Београдске новине

Iztaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne. Pojedlnl bro|«vl: ||{ MJeitCnn prctplstsi • >M|r*la I • kr.Hrtm. ivuJMufl. I 0 I* « H«.ib.w>fl.oim a «.... ■ !|i u . bST :: • RfT.tjt^-K«T»«;p, BM.1-HWMf.rhll |lj U Krrbrt.I-Ow«tTl. flral>H*mflnIOi IDrtncirH4Ht.il.. . . . • 10 n,l,r * jl| o..trtl(ikr.Jni«i*ort/.-ii|irrt»ii!«i.rifl. *>-•. km .rtf pHrult. n cll.nl «(. . . .12 M.r. ||j U ln.ftr.nsl.. . . Iflfl i:.-x Oglatl pa cljeniktt. ■ --■■». Uiadnlltvfl: BEOORAO, Vuk> Kflradžiea ul. br«) 10. Tel«foo brej 83. Uprer« I prtaaojt prtiplatt Toplliin vtoaa braj 21 Ttlefta brtj 2f. Prttoaolt eglata Kntra Mlhalla uL bral 83 Talafao br 248.

Godina III.

Presovori za mir. Težnia za opžtlm mlrom. — DetaljnJi pregovori sa Rusllom.

Ratni izvještaji. izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Bcč. 25. decembra. Istočno boJISIe: Prinrirje. Talljansko bojište: Uspješno su o d b i j e n i n e p r (j'ateljski napadi protiv liaših no<v1h položaja izmcdju A s I a g a I B r e n t e. Broj zarobljenika cd 23. ov. mj. povfsio se na 9000 vojnika I 270 čassnika. U bojevima na 23. I 24. ov. mj. osoblto su se istakli pješadljski pukovi i to: 22. slnjsko dalmat i n s k 1 puk, g r a d a č k 1 puk broj 27., komaromski puk br. 12., koIo5 v a r s k I puk br. 51., b e č k l puk br. 84., benešavski puk br. 102., lovački g r a d a č k l puk br. 20., na4>adni bataljun br. 11. i brdska satnija br 22, (i , 4 Kb. Beč, 26. Čtecembra. Istočuo bojtštoc Primirje. Taliiansko bojište: Taitjanl su opet pokušali, da nam 'i ogorčeniin bojevitna otmu .isino izmedju Asiaga i Brente, itoje smo zauzeli na 23. ov. mj. S v l s u oapadi bez razlike odbijenl. Načelnik ciavnog stožcra.

zvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. BerKn. 26. decembra, Zapadno bojište: Fron; prliestolonasljeclnik'a R u purechta bavarskog: Topnička je djelatnost bila nezna>a i samo se nešto pojačala jugotočno od Y p e r n a, kod M o e u v■esa i Marcoinga. U našoj vatri J»orbt na nož odbijenl su francuski izidjački prepadi južtio od .1 u v i n c oi rt a. Front njemačkog prijestolonadjednika: Od nekoliko dana pojačatia toplićka vatra na istočnoj oball riieke vi a as e jučer se stlšnln. Istočno bojište: Nenia ništa uovog. Maćedonsko bojišto: Nema većlii borbenili djeiatnosti. TalUansLo bojište: Poslije jako topničke pripreme preduzeo je neprijateij jake protiv napade protiv položaja na Col del R o s s o i istočne i zapadne visine. Svi su se napadi skrhali pod tešklin neprljateljskim g u b i t c i m a. Pr\1 zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff.

Presouori za mir. Zvanitan Irvještaj o pregovorima. Šest ruskUi taCaka. — Izjava grofa Czernina 1 njemaćke vlade. Kb. Brest-Lito\vsk, 25. decembra. U sjednici od 22. decembra rusko izaslanstvo je izjaviio, da ono polazi sa jasno islcazane volje ruskog naroda, da se ostvari što je moguće prije zaključenje opšteg, pravičnog mira, kog svi mogu prihvatiti. Pozivajući se na zakijučke opšteg kongresa ruskih radničkih, vojničkih i seijačkih savjeta upozoruje rusko izaslanstvo na to, da smatra da bi produženje rata jedino zbog aneksija bio zločin, pa s toga svečano izjavljuje, da će odmah potpisati uslove za rair, koji če okončati rat na osnovi uslova, koji bi za sve narode bez razlike bili podjednako pravični. S tih načela polazeći rusko izaslanstvo je pređložilo, da se pregovori o miru zasnuju na ovih6 tačaka: 1. Ne dozvoljava se nasllno prisajedinjenje oblasti, koje su za vrijeme rata posjednute. Cete, koje su te oblastl posjele, povućiće se u najkraćem roku. 2. Politička samostalnost naroda, kojl su u ovom raiu izgublli samostalnost, ponovo će se potpuno uspostavitl. 3. Nacljonalnim grupama, koje prije rata nijesu btle političkl samostalne, daće se mogućnost, da narodnlm glasanjem riješe, kojoj će državl pripadati ill o svojoj državnoj samostalnosti. To se narodno glasanje mora izvrlUi na način, da se cijelokupnom stanovniitvu dotlčne oblasti, zaključno sa iseIjenicima i bjeguncima, oslgura potpuna nezavisnost pri gtasanju. 4. U oblastima s mješovitim narodnofUraa pravo manfine zaštitiće se naroćitlm

zakonom, koji ćc im dati samostalnost nacijonalne kuiture ili — ako se to praktičkl ne bi moglo izvesti — autonoume upravc. 5. Ni jedna ratujuća zetnlja nije obvezana, da dntgoj zetnlji isplati tako zvane ratne troškove. Već naplaćene kontribucije vratiće se nazad. Što se naknade gubitaka privatnih lica tiče, oni će se isplatiti iz naročitog fonda, koji će zaraćeni po 6razmjeri obrazovati. 6. Pilanje o koionijama riješiće se sa obzirom na tačlcu 1. i 4. postavljenih načela. U današnjoj punoj sjednici, održanoj pod predsjedništvom grofa Czernina, izjavio je predsjedavajući u ime izaslanika četvomog saveza ovo, kao odgovor rnskom izaslanstvu: Izaslanstva saveznih sila polaze sa jasno iskazane volje svojih vlada i svojih naroda, da se što je prije rnoguće postigne zaključenje opšteg pravičnog mira. Izaslanstvo saveznika je u saglasnosti sa svojim viadaina, da se naćela ruskih prijedloga raogu uzeti u pretres kao osnova za takav mir. Izaslanstva se slažu s neodložnira opštim mirom bez nasilnih oblasnih zavojevanja i bez ratnih ošteta. Kad msko izaslatistvo produženje rata radi osvajačkih svrha osudjuje, izaslanstva saveznička se priđružnju tome gledištu. Državnici savezničkih vlada su ponavljano u svojim programatičnitn izjavama naglašavali, da saveznici, radi osvajanja neće ni za jeđan dan produžiti rat. Tog su se gledišta saveznici nvijek pridržavali. Oni svečano izjavijuju svoju odlulcu, da će neodložno odmah potpisati mir, koji će ovaj rat okončati na osnovi pomenutih za sve zaraćene sile podjednako pravičnih uslova. Ali se mora izrično upozoriti na to, da se sve sile, koje sad u ratu učestvuju, moraju bez izuzetka i bez ikakvog okoiišenja pridržavati u odredjenom roku najtačnije uslova, koji su za sve narode podjednako obvezni, ako se hoće da predpostavke ruskih izaslanika budu ispunjene; jer ne bi imalo smisla, da se sile četvoniog saveza, koje s Rusijom pregovaraju, drže jednostrano tih uslova, a da nemaju jamstva o tome, da će ruski saveznici časno i bez ikakvih obzira ispuniti ttslove i prema četvornom savczu. Sa ovom predpostavkom ima se 6. tački osnove za pregovorc, ko;u su ruski izaslanici predloili, ovo primjetiti: K 1. Nasilno prisvajaujo oblasti, koJo su za vrijome rata posjednute, ne nalazi se u namjeri savoznika. O čefama, kojo so naJazo u za sad posjcđnutim oblastima, donjoćo so odr f> dl»' u ugovoru o radru. X ?, Nijo tiamjcra savoztrlai, 4 la aiarodo, koji su u ratu izguMi svoju poliličku samostalnoat, ii5o to saraostalnosti. K 3. Pitanjo o državničkoj pripadnosti naciotralnih grupa, kojo netuaju državno samostalnostd, no možo so po mišljonju savozmh sila đovesti u red mei.ljunarodiiim putem. Ono so u dauom elučaju dma riješiti od straue države s njenim narodima ustavnira putein. K 4. Tako isto jo prema izjavaraa idržavnika saveznih sila zaštita prava manjine hitni sastarni dio ustava. I v ade saveznika ostvarivače sruda važnost tog načela — u kolilco se ono praktički raogne izvesti. K 5. Savezno sile čcsto su naglaSavaJe, da bi se moglo uzajamno ođustafei ne samo od naknade ratnih troško. va nego i od ratnih ošteta. Samo bi svaka ratujuća »ila ima’a da n;Ucmi/Ji štete, koje su prieinjone njihovim pripadnicirna, kojt su u ratu zarobljeni, k;u> i one štete, koje su d vlastitoj « ilasti prdčinjeno nasilnim putim, vrijedjanjem medjunarodnog prava, gradjaniraa prottvničkiin. K 0. Od četvorico saveznikai sama Nje. tttačka inta kolonija. U skdathi sa ruskim izaslanstvom izjavljuje o toj stvari Njemačka delegaclja: Vraćanje kolouijalne oblasti, koja je za vrijeme rata silom oteta, u glavnom je samo dio njemačkih zahtjeva, od kojih se ni u kom slučaju ne može odstupiti. Njemačkom mišljenju odgovara isto tako i ruski zahtjev, kojl se odnosi na što skoriju evakuaclju zemljišta, koje su neprijateljl posjeli. U njemačkim kolonijama po samoj prirodi izgleda, — bez obzlra na raspravUano prujcipijelno procjenjlvanje, da se pravo samoodredjenja, kako ga ruska delegacUa predlaže, za sada neće moći pro\ r estl. Okolnost, da su urodie-

nici iz njetnačkih kolonija 'pored svih teškoča i slabog tzgleda za povoljan svršetak, — u ncvclji i bordi držali sa svojim njemačkim > prijatcljiina protiv dalcko nadmočnijcg neprijatelja, — dovoljan jc đokaz njthove privrženosti i odluke, da če u svana okolnostima bitl uz Njcrnačku, dokaz, koji nadmaša svojom zbiljom i važnošču svaku mofi'tiću objavu narirdnog glasanja. Princlpi za ekonomski saobraćaj, kako ih ruska dclegacija u vezi sa raspravljenih 6 tačaka predlažc, naišli su ua neograničeni pristanak delegacija saveznih sila, koje su od uvljek bile protiv svakog ekonomskog nasiija, te u uspostavIjanju uredjenog ekonotnskog saobraćaja, koji vcdl računa o interes-ima svih što sudjelujtt, — viđe jednu od najvažnijili pogodaba za izgradnju prijateljskih odnosa izmediti sila. koje sada ratuiu. Sada ‘uzima riječ grof Czernin, koji izjavljujo, da savezničke vlasti potpuoo OLlobiavaju razlaganje ruskog.i izaslanstva o osnovirama za privrodm saoi braćaj. Saveznici gu na osnovu tili načela voljni da stupo n pregovore sa svima svojim protivruflima. No da se ncbi lizaludno gubilo vtijeme, savoznku su voljni, da so smjOb'tn upusio u laspravljanja o oaim specijahtim tačknma, fiije jo prečišćavanjo potrobno n svakom siučaju kako ruskoj vladi tako i savozuictma. Odgovarajuć-i oa to stafj°šina ruskog izaslanslva izjavio je sa /ad v’jdvoin, da sn fžzaslanstva Austro-Ugarske, Njeniačko, Bii"arsko i Turske usvojile naČela opštog domokratskog mira hcz ancksija. Jedioo ođgovor po 2. tafici vcli on, prcđstavlja zr-aino ograničenje ruskog glcdišta. Sa zadovoljst\ om konstatuje izjavu sda četvomog sareza po uačclu zaključenja mira bez Imn'r'huc'ja, ali se n tom poglcdu ogradjuje O'.lnosno pitiutja o izdržavanja.ra n'Ii zarobljonika. Rusko izaslanstv« polaže na lo, da se pruži odšteta'iicitta, ltoja su propatila od aneksije; najzad izjavljuje vodja ruskog izaslanstva, da su njegovi drugovi mišljenja, da odgovor četvomog saveza u prkos izvjesnih razilaženja u ntišljenju ne pretstavlja nikakvih agresivnih namjera i da pruža stvarr.u mogućnost, da se ođmalt povedu pregovori o opštem miru međju zaraćenim državama. S obzirom na to rttsko izaslanstvo i prcdlaže prekid pregovora, koji bi trajao deset dana, da bi se onim narcdima, čije viade još ne ućestvuju u i pregovorinta o opštcm miru, pružila ! mogućnost, da se upoznarlu sa načelima, ' koja su sada utvrdjena za taj rnir. Pošto bi taj rok istekao, tnorali bi se pregovori pod svaku cijenu nastaviti. Predsjedttik grof C z.e r n i n tnoli rusko izaslanstvo, da ovaj odgovor preda p i s m c n i in p u t e tn t itrediaže, da se o d nt a h s t u p i u p r e g o v o r e o o ti i m s p e c i j a 1 n i ttt t a č k a m a, koje pod svaku cijeiiu valja urcditi medju ruskom vlado-m i vladama četvornog save/.a. Vodja ruske delegacije pridružuje se ovom prijcxllogu i izjavljuje, da je njegovo izaslanstvo voljno, da pristupi pregovorima o onim pojcdinostitna, kojc bi se i u sltičaju rrpštih prcgovora o ntiru tnoraic riješiti zasebnim prcgovorima Izmedju Rusije i čctvornog sporazuma. Na prijedlog držav. tajnika pl. Kiihlnianiia rijcšeno je jednoglastio, da se s ohzirotn na važnost ovog zadatka, a da se nebi gnbilo vrijetnc o d m a It s u t r a p r i j c p o d n e zap očnc 1 1m pregovoritna. Befiki prikaz sađanjeg položaja. Kb. Beč, 27. đecctnbra. Kako se doznaje u dobro upućcnim krugovima, dokazuje dosadašnji tok rnirovnih pregovora, d a R u s i m i s 1 e samo na opšti zaključak mir a, a n e n a z a s e b a n m i r, a o v o mišljenje da imaju i središn j e v 1 a s ti. I Rusija teži za mirom bez aneksija i ratnih odšteta, k o j i j e princip objavila prva Mon a r h i j a. Pri tom postoje naravno razlike u mišljenju, naročito obzirom na ekonomske momente. O pojmu aneksije zastupa ruski savjet mišljenje, da pojedine narodnosti moraju poslije rata dobiti pravo samoopredjeljenia. Monarhija naravno ne može pristati uz ovo stanovište, pa nije od svoje strane spremna, da ovo pitanje prepusti medjunarodnom uredjenju. Pored gve protivnosti u ovoj stvari, primila je rusks delegacija odgovor središnjih vlasti sa za d o v o 1 jstvom, te je naglašeno. da takodje 1

središnjc vlasti zastupaju stanoviŠte opšteg deinokratskog mira bez aneksija i ratnih odšteta. Ovo znači izvanredno važan koralc uitaprijed, te netna sumnje, da je ujiine đala raogućnost za pregovoro obzirom na opšti mir. Rcvoludjoiuuna Rusija zauzima timo nesuranjivo za osnov opšteg mJra ono stanovište, kojo jo Monarliija m j poglodu raira i prava naroda za samo| 'odredjonjo od udjtk zastupala, Što ima ! isto značenje sa napuštanjom pro! djašnjcg ruskog gleđišta, tj., da j© svjot- i j ski mir samo u tom slučaju ntoguć, ako svo uarođnosti dobiju pravo samoodrodjcnja na najširoj osnovi. Rusija po. etavija zahtjov na svoje savozniko, da eudjoiuju u opštim rnirovnim pregovorima, i to na osnovn, koji jo Monaritija ohjavila još u fehruaru, t.e ujodno dajo roka svojdm saveznicima do 4. januara. Po isteku roka Rusija. će boz obzira na b>, dali će saveznici uopšte ili s.amo pojcdiui od njili piislati, početi mirovne progovo re sa srodišnj'im vlastima. Ruska odluka za piijem naše mirovno forraule viđi se \eć odatlf, šU» su odmaJi pro<luzeti pregovori onih detaijnih pitanja, koja so dniaju izmedju Rusije i sroiđišnjih vlasti raščistiti na, svaki uafitn. Trockij o sporazumnini dipiomatima. (Narofiiti brzofav „Bcosradsldh NovIna“j Basel, 26. decembra. Petrograđski dopisnik švajcarske ,,I nf o r m a t i o n“ razgovarao je sa T r o ck i j e m. Na pitanje novinara, zašto boljŠevička vlada nije dala pravo i sporazttmnim vladama, da sudjeluju u pregovorima za mir, ođgovorio je Trocirij vrio ošlro t ozbiljno: Saveznici su irnali dovoljno vremena. M i s m o č e k a 1 i 220 s a 1 i. Mogli su odgovoriti u ono vrijetne, a na pitanje 0 kojernu vcć razmišljaju mjesece. Naše je tnišijenje, da francuskavlada 1 francuski parlamenat ne prets t a v 1 j a ju v o 1 j u n a r o d a. Mi ne tjeramo tajnu diplomađju. Mi ćemo objavIjivati tečaj nurovnih pregovora. Ako savezniđ žele, tnogu uvijek sudjclovali na pregovorima, jer mi želimo opšti mir. Naravno, ak-o sporazurani diplomate neće litjeti, daprimeozb i 1 j n o n a š k o r a k, d o ć e z a s e b n i m i r. Sastauak iistavotvorne skupštiue posiije mira. (Narofiiti brzojav „Beogradsldli NovIna“) Basel, 26. decetnbra. I’rema jednoj vijcsti „Djena'* izjavio je Trockij u seljačkom kongresu, ua će se ustavotvonia skupština sastati p o s I i j e potjiisanoga mira. On je rekao: „Donjećemo ustavotvoruoj skupštin! g o t o v m 1 r, pa se nadamo, d a ć e s k u p š t i n a o d ob r i t i n a š tt p o 1 i t i k u“. Pitanje uspostavljanja saobraćafa. Kb. Brest-Lltovsk, 27. decembta. Na osnovu pretliodnog sporazunia, koji jc jučc postlgntit, vodlli su se danas izinediu predstavnika Austro-Ugarske i Njemafike s jedne I Rusije s druge slrane pregovori, koj! su se u glavnom cdnosill na uspostavljanje saobrafiaja izmcdjti pomcnutth sila. Prcgovor! Si nnstavljajti. Razmjena Rradjansi.ih zarobUeuika Iz* tnedju Rnsije I NjeraaČke. P u t n j e tn a č k e k o m i s i j e u P et r o g r a d. Kb. Bcrlin, 27, decembra. Danas odlazi u Petrograd komisija predvidjena u dodatku njcmačko-ruskom ugovoru o primlrju od 15. dccetnbra. Ova komisija, kojoj je rta čelu poslanik g r o i M i r b a c h posredovaće p r i razmjenl g r a d J a nskih zarobljenika i vojnih zarobljenika, koji su onesposobljeni za vojnu službu; osltn toga će ona prcduzetl i potrebne mjere radi u s p ostavljanja odmora izmedju obiju država tt granicama predvidjcnim tigovorom o prlmirju. Konflikat sa Ukrajinom. Mirno riješenje ukrajiuskog spora. (N:\rocit! brzofav „Boosradsklli Novtna".) StockhoLm, 27. decembra. Prema poslijednjim petrogradsklm izvještajhna očekuje se, da će Izmedju boijševika 1 ukrajinske Rade, s tlme, da će Rada mnogo popustiti od za-

' litjeva, koje je bila postavila urilikom s\ oga prv'og koraka i>renta boijsevlčkoj vladi, dok će opct koljšcvlki još jednom priznati ukraiinsku samostalnost. Time se savjet u Kijevu konačno odriče pokušaja, da u Rusiji vodi prvu rijcč. Ovaj propaii i>okušaj pi>viači za sobotn rascjep tt glavnom sekretartjatu. Nckollko je ministara đalo ostavku. Viničenko obrazovao je novu vladu. Mirnlm riješcnjcm ovog sukoba Kaledjin jc potituno onemogućcn. Opšta inobiluacija u Ukrajini. (Naročitt brzojav „Beogradskih No\-ina“.) Rotterdam, 26. dccembra. ,,Tlniesu“ javljaju iz Petrograda, da je ukrajinska vlada objaviia opštu tn obilizaciju vojske nove države. Boijševićke Cete nastupaju protiv Kije\a(NaroKtt brzotav „Beosradsk.ih No\ttna“.) Stockhoim, 26. decembra. Javljaju iz Petrograda: Zbog nejasnog odgovora ukrajinske viade, namjcrava hoijšcvifika viada izrabltl Casoviti svoj ttolji vojnifiki položaj. BoljŠevlfike fictepribližujuse sa tri strane Kijevu, Vlada se može potpuno pouzdati u svoje fiete.

Grad i okolica. Dobrotvomo po/.orišno vefie. Dobrotvonia diletaatska predstava u lcorist beogradske sirotinje, u kojoj gostuju ćlanice bivšeg kr. srpskog narodnog pozorišta gdja Katica R u c o v i ć, gdjica Vukica Jurković i gdjica Mi, iica B o š n j a k o v i ć, — zakazaria u nedjelju 30. decembra ove god. u 8 - 30 sati u veče, počećeu6ipo sati po p o d n e, zbog naredbe o ograničenju osvjetljenja. Karte, ko još nije dobio za ovu pred stavu može se blagovremeno snabdjeti istim u knjižarama S. B. Cvij anovlć a. „Ji!go-Istok“ i u upravi .Beogradskih Novina“, Topiićin Venac 21. dok se nijesu sva boija mjesla rasprodala. Prekid saobraćaja Beograd Zeuiuu 1 Zemun—Paučovo. 7. bog (»javlji s anj'a leda na. Dluucru ohnstavljen je do dalje naredbe Iokalni parobrodski saobraeaj izmeđju Beograda a Zemuua, kao i izmedjit Žemuna i Pančeva- Pono\Tio otvaranje saobraćaja objavifio se. Obustavljanje piovidbe fzmedju Zemuna ? Oršave. 26. decembra obustavljen je do dalje naredbe parobrodski saobrafiaj izineđiu Zemuna i Oršave. Istorijski kalendar. Na jučerašnji dati, 26. tlcce m b r a 1805. godine, 24 dana posliie bitke na Austerlicu zaključeo Je u Požunu tnlr izntedju cara Franje II. i Napoleona. Ovitn je mirom Austrija ustupila I s t r u i D a 1 nt a c i j u Francuskoj, Vcueciju uovostvorenoj kraUevini Italiji, koja je blla vasalna Francuskoj, Tiro!s.ktt Napoiconavon? savezniku Bavarskoj, koja se proglasila kraljevittom. Od njcmačkih država koje su bile sa njime u savezu, NapoIcon je obrazovao tzv. rajnski savez („Rhoiubund", „Confedćratioo du Rhiu“). Na današnji dan, 27. deccntbra 1571. god. rodjen je u Weilu čuveni astronom Joliannes Kepler, o kojcmu snto več go-vorili na ovom mjestu prilSkom godišnjice njegove smrtl; umro je 27. novembra 1030. god. 27. deeembra 1822. god. rodjen je u D 61 e - u slavui hetničar I.ouis P as t e u r, o čijent smo radu vcč govorili prilikoin godišnjlce njegovc sinrti umro jc 28. septembra 1895. god. 27. deccmbra 1870. god. bila se krvava bitka izntedju Nijemaca i Francuza na A m i e n s u. Istoga dana su Nijemci otvorili prvl [>ut vatru na sam građ (varoš) P a r l s. — 27. dcccmbra 1900. god. untro je poznati engleski inženjer Oeorge Armstrong, koji se naročito proslavio kao konstruktor topova („Armstrongovi topovi“).

EKSPOZITURA PESTANSKE-UGARSKE KOMERCIALNE BANKE d Beogradu - Knez Hltmjiovo br. 50. Specijalno oojelenje za šiljan|e novaca ratnlm zarobljenicima I internlranlma. Osnovna glavnica 1 priĆuve 232.000.000 kruna. M #