Београдске новине

Bfoj 15.

Cefvrtak

BEOORADSKE NOVINP

17. januara 1918

JJputstvo za traženje tavalldske potpore. Svi oni, koji traže pomoć na !me Invalidske potpore, prema saopštenju £- Steve Aćimovića iz Zeneve, Jtreba u molbi da saopšte i slijedeće: I. Kod regulisanih tavalidskih potpora, da navedu: datum I broj riješenja onog prvostepenog suda, koji je regulisao invalidu, ime i zanimanje poginulog ili umrlog, kao i tačnu adretu porodice. II. Kod neregulisanih invaiida treba da uz molbu prilože i opštiitsko uvjerenje izdato na osnovu izjave i jamstva dva čestita gradjanina «a slijedećim podatcima: Ime, prezime 1 zanimanje poginu3og ili umrlog, mjesto gdje je pokojnik poginuo ili umro, jedinica gdje je slulio, tačna adresa porodice, imena lica, 4:oja je uinrli poslije šebe ostavio i Uzjava, da umrli ili poginuli nije plaćao iViše ođ 15 đinara nopos-redne poreze. Poskupljeiije žigica. Cijena monepolisatiili žigica moraia *e ponovo povisiti sa 9 na 12 heiera po irutiji, pošto jo poskupila oijena fabrikaIšje. 'Dnevna tcmneratura u Beograđu. 16. januara: maksimum u sjeni rt-10,8 (prema predjašnjem danu toplije za 7,6), na suncu +19,0 (hladaiije 4a 0,3); temperatura zemijine površice 0,0 (—,—); minimum +1,0 (topiiic «a 6,—) po Celziju. vVrijeme ua Baikanu. 16. januara ujutru: Srbija: bez .obiaka do vedro. Ostalo područje eaoblačeno. Obala Crnog Mora: pokriveno i mutuo.

Narodna privreda O orezivanju loze (Nastaivak.) S;uno pak odgajanje rzvodi se cvako: Na ugarski načiti. 1. Kođ loze slabijega rasta. | Prva godina. — Oziljcni kafsm, lcoji se sadi na staino mjosto suizuje se sasvim kratko — na j e d n o .oko. Freko ljeta prve godine, posadjena loza ostaje pokrivena do druge jpolovine mjeseca juna, kada se otkrije, oa se očiste žile, koje su izbile Iz zglatvaka, a zatiin se ponobo zagrnu do Onoga mjesta dokle je t ranije bila poIkrivena. Preko ljeta češće prasiti, jastare privezati za pritku, prskati rprotlvu peronospore i zaprašivati smniporom protivu oidiouma. U drugoj poJovini augusta iozu ponovo očistiti od j Ižila i tako je otkrivenu ostaviti dok Hst | pe opadne, pa lozu zagrnuti. Druga godina. — U iprolječc j druge godine, oko mladenaca, otkriti i itozu do gornjeg kraja spojuog mjesta •i preko ijeta prašiti što češće. Iz za'držanog oka razviće se preko- ljeta snažan lastar, koji treba privezati, a Jastare iz pritajenili (slijepih) oka uklouiti, zatim prskati protivu oidiju>jna, uklanjati žile kao i prve godinc, pa « jeseni orezati zdrvenjeni lastar Jozu — na kratak kondir t. j. na dva ioka I lozu pokriti. T r e ć a g o d I u a. — Oko mladenaca otkriti lozu kao i druge godinc do gornjeg spojnog mjesta i preko Ije*a prašiti što češće. Iz đvaju sađr- ; 'žaniii okaca razviće se preko Ijeta !dva snažna lastara, koji će se do jeseui , zadrveniti; njih prlvezati za pritke, a jaiove ukioniti. S jeseni zdrvenjene ! Jastare. kad s njiii opadue list, orezati na kratke kondire (na po dva oka), pa zagrnuti. Ćetvrta godina. — LJ proijeće četvrte godine otkriti lozu i raditi ■kao i ranijih godina. Iz zadržanih okaca razviće se četiri snažna lastara, koje treba privezati za pritke, a od jalovih zadržati onoliko iastara, koli!ko jc potrebuo za nove lastare u idu'jćoj godini, pa s ieseui neorezanu lozu otJiritl. Na ovaj način, za~četiri godine, razviče se na čokotu „glava'* i čokot Će imati četiri kraka, koji od foga doba orezivati s proijeća prema obliku, koji jnt'. se želi dati. 2. Kod loze snažuijega rasta. Prvagodina. — Vrše se svi poslovi kao i kod loza slabijega rasta, sarno se loza priiikom sadjenja oreže oa kratak kondir — dva oka — i tagrrc. Druga godina. — Iz zadržana dva oka razviće se dva suažna lasiara, a iz pritajenih (siijepih) okaca i po nekl JaJovi iastar. Ove posljedoje

oćenuii, a prve prirezati, pa na jesen, kada sa njih opadne list, kad se zdrvene, orezati svaki na po dva oka I zagmutL Trećagodina, — Iz četlri oka dobiće se četiri snažna lastara, koja tieba privezati za pritke, pa s jeseni, kad s njih opadne list, zagrnuti I to neorezane. Od jaiovih lastara zadržati koiiko je potrebno za kondire u idućoj godini, a ostaie očenuti. Tako će se ovdje za tri godine dobiti četirl kraka, koje od iduće godine treba orezivati s proijeća prema obliku, koji se bude dao čokotu. (Svršiće se.) Vještačko djubrenje. l’osljednjih godina, po uputu privrednih ustanova, srpski privrednik bio je poklonk) veću pažnju vještačkom nagnojavanju, naročito u onim krajevima, gdje se nijc moglo u dovoljnim količinama nadoknaditi prirodno djubre. Vještačko nagnojavanje zemljišta vršeno je po primjeru privrednika susjednih austro-ugarskih krajeva, gdje se, naročito u Srijemu i Banatu, u vejikim razmjerama vrši ekspioatacija te vrste. Kako su za posljednje tri godine srpski privrednici došli u tješnji dodir sa ovim drugim svojim susjedima, tc se kod prvih i ova prlvredna djelatnost većma razvila. Veiikc količine vještačkog djebreta unijete su u prošloj godini u Srbiju, a naročito u nijesta vodoplav-' nih nizina. Postupalc ovakvog nagnojavanja zeiuljišta dao je zađovoljavajuće rezultatc.

Proizvodnja sira. Planlnsti krajsvi zaposjddautili obiasti ftali su vrlo dobre rezultate u pogieđu njegovanja goveflarstva, Prošla godina daia je privredniku mogućnosti, da govečLarstTO uputi tokom tnirnog vremena, Uz razvijanje govedarstva razvila tje napore'do i prolzvodnja sira, koja je svojom obilatošću potpuno zadovoljila potreba mjesnog stanovništva. Pored toga stvorena jo mogućnost za izvoz islog predmeta i u Ausfro-Ugarslcu. Dovoljno je napomonuti u koiist o vx>ga samo to, Vl a su samo rudnički i čadanski okrug Hiali za posljednji mjeseo đva vagona sira za izvoz.

Nađa svc Ijupko licc l Diana puder Dtana Crtme za ifc« Jest iedan poiemill

Clienn jedr.c doze na probu 111 jednoga lončića K 2.— velike K 4.— Svagđje sc tnože đobitl. Glavno prodav2H5te: ,,DIANA“ A. G. BUDAPEST V. Nždor utca 6 . 1

RoBnn sospojice Hnje Nap+sala Adela Milčinović. (Nastavak). Lubieua MariČice!... Naj mi o'prostiju, kaj ili tak nazivljem, a i kaj sain iii zadnji krat tak preplašil!... Zar ne, Vi niste ni sanjali, da ću ja brzo saznati za Vas, a još ste se manje nadaii, da ću osvanuti u Vašem seiu? A što bi rekli, da znate, da sain Vas gotovo jeđan sat promatrao kroz prozor, dok ste onim malim zamusancima tumačili nešto iz čitanke. Da znate, kako je to bila ugođna zabava.. Ljepše nego v kazaiišću. I baš se je moral onaj rnaii f? # kin okrenuti, opaziti me, a i njih upozorit... A onaj smešek — joj, kak je taj bil ,,herzig“. Onaj hip sem se do glave v njih zaiubU!... No, no, to je bilo samo prvi čas... Ja sam zato ipak mam spazil, da su oni jako mali (iii, kak bi galantni ludi rekli, da su ,,herzig“) i da im iasi nisu čisto ,,echt“. AIl su me lutđo pogieđeli, kad sem im se s prsli dodirnul ,,punta*‘. Joj — mam me je tiekaj v rebra gurnulo. A ja im nis štei nikaj zloga naredati, štel sem samo videti, bu li farba išla dole... Kad sem im to povedal, ondak su oni zagukaJi kakti griičica: hahahaha, hihihihi... ! mam su pSk postali dobre vole. .

16. X. 190* EzekicL U Zagrebu, 17. llstopada 190* Srećo moja! Kako je divno ovo plavo nebo, ovaj božji, bijeli svijet! Ja živim — a Ti si mi poklonila život — o, kraljice života moga! Kano da je sunce sišlo s visina, tako si zasjala u mojoj tužnoj sobici. Oledao'sam Te, kao prikazu u snu... Ti sl došfla, opet si došla — iza onoga... Oprostila si mi! ... Sakrij se sunce, da te ne potamni sreća mojai... Ni maknuo se nijesam, kad si unišla. Kao da mi je cijelo tijelo obamrlo. Oledao saan Te samo širokim očima i nijesam sam sebi vjerovao. A Ti si prišla do mene, položila mi ruku na čelo I rekla blago: „Ja sam, Milivoje,... ja sc ne ljutim na Te... Ono je bilo satno prvi čas... I onda se nijesam Ijutila... BoIJelo me samo... Žao mi je bilo“... I neprestano si ml Ijubila oči, čelo i usta. Još sada osjećam Tvoje meke irsnice na inojem Iicu... Zatvorio sam oči i kao da čujem glas Tvoj i udišem miris Tvoje kose... Tako sam miran. Htio bili snivati ovako zatvorenih očiju — snivati do u vječnosf. ✓ _ Tvoj Miiivoj. Draga Dešo! Znain, da se ne ćeš Ijutiti, kad Ti razjasnim uzrok moje šutnje. Ah, Dešo, slatka — život Ti je tako lijep i tako zabavan — mnogo ljepši I zabavniji ođ Tvojih romana, što ih čitaš ,,dan i noć“, kako si mi nedavno pisala. Ali ne mfsiim Te koriti. Mi smo protivne naravl, možđa Te baš zato tako volim, Jer si drugaeija, boija od mene. Na kraju, možda će se ovo Tebi pričiniti kao Jcdan roman, koji će Te samo zabaviti. Hoću, naime, da Ti pripovijeđam o svojim obožavateljima. Da, obožavateljima, jer to nije samo jedan, nego Ui je trojica — za sađa. Vidiš, ja kažem: za sada! . . . Dakle se nadam, da će lh biti i više! . . . „Tek jeđnotn živiš, brate moj“, pjeva Orund u jednoj opereti. A to je moja deviza: Tek jednom živiš brate moj! . . . Zašto da se ne naužijani, kađ nie to zabavlja? AH, da Ti predstavim: Prvi je Milivoj, pjesnik! . ». Dakako, za sada su mii štampane tek dvije pjesmice „Mojoj zvijezdi** i „Sreća žića moga“. Ti za cijelo pogadjaš, da sam ta „zvijezđa" i ,,sre6a“ — ja. Ne> znam, jesii li kada oćutjela, kako je, kad Ti netko pjesme pjeva, pa još k tome, kada te pjesme budu štampane? To Ti je posebno neko biaženo čuvstvo, koje se ne da opisati. Ti ideš po ulici i sama se sebi pričinjaš nekako važnom, znamenitom. Misiiš, svi Te giedaju, svi znadu, da su one pjesmice Tebi ispjevane . . . K tome Je još i njegov pseudonim sastavljćii od moga hnena. Milivoj Majin. Poctičuo — zar ne? Ali ja Ti htjedoh precisfaviti moga pjesnika, a svejednako govorlm samo o sebi. No možda ćo Ti on odmah postati jasan, ako meiie zamisliš. Moja zlaćana, razumije se, obojena (ali, sad sam se tek sjetiia, da rne Ti još nijesi vidjela, otkako se moja kestenjava kosa pretvorila u zlatnocrvenkastu — to je naime pikantno... a i jako moderno!) kosa posuta je praškom, tako, te tzgleda posvema svjetla; frizura S la Oretclien urešena je svijetlo-plavom svilenom vrpcom. Svakoga četvrtka (Ti znadeš, da sam ja svakog četvrtka i nedjelje kod kuće u Zagrebu), oko tri sata (oko četiri, naime, Jde maina na šetnju, a dolazi moj nčit-e-lj ongkskog jezika — no o toin poslije . . .) sjedim nz prozor I vezem!! . . . Kad izbija tri, podignem glavu, jer znatn. da će tačno u to doba proći Milivoj. Naši se pogledi sastanu, a on mirno prodje daije, ne pozdravivšl mc, jer je to moja želja: da ne bi moja — stroga — majka uš!a u trag tajni!!... Takvu me on ljubi, takva je njegova ijubav. Nježna, tiha, skromna... Ail nemoj misliti, da je to sve. samo ti beiziiačajni pogledi sa prozora. O, ne! Ja sam šta više bila 1 kod njega, u njegovoj sobi, Nemoj se niožda rumeniti, dok’ budeš ovo čitala! . . . On me je poljubio, nježno, ,,bratski“, a ja sam prolila tr! biscme suzioe . . . a!I sam odmah morala pobiećl. inače bih bila prasnula u smijeh. Ti ćeš reći, da sam zla, pokvarena — možda I jesam. — Višeput sama ne znam. šta je sa mnom. Kao da je demon ušao u mc. Ta me plahost zabavlja izvanređno, podražuje me, pogdjekad i draži. Ja sam mu šta više pisala, da> želim biti posve njegova l dtišom i — tijelom . . . Ne plaši, taj je posve bezopasan. Poznarn ja svoie ljude. Najprije službica, plaćica, crfevttii blagoslov, a onda tek no, siutim, da će me minutl strpljivost da čekam na to. Već mi postaje dosadan, uazivlje me svojom dragom ma-

lom ženicom, piše neprestano o ispitima, a ne voli više da dolazlm u njegov stan, jer da ga moja bezgranična Ijubav uzrujava, on da ne bi mogao jamčiti za sebe“ . . . Siromah! — aii ja bih mogla priseći, da je ipak posve bezopasan. Moj dobri, strpljivi supružić . . . Ali ,,Ćarl“, to je dečkoi On me, naime, uči eogleski. I on je nekakvo ,,črčkalo“ (to je njegov izraz — ali ne engleski!). Duhovit, zabavan — a kako znade cjelrvati!... Joj... i bezobrazan je silno, ugodno bezobrazan, upravo drzak... Vanredno napredujemo! Mislim u engleskom... On doiazi k nama svakog četvrtka i nedjelje. Najviše ga ljuti, kad me nadje kao Oretchen, s plavom vrpcom u kosi. On misli, da ja to činim zato, da njega ljutim, jer znanv da on pogiba za crvenim. Još nije pravo ni odložio, već je moja lijepa Gretchcnfrizura porušena, kosa raščupana, škatulje sa mojim toiletnim sitnicama isprevrtane; ja već sjedim na njegovom koljenu, a on ml veže kosu širokom, krvavoin vrpcom — onako, kako nose male djevojčice. A drugu, isto takvu vrpcu sveže mi oko vrata, kako se veže malim mačkitcama. On me, naime, nikada dmkčije ne zove, rego „moja mala mačkica“. Razumije se, da ,,mačkica“ znade kadikad i grepsti, kad je gospodin informator odviše smion... Pogdjekad smo talco objesni i djetinjasti, da se znademo valjati po podu. Kažem Ti, satovi engleskoga jezika najmiMji sn mi od svega. šteta samo, da su tek dvaput na tjedan... PreiKiručila bih Ti, da učiš engleski, ali Ti strogo zabranjujem, da uzmeš nioga učitelja... Pardon, oprosti! Ti živiš samo u romantma, s njima plačeš, raduješ se, žalostiš... Ja sam srećna, što ih mogu proživljavali. Vjernj, to je mnogo, mnogo ljepše... Ali imam Još jednoga obožavateIja, dodušc malo nestalnoga. Književnik je. Izdao je več i jednu knjigu. Ti si valjda već opazda, da mene osobito porivlače književnici, u opće Ijudi od pera. Znaš, ja si mislim, da oni znadu bolje Ijubiti, jače žfivot izrabiti od običnih ljudi. A onda imade u mene i puno taštine. Moja je narav tako raznolika, tako svestrana, da mogu u isto vrijeme usrećiti dva, tri, četiri, pet itd. muškaraca, svakoga onako, kako mu se najviše svidja... Ali sad moram dovršiti. Čula sam zvonce na hodniku I razgovor. Netko je došao. Evo već me traže. Zbogom, draga Dešo! Domala eto mc opct do Tebe. Grli Te u duhu Tvoja

Sfrani & ; Poslijednje brzojavne vijesti IzvjeŠtaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 16. januara. Zapadno bojište: Front njemaćkog prijestolona sljednika: t Kod i južno od Lensa pojičala ee tnpnička djeiatnost U pojedinim odsjeci< ma izvidjačke borbe. Jugoistočno od Or nesa privedeno je zarobljenika. Front vojvode Albrechta wflrttem• , berškog; Posl'jo višesatnog vatrenog djelova nja prešla su francuska odjelenja sjeveiv no od Bađouvellerana na-ad i pro lazno prodrla u naše prednje rovover vlastite izvi'dj'ačke Čete privele su u gor njina Vogesima zarobljenike. Istočno boiište: Nema ničeg novog. < Mačedonsko bojlšt®: U zavijutku Crne Kekt' poj:t6"‘» borbena djelatnost. Talijansko boiište: Izmedju Brentei Piave mnogo struko živahna vatrena borba, s naroči tom žestinom u pođručju Monte Aao lona. Talijani su svoje bezuspj šne nsk pađe ponovili samo južno od Monte Fontana Secca; Odbijc-ni su. U odsjerima Piave sjevemo Od Montell* pojačaia se engleska topnička vatra, Prvl zapovjeđnik glavnog stsTia pL Ludendorit BOf JŠEVIČKI POSLANIK U TOKIJU. Kb. Kolu, 16. januara. ,,K 61 n i s c h e Z e i t u n g“ javlja sa švajcarske granice: Neki mladš r u s k i d j a k, koji je prije studirao u Japanu, stigao je u iokijo i predstavio se kod japanske vladekaonovi ruskl poslan i k. Japanska viada o d b i 1 a j e d a prizna poslanika boljševičke vlade. Dosadašnja rusici poslanik nije takodjc htio da napusti svoje mjesto. NOVA POTAPLJANJA. Kb. BerLin, 16. januara, Wolifov ured javlja, da je u S r eđozemnom moru potopljen jedan engieslđ razarač i 24.000 b r u 11 o registriranih tona trgovačkih brodovri CAILLAUXOVA AFERA.

Maju, (Nastavlće se.)

Razne vijesti Hloroformisan voz. O hlovoformu I hloroforniisanju hvala Bogu u ovom ratnom vremenu đosta Čujemo. O tome mogu pričati 1 oni, koji su bili i oni koji nijesu bili po boinicama, i oni koji su izdržali operacije i oni koji nijesu. Aii o hloformisanju čitavog željezničkog voza, već se redie čuje I u ovom bumom vremenu. To se ovili dana dogodilo u Francuskoj. Putnički vqz , koji jc putovao iz Lyona za Saint-Etjenne nalšao ie na pruzi na cgroman sud, napunjen hloraim plinom, koji je bio spao sa nekog teretnog voza. Uskoro je cio voz bio obavijen gusthn oblakom biornoga plina. Sam voz je to „hloroformisanje** dobro izdržao, ali zato ono nije bilo najiprijatnije za putnikc, koji su sc skoro svl onesvijestili. Šeset putnika preneseni su u bolnicu, Jer su se kod njih pojavill opasnl sinptoml otrovanja. Udata žcna traži kandidata za žeuidbu preko oglasa. To jest, traži ga za drugu, ne za sebe, kako možemo odmah reći radi umirenja čltalaca. Nalme u nekom njemačkom palanačkom listu mogli ste ovili dana čitati ovakav oglas: „Evo pet godina, kako sam srećno udata za svoga muža Beinricha Steiiia. sa kojim živim u nemože biti srećnijem braku. Stoga neću dopustiti, da mi Elizabeth KoLiIer (slijedi njena tačna adresa) pomuti moju bračnu sreću. A pošto ona pak stalno dosadjuje mome mužu I hoće da ga natjera, da se razvede od mene, pa da nzitie nju, to molim kakvog gospodina, koji je rad da sc ženi, a nije još našao pogodnu drugaricu u životu, da joj u mjesto moga muža ponud! svoju raku, kako bi se ona već jednom smirila. Gdja H. Steina sa četvoro diece. Jcst. tako Je to ,,,

- Otkrića taiijanske štarape. Kb. Lugano, 16. j uiuara, Iz izvještaia, koii su iz Parisa t fUmri, primili „Secolo" i „Corriert della Sera“ u Caillauzovcj sivari, pro izlazi, da jo taiijanska viada znala, da gospođja Caiilaux ima u jeđnoj fiorentinskoj banci spremljenu kasetu, u kojoj drži osim svojili dragocjeuo.ti i važne poiitičke dokumente, pa je tu stvar javila pariskim sudovima. Jedno od ovih dokumenata tiču se AImereyda afere, Ostali dokumenli dokazuju, da je Caillaux dao Ailmereydi novaca za njegovu kampanju protiv Engleske, a osiui toga đa je Caillaux bio spreman da da još višc novaca za političku propagandu u Francuskoj. Najglavniji dokumenat sadržajc pian Caillausov, kojim je pr.premao dižavni udar u Francuskcj, nup..štanje komore i senata, kao i postavij ;nje d.ktatorskog odbora sa Caillauxom na čelu, dok bi generalisim f.ancuske vcj ke bio posvao general Sarraii. Ova nova uiktaforska vlađa bila bi preduzela novu olenzivu največeg stila protiv Njemačke. Poslije prvih uspjeha ove ofenzive Nj mačka bi bila ponuđila mir, pov.a ivši j_4an dk> Lotaring.jo, koju ponudu hi bha F.an cuska primiia, okrenuia iedja Engloskoj i zajedno se sa italijom pridružila blokusredišnjilivlas t i. U Caillauxovom planu biio je prc*+ vidjeno uapšenje Poiacareovo sa Briandom, a osim Loga je Ca.llaux mislio sasfavifa dva puka Korzikanaca, koji bi ga bili u Parisu čuvalil Osim toga bili bi opozvani svi sadauji poslanica fran cuske repubiike.

EKSPOZITORA PESTfiHSKE-BfiflRSKE KOMERCIALNE BANKE a Bessmdu — Knez Mihnjlovo hr. 50. Specijalno odjelenja la žil|aw|e novaca ratnim larobljanicl« ma I intemlranima. Osnovna glavnica t prićuve

232.01XJ.UU0 kruna. n9