistc sajno s toga, da bi inogli svoju nesposob■ nost prikriti. Poslanik Giretti je go* ivorio u lcorist bloka narodne odbrane 5 rekao, saveznici inoraju biti složni, fradi pobjede za one ideje, kojc je Wil•$on opisao. Poslanik Abbiso je branro Cadornti i napadao Giolittia, koji jsvoj uglcdni položaj nije iskoristio na to, đa Talijanima u ovim teškiin časojvinia zagrijc srcc. Italija će, i ako poslije Kobarita (Karfreit) razrivena bolom, umjeti ubrzati konačiiu pobjcđu, blagodareći junaštvu svoje vojske. Napadi protiv vlade u Italiji. (Naročltl brzojav „Beogradskili N’ovina 'j Rotterdam, 21. dccembra. „D a i ly T e 1 c g r a p li“ javlja iz Mllana: Prošle sedmice je bilo u Rimu ziiakova opasniii političkih dogadjaja. U senatu su biii upravljeni izdajničKI napadi protiv vlade, naročito protiv ministra spoijnih poslova Sonnina. Tiin napadima je upravljao bivši poslanik u Parisu Tittoni. Poslije žešće debate odložen je za docnijc prijedlog Titto- , flia, koji je želio da izjavi, da je viada ; povrijedila prava parlamenta.

Engleska u ratu. Predstojeća debata o ratnlm clljevliua ii doiijem domu. (Naročitt brzojav „Beograđsklh Novina".) Basel, 21. decembra. ,,T i m e s“ javlja, da će jedna grupa liberalnih poslanika, koja ne pripada tako zvanoj pacifističkoj grupi, pofcremiti u srijedu u donjern domu plta3ije o ratnim ciljevima saveznika. U če.tvrtak će Lloyd George dati u donjem ’domu izjavu o ratnim ciljevimn. Debota o ratiiim citjeviuia u engieskom đonjem domu, Kb. London, 21. diecembra. Rcuter javlja: Odgovarajući na go,vor T r a v e 11 i a n a, koji je u doojem domu obrazložio interpeiaciju o ratnim ciljevima, priinjetio jc državni tajnik za spoljne poslove lord Robert Cecil, da njcmačka viada nije nikad btjela da izadjc javno sa svojira ratnim .ciljevima, pa ni onda, kad je mjeseca septembra engieska vlada posredova« ■ jijein jedne neutraine vlade izjavila, ! da je voljna da sasluša njemačke pri- j jedloge. On je tada izašao s prijedlogom o savezu naroda, zauzimajući se za njega tada je rekao, da je engleskoameričko bratimijenje preclhodiii uslov tome savezu. Savez naroda će se postepeno proširavati, dok ne obuhvati sve narode svijeta. Po sebi se razumije, da se savez naroda ne može ustanoviti sa pobjedonosnom Njeinačkom.

Lloyd George se još nada. (Naroiltl braolav „Beogiajsklh Novlna") London, 21. decembra. Lloyd George odr/ao je govor, u Itome je kazao i ovo: Po!ožaj ž.voLnih namirnica pokazao so težim, nego so mislilo, prije svera zato, što je pr varila nada, da će Danska i Holanđ ja dati masla (pulera). Dalje zato, 6to Engbska mora pridonijeti žrtava iz vlas'itih sredslava, da bi dopuni'a potrebe savrz.i ka. Engleski narod će izvjeino srčanijo preidusresti ovaj položaj, ako uzme u račun, da svako odricanje, koje ima da podnese, ima na to d’a se svede, što se dma podijeliti sa dobrim saveznidma. Zatim je Lloyd George i zjavio, da su podmornička potap’janja brodova mnja, nego što jo on naveo u svom govoru u avgustu. Podmornice sti u većem brcju uništavano. Takodjer i gradjenje novih brodova veoma je intenzivno. Lloyd George jo onda govorio o vojničkom po ožaju i rekao, da bi bk> lud, kad bi tvrdio, da 8u se ispunile nade, koje smo a'mali u početku godine. Razočarenje se ima prepisati naročito ruskom slomu. Ruska vpjska je ove gođine bila op -kibIjena municijom i oetalim, kao nlkada prije. Ali nijo hišta radila. Naravno, nu emo mogli očekivati, da će odiično spremno savezničke vojske, koje sa svih strana čino pritisak, savladati prasku vojsku. Medjutim, ruska vojska bila -e sko. ro oijele gođine mima. Prusi su se mogli sasviin osloniti na to, da ruska v'cjska neće ništa početi. I ako jo ruski f.ont bfo smatran kao nijesto za ryorav'jano Itunoraih divizija sa zapadnog f onta, nijesu Nijemci sasvim drža i svoje zcmljo na zapadu. Obratno: u mnoglm b tl:ama su biii bijeni, a imali su samo jedan značajniji uspjeh, koji so imao p.ipisati izmenadjenju, f e troba da se istaži. Izgubiii su 100.000 zarobijenika, zeml’iIte od velike vrijednosti i stotinama topova, pn svern tom, što se n.jesu ima'.i bojati nikakvog opasnog nepr'.ja:© ja na istoku. Njjo suviše rečeno, da bi nadulost prusko vojničke siie b.la po puno ponižena, saino da je ruska voj-ka ispundla očekivanja koja su bila s.avljo.ia na nju, i da je izvršila ono, što jaj je bilo odredjeno. Lloyđ George je naglado onda 8vjetsko-istorij;ki značaj osvojen a Mesopotamije i Pa'esline, pri čem je najočito upozorio na veliki utisak, koji je na cijeli civilizovani s’rijet učiniio zauzeće Jerusaiima, oslobodjenje Arab je, pristup Amerike u rat 1 svjetsku poli iku, kao i stvaranje savezničkog sa,vjeta. (Svršetak slijedi). Povećanje engieske voiske. (NaročitL brzojav „Beograđsklh Novina“.) London, 21. deccmbra. U donjoj kući izjavio je Bonar Law, da će pri ponovnom otvaranju parlamenta 14. januara donijeti zakonsku osnovu o pojačanju vojske. Bonar L a w je rekao, da je obzirom na ratni položaj, dogadjaje u ita1 i j i i R u s i j i, apsolutno potrebno, da se operativna vojslca uveća, te da se zato moraju poduzeti koraci za uvećanje l dopunu četnog stauja. Ugarska izborna reforma. Nacrt zakotia. Kb. Budimpcšta, 21. decembra. U sjednici ugarskoga sabora od petka podnio je ministar Vazsonyi zakonsku osnovu o izbonioj reformi. Najvažnije odredbe toga zakonskog nacrta su ove: Birač je onaj ugarski državljanin, koji je navršio 24. godimi života, koji zna čitati i pisati, koji plaća najmanje 10 kruna poreze, ili onaj, koji je odgovorio svojoj redovnoj

propao u zenilju, — a ipak su mi le riječi bile tako drage i siatke, biie su mi. kao da blagosivlju raoju ljubav. Da li je Anijela ineue Ijubila, to ja onda nijesam znao, a nijesam nl Išao iza tim, da i ona mene ijubi, i to je meni bik> dovoijno. Ja sain živio s njome u posebnom, čarobnom svijetu; niti smo sc mogli jcdno drngomc izucvjeriti niti jedno drugomu oteti... Nažalost nije ta ljubav moja dugo potrajala, jer nešto što nije zemaljsko, nc može na zemlji obastati. Moja mla.denačka mašta bivala svaki dan hiadnija i ozbiljnija, Anijelina slika sve bledja, ja svc više vremena proboravIjao bez nje, ona svc rjedje prolažala pokraj naše kuće (ili se menl to samo tako činilo), — i tako ona jednoga daiia iščeznu iz moga maštovanja, ' kao ijetna jutarnja magia. Upravo, kao što «c znain, kako je došla u moje srce, tako ne znam, nl kako je izašla. . Ljubav ta satkana iz najnježnijih atoma raojih prvih čuvstava nije inog4a podnijeti toplih traka sunca, koje se sve više dizalo na obzorje moiega života. Jeduo nedjo’je pi'odjem ja. kraj one iućo, kamo jo Anijela zalazila k srojaj Urugarici, i začujem cikot i gmi)eh iz jdvorišta: — a moni j© u taj čan bilo, kao da to Anijela i njezine drugaric© »inijavaju mene » moju Ijubav, — i od toga Časa, dušo ruoja, povrijodjona » jedinom svoino ponosu, jstisnu na gve .vjjeke Anijelinu sliku iz svoga okvira. * ugaanu moja prva ijubav! 5a.1, kad ponuslim na nju, pričin'a mi bo kao ona čarobna. 8 lika, na kojoj' mje»ec napola zastri lakirn bijelm oblačiićim& Tas^etljujo poludivlji gorski kraj, po kojemu nježne i plaho s.no op ezue koračaju k žubornotn vrelu, poerebroftotft rajesečevim arijetlom... Ono irelo

i onaj mjesec, što se u njemu kupa, čini mi se, da sam ja i Anijoia, ,a svuda đa jo naokolo čavobna tama i osama... S Bogom, ljubczna djcvojčice! Ako li ei jošte gdjegod živa, primi moj pozdrav; dok sam živ, sjećat ću se rioje ljupke prikaze, kao ono siroče jiepoznalog svog dobiotvora, koji jo u sjijnoj odori, u sjajnoj kočiji mimo njega prošio, dobacio mu bogat dav te nepoznat lotimice dalje odjurio. No, prijatdju dmgi, — srniješ li »e? Jcsi li i Ti taho ijubio? Kaži, da jesi — i po ćeš slagati.

Književni prijegled Borisav Stanković: Nečista krv. Roman poznatog sipskog p.ipovje(dača izašao jo kao dvostruki svezak (39.—40.) u izdanju „Moderne Knjižntce“. Time se pruža publici jedno od najboljih djcla na našem jez.iku, kojoga jo prvo izdanjo (ćirilioom) za kralko vrijeme bilo potpuno raspcodano. Roman jo već prijo rata, dok jo još izlazio u odlomcima, pohudio jakošću piikazivanja pravu literamu senzaciju, to jc Bora Slanković došao po njetnu jednira maliom u prvo redove sipskih i uopćo jugoslovenskih pisa.a. Na sumonrj ozadini, gdje ee prikazuje rasuio jedtn spahijsko porodioe, koja po neradu, lijcnosti i u životu u obilju i bez računa mora propasti, iskače u lom romauu nekoliko snažnih „baikanskia t pova“, muških i žensbili, duboki pon >ri i vr.lozi njihovih priimLivnih i paiiijaiha'nih du6a, a ponajpače nesreća jednog st aštveaog djeteta, Sofke, koja ge ođ bogate razmažen© djevojke razvija u punu ženu i poslije kao karikatura „bivše žene“ ivršava negdje na granicama ludila. Sve Je to izneeeno načmotn jednostavjum,

i

aktivnoj vojnoj obvezl, dalje onaj, koji je za trajanja rata, ma i s prekidom, najmanje đvije godine vršio aktivno vojnu službu, Ui bez obzira na godine svoje službe postigao čin podčasnika. daije, sv« birači, koji su uvedeni u birački registar za godinu 1914. dokle traje pravni osnov za njihovo primanje u birački spisak. Dalje imaju pravo izbora sve žene, koje su navrŠile 24. godinu života, koje su ugarske državijanke, a znaju čitati i pisat! i ako su svršile četiri razreda gra-djansko škole ili ako se iskažu siičnim stepenom cbrazovanja, ili čiji je muž za vrijeme rata pao, odnosno zbog ratnili strapaca ili rana umro, ako iz toga braka imaju jedno dijete. Dalje imaju pravo izbora sve žene, koje su najmanje dvije godine članice kakvog natičnog, književnog ili umjctničkog društva. U korist ovoga- prijcdloga s-e osobito navodi, da se izborni zakon od 1913. naročito pogledom na ovaj rat, koji je mnogo što šta preinačio, i pogledom na veiike buduće zadatke, pokazao kao nedovoijan. On je tražio za birače, da su navršili 36. godinu života, a najviše je ramao u tome, što je iziskivao vrlo kompliciran i otežan postnpak za dokaz, da jedna osoba ima pravo izbora. Proširenje izbornog prava pokazalo se poslije Previšnjeg ručnog pisma od 18. apriia 1917. kao nužnost, priznata od svih stranaka. Po statisfcičkim iskazima iznosi broj onih, koji su navršili 24. godinu života, a znaju čitati i pisati, 2.9 niiiijuna, dok na osnovi starog izbomog prava ostajc 170.000 birača. Sadašnji broj posjednika medalje za hrabrost i Karlovog četuog krsta iznosi 443.000. Prema tome iznosi broj birača 3.59 milijuna. Ovome broju pridolaze 260.000 ženskili birača. Osnovnu promjenu pretrpio je izborni postupak i sastav biračkdi spiskova. Svake godine vrši se obvezni popis birača po opštinama. Svaki, koje navršio 23. godinu živola, dužan je pod prijetnjom kazne svake gođine 10. januara, da ispuni osobni brojački blanket dokazima i navodima o svome biračkom ora vu. Ako izborni odbor iiekoga odbije od primanja u izborui spisak, on ga niora o tome izvijestiti. Glasanje u gradovima je tajno. Nacrfc ima mnoge nove odredbe, koje treba da osiguraju ispravnost i neometani tok izbora. Naročito je značajna prenia đosadašnjetr običaju zabrana isticanja i upotrebe zastava. Postarano je, da birači bez materijainih žrtava dospu na mjesto izbora time, što će željeznice i brođarska preduzeća biti obvezana, da o trošku đržave đovezu birače u mjesto izbora i da ih otud vrate. Jedna dalja odredba naredjuje, da se ođ 6 sati u oči izbora pa sve do njegovog svršetka ne smiju u mjesfcu izbora točiti nikakva alkoholna pića. Poošt.rene su kaznene mjere protiv zloupotrebe zvanične sile u ciiju uticanja na izbor. Dalje naredjuje nacrt, da svi javmi činovnici, koji se istaktm za posianičke kandidate, dobiju potrebno odsustvo od službe. Najzad se nagovješlava prijedlog o novoj podjeli Izbornih okruga. Dogadjaji u Rusiji.

ngarski ratni zarobljenlcl, koji se nalaze n okrugu Borovič, oslobodjavaju kuluienia. Ratni zarobljenici se mogu u buduće u gubernijl kersonskoj upotrebijavati za poljoprivredne radove i u tu svrhu dobiće dozvolu za put. Trockij hoće, da tu mjeru proširi na sve gradjanske zarobljenikc i taoce. Marš protlv kontra-revolucUonaraca. (Naro«t! hrzoiav „Beojiradskih Novina") Kopenliagen, 21. decembra. Kriljenko javlja Lenjinu, da nastavija marš protiv kontra-revolucijo naruih četa. Postavljanie direktorija. (hLroiltl brzoiav .iieocrausKin i%<ivlna“) Bcrlin, 21. decembra. „Berlincr Ta g e b I a 11“ javlja iz Haparanda: Narodno povjereništvo j© riješilo, da' se za rasprav janj© * svršavanjc poiitičkih pitanja obrazuie savjet petorice, u.kome bi bili L e n j i n, T r o c k i j, D j e b e n k o, Menšinjski i Podvojski. Vlada namjerava 4a emituje četiri milijarde rubalja. Neprijateljsko držanjc franctiskih časnika u Ukrajini. Kb. Petrograd, 21. dccembra. Petrogradski brzojavni ured javlja: U razgovoru s francuskim posianlkotn Noullensom obratio je Trockij poslaniku pažnju na n e p r i j ateljsko dcžanje francuskih časnika u Ukrajini. Njemu se čini kao nemognćc stanje, što francuski časnici pregovaraju s radom (narodnim sovjetom), što razoružavaju čete savjeta, protiv revolucijona rovarenja Kaledjima otvoreno potpomažu i štete jedinstvo fronta time, što bez prethodnog six»razuma s glavnim stanom povlače ukrajinske čete, koje su odredjene da čuvaju rusko-rumunjski front. — Poslanik je na to primjetio, da je svima misiji pridodatim francuskim časnicima uaročito zapovijedjeno, da se ni u kom slučaju ne mješaju u unutarnjo-političke borbe. Grad i okoiica. On«vn< kaiCftoar. D a n a s je subota 22. ciecembra, po starom 9. deccmbra. — Rimo!;atol!ci: Zenon m.; pravoslavni: Zaćeće cogurodice. CasmćKa t cinovnićKa kasina otvorena je do 12 saii u noći. C. I k. vojnlčki dom: Citaonica, sobn za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati tzjutra do a satl uvcće. Slobodan pilstupsvakome vojniku. beogradski orieum (u zimskom Dozorlstii, prije Bonlevard): Početak predštavc u B sati uvece. Kinemaio^rati: Vojnl kino u Kraija Mllana ulicl 56 (Koioseum): U 6 satl uvece predstava za voj ike, a u 8’30 sati u»eće predstava za casmkc, — C. t kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Parisj: U 6 sati uvećc prenstava za gradjanstvo. t\oćna *1 užba u ijcUarnama: U scdmici od 16. do ukijučivo 22. decembra obavljaćc noćnu službu u beogradu ove IjeKaine : 1. tejon: Dr. P a n i ć, Saborna uiica br. 77; II. rejon: S e k a I i ć, TaRo.skaul.br. 37; UL rejon: Protlć, Kralja Miianova ui. broj 87. Posljednji elektricni voz za Topćider krcćc od spomemka u 3'30 saU positje podr.e, a Iz lopćtdcra za Beograđ u '1T)3 sata posltje podnc. To vazi 1 za ned j e 1 j u.

Austro-ugarski zarobljenicl u Rusljl. Poboljšanje njihovog s t a n ja. Rotterdam, 21. decembra. Iz Petrograda javlja se: Trockij je izđao naredbu, kojom se a u s t r o-

bez vidljivih umjetnićluh napr:iv;i, a snagom, koja nekada ejoća na najbo je stranico Dostojevskoga, kojemu se Stanković i priraamošću osjećanja i tačnošću priho. [ loSkog crtanja približava. Miian Ogri- t zović rj dsao je predgovor toj knjizi, i koja so može dobiti u evim boijim knji- i žarama. tjjjena joj je broSiranoj K 8.—, | a .vezanoj K. 8.80. t i Savremenik. Zadujim u tnjesecu : decembru izašlim brojem ,,S a v r e- j m c n i k a“, mjesečnika društva hrvatskih književnika, svršava dvanaesta godina njegovog izlaženja. Bogat! sadržaj tog broja u kojem su. .idjuju najugledniji hrvatski I drugi knjižcvnici, pruža svojima esejima, raspravama, prikazlma, feijetoniina, pjesmania, dramom i slikaina zanitnivo L ukusno štivo. ,,Savremenlk“ je za vrijemo svog tzlaženja donio radova gotovo ! swih hrvatskih slobodnih književnika, ! a ustupio je mtfesta I srpskim I slove- 1 načkira književniciina. Nastojao je revno, da btKki savreinen 4 ogledalom svlh savremenih slobođnih književnili nastojanja ne žacajući se borl>e s reakcijom, a uz to je on jedini okupljao ! naše umjetnike oko sebe, kako svjedoči svaki njegov broj. Ratue su prllike namctnuie društvu hrvatskih književnika I „Savremeniku" mnogo tegoba i poteškoća. Usprkos svim neprllikania da velifci broj suradnika boravi na ratištu mora se priznat!, da je „Savremenik" i u to vrijeme neprekidno i savjesno vršio svoju zadaću. Savremenik se preporuča svoiim zanimivim sadržajem ne samo biranoj i uglednoj publici, nego 1 svakom čitaocu lijepe knjige.

Kcci voznje parobrođom Iz Eeogtađa u Zemun: 7, 8, y, 10, 11 t 12 sati prljc podnc; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 satl posllje poilne. !z Zemu n a za Beograd: 6*30, 7-30, 8 - 30, 9-30, lu-301 11-30 pr. podtte; 1-30, 2-30, 3 30 4‘30, b-'M, 6.30 i 7 - 30 posl. podne. — tz Zcmuna u riancsovu: u 6 satl ujutjo Iu 12 sati u podnc — iz Pancsovc u Zemun: U 8 30 sati prljc podne 1 3 sata poslijc poanc. — Lauja, Uoja vozi tzmedju Zcmuna i t'ancsove i ooratno ue prlstajc u Bcogtadu. Krctanje parobroda z a vojn i k c. Odlazak iz Zemuria 1 Beograda ts Oršovu svakoga poncd,e!jka, srijcue i subote. Ocilazak iz Beograda u 5 sati izjutra, tiolazak u Oraovu u 3 sata i 10 minuta poslije pođne. Iz OrSove u Zeman 1 Beograd svaltc nedjđje, utorloi i čctvrtka, otllazak tz Oriove u o sati izjutra, dolazak u Bcograd u 8-30 saU u vcćer. Dotanieka basta. Otvorerta utorkom, ćctvrlkom, nedjcljom 1 praznictma. Posjet boic,nika u bolntcama: U bolnici „Brčko*; oU2—4 sata posllje podne. U bolnici r Brium u : od 9-3U—12 s&ti prijc podnc t od 2— 4 sata posiije podnc. — U c. I k. gradjanskoj bolnid: u utorak, ćctvrtak i neđjclju od 1—3 poslije podnc. Kužna bolnica: 1‘osjeta nijc dozvotjcna. ObavljeStenja o bolcsntcima daevno od tl do 12 sau prije podnc naulazu u bastu bointcke zgradc sa stranc Vidmsae ulicc. Vojno parno topto kupatilo u Car DuSanovoj u I i c L — 1. Kupatllou kadama: a) Za vojae osobe olvorcno radnim danima od 7 saU prije podne do 5 satl poslije podne, a nedjeljom •• praznidina od 7 sati prije podnedo 12*/ sati u podne. —- b) Za gradjanstvo radoloi danima od 9 sati prijc podue do 5 sati poslije podnc, a ncdjeljora i prazniciraa od 9 satl prtje pođnc do 12*/ a sati u podne. — 2. Parnokupatiio za ćaanlko i njlma ravne ćinovnlke otvoreno Je utorkom, arijedom, petkotn t subotom od 7 satl pnje podnc do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom 1 pra 2 nicima od 7 sati prije podne do 12*/ 4 sati n podne. — Z a g r adjane mujkogpolaotvorenojcparno kupatilo pouedjetjkora i ćcivrtkom (ako u tc dane ne pada Kakav prazuik) od 9 satl prije podne do 6 satt poslljc podne. — Casnlcima ■ njima ravnira ćinovnicima stoje na volju da sc sluzc pantim kupatiiom 1 u dane odredjenc za gradjanstvo (ponedjeljkora i ćetvrtkom). blag.ijua sc zatvora radnim dauima u 12*/ a satl, a ncdjcijom i praz* nicima u 12 sati u poduc. Evangciička sltižba Božla. U ncdjelju 23. decembra biće u evangeličkoj crkv! u Vuka Karadžića ulici broj 9, služba Božja na raagjar»kom jeziku. - |

TW| 13fOj uuv* ■ ■ — »*■ ■—i Istorhskl Iralendar. * Na danaSnji dan, 22. deeembra 1819. godlne rodio so u Eilenburgu komponista Franz Abt. Svršiv’i gimnazijtt u Leipzigu, Abt je neko vrijeme atudirao teologiju, da bi se pozl ja odao muzici. 1841. goiL poetade kape n k u Rernburgu, a u jesen Iste godine u Zurichu. 1852. godine pak pmije u fetom 8vojstvu u Braunschtveig, glje je 18"5. godine postao dvor.ski kapelnik. 1881. godine dobi peazlju i pres li se u Wiesbaden, gdjo je umro 31. marta 1885. ; godine. Franz Abt os'avio je za sobom nekoiiko stolina muzićkib dje'a koja so odlikuju bogatsivom u mek d j ma, prijatnom harmonijom. Njegovo su tvor<?vine vrlo pristupačne i muzlfki manjo obrazovanom slušaocu, pa su s toga sfcekle grdnu populamost. 1891. godiae podignut je Franzu Abtu spomenik u njegovom rodnom mjestu- — 22 d C'-m. bra 1855. godino rodjcn je u M rr-henu njemački književni istorićar Max Koch. Od njegovih djela pominjemo: „Veze izrnedju cnglesk© književnosti i njemačke književnosti XVHI. vijeka“, đjelo o Shake-pcare-u itd. 22. decembra 1857. godine umria jo u Weinsteđtu književn'ca Mar'ja pi, Nathusius. Rodjena je 18J7. gođine. — 22. decembra 1889. god. umro je u Gbrbersdorfu zr;ameniti Ij kar Her mann Drehmer, ojnivač f.zitko' liječenja tuberkuloze plu a. Br hm r ji ro, djen 14. avgasta 1826. gođine u Kurf schu blizu Strehlena u Sleskoj. Stud roo je u Vralislavi (Bre.dau u) i Beiliuu pnrodne naube pa zatim međicinu. Pobu djon fiziološkim predavanjima Joh n e-a Mullera došao je na rnisno da 1 ječi tub-r. kulozu stvaranjem povoljnih p e ho 'nih fizioloških usiova, na ime ra ijonalnom ishranom, proširenjem di.sanja l cč.rlćivanjem kože svakodnevnim pcl varij m (,,duširanjem“) 1859. godine otvorio je v Gbrbersdo.fu sauator jtun za gruđ b Ine, koji je počivao na tim p in ipima, koji se tako povoijno razvio, da je veo 1862. godine mogao biti znalno praši ei i poslao primjernim zavodom le vrste. Po red svoga praitičkog rada, Brehrner je evoje poglo.lc o liječenju tuberkrloze iz nio i u nekoliko naučnih dje'a, od koj'b su najvažnija: „DieGosetze und dio Heilbarkeit der Tuberkulos© der Lungen“ („Praviia plućne tuber. kuloze i mogućnost njenog l'ječenja'*) i „Die Therapie der Lungenschwinđsucht“ („Terapija piućne tuberkuloze“). — 22. đe_emb a 19»3. go. dine uniro je ahisinski njeguš (car) Me. nelik II. Posbje dugih grad.anski i bor. bi ulvrdio se 10. maria 1889. goddio za ablsinskog cara. Trudio se, da cvome poludivljem narodu da najoznuvnije te kovine savreuiene kulfcure. Pošto su se Talijatii utvrdiii na somalskoj obali, skloniše Menelika, da zaključi sa njima ugo. vor, kojbn se stavlja pod nj h.,v p.ctektoraL Ovaj ugovor popisan je 2. maja 1889. godino u Učaliju. Po njegovirn od. redbama,_ Abisimja je bi a obavezrta da sa stranim državama opšti samo poBredstvoin Ila-ije. No Jleaelik u koro jjo. gaz-i taj ugovor i siupi 1895. god. u rat sa Italijom, koji je po njega n.ožekivano Bretno ispao. Pobijedio je Ta ijane 7, decembra 1895. god-ine kod A m b a A1 a idžija i 1. maria 1896. godine u po. znatoj bitci kod Adue. U miru, zakijučenom 26. oktobra 1896. godine u abisintkoj prijestonici Adis Abebi Iia. lija je u potpunoj mjeri priznala neza. visnost Abisinije. ileneiik ge i nada'je trudio, đa održava redovn© d p o ..aLke i privredne odnose sa svana vt.ikim silaina i da svoju zemJju povede putem kulturnog razvitkn. Razurnijo se, da je n izvodjenju svojih namjera če-to b.o prekomjerno bezobzbau i pr na^ao kao svi polukultumi autokrati. No b-š sa toga rjeguž Menelik predstavl.a j^dnu oJ naj•interesanlmjtb pojava nuše savremene j»torije. Početak ziiue. Danas je kalendarski početak zlme. Sunoe- danas najslabijc osvjetljava sjeveniu polovinu zeiiiljinu i prolazi kroz zimnju solsticijomi tačku. To je bilo jutros u 6,7 sati. Danas je dau najkraći, svega 8 sati, a noć najduža PrJIog „Crvenom krstu“. G-dja Olga Brodkovska iz Bcograda predala je zastupniku c. i k. niinistarstva spoljnih poslova u Beog alu 100 K, i to 50 K za austrijski, a 50 K ra ugarski „Crveni Krst". Svoto je privedeua svojoj svrai. Prllozi za Dom staraca. Za predstojcćc božićne praznike priložili su Domu staraca: D. Gjukanović K 150, R. Amar K 10, Avram S. Cohen K 40, Milan Ječmenica K 100, Vladiiulr Popovlć K 20, B. Nahum K 10, Mića L5wy K 40, Vitcmir Simić K 30, Mica Monoj K 1. na čemu upravnica Doma u iine siromaha najtoplli« zahvaljuje. C. I k. vojui kiito. Večeras je u c. I k. vojnom kiuu Časničko veče sa biranim programorn. Izmedju ostaloga daje se „Bagđadski ćilim", draina u 5 činova. Kralj Milana ulica br. 56. Novosti u beogradskom orfeumu, Počevšl od danas, proširuje se znatno program beogradskog orfeuma.' Upravi jc pošlo za rukom da zadobije umjetnicu na trapezu, Mariettu sa budimpeštanskog orfeuma i Lonu Leonardl sa njenom elastičnom igrom- U ponedjeljak neće biti predstave n orfe-