Београдске новине

Izfaze: dnevno u jutro, ponedjeljfcom paslije [ >«H ne

Pojetflnl brojavl: U Bmirate I ■ kn|ntma tntilsVnuttm ■0 «. I kr. E«ta eijtsl *4 , , . o ia mui

MjesaCna pretplata: ira«u I ■ kra)tvlm> kr. e.t» ta bo|Mi I

.. !• 1 * f .. ** t » “ N« i «to>"» »«it». . a ao U 0*ograda M ■oatiram ■ k)ta . , . , 3-_ U ’ * ' aU Inoatranatn . . . , , J J , ,* ,* ,* |g 0

Ojjlasl po čljenlku.

Urednlitvo: BEOGRAO, Vulca Keradžlća ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanjo pretplata Toplliln venac broj 21. Tolefen br. 28. Prlmanje oglasa Kneza Mlhajla ut. bro| 3B. Telefon bro| 245

Oodina iV.

ZBOG DANAŠNJEG KATOLlCKOG PRAZNIKA 1ZAĆIĆE NAREDNI BROJ „BEOGRADSKIH NOVINA“ U PONEDJELJAK U 2 SATA POSUJE PODNE.

Finska traži pomoć od Svedske. Na pregovorima za mir biće zastupana i Poljska. Rumunjska objavila Rusfji rat.

RATNI IZVJESTAJI izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 1. februara. laločno okl Asiaca Talijanj s i j če tetira puta napatfali protiv naiih norjh položaja. Svaki jo napa'd jrro >ao već u vlastitoj valri s totkim gubicirna po neprijatelja. RaŠem topništru pripada u tom u pjohu laiočita zašluga. U borbama od 28, i 29. janu ira odlirovao so egeiienđski st r c ! jaćki puk hr. » i pučko ustaški puk hr. 6, pil enski »treljačlci puk hr. 7, moravski pučnosstaški ptik br. 25, III. bata’jun 2. pnka lirolskiii caiskiii lovara, kao i iirolski Hičko ursfaški bataljun Lr. 168 d 171, Načelnlk clavnos stožcTa, Izvještaj njemačkog vofnog vodjstva Kb. Berlin. 1. februara. Zapadno bojište: Naša Izvidlačka odjelcnja izvela ju u F 1 a n d r i j i iz cngleskih jioložaja tarobljcnikc i mašinskc puškc. Pri gujtoj nlagli vladaia je na cijclont frontu ieznatna borbcna dielatnost. Talijansko bojišto: Talijanl su sa M o n t c d i V a! žellaiColdelRosso tt četiri ataha sa uovim suagauta krcmtl! tta aovi napad. Napađi su se svaki put s k r h a I i u vatrl pred austro-ngarikitn položajima. Na ostajiin bojištima nema ničcg oovog. ’i Prv! zapovjednik glavnog stana pl. Luđenđorff.

sjednlkovih potpora. Kao ! nmogi drugl članovi strankc. i on je Jedared uvidio autokratske \Vilsonove metode, a ova uvidjavnost, u vezi sa nevjerovatno lošim stanjem u ratnoj sprcmi, dali su mu povoda. da istupi sa zalitjevom o smanjivanju predsjedničkc vlasti. Njegove predloge potpomagala je polovina demokratske stranke i velik! dlo republikanaca, te su izgledali, da su tako blizu ostvarenja, da je upravnik vrliovnc državne vlasli bio primoran na ravijenu izjavu, ti kojoj zabra- j njuje svako miješanjc i svaku kritiku i njegovog vođjcnja rata. Ako sc sinije vjerovati vijestima iz neutralnog Izvora, \Viison je upravo bijesan, što se kongres ,,usudjuje“ da misll tia istragc o načimt njegovog vodjenja rata. U vezi s tinie ou tvrdi, da bi svaka lakva istraga značila miješauje u ratue pripretne, te bi bila podesna da članove kabiueta spriječava u vršeuju njlhovili dužnosti, a ratno djelovanje b! uopšte usporila. Ove žcstokc rijeei sjećajii na njegov poznatl ispad protiv desetorlce senatora, što su se ti aprilu prošlc godinc usuuili na istupanje protiv njegovilt ratnih planova, te htjeli da spriječc uvlačefljc Unije u . svjctski požar. Sad se ima pričekafi, da ii će predsjedniku Sjedinjenih Država po drugi put uspjeti pokušaj, da zadobije masit i naroda za svoju tvrdoglav u i jednosiranu ratnu politiku. Poslijc posljednjih đogadjaja izgleda svakojako kredii điktatora u Wasiiingtonu da jc donekle poljuijaii. I onda so ncliotice nameće uitanjo, da li će \Voodvow Wilso« po| ktišati, da ovu priliku upotrijebl ! iz : blažijeg tona prema neprijateljlma i počne crpsti ono povierenje tiaroda, I kojega danas tako malo uživa. Već je j uvijek isticao svoju popularnost i kokctovao dosta razumljivo sa svjetskom istorijom. Najposlijc će u svotn rodjenottt Interesu tt ovom trenutku napctost! naći riječ, koju od ttjega očeku'u optimlstl.

Odgovor iz prijeka lzvodi .evropske objektlvne štam- j pe zad.ržavali su se pri raspravljanju o sosljednjitn govorima Czernina 1 Hert;inga na jedttoj rečenici, t. j. da je sada •ed na predsjednika Sjedinjenih Država da nastavi razumnu izmjenu misli. Naravno da je i sada bilo sumnjičenja na račun oba državnika četvornog saveza, ali čak Iza ovakve nasilne zlov’olje virlo je tu ili tamo krajieak nade u itticijativu Amerike, koja b! ^ sc pokazala kao korisfla za stvar opšteg mira. Naročito je buđio na nekirji mjestima izvjesne ltađe jasan i srdačan apcl austro-ugarskog mlnistra spoljnili poslova, ttpućcn prcdsjedniku Unije. Radije nego u raitljim slučajevima sjećalo se na barcm teorctski trud Woodrowa Wilsojta na.stvaranju mira još iz ottog vreauena, kad je bio još neutralan, te prvi intao smjelosti, da zaraćene stranke pita, koji sti hn ratnl ciljevl, te da predloži ntir bcz pobjede. Sjećalo se još jedarcd činjenlcc, po kojoj je ovaj Čovjek došao u bijelu kuću na osnovu izbora, gdje je odlučio njegov mirovni program, te sc računalo sa raspoloženjem uaroda, kojl od vremena predsjednlka Jacksona još nijc svoju sudbinu polagao dva put u ruke jednog te istog demokratskog političara. Naravno, da bl bilo preduhitreno, kad bi se na osnovu ovakvih argutnenata račuualo na jaeu \Vilsonovu prc'đusretljivost, nego do sada. Takva bi i nada ostaia samo maštarija. da se baš j u posljednje doba nijesu u Sjeđinjenim Državatna desile stvarl, koje su sc £inlle. da bi ntogle uplivisat! na odgovor predsjednfka prilikom predloga središnjih vlasti. Nečuv'eni skandali sa oružanjem nijesu nl za Evropu ostall tajna, a s one strane.vode uskorili su veliko nezadovoljstvo u upravnim krugovima, koje tako daleko ide, da se počtnje spremati obrazovanje opozicijonalne većine u oba zakouodavna tijela. Ova partijska grupa nosi se mišlju, da ustanovi protiv Wilsonove volje po engleskoin modelu ratni kabinet sa neograničenim punomoćstvima. Senator Chamberlain smatran je kao jedan od vodja dcmokratskih grnpa, a u isto vrijeme kao fedna od najiačih pred-

Mirovtia siednica u BrestLitovsku lzvještaj o jučcrašiijol sjednlck ' Kb. H-e't-Lilovsk, 1. februara. U jučerašiijoj fje&niri So ra-prav plo o jiitanju' koja ukrajinska delogacjl ima prava prisurivovnli prerovoriira. Trockij jo saopštio, da Manovf delegacije j?ijcvskc Ra'dc r.ercaju m to prava, pošto je veliki 'dio kij^vskog gatni/o na prešao na strami ukrajinsko vlaide savjcta, te jc Kijcv^kcj Ra'di odmjeren veoma kratak op c -tanak. Po p-ed'osm pre'dsjedrika zaključeno je, đa o ra‘diožnosti ukrajinslcih dek-garij i ra p avlja u pionarnoj sjeđoici Wja so ima održati 1. febniara. Trockij jo pitao, 'da li odista. postoji narnjera središnjih vlasti, 'đa se zashipniri Po’jsko po/ovai m mkrovne progovore. Pošto £*u 'državni tainik pl. Ktihlmann i ministar snol nih poslova, gmf Gzernin tKlgovoTdli potvTdjujući, sjeđnara je zakljućona. Ukrajlnska delegaeija ii BrestI.ltovskii. Kb. Brest-Litovsk, 1. fcbruara. Ukrajinska dclegacija stigla je ovamo. Do dolaska državnog sekretara Holuboviča predvcKliče delegaciju dcputirac Ljubenski. Dogadjaji u Rusiji Djclimićna deniobillzaclia vojske. Kb. Petrograd, 1. februara. Ratni komesarijat jo naredio demobtfisanje svih onih momčadi godišta 1904., 1905., 1906. i 1907., kojt su 7. februara navršili 30. godhtu starosti. Borbe izmedju holjševlka I kazaka. Kb. Stockholm, 1. februara. Iz ruskih se listova vidi, da se kođ Masejoke, Hainsenkova I Domitrljeva vode borbe izmedju boljševičkih četa 1 kazaka. Tvrdt se da su boljševičke čete zauzele Sarnlk. Kod Novog Servljova I Orlj e u b u r g a vode se borbe protiv kazaka i jtmkera.

Revolucija u Finskoj Einci uiole Svedsku za oružanu pouioć. CNaročItl brzol3V „Beoarausklh Novlna“) Kopeuliageu. 1. febrnara. Kopenliaški ,,N a t i o n a 1 T i d c nd e“ javlja: Finsko poslanstvo, kojc je sad prlspjelo u Švedsku, zamoiiće ovili dana švedskog kraiju za o r u ž a n o posredovanjc. ’ Petrograd odsječea od Fhiske. Kb. Amstcrdam, 1. februara. ,,Times“ javljujp: Zbog porušcnih mostova 1 željezničkih pruga u borbama kod Viborga, Petrograđ jc sa svim odsjcčen od Finske. Suzbijanje revoliicije. Kb. Stocklioltn, 1. fcbruara. ; ,,T i m e s“ javlja iz Petrograda pod 28. o. mj.: Bijela garda otvorila je vatru na ruske moEiiarc, koji su juče pokušavali, ua sc ua brodovima prevezu na finsku obalu. Bili sn prinudjeni, da se vrate; mćdju njima milogo ili je ranjeno. Ruska crveiut garda poslata je sa topništvom u prav'cu \Viborga. Fiitska narodua vojska jaka je SO.OOO Ijuđi I organizitje se prema lracrtima ; finskoga senatu i n saglasnosti sa njitn. Cijela vlast ii raduičklin rukatua? Seuat pobiegao u Nikolstadt. Kb. Stockliolm, 1. fobiti«ra, h. Ue-lsingforsa javljajti: r ‘jrii jo vlast it raidnićknm rukama. Sredtšnji l'a'dnički odbor ogla'.iTfrie raspuštanjo so- • nata, koji jo pohjege u Nikolshed'. U j H e 1 s ir\g f o r s n pr <*k I a ino va r» a jo i ra'dničk«>-seljaćka vlada. Ritški ; vojnici 'nlsu učoštvova.li ti < v m p k e'n, j ali stt ira 7 'oni/Tn : . Razoružavati.ie ru&kJbičeta u sjevcruoi Fiuskbjv (Naročltl brzojav »Seoze&dskUi Novtna".) Storicbbtni, 1. febr.arn. Finska gradjanska garda ra oruž-ila je i tiapsJIa rusko išete tt sjevcrnoj Fiavskoj, otpriiike 500"Hje'đi. Siikobi „crtenih'* i ,,bijclih“ gardi. (Naročitl brzoiav ,,B&osra(lskl!i NovL’ia".) j Ko[>enhafea, 1. februara. j Dopisnik ,,Pol i t i.ke n“-a u Hel i:g- ’ forsu javlja, 0a yt l> : jeh rranla po'la naprije'd, .i ''fii' zauzela Tamerfcrs. Pmlstraže su sticle 'do Tavasteluisa. t'rvena gatda šapo br/o pojačanj i m 1 jo ver. Koil Kaomacrao trnje već neko- 1 liko dana bilka. Na obadvija st ane iina i mnogo mrtvib. Sjovemo cVI ITelsi gtor-a ; kopaju se ša'tčevi, Sukob izmedju boijševika i Ukrajine Ruske vijesti o središnjoj radl i sukob! | s njenitn četanta. Kb. Petrograd, 1. februara. Petrogradskt brzojavni urcd javl>a: Čete sovjeta su zauzele važiiu stanicu Balitnač. Casntci, podčasuici i plentići povukli su se u Kijev, koji je sa svih strana opkoljen. Pošto je središnja rada izgubila povjercnje ukrajiiiskih vojnika i radnika, obrazuje ona. bijelu gardu, koja se sastoji iz pleuiića degradiranilt poljskih i ruskih česnika. Rusko-rumunjski rat Rmnunjska obiava rata Rtisiji. (NaroClt! brzolav „Bcograđskih Novltia") Berlin, 1. februara. „Lokalanzelger" javlja iz j Jaša: Rumunjska je vlada objavlla rat Rusijl, koja sc j nalazipodvladoin boljševi- 1 ka. Prema riiskltn podanlclma it Jašu preduzcte s u tt a Jstrožije tnjere.. Rurnunjl ratle sporazumno sa Kaleđjinom. (Naročit! brzojav „Bfoeradskfli Novina".) Rotterdam, 1. februara. Glavnl zapovjednik rumunjskog fronta, Sčerbačev. došao je u glavnl stan Kaledjina i s njime prcduzima pripreme za zajediučku borbu protiv boljševika. Sčerbačev raspolaže bogatlm novčanlm sredstvima. Sporazumne slle obećale sti tnu potporu.

Pojedinostl o prvom siikobu. Kb. Amsterdam, 1. februara. R c u t e r javija iz Petrograda pod 29. o. mj.: Čuju se ove pojedinosti o prvoj borbl na željezničkoj prtizi U n gli e n i—K i š i n j e v izmedju Rusa i Rumunja: 23. o. mj. opkojila su tri ruska batalijana otnanja rnmunjska odjelenja, što su čuvala željczničku prugti i pozvala su ilt da se predadu. Rumunji dadoše energičnog otpora, ali su posiije borbe od pola sata skoro svi Rumunji'bilj izbačeiti iz stroja. Kada $e željeztiićki voz, na kojemu je hio jedan bataljuti pješadije pfimicao Ungeniu, ovo je odjelenje sa četiri laka topa i nekoliko mašinskiii pušaka odmah prešlo u napad i odbacilo Ruse. (iubitci su sa obiju strana vrlo veliki. Riitnuiiji nastavljajn nastupanje. P r i} ć t u j a s p o r a z tr m n i h s i I a R u s i j d. Kk. Slockbolm, 1. ffthn.-a a. ,,T i m c s‘‘ iavlja iz Pefrograđ >, da Rnmunji poslije zauzeća Kišin ; eva n astavljaju naslupanjft. U pVolitčkim kmgovima govori se, 3a je moguće, 3a će sporaTum'ni poslan c; nap st : ti Ru siju, ako bi r'epublik anska vla 1 a ohjavilaiat Rumunjima. Juče su sporazumni poslanif i pro.govarali sa rn mu njskim priidsta vn 1 kom. Napadi proiiv Bratiana. (Narpčiti brzojav „Beogradslđh Nov'uia".) Ziirich, 1. februara. LJ nimuujskom parlamcntu spremaju se ost-ri napadi proliv B r a t! au a. Iuterpelanti će zahtje-vatl, da se Bratiau stavi pod vojni sud. Bratianu je usput za Englcsku. Crvena garda otposlaua u Besarabijis lčb. Ams'.eTdam, 1. fo’ rvr t.i, l'o jftdi’om ovdašnjoin listu d.iziuiju ,jTimes“iz Petrograila, da su cxjjol.> nja raske crvene gar'de o'posl ma u 1Jsarabiju. Takodjer su razni pješadij lci pukovi sa fronta sa lopniš'voro Vk.bili naredbu. da odu n Resaiabijti. Njemački vazdušni napad na Paris Fraiicuski prikaz, Kb. Zeneva, 1. fftbru ,ia. Iz Raiisa službeno javl: ju: Cojiri ncprijate'j ke eskadre prcictj 1 su tiaše borbene redovc sjevcrno od Compiegne-a, I.etaći sn u velikoj visim dospjoli do nad Paris. 8a sjevora i sa istoku primakli sit so samo n gn’du. irbaeujući oAlom bomlve na pojedma prodgradja, da hi poslije kts^uli sr/dišta a;rada u prvom redu krajovrima na đesnoi obali Seine. Ta’da su skoro n jedau dsti niah izbacd’i sve oitaio svoje bbmhe, od loji-h je bio prilićno volik' l»roj žrtava, narofito žena i 'djer.e. P godjor.e su 'dvije l olnioe, a nekoliko zgrada jc zapaljeno. Mrtvih ima 20, a rarijenih 50. Sjovemo o'd Paidsa dnšlo je u višc maha ’do va/dušnih Irorl i pri čo mu jo obovena jedna NjemaĆka let'l'eaj dvoiica Ifitača. koja su bila na njoj zarobljena su. Jeđna jo francu-lc-i ie'.ltča natjerana da so spusti, a njeua dvojica lctača su ranjena. Kb. Paris, 1. fobruara. Zvanično ao javlja, 0a broj žrtava napadaja bombama u sri'edti dznosi 36 mrtvih, odavdo 22 u Parisu, a 14 na perifeiiji gra'da, zatim 190 ranjenih, odavdo 114 u Parisu, a 76 na porifftriji grarhi. Bombo su (»ftodilo tri b. in'ce. U icdnoj je izbio jx>žar.

Podmornički rat NOVA POTAPLJAN.1A. Kl>. FDrlin. 1. fobnrara. VVolffov uro’d javlja: U zabranjonoj zoni okb F.nglesko potopile su njomačko podmomico nedavno 5 pamih brodova, i to 3 od njrh feško naiovarena uKanalu pri jaboj nrprijateljskoj odbrani. Medj'rf brodorima fii’.a su dva naoružana pama hi'oda, svaki sa najma n jo 3—4000 tona. N&Čclnik admiralskog stožera Tnomarico

Ratni savjet sporazunmih sila Zcneva, 1. februara. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja: U vcrsaillskim savjetovanjitna usvojeni su zakljućci, koji otlgovaraju nazoritrut Francuske o miru.

Najnovije brz. vijesti Pobune u Kitaju. Kb. Pcking, 1. Kbruara. Prcdsjednik republike se posllj® razgovora s vojnim guvernerom oblasti Jangtse i sjevernih provincija, vratio u prijestonicu i iskazao Je namjeru, da će otpor na jtigti po potrcbi slomitl oriižanom silom. Zahtjev Srbije za prisajedinjenje Austriji Naplsao Uade G rba, c. 1 kr.gcncrat pjcšadlje i rravt tajci savjctnik Njegovog Veličrnstva cara 1 krat.'a , Najuglcdrija austrijska pollttčka I litćrcmarevlja .Osterrclchlsche Ruodschau* objavljuje u svojoj jućer IzsšioJ februarskoj svcscl siijedećl istorijskl napis. V 7 rlo |c zaniraljlvo čitatl ove reminlsccnce čctlrl godlnr postljc sarajevskog atcntata, kojt je trebao da bude temetjn! knmen velibo srpskoj drf.avi. Može se nazvatl ironijom svjetske povijesnice, što je upravo Kara Gjorgje, djed bivšeg kralja Petra, ponudio više puta Austriji prisajedinjenje Srblje. Jer Kara Gjorgje je uvidjao, gdjo ima da traži svoju sreću srpski narod, dok je naprotlv itjegov iinttk l’etar mislio, da na račun Austro-Ugarske sastavi veliko-srpsku državu. Ža tu cljei nije bilo nikoje srcđstvo suviše oštro, npctrijebljcna su čak i ubijstva — u ostalom čini se. da je to porodično nasliedje porodice Karagjorgjevića. Gjorgje P e t r o v i ć. Crni Gjorgje, zvatt Kara Gjorgje, rodio se 21. decembra 1762. (star. kal.) u selu V iš e v c i in a, Itod Kragujevca, od oca ratara, koji se onamo doselio iz Pođgorice u Crnoj Gori. I 7 svojoj 15. godini ubio ie iz puške kao pastir nekoga Turčina, koji jc sabljom navalio na njega. Jer itin je Kara Gjorgje ubio psa, koji jc napao njegove svinje. Tri godine poslije umro je njegov otac Petar, a tnajka njegova Marica udala se po drugiput za ltekog Petronija u Viševcinta, koji se naskoro zatim preselio u Topohi i tamo sagradio kuću. Gjorgje se od to doba bavio samo lovom, a šurna bijaše njegovo najmilije boravište. U svojoj se 19. godini oženio sa siročetom Jelenom, koja ga obđari sa dva slna i četiri ćeri. Ivratko vrijeme poslije svoga vjenčanja ubio je nekoga Turčina, koji udje u njegovu kuću. t poželi njegovu ženu. Početkom 1784. imenova ga Sali-aga u vlastitome spaliiluku u Topoli svojim upravnikom, pa je od to doba mogao slobodno da nosi oružje. 17o4. ubi iz puške Gjorgje trećega Turčina u Mramorcu, jer mu htede oteti ulovljenu smu. U jeseni slijedeče godine ubi 6n tri l’určina, koji s© navratiše u njegovu kuću, pa ga uvrijeđiše u sporječkanju. Iz bojazni, da će se ovo ubijstvo sazitaii, odluči on da bježi pa mu se priključl uz očub.a I nekoliko njcgovih prijatelja i susjeda, svega 36 osoba. Potajuo ostaviše Topolu, i doprješc do Umkc lia Savi, gdjc ili Gjorgje Ostojić prevezc u Srijctn. Još prije prijevoza ubi iz puške Gjorgje svog očuha, jer se litjede povratiti, a Gjorgie' se poboja izdajstva. Kada Gjorgje stlžc tt Srijem, ode u Krušedoi, gdje sitijcsti svoju svojtu i ostale bjcgunce. Ott sam bude postavljcn za šumskog čttvara manastira krttšedolskog. (Po Nenađoviću: Kara Gjorgjc). Kad nadodje posljednji rat Auslnje protiv Porte, pottadaše se mnogočemu Srbi južtto od Save, skoro sa sigurnošću računalru na prisajedinjeitje Austrij!. Jedan se srpski dobrovoljni zbor sakupio 1788. u Srijcmu, tejtaraste na 4500 momaka. I Kara Gjorgje stupi u taj zl>or. Bcz obzira tta sjajne pobjedc Latidonove rnorade Austrija zbog držanja Pruske od koje je prijetio rat svistovskhn mirorn 4. augusta 1791. god. povratiti Turclma osvojenu zemiju. osim maloga kraja uz Unu. Sve su nade Srba, da. če se osloboditl turskoga gospodarstva, propale; prisajediujcnje se Austriji ne ostvari. Amnestijoin, koju je donio ugovor o miru, bude Srbima 1 osigurano mirno uživanje imanja i svojih prava, a da no će biti napastovani za svoje saučestvovanje u ratu protiv sultana. Dobrovoljni zborovi su bill raspušteni, a Kara Gjorgje vrati se sa svojom svojtoni kao i večina bjegunaca u svoju domovinu. , Kara Ojorgje. nasell se u Topoll, i poI stade trgovac; posllie deset godina