Београдске новине

Straua 2 .

Orlando u Londonu

H’lalijanski premijer nada se Mlo5 Jednoj ofenzivi sredlšvlasti na talijanskom * V«. frontu. Kb. London, 29. januara. . Reuter, U razgovoru sa zastupnt\kom „Morning Post“-a kazao je >tninistar predsjednik Orlando, da Je > svinia važriim pitanjima sa članovtw ma briranske vlade došlo do sporajiuraa, nc samo principijelno, nego ’jltakodje i što se tiče mctođe. Orlando , »nisli, da će središnje v 1 asti poj^iuzeti još Jednu ofenzivu na jtalijanskom frontu.

Nestašica živeža u Francuskoj Debata u fraucuskoj koinori. Kb. Paris, 29. januara. Poslije debate o interpelacijama o 'jfiljebuim kartama i o snabljcvanju ži^votnim namirnicama, pri čemu su in%erpeianti naročito kritikovali jedinično *uačelo, po kome na svaku glavu sta.ttiovništva dolaze dncvno 300 granm jrjiijeba, uzeo je rijcč ministar za opskr~1ju, Borct. On je dokazivao, da se ta Vsgraničenja imaju pripisati nedovolj^uom' prekomorskom uvozu. Bolje jc, iiveii, ograničiti sc, nego isorpsti zalilic. jDbrok od 300 grama jc mnogo vcčl, i,ttiego u drugim zemljaina Evrope. Kau ^se od Francuske traži da štedi, onda se ^to čini zato, da ona pokažc svojim sa♦iveznicima da poduoši žrtve, kako bi jcd njili mogla dobiti kompcnzaeije. i’Najzad jc ministar upelovao na požr-. itvo\ r anost stanovništva. Zatim jc ko^inora usvojila đnevni rcd, kojiin daje Izjraza nadi, da ćc vlada u pitanju snabJdjevanja zemlje hljebom pobrimiti sc, ’ila preduzme mjerc, kojc ođgovnraju frenutnim potrebama.

Borbe na zapadu Reakcijonarni Clćiucuceau. Kb. Bem, 29. januaitu Pošto je socljahstu Cachinu zaŠbranjeno, da održi javan zbor sa svojim ? bira&ima u 18. arondismanu oil Pariso, !to jo ovaj izjavio u ,,Ji u m a ni t e '-u, da ijc uzrok tome taj, što reakcijonari ncće, lltta republikanca dodju u dodir sa svojim jibiraiama, jer se boje, da bi se otkrilc jiaži, kojima se Francuska uljuljkuje. tlcinencoau |e i u ovoj stvan ir.ikionio rel&.kciji. , '

Engleska Ncbtušica luasia u Londonu.

, Srijeda • , le, dva od njih plovila sti u osiguranom sprovodu razarača. Jedan se od njih zvao ,,Maxton“ (3840 toife). NaČetojk admiralskog stožera fnornarice. Propao engleski parni brod ,,Worsong“. Kb. Bern, 29. januara. Prema ,,P e t i t P a r i s i e n"-u propao je engleski parni brod ,,W o rsong“ 15. januara u visiui Bretagne. Pošto se čamac za spasavanje izvrnuo, utopilo se 7 Ijudi od posadc, 15 ih Je spašeno. ! Potopljen švedskl parni brod. < h • Kb. Stockholm, 29. januara. „Stockholms Dagbladet” j ! javlja iz Oocteborga: Švedski Lloydov i parni brod „Sylvia“, od 2550 tona, , potopljen jc 14. januara kod švedskc j obale.

Najnovije brz. vijesti Proslava rodjendaiia cara Wifhclma ii i Sofijf. Kb. Sofija, 29. januara. Car i prijestolouasljednik prisu- . stvovali su prekjuče bogosluženju po- ■ vodom svečanosti rodjendana njemač- j kog cara.

Vijesti iz Hrvatske iBosne t .Vladlka Mitrofan Scvić Kako nam iz Novog Sada javIjaju, umro je tamo ovih dana preosv. Mitrofau Sević, s pskopravuslavr.i 1 vladika bačko-novosadski, segvdin&ki ild. Pokojni vJadika Mitmiau bio je [m j .svojoj eprerni i po svojim ličnim. osobinama vrlo nglcdna hćnost meuju Srbima j u Ugarskoj. Kodjćn 1855. god.no u No i v o m S a d u u tamošnjoj uglednoj poru j dici Sevića, svršio je karlovačku Iiojgosloviju i pravnički fakuitet u Bu; jdimpešti. Neko jo vrijemo bio proicj sor na srpsko pravoslavnoj bogosloviji u ; Zadru, pa je zatim u istom zvanju pre* j šao na karlovačku bogoslovjju. 1898. godine dzabran je za vladiku bačkonovosadskog. Priiikom izbora patrijarha 1908. godine iznesena jc u narodno-crkvenom saboni Sevićeva k a n d i> (dacija za patrijarha, jili je vla. dika u naprijeu odbio tu kandidaciju, želeći, da se do smrti posveti povjerenoj ■mu eparhiji. Bio je ugledan pisae aia j polju pravosiavnog kanonsKog prava i, j kao što smo rekJi, uživao je sa svojiJi j odiičnih duhovnieiciii 1 epšte Jjudskih oso- j bina najveći uglw. i’ poštovan,e kako me- ! dju svojom pastTOin, takp i medju o?fa- j lim stanovnišlvom onih krajeva-

Kb. Rotterdam, 29. januara. „Nietnvc Courant" javlja Iz Londona: Krajem prošle sedmice je 1 :bila nestašica u mesu veća nego ikad 11 o sad. Ne samo zbog masla i margarina, nego i zbog mesa čekali su Ijuđl m subotu poslije poduc uzalud, jer su zalihe bilc rasprodate prije, no što sn »nri koji su čekali došli na red.

Podmornički rat NOVA POTAPL.fANJA. Kb. Berlln, 29. Januara. \V o 1 f f o v it r e d javlja: Naše podmornicc nanijelc su potapljanjcm (.11.000 bruto tona znatmi štctu ncpnjatdjskom brodarstvu. Potopljena su : tri velika broda u blizini cngleskc oba-

Vijesti iz umstrašnjosti Elektrika u Kraljevu. Iz Kraljeva nam pišu: Od prijc pet godina pristupljeno je u Kraljevu izvodjenju idcjc o instaliranju fabri&c za' proizvodnju i iskorišćavanje električne strnje, pomoću vodene snage. U toku rata i ovaj se posao bio zanemarlo. U prošloj godini instalacije sit potpuno dovršcnc i struja puštena u pogon. Nju iskorišćuju I privatni domovi, kao i javnc ustanovc i jcdan bioskop, koji daje predstavc za vojim i gradjansKa Ifca. Pomoć privrodnika. Kako nas Izvještavaju iz Alitrovfce na Kosovu, tamo je do prijc deset dana razdavano žito za usjcv zemljo-

BEOORADSKE NOVINE _ - radnicima mitrovičkog okruga, koji su zbog nerodice i grdda u prošloj godini bili ostali bez ovoga. Pomoć Je razdavana u količini, koja 'odgovara veličim zemljišnog prostora, koje se ima zasijati. Građ i okolica

Duevui kaieudar Danas je srijeda 30. januara po starom 17. januara — Rimokatolici: Miriina dj. m.; pravoslavni: Antonije Vclikf. CasniCKa i tinovnićKa Kasina otvo* fena Je do 12 seU u noći. C. i k. vojnlćkl dom: Cltaoruca, soba za pisanjc 1 Igraujc, Kantlna. Otvorcno od 7 sati izjutra do U satl uvcče, Slobodan pristupsvaUome vojnilui. Bcogradsfti orleum (u zlmskom pozorištu prlje (Boulcvarđj: Početak picdstavc u 7-30 satl uvcčc. KincmatogratJ: Vojr.t kino u Kraija .MHana ulici 5« (Koloscum): U 6 S3ti posiije podne prcdstava za vojniKe, a u S satl uvcče picdsiava za časn.ke. — C. 1 kr. gradjansKi klno na'lerazijania br. 27 '(Paris): U 6 srtti posi. podnc prcdstava za gradjansivo. Noćna siuzba u ijekarnama: U sedmlcl od 27. januara do uključivo 2. februara cbavljaćc noCnu službu u Beograou ovc Ijckarnc (apotcKe): S ei a k o v 1 ć, Kncza Mihajla u). 4o; VlKtorović, Tclasijc 2t); P r c n d i ć, Kraija Alcksandra td. b-J; Stojić, SarajcvsKa ul. 70 ParobrodarsKl saobraćaj. I. lzmedju Zcmuna i Beograda. Rcd pioviabc, koji važi od 20, jonuora do opoziva: Pcltzak iz Zeimina za bcograd u 6 S0, 7'30, 8 - 30, 9'30, 10-3t) i 11'30 pr. podne tc u 1-80, 2-30, o-L'0, 4'30, 5'30, 6'30 i 7'30 (toslijc podne. — Polazais tz Bcograda za L e m u u: 7, 8, 9, 10, 1 i i 12 satl prljc podnc, te u2,3, 4, 5,6, 7 18 satl poslije podnc. — II. brmcdju ZcraunaiPancsovc. Rcd plovldDe, itoji veži od 20. januara do datjne narcdbe; i t Zemtma za Pancsovti svaKog dana ti 6 sati ttjutro i u 12 satt u podnc. — iz Pancsovc za Zemun: dnevno tt 8 - 30 sati pr)]C pođne i 3 sata posltjc podnc. Brod kojl suobraca izmcdju Zcrr.una i Pancsove i ODratno nc pnstaje ttBcogradtt. —111. Izmedju Bcograda I S a p c s, Poiazuk iz Bcograda za Saoac svake srijcdc i subote u 7 30 sati u jutro. Poiazak iz Sapcaza Beograd svakogtetvnka i ueajcljom u 7 s. ti jutro. Vojno parno toplo kupatilo u Car DuSanovoj ullc). — 1. Ku* patiiou kadama: a)Za vojne osobe otvorcno radnlm danima od 7 scti prije poctne do 5 sati posbjc podne, a nedjeijom I praznicima od / sau prtje podncao 12‘j sati u podne, ~ b) Za gradjanstvo ntdnlrn danima od 0 sall prijc podne do 5 sati ! posiije podne, a ncdjcljom 1 prazulclma od 9 sati pnje podnc do 12'/ a entt u podnc. 2, Parno kug,aWlo“ za ćasniko i nj ima rnvtie ćiuo,vniUe otvorcno jc utorkom, irljcdo®, f ćtkom i subotom od 7 sail pnjc podne do -5 sati poslljc podnc, a nedjcljotn i praznidma od 7 satl prlje podnc ao 12*/g sad n podnc. — Za gradjane muSKogpoiaotvorcnojeparno iiupatllo poncriJcljKora 1 ćetvrmom (a!to tt tc danc r.c paaa tsaRav praznikj od 9 satl prijc pođnc do 5 tatt poslijc podne. — Casniclma i njima rsvnim činovniclma stoje na volju da sc sittzc parnim Kupatlioin 1 u danc odrcdjcnc za gradjanstvo (pouedjeljkom 1 ćeivrtkom). Blagajna sc zatvara radmm danima u 12'/ a sati, a ncdjcljom 1 praznicima u 12 sad u pođne. Posjet bolesnlka u bolnicama: U bolulci .Brčko*: od2—1 eaia posilje podnc. U boinict 0601110“: od 9'3y—12 sali prijc podnc t od 2—1 sata posiije podnc. — U c. i k. gradjanskoj boinici: n utorak, če* tvrtak i nedjclju od 1—3 posilje podnc. Kužna bolnica: Posjcta nlje dozvo* Ijcna. Obavlježicnja 0 bolesmcima dnćvno od II do 12 sau pnjc podne nauiazu u bastu boiničkc zgrnde sa strane Vidins.te uiice. Dobrotvonia pozorišna predstava. Dobrotvonic oiletantske pređslave, koje su se s tolikjm uspjehora dava!e 30. prošlog mjcseca i 3. 0 . mj., nastavićc se trećom predstavcni, u s u b o t u 2. februara, i to tako, da ćc veći dio vcčeri zaprcinati igra domaćih stalnih glumaca, članova bivšcg kr. srpskog pozorišta, u režiji g. Ilije

. tu povijest „najvećega naroda EvroIpe", u nadi, da ćc to biti izglcd svim Inarodima. Ove su idcje đale Kolaru •priliku, da razmišlja 0 ideji velikogn slovcnstva, pa iii je primjenjivao svo3ew plemcuu: „Prcstanimo biti Cesi, ‘Poljacl, lliri, Rusl. Prije svcga budimo •Sloveiri". Koiar je prvi upotrijcbio rlječ „slovcnska uzajamnost’* te svojo 'nnisli izrekao u pjcsnri: ,,Sl!\vy Dcern", ‘koja jc snažno utjccala na razllčna slo’.venska plemeua. On je isticao, da su rsvi Slovenl samo braća jcdnc vclikc ,‘porodice, u kojoj svaki brat Ima pravo wa svoj život. Sloboda, domovina, ruirotinost Imadu oflvictl 11 ovom vrelu; stara se Evropa ima na slovenskoj pod'flozi prcporoditi, kako }e to priznavao 1 vNijcmac Mcrdcr, jer su Slovcni mlau (tttarod, koji znade, što su drugl radili, čpa on imn da to nastavi i kraju prlvcMe, riječju: slovenstvo čc donijcti svt[Šeth nov život i prcporoditi cjeiokupno TovJeCanstvo. I Utjecaj slovenofiia bio jc siian na t»av slovenski svijct, pa sc bez njili ne ifcio?« ni zamisliti hrvatski preporod. Hrvatskl pjcsnik Petar Prcra• Uović, naročito Je iskazivao svoje TCŠtovanje KolarovoJ ,,SlAvy Dcera", pa se zato več u svojim „Prvijcncima" oziva KoRru, a u Beču je postao najKorljiviji učenik čcškoga jezika 1 upo«imo se sa češkom literaturom. PrcraMoviću nijc u prvo doba dostajalo fllo*ofske naobrazbc, da uzmognc boijc Vlatl izražaja slovcnskoj Ideji, koju jc tbfo prlgriio, pa se u njega potpuno raz.vilu slovenska ideja tek u njcgovo najareiije doba. Nlje tajio svoje antipatijc protiv zapadnc kuitirrc i tapadne učcmosti, fako nije osndjivao sve tekovine mapada. a preporodu se nada sn sloven-

skoga istoka. U „Zvauju Slavjanstva" odražava se osnovna misao PreradovtĆeva slovenofilstva. Posljcdujih godinu postnjc njcgova poczija sve više rcfleksivna; ali sc niegovc misli ne mijeujaju, vcć produbljuju. Njegova uz« uosita oda „Siavjanstvu" jest najljcpša pjesina slovenske poezijc. Ali Preradovič zaprcma posebno mjesto medju slovenofilima, Kolar je agitator i journaiist. Preradovič stojl visoko naa njlm. Drugi su slovenofili ekskluzivni, dok Prcradović smatra slovenstvo kno cjcltnu. Slovenrfca idcja nije 11 doba prcporovia eahvatlla sve Slovene, da je prlmjerico Prešcrn bio slovenofll kao Vrnz; da Jc, riječju, siovenska ldcja jednako zalivatila svc siovenske narode, nc bi nikakova siia mogla spriječitl njihovo Idnjiževno l političko ujcdinienje. Slovetiska je iđeja bila dugo smjernlcom narodnili težnja, pa nikad nlje biio u našom javnom životu toiiko odnŠevijenja, kao u vrijeme, kad Jc stovenska iđcja bila u svojem cvijetu. Tckovinc iliriima, najveći stepen narođne aktivnosti, dala nam je slovcnska Wcja. Bila je doneklo i poiitička, ali Je n« ovom poiju ostaia jalova. Posllje hrvatskoga preporoda mljenja se slika: slovenska ideja počinjc biijcditi. Ceh Karei Havliček, oiac čcških realista, saopćio je god. 1846. članak: ,,81ovan a Cech", kojt je pobudio veliku senzaciju. Haviiček u njcinu veli, da Foljaci služe svim rcakcijama 1 da Sloven’ ne smiju nt od Rusa nlšta očekivati. On je prvi skinuo aureolu slovenskoj ideji i ustvrdio, da češki narod ima zajedničke interese jedino s južnim Slovenima. Do toga je uvjen-enja došao Haviiček na svojim nmogo-

brojnim putovanjima, naročito za svojcga boravka u Rusiji, pa Jc sabrao svojc utiske u ove riječi: „Mccnžrstvl rakouske jest najlepši garancie na zachovdtii naši a iilyrskć nfirodnosti a čim vicc vi’roste moc clsarstvi rakouskelio, tim jistcji stoji našc nrirodnostj.“ („Austrijska je monaih i j a 11 a j b 0 1 j e j a m s t' v 0 z & 0 Č uv a n j c n a š e i i 1 i r s k e 11 a r 0 d u 0 sti, paštoviše raste m 0 ć car c v i n c, 1 0 s i g u r n i J c s 1 0 j e n aš e 11 a r 0 d n 0 s t i“). Ovu je misao prihvatio takodje Paiacky. Naši su se preporoditelji zarana razočarali 11 Rusiji. Rus Sraznjevski, kojega je Vraz za njegova boravka u Hrvatskoj uveo u sve rodoljubne kuCe, nikad se više nije javio ,kad sc opet vratio u Rusiju. Napokoii je značajan prijcdlog, što ga je god. 1851. stavio lvan Kukuljcvić 11 imc odbora „Matice liirske“, da se naimc sazovc kongres slovcnslcili naučenjaka, da rtješi pitanje 0 pravopisu, 1 sastavi tarem zajedničku naučuu terminologiju. Poziv sc jc poslao i „linperatorskoj akademiji nauka” u Petrogradu, ah mjesto odgovora poslala je ruska vlada ovaj poziv nrinistru Bacliu, koji je oštro pitao: „Kako se usudilo društvo Matica bez znanja i oviašteuja mintstarstva sazvatl fonnalni kongres, pa pozvatl i iuostrane korporacije I zavode“, tako da je Matica imala sto neprilika da se izvuče iz škripca. Trebalo je da se jtmački upre banska vlada, da spasi Maticu. Doskora je jenjalo l oduševljenjc Ljud. Qaja za Ruse, kojt je god. 1840. bio u Petrogradu, Moskvi i Varšavl Pored svega toga se možo reći, da be% slovenske ideie ne bi bilo našega

30. januaia 1918. Stanojevića (Ciča Ilije). Davace se Sterijina karaktemia gluma „Kir J a n j a“ s g. Stanojevićem u glavnoj ulozi, a prije toga ponoviće diletanti na innogobrojnu želju iz publike Ogrizovlćcvu pastel-sliku „Proljetno jutro". Prihod ide za beogradsku sirotinju, a karte se prodaju od danas, srijede, u knjižari S. B. C v i j a n 0 v i ć a. Za dom siročadi — za sjcćanjc na svoga sina.

Broj 29. ^ ■■ • ■ ■' v' Izdavanje karti za brašno za mjesec iebruar. ( Danas30. ovog injeseca d(Tblja hJjebnc karte gradjanstvo iz oviii ulica: , . I. k 0 t a r. Iz ulica: Dubijanske, SumatovaĆke, Vardarske i Oraliovskc. II. kotar. iz ulica: Mlatišmnine, Kopacničke i Spojnc.

Oospodja Zorka poč. Joksima MIć i ć a, predsjcduika suda priložila ]e preko sirotinjskog odjelenja opštine grada Beograda domu siročađl o svojoj slavi — Sv. Jovanu — svotu od 25 kruna, a za sjećanje na svoga slna poe. Jcvrema Mićića. Beogradski orfeum. Januarski program beogradskog orfeuma traje samo još dva dana, danas 1 sutra. Pošto je odista prvorazredni program, ne bi trebao niko prepustiti, ko ga još nije vidio, da-u ova dva posljednja dana posjeti beogradski orfetun. 1. februara donijeće ova pozornica sasvim nov program, koji bi mogao spadati medju najbolje, koji su do sada donošeui. Od umjetnika, kop će po ovom progranut nastupiti, spominjcmo samo neke: Sestre Oavrilov i ć e v e, sa modernim fantazijama u jgri, tri Bernarda, Freda Singera, Violinu što govori, Annemarie Hegner, Karla Baumanna, koga je uprava takodje zadobila za februarski program, zatim Oerarda-Oerarda, komične ekscentričare i bečke lutkice. Dodajemo, da su svi ovi umjetnici obećali, da ćc na vrijemc prispjeti, tako da će program već od prvog dana biti sasvim potpun. Novčauc pošiljke Po novoj odredbi 0 novčauim pošiljkama za ratne zarobljenike i interniran.c gradjane, imaju se odmah lsplaćivati pošiltke u iznosu do trldesei krnna. Kako se i ekspedicija i isplata u lagerima na ovaj način lakšc vrši, to je za preponikti ovakva radnja svimn onima, koji imaju da šalju novac zarobljenicima ili intcrniranima. Traži se porođica Porodica Tanasija Ralajiov 1ć a, koji je 5. decembra prošle godine umro u beogradskoj bolnici, potrebno je, da se odmah javi sudskom odjelenju opštine grada Beograda, rađi izvjesnog liitnog saopštenja. Blaga zlma. Kako nam iz razuih mjesta Srbije pišu, dosadanje biago vrijeme imalo je tu dobru stranu, što je proljećne zelje, naročito španać i zimnja salata, jako poraslo tako d-a se, ako blago vrijeme još potraje, ncće dugo čekati, pa da se to zelje iznese na trgove. I jesenti žitnI usjevi su dobro preztm 11 i, nigdie se na njima ne opaža Šteta od mraza. 1 ako su u januarn dani skoro topli bili ipak voćke nijesu toliko zapupiie, da bi ih iiladan februar mogao oštetiti. Mjestimice se javlja lcdeui mraz, taj najveći štetočina voćki, te se onc moraiu da obiažtt koiutima od ilovača. U sauitetskoj službi Da bl se što boije održala zdrav* stvenost 11 zaposjednutim dijelovtma Srbije, u sanitetskoj službi zaposleni su i raniji srpski Ijekari, koji za vrSenje dužnosti dobijaju stainu platu, pored privatnih itonorara za ordiniranje.Za sa'da je zaposleno u raznim mjcstima, preko osamdeset Ijekara.

IV. kotar. Iz ulica: Resavskc i Kralja .Mijutina. ' V. k 0 t a r. Iz uiica: Brankove, Kosinajske I Carice Milice. VI. k 0 t a r. Iz ulica: Ružine, Kosačinc, Troj’auskc, Zmaja od Noćaja, Kratke 1 Zmajevc. VJj. ko tar. Iz ulioa: Saborne, Sibinjaniu Janks I Kneginje Ljubice. VIII. kotar. Iz ulica: Senjanina Ive. Vršačke, Pančevačke i Platnarske. IX. kotar. h ulica: Takovskc, Karaburmg ^) Orobljanske. X. k 0 1 a r. Jz ttlica: Ružinc, Simine i Skopijanskc, XI. k 0 1 a r. Iz ulica: Bitoliske, Viadetinc i Taš Majdan. y XII. kotar. ;> Iz ulica: Petraljičke, Ojevgjeliske ! Veljkove. XIII. k 0 t a r. Iz uiica: Ratarske, Ivine, Čučuk Stanine, Stražuje, Krive, Kraija Aleksandra, Haiduk Veljkove i Kamenovjća Vinograd. XIV. kotar. Iz ulica: Ncbojšine i Rudničke. XV. kotar. Iz uliea: IV., V. i .VI. ulice Ojurgjey.og Brda. N a Č uk ar ici: ■. v Iz uiica: Hajduk .Veljkove "i Saborne. Tuča na Senjaku Juče prije podne izrodiia sc ns Starom Senjaku izmedju nekoliko ženskinja medjusobna tuča, u kojoj je četrnaestogodišnja djevojčica Zagorka Nikolić dobiia tako težak udarac p jesni com po glavi, da je onesviješčena palaj Rcdarstvo je interveniralo, a onesviješćena djevojčica namah Je prenijeta u gradjansku bolnicu na Dorćol, gdje joj je ukazana nužna Jjekarska pomoć'

Najbolji puder na svijetu! Aiala doza stoji K. 2 - — Vetiisa doza stojlK. 4 Može se pcsvuđa dobiti. Giavno prodavallšte: „DIANA" Hanđeis A. <3„ Budapest V. Nidor utca 6. 14

narodnoga preporoda, pa su je njegovali takodje S t r 0 s s m a y e r, R a č k 1 i J a g i ć. Danas osjećamo samo još reilek6c slovenske ideje, koja u nama više nije živa; osjećamo neku klonulost, jer nemamo jasne narodne ideologije. Bez lclcja zasiplju se svi izvori narodnogn. Života, pa danas stojimo pred tužnim rezultatiina, nekoč smo obradili veliku iilcju: danas nijesmo sposobni, da prihvatimo ideju, koju su drugi stvorih. Moramo Imati jasmi ideologiju; svnki Hrvat mora znati, što hoće i osjeća.

MALI PODLISTAK Istorijski kalcndar Na današnil dan, 30. januara 1649. godine pogubljen jc 11 a osnovtt presude vanrednog suda, što ga jc bio postavio pobunjeni parlamenat, engleskl kralj K a r 1 0 (C h a r 1 e s) I. Karlo I. rodjen je 16. novembra 1600, godine u D n n f e r m 11 n e-u 11 Skotskoj kao drugi sin kralja .1 a k 0 v a (J a m e s a; II. Postavši 1612. godine smrću svoga starijag brata prijestolonasljednilc („vvales-ski princ) stupio je na prijesto 27. marta 1627. godine. Već prijc njegovog stupanja na prijesto bilo jc Javno mnljenjo neraspoloženo protiv njcga zbog njegove ženidbe sa katoličkt- • njom, prjncezom Henriettom Mar I j o m, ćerkom francuskog kralja H e n r l k a IV. Karlo 1. bio je po prirodl umati, marljiv i blagorodan čovjek, ali Jc bio i lakomislen, tvrdoglav 1 n nekoliko nasilnička priroda. Pošto ]e i pod njime ostao na vlasti Ijubtmac njegovog oca, Buuckingham, brzo sc pojaviše snkobi izmedju kralja i par% Iamenta. 1638. godiue pogiuuo je Btrckingham, a ria njegovo mjesto došao Wentworth, docniii Jord Strafford. Kada vremenom sukobi sa parlamemom postadoše sve ozbiljniji, Karlo se odluei, da vlada neustavno bez parlamenta, putem zakonodavnih naredaba: No kada 1637. godine zbog nekih vjerS'tih pitanja i u Skotskoj izbi ustanak, kraljcv se položaj toliko pogorša, da je 1649. gođine bio priuudjcn, da opct sazove parlamenat. No ma da je kralj sada u nmogim stvarima popustio parlamentn i niedju ostalima žrtvovao 1 svoga glavnog savjetnika lorda Strafforda, sukob se ipak nije više dao lzravnjatj, a kada je Karlo 1642. godine napustio London i otišao u Y o r k, knda jo sazvao drugi parlamcnat, ne prtznajućl više parlamenat u Londontr; gradjaiislt: rat bio je neizbježan. Pošto jc londonski parlamenat uporno ostao prl svojim zahtjevima, kralj je prvl otpočeo borbu i bio je u toku prvih đviJu godina rata u nadmoćnostl, Nq poŠto je došlo do saglasncsti izmedju engleskog i skotskog parlamenta i pošto je OI i v e r G r o m w e 11, docniji diktator organizovao vojsku parlamenta. kraljev jc položaj postajao sve teži. 2. jula 1644. godinc Ćromwell kod {darston Moora nanese krvav poraz kraljevcj vojsci. Karlo do dušc sa svojc strane pobijedi L septembra iste goch pobijedi bod Esseia, «li se već jasno vidjelo, da ćo on na kraju krajcva pod loći. Jftnuara 1645. god. vodjeni su pre govori izmodju kralja i pailamenta, na kojima nije došk> do sporazuma, jer je pariameaat medju ostaiim tražio, da se njcmu medju ostalim ustupi i vrhovno zapovjedništvo nad vojskom i monuuioom, našta kralj nije htio pristaU. Po