Београдске новине

BEOGRADSKE NOVINE

Strana 2.

Cetvrtak

24. jamiara i9io.

broj 22. ,,

ća"nl muževi, postav'ja'e kamen tenieJjac u tetnelje naše nezavisnoat', to budi ° nama povjerenje i vjeiu, 3a ćetc biti predstavmci velikc g:va alačke moći ko.a u našoj zemlji nije nikad prest-j la da postojf i koja će sebi u ovom isforićkora fzuzetnom trenutku flozvoliti, da gradpju naše 'državne nezavisnosti š'iti proItiv evako opnsnosti, koja joj prijcti. Mi ivjcrujemo, 8^ 6e se kao rezultat ovoga rata ispuniti, sad već od sko o svib ciivilizovanih narođa priznate težnjc svekoiike "Poljske. Neka Bog blagoslort vaša tljela!“ U isto vrijeme 'dobio je legen'slu savjet od poljskog nacionalnog kluba u Petrograđn pismo, u kome se ovaj ujcdinjuje s glasom naroda na narodnom zcmljiItu, te odajući svoje poštovanje regenlitna poljske države, daje izraza nadi, da ;6e njihov požrtvovani trud biti kiui.išan povoljnim uspjehom za otadžbjnu. Uz blagoslove za UBpjeli velikog djela pieporođjaja završuje ee pismo sta inskim poljskim poz'dravom: „Bog dao srećul" jhsmo su polpisali predsjednil* Nowo8 worski i savjetnićki članBrzezinski.

Rusko-rumunjski odnosi

Mogućnost rata. (Naročlti brzolav „Beozradsklb Novlua".) Berlin, 23. januara. „Acbtuhrblatt" javlja s ruskte granice: Lcnjin izjavljuje u „Pravdi", da se inora povesti raćuna o mogućno• ti rusko-rumunjskog rata. P.at će Wti neizbježan, afco fn se rumunj#ka vlada i dalje protivila, da ispuni zahtjeve sovjcta narodnih komesara. Sve kad bi rumunjEka vlatda dobila zaštitu od strane spo «porazumnibsila,ipaksoisovjct p« bi zastrašio od tog udruženog otpora. Sovjet nai'odniii komesaia jo z a b r a nio i z voz robe u Rumuniju, naioćito namimice iz za’.iha namirnica južnc Rusije. Listovi donose izvještaje o traneportu topova prema jugu. Naroćiti dopisni.k ,,Djena“ u rujuunjskom glavnom stanu javlja, da je kralj Ferdinand s&zvao krunski sa vjet radi raspravljanja pitanja o ruskonamimjskom zapetom stanju. Osim kralja i prijestolouoslje'dnika su u krunskom savjetu učestvovali ministri Bratianu, Take Jonescu i Cantacuzene, generali S'erbačev. Berthelot, Averescu i Christescu, i američki poslanik Vopiska. Ra poLženje u krunskom savjetu je bilo vilo ozbiljno. Kakva je odluka donijeta, još ae ne ina. Kad ae saznala vijest o pojač&nom lulUmatumu eovjeta naiodnih komesara iFumunjskoj vladi, izbila je mehju mmunj«kim bjeguncima panika. — Imućniji bjegunci počeli su svim raogućim puto,vima da se u masaraa vraćaju u Moldavfju, jer strahuju ođ gnjeva boljševika.

Oštre injere protiv Ruaiunije. (Naročlti brzojav „Beosradsklh Novlna")

Haag, 22. januara. iz Petrograda se zvauično pobijavijest, daje izđata naredba za apšeuje rHinunjskog kralja, medjutlni se uvjerava, daćeseprema Rumunljl preduzcti najoštrije mjere, ako ti 1 ona odb11 n uttlfnatum boljš e v f k a.

Kraij Ferdinand u Jasu. (Naročitl brrojav „Boogradsklh Novlua') Bern, 23. jannara. ,,Daily News“ javlja iz Juša: Rujuuujski kralj s porodicom no nala/i jjo od erijede u Jašu. Bratiauu brižljivo taji mjosto njiliova bavljenja.

Amerika u ratu Utjecaj govora LIoyda Georgea 1 WQsona o ratnim ciljevima na Amerlku. (Naročltl brzojav JJeogradsidh Novlna *} Bem, 22. januara. Washingtouskf dopisnik ,,M o rn 1 n g P o s t“-a žailii se zbog kobnog utjecaja posljednjih govora Lloyda Oeorgea i WiIsona o ratnim ciljevima. Oni su u Sjedinjenim Državama stvorllt raspoloženje r. a mir, koje može nesrećno utjecati na potreban intenzitet naoružanja.

Engleska Carsonov odstnp. PI s m o L1 o y d u G e o r g e u. Kb. Lonđon, 23. januara. U pismu, upućenom na Lloyda Gcorgea, ustanovljuje Carson uzrok svog odstupa, a to je, što on po stvari irskog pitanja hoće da vladi ostavi slobodrie ruke, a sebi za kritiku da zadržl slobođu. Uostalom po stvari ratnih ciljeva i vodjenja rata on je potpuno sporazuman sa vladom. LIoyd Oeorgc je izrazio veoma prijateljskim načinoin svoje žaljenje zbog Carsonovog odstupa, kao i uvjerenje. da Carson radi iz partijskih ozbira, jer je koristi zemlje stavijao uvijek Iznad partijskih obzira. Engieski naučnlci i lord Lansdown. (NsročIU brzojav „Beoaradsklh Novliia") Haag, 23. januara. Bivši iz’đavalac „Econ.'imist '-a, Hearst, koji je zbog svojc naklonosti za mir rnorao odstupiti sa uprave lista, obnarodovao je u „Manchcslii' Guardian“-u saopštenje, da će veliki broj uglc'dnih naučnika i književni- j ka pre'đati lorđu Lansdownu a I Si r e su, kojom mu iskazuju svoju b 1 a g odarnost ipriznanje, i pozivaju natialji potpis adrese. Ponovno stupanje Greya u političk? žfvot. (Narcčiti brzolav „Beosradsldh Novina“.) Ziiricli, 22. januara. Švajcarski brzojavnl ured javija iz Loudoua: Prijatelji Greya uvjeravaju, da se zdravstveno stanjc brv r šeg ministra toliko poboljšaio, da se može računatl daće on ponovo stupitiupunu političku dje1 atnost. Grey će ponovo zatt% e t i jednO'Upravno m i e s t o v Konvencija 1/meiiju Argentiue 1 Engleske. Kb. Buenos Aires, 23. jaiuiara. Senat je jedinogiasno primio izmcdju Argentiue s jedno i Kngleske i Francuske s druge strane zaključenu konvenciju o kupovini žetve 5 niipničnom tečaju. Pukovnik Repingtou. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“.) Haag, 22. januara. ,,P r e s s - A s s o c i a t i o n“ javija iz Londona: Pukovnik Repington je istupio iz uredništva ,,Tim e s“-a kao voinički saradnik. K.b. Rotterdain, 23. jamtara. Pukovnik Repington prešao je kao ■ vojni saradnlk od ,,Tlmes“-a k „Mor■ n i n g p o s t“-u i to zato, što je bio n e1 z a d o v o 1 j a n p o 1 i t i k o m .,T im c s‘‘-a. On je bijesan na način. Kako jc Jellicoc otpušten, šta pripisnj© huškanju Northcliifove štampe. i kaže. da jc ova sada uzela na uišan Haiga i Robertsona. Repington pita: Northciiffova štampa odapinje otrovne strijele, ali od koga ih doblja?

Nevolja sa životnim namirnicama. (Naročltl brzof.iv „Beogndsniti Novlna") Rettcidam, 23. janoara. ,,T i m e 8“ se bavl ncvoljom sa život oim namirnicama u Engleskoj. List st.ahuje da ćc izbiti nemiii med'u radn čkiin 8tajK>vniš;vom. Nejednaka podj: la Svotnih nainimica medju shinovniš vom izaziva nezaidovoljstvo. Narcčito nejednaka podjela mesa i masti jako razdraž je stanovništvo i već 'da’o povoda izgr:d.ma. .U Lon'donu ti izgređi n'jesu još tako opasni, ali se strahuje 8a će izbili oz'Liljni neredi medju radnfčkim s'anovmš vom u Manchestru, M'estharlepoolu i Soud\va! lesu. ltaliia u ratu. * Oriando u Parisu. Kb. Paris, 23. januara. Clćmcnceau je primio taiijanskog ministra predsjednika Orlanda, s kojim je imao duži dogovor. Tatljanski gubitci u časuiciiua. Kb. Beč, 23. januara. Kako se sad na osnovi stigavšeg materijala štampe doznaj«, iznosi tali.anski gubitak u časnicdma 'do 31. docembra 8308. Metlju ovima su 495 stožemi časnici, 1418 kapetani, a 6396 subaltenii časnici, Kip Coiieoui. (Naročiti brzojav „Beogradsklb Noviua") Zurich, 22. januara. Prema saopštenju milanskiii listova, čuveni jahači Mfj) C o 11 e n i a, koji je sa ostalim uinjetničkim dragocijenostima prenjet iz Venecije u Rim, ponovo je tamo postavljen. Borbe na zapadu Pariska konferenciju. Na 20. februara. (Naročill brzolav „Beozfadskih Novina") Rottcrdam, 23. januara. Sastanak medjunarodne konierencije sporazumnih slla konačno je utvrdjen za 20. februar. Prema izvještaju ,,T i m e s“-& američki izaslanici neće učestvovati u konferenciji. Postoje još nesuglasice o tome, da li da se Rusi pozovu. Odiaganje pariske konfcrcnciie spora* zuuinih sila. (Narolit! brzojav „Beograđsklb Novtna".) llaag, 23. januara. ,,H e r a 1 d“ javlja: Pa iska konferencija sporazumnih sila.odložcna je po želji IVilsonovoj, jer on prija svega želi 'da sačeka utjecaj njegove poslanice no sre'dišnje vlaatf. Podmornićki rat NOVA POTAPLJANJA. *a Kb. Berliu, 23. januara, Zvanično se javlja: Naše podmornice u Sredozemnom moru imale su nedavno uspjeha u sv^ate delanju protiv transportnog saobracaja za Italiju i istok. Njihovom napadu pali sti kao žrtva? pavnih brodova i 2 jedrenjaka s 27.000 bruto tona. Najveći udio u tom napadu hnao je pomorski poručnik B e c k e r (Franz). Svi pami brodo\i osim jeđnog bHi su naoružani i u jakom sigurnom sprovodu. Utvrdjeno je da su medju njima biil: engleski parobrod ,,Egypticn Transpor t“, ,,S t e v i 11 e‘‘, ,,A 11 e r t o n“ I ,,A r a b e“. Njibovo uništenjc je od velikc važnosti za latnu privrec'u naših neprijatelja, jer je » njinta uništena 24.000 tona uglja.

Od ostalih parobroda jedan je — cijeneći prema jakoj eksploziji — bio natovaren municijom. Drugi parobrod, po izgledu natovaren pirindžom, priteran je topovskom vatrom na stenje kod obale Cyrenaike, pa je tu uništen. Oba Jedrenjaka ,,Q i 1 s e t e“ I ,,S a n A ntonlo“ bili su talijanske narodnosti. Jedan od njih je bio natovaren drvima. Naćelnik admiralskog stožera l * momarice.

Afera Caillaux Cailiaiuovo saslušanie o fioreutinskhn dokumentima. Kb. Paris, 23. januai'a. Danas prije pođne isljedni sudija Rmchafd je sashišao Cajliauxa o njcgovim 'dokumcntima nadjenim u Fiorenzi, 0 tvrgentinsbom putu godine T915. i o njegovom sastanku u Buenos Airesu, kao 1 o znaćaju koji pri'daje brzcj v’rra p's'aniku Luxenburgu. Clanovi talijanske komisije, pukovnik Scdapironi, kapet n de Robertis i njihovi saradnici prpisali su danaa akta pamico koja se liču Bolo pašo Sutra će izmedju ostallh bita saslušan i Hubcrt, Čiju je stvar gradjanski krivićni su’d sproveo vojnom kri.ičnom sudu. Kafco ,,Liberte“ saznaje, u aktima pod imenom Rubicon pominju se i imena generala Dahlsteina i Andre Hesse. Prvije trebao 'da bude naimenovan za glavnog guvemera. U sudu se veli, da prema ocjeni stračnjaka vrije'đnost artija, koje su nađjene u kaseti Cad!euxa u Fiorenzi, iznosi 469.000 franaka, od kojih! »irtije u vrijednosta.'od 180000 frana'ca potiču od jednog naslj'edstva. Kapetan Mangis-Bocquet je 'danas saslušao Tourmellesa o njegovom bavljenju u Chalons-sur-Saomic, pri povTatku iz Svajcarske. Toumelles se nalazi u bolnici, jer tvrdi da pati od srčane lx>!esti-

Najnovije brz. vijesti Maršal Hindenburg u Beriinu. Kb. Berlin, 23. januara. Radi podnašanja vojničkog izvještaja prispjeli su u Berlin maršal pl. Hindenburg i general pješadije pl. Lttdendorlf. Jedsui proccs protiv rumuniske vlade u Berlinu. (Naročlti brzoiav „Beosradskih Novlna“.) Berlin, 23. januara. Pred berlinskiin zemaljskim sudištem nalazi se sađa proces protiv rumunjske vlade zbog 66 inilijuna maraka. Ovaj proces je zanimljiv prilog za pokretnu politiku Bratianua prije početka rata. Krajem 1914. god. pokušala je rumunjska vlada, da dobije ratnl materijal iz neutralnog inostranstva. Obrazovao se sindikat od prvih ujemačkih trgovačkih zastupnika, kao I onih iz neutralnih država, naročito Svedske i Danske. Ovom sindikatu pošlo je najix»slij© za rukom da sklopi sa rumunjskom vladom ugovor o prometn robe od preko 400 milijuna. Uz prijem ratnog materijala obavezala se rumunjska vlada, <ia će dopustiti Izvoz 1 provoz (tranzit), one robe, koja je, kao na pr. žito, upravo onda bila od velike važnosti za drugu ugovaračku stranku. Ovaj ugovor j'e potpisao Bra* tianu, a donijela ga je u Berlhi naročita koniislja, gdje ga je ovjerio sam rumtmjski poslanik, Beldiman. Ođmah je počelo djelovanje sporazunmih poslanika, koji su sve pokušavall, samo da bi naveli Bratianua na kršenje ugovora. Upravo pred početak rata izjavio je Bratianu, da zabranjuje ispunjenje ugovora. Pošto rumunjska vlada ima u

Beriinu Imanja, izabran je Berlin za mjesto tužbe. Osim toga su poduzeti koracl za osiguranje tražbine mjerama u posjednutoj rumunjskoj oblasti. Venlzelos u Soiumi. (Naročlti brzolav „Beozradsldb Novlna“J Frankfurt, 23. januaia, ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javlja fcz Zeneve: Venizclos je prlspjeo u Solun radi konferisanja s francuskim generalom Ouillaumentom. Pitanje aalandskih ostrva u švedskom stortingsi. Kb. Stockholr.i, 23. januara. s Kako švedski brzojavni ured jaVlja, vlada će u ponedjeljak u tajnoj sjednici stortinga dati Izvjesna saopštenja o trgovinskoj politici. Moguće je da će biti govora i o aalandskim ostrvima. Novi guveriier Madagaskara. Kb. Paris, 23. januara. . Načelnik departementa Bouche d« Rhone, S c h r a m e k, imenovan je za guveniera Madagaskara. Za održanje emisijonog kursa u Francuskoi(Naročitl brzojav J3eocradskib Novfna“) Žeueva, 23. januara. Francuski minlstar finansija predložio je u kotnori zakonsku osnovu o podvostručenju mjesečuog kredlta na 60 milijuna za održavanje emisijonog kursa. Zatim traži dalji kredit od 180 milijuna za prvo četvrtgodište tektiće godine u istu svrhu. Sa Balkana BUGARSKA. Wilsonov mlrovni program. Posljednju Wilsonovu porianicu fe btogarska štampa objektivno ocij n la t našla jc, da se o Wilsonovim uslovimo u opšte možcs ll iskutovati, a da se ne predvide izvjesne sakrivene mis'i, naiv nosti i 'doktrinami nazori. Ovaka kritika 'đemokratske i nacijonalno liioeralae bugarske štampe svodi se na želju z? mirovni sporazum. Ovdjo pripuš'amo najvažnije izjave nekolikih listova. ,,Mir“ pišo: Izjave Lloy'da Georgea f Wilsona su u nanogome istovje'ne; alsu ipak Wilsonova razlaganja u prko? prividne nepomirljivosti vcl ki nap.edak na putu opšteg rnira. O'd četmajcst Wilsonovih mirovnih uslova su tri do čc-:iii a najviše pet, koji se ne mogu pr'miti. U svima ostalim slažu se nazori 'država četvomog saveza s onima Rusije i spora pumnib sila. Po sebi se razumije, da sre dišnjo vlasti ne mogu ništa jmati protiv osnivanja saveza nai'oda, koji bi imao da b'di za održavanje mira, protiv slobođe mora, protiv ravnopravnosti svik naroda, protiv ugušivanja privređnog rata f trgovačkog bojkota, protiv mogućnosli JRusije, Ua se slobođno i po svom nala Ženju organizuje, protiv uspostavlja ji sa mostalnosti Betgije, Srbije, Rumunjske i Cme Gore, protiv ispražnjivanja fran euskih krajeva koje logično zkhtj-va 1 napuštanje turskih, Englezima posj 'dnutilr krajeva i protiv zadatka o upotrjebi tajnih ugovora. Mi s naše strane na traiimo ništa drugo, do regulisanje balkaiskog pitanja, t. j. prijedjela izmrdju Dunava, Croog, Egejskog i Jad anskog mo ra na osnovi narodaosnog p incipa l 'pa vjesničkili činjenica; samo što to ne mo ie 'đa se izvrši prijateljskim spo azumom temedju Bugara, Srba, Grba i Rumunj.r, već se to riješenje raora prinudno iz▼csti. , > Prcporee• , se zauznna za spo r&zum sa Srbijom na račan Crne Gore. pa veli: U svojoj posijednjoj posianici

pa nema ilruge, več valjn t‘ braniti cara i domovitiu, treba t‘ dati šta J' pravo. fer ko tebe 'rani, valja da s‘ i brani, pa onda nema tu druge, već kud svi, tam‘ i ti, svi za ‘ednoga, ‘dan za sve... svi na obranu našega cara. — Bog mn do sve najbolje 1 — pa ako j‘ dobro njemu, dobro j‘ i tebi. — Ja tako j‘, tako... treba. I povladjlvanju ne bi bilo kraja, da se čiča Tomaša uije sjetio svoje dužnosti i još dobrano pola sata vožnje. A u duši niu bilo žao, što nije za jedno iridesetnk godina tnladji, pa da sc i sani javi u vojnike, ili kad nije on, a ono barem da ima siua.., U to ga stao uiiuk iznova zapitkivati ob onom i ovom, a deda zastao u mislima i nekud mu se ko stužl pri pomisli, da ne »nože dati za cara i dornovinu ništa. Et‘ ni ‘voga drišlju 1 ekom baci pogled na Stoju. Korak po korak i toranj viasteoskoga grada provirivao sve Jače kroz nmoštvo jablanova, a priđolazilo I više vojflka. Kod prvih trgovišnih kuća čuJo se već i popijevanje uz cillk samice, a podalje mnoštvo naroda, koje sc skupilo pred zgradom poglavarstva. Stoja kao na iglama. Najradije bi zašao dnedju ljude, pa da zapita, je U već rat započeo i s kojim uspjehom. On Jc bio Čvrsto uvjeren, đa kad ovoliko mnoštvo navali, uspjeh Je gotov, ne uzevši u obzlr, da su ovi. ljudi goloruci i da ih lstom valja oružati, a onda spremiti na boj. Sad barem da Još sazna za pojedinosti. kud će ovi ljudi, pa kako se to ratuje. kako to izgleda, kada fe na okupu jcdno sto, tisučn — vrlo mnogo vojnika, koji uz puške na ratncnima Imadu f veiike topove, 1 to omogo, i sve so to pomiče uz zvukove glazhft trfiblje f udafanje bubhjeva.

— To mora đa j* strašno,,, ^strašno. Pa kako onda mogu svi prolazit! tijesnini sokacima, a pogotovo, kad treba prijeći most — kako đa se ne sruš!. — N’ije V naša ćuprija preslaba za prolaz mnogo... vojaka?! Pa istom ona tamo kod Crnoga ptita, pteko zclenc tnlake*)?! I dječak sav zabrinut gurne dedu: — Kako b' bllo, da ml ono poj>raviino i pođmetnemo kcji balvan, — a?f De, pa da i mi što uradimo za cara... treba nešto. Ćiča Tomaša khnne glavom, a ncšto vedro preieti imi licem. Pogleda bolje u dječaka, a pri tome osjctt, da su mu se zarmnenili obrazf, a krv jače šiknuia tijelom. Ćisto se zastidio sam nad sobom, što se dao raznježitl povodom dječijih riječi. Ova nejasnoća u čuvstvovanju, koja ga od časa na čas sapinjala jačc, fzbije krepče, kad je djcčak sa mnogo topline, neobičajeno inako. zatnolio, da se požure, — Žur', tajo poslom... mogli b' doći vojaci, a ćuprija slaba... a treba t' i nama, da za nj‘ nešta uradimo, kad već nitko od nas ne mož‘ u rat. a ia s‘ premfad... indi. *♦ * Stoja te noći dugo i dugo razmiJIjavao o ratu, Ijuditna, vojnicima, pa što je duije žurio u tamu, pred očitna nicala sve slika za slikont, Pa oni silni vojnici. Jedan Ijepši i jači od drugoga. Na svrma novo odijelo, puceta kao od zlata, kajiši se sjaje, a pulke sve proviruju nad glavama. A lma ih Bože miII, kao da niču iz zemljee Pa ćim više,

■•) Naziv ža pofo'čhi rukav.

vojnika, tim žamor veći. U to na protivnoj strani stupa druga rpa ljudi. On gleda, ali nikako da ih prepozna. Vidi saino, da su drukčije obuveni i Jedva što se pojaviii, puška planc. Plane đritga, treča... Rado bl se nekuđa sklouio, ali kuda? Traži majur — a tamo volika voda. Nema druge, več zakoračio, pa potrči do vojske. Išao Je dugo, a vojske sve više. Pogkda boijc, a ono Lza njega stttpa mnoštvo junaka i kud on, tud i oni. U tome se sjeti dede I čisto mu bndnc žao, što mu to nc može pokazati. On sc dodušc još sjeća kroz maglu, da Je nedavito bio dječarac, vazda ljeučina, a dida i svi njcgovi koriii za svfc A eto to je prošlo, pa sada, gdjc bi fh mogao djelom razuvjeriti — nc vidi svojtu, več vojskti, koju prcdvodi. CMcrene se još jcdnont, pa kad je vidio, da su pregazili vodu, a neprijatelj blfzu, zapovjedi da se late pušaka. Jedva što je on to stttislio, a oni već pripravni, pa ČeRaju s&tno dainjit zapovijed. Sto iupfo rukom o ruku — a to rat u pttnom jekti. Niegova glava, sanio što ne pukne. Osjeća vatru, pečc, fu je nešto sllnoga, što bl rad, da ga smlavl, a on se ne da, bori... — Tru-triHrutu-tu — Soja, So-Ja.., ustani, evo vojaka, ustani-i. Dječak protarc oči. a vojnici sve jedan za druglm prolazi cestom. Četiri po četiri u redi*. Stoja se zbunlo. Nikako da se .sabere. Pogleda boiie, a to na njemn ni traga vojničkom odijelu. Skoči iz kreveta, pa će k prozoru. Dan bio svjjetao, a nebo člsto. Moglo Je blti vrlo rano, Jer su prozori blli nahukani. Rastare staklo i prlsloni glavii . Oleda. Vanl buka. čini mu se zaista. da idu ljudiNjegovi poustajali, a poustajala i ostala majnrska djeca.

U titne i pjeSma sve jača. Upita dedu, što je to, a ovaj samo mahne rukom. — Idu u građ... na prisegu. . i— Vojaci?! — Da za rat. Ova zaduja bila jc dosta, [ on zgrabi kapu, pa bjež na ulicu. Dva kršna momka zapjevaJa, što fh grlo nosilo improvizirajućl sami od scbe l riječi l ariju. Podciklvanje l rejrcn: „šalje ntenc dado u vojuike“ kidao seoskn tišinu, a djeca sve se rivaju, tko će višc naprijcd l stupati što bliže kraj okićeniii momaka. U to jedau zaviče: - Ej, ti tamo dones* mi čašu vode! Dvoje, troje potrčl u isti časak. Stoja za njinta. Oni brže, a on za njima. Jcdva što jc uhvatio čaŠu. i zagrabio iz kabia, a to pređ njim već drtigi nosi, pa da ćc pružiti. Stoja sc zacrveni. Gurne onoga, što jc pred njim, Istepe tnu vodu. a sam pruži prcko njega svoju čašu. — Na pij* od menetka. ja znam boije, šta J* rat, več ovaj od bab-Staše. Taj t‘ nije naš grad ni v!d‘jo, a ju' tamo već bio. Moj ded je Čiča Tomaša. Veseli momci slušajući i ne slušajući dječaka, prihvatc čašu, pa kad sn tspiii, podju sa ostalima daijc. Putem susretnu čiču Tottiaša. Onako razdragaui zaviknu još jače, pa mjcsto da starca pozdrave, veselo ga potapšu po rameni 1 povuku sa sobom. — Od s nama, sadikar nas baš podvor'Jo.tvoj Stoja... vraški deČko. ‘Od s nama. Ej, šaijoi mene dado u vojnike. —. Pjesma iz punili grudi kidala i tresla prvo požutjelo granje i lišće, mladjarija odmicaia korak po korak, a deda

obuiivatio Stoju, pa krenuo u kuću Putem je više osjećao neg inače, a i dječak mu se pričinjao, da se promijenio na bolje. Ta to već eto kažn i drugu — He-he-he... Stojane. I čiea Tomaša obavije dječaka jače desnom i jakfm zamahotn privuče ga na grudi. — E-he-he-e, ka š‘ ti meaiika ‘vako za cara, aiaj ć* te ondakar okititi, 'rvackim barjakom, pa da s* vidi, koj* čičTomašev. Zna‘ če ondakar, da t* je deda čock, ko‘ časti sve što j* pošteno. F.-he-he-e. A sad ‘ajd, pa ć'nio na poso... nij, druge. I dječak zakoračio vedrije uz svo*v jega taju koji je pod dojmom dogadjaja zadnjih dana i od toga časa počeo iivjeti novim životom.,. život pun nada \ očekivanja. MALI PODLISTAK Istorijski kalendar Na današnji dan, 24. januar« 1665. godine postaivljen je Petar grof Zrinski za hrvatskog bana. 24. januara 1679. god. rodjen je u Vratisiavi (Breslau-u) flozof Christian baron Wolff. Umro Je 1754. god. — 24. januara 1712. god. rodjen je u Berlinu pruski kralj Fried r i c h I!., koji Je zbog svojih politrčklh f vojnih uspjeha tt istoriji prozvat Friedrichom Velikim. Pošto nam današnji prostor lista ne dopušta, progovorićemo sutra na ovom mjestu oplirno o njegovom životu f njegovoj vladavinf I njegovom ratovanju. — 24. Januara 1870. godfne održao je slavni biskup Strossraayer na vatrk an s k ora konciluu Rimu svoj Čnveni govor o nacrtu ,,De epfs«co pu". • ‘