Београдске новине

Broj 41.

' Srijeda

ĐEOGRADSKE NOVINE

grafu na Terazijama bhskopska predstava isključivo za učenike muške rcalne i ženske gimnazije u Beogradu. Čist prihod, po odbitka rashoda iza insoeaiiranje, nami’.enjen je za pomoć beogradske sirotinje. Gajenje livada. Nairedbom vojnc glavuc guberuije u Srbiji odjelenje 9., br. 889 od 17. januara 1918. godine naredjeno je: Da bi se u nekoltko otklonila oskudica u stočnoj hrani, mora se svima sredstvima pristupiti njegovanju 1 i v a da. Pošlo jc djubrenje livada u veoem obimu uslijed nemanja vještačkog dju•breta i komposta sad nomoguće, isto tako i zalivanje livada. pošto nema za ilo potrebnih postrojenja, to se moraju Izvršiti svi oni radovi, koji se mogu lako izvršiti. • Ovamo spada prijc svega čiš'čenje livada od džbunja i korova iskopavaujem. Ovaj se posao mo'ie zinri, kad ne>ma drugih poljskih ra* 'dova, lako obavitL Dalje, pošto se sarijeg istopi, mora se sa livada pokupiti i uklonit! sve kamenie. Od velike je važnosti drljanje livada. Sa njim može se otpočeti odinah s proljeća, čim zcnilja nialc omoltne. Drljanjem posttzava se, da se po llvadama izravnaju brežuljci krtica i jnišije rupe; ostai toga spriječava se ^ir-enje mahovine, a zetmlja se provjetrava. Drljanje biva najbolje unakrsnoni drliačom sa oštrim gvozđcnim klfncima. Na omanjhn površinama mogućno je djubrenje livada na taj način.što bi še preko zinie sknpljao i od kiše saču* >vao pepeo od drva i njime livada pošula prije ili neposreduo poslije topIjenia snijega. Uspjeh cvakvog djubrenja pepeKom od drva pađa u oči, tako. da se irud ovakvog diubrenja obilmo IsplaČuje. Pošiljke za Njeutačku Lica, koja žele slati novčaue posiljJce svojim srodnicima, Tcoji se kao •/.arobljenici ilž intemitrami nalaze u Njemačkoj, ne mogu preko pošte ueposređno od svoje strane to vršiti. Za sada se možo novac za Njeniačku slatl samo, ako se kod koje banke deponuje irovac, te se na taj način angažuje ban*ka kao posredliik. Rcznltat posljednje turneje Marijaila JMatijevjća. Iirvatski atlcta, g. Marijan M a t ij e v i ć, poznat pod imenom „Junak iz Like' 1 , vratio se sa svoje posliednje turneje u Beograd i pokazao nam svoju „knjigu poivrda“, u kojoj su ubiljcŽeni svi ujegovi prilozi, što iii je dao u ratno-dobrotvorne svrhe. Ukupni iznos, šlo ga je u vremenu od 21. decembra 1917. g. dc 11. {ebruara o. g. 'darovao u raznim mjestima okupirane oblasti u Srbiji, iznosi K 2434. S ranijim njegovim prilozima u dobrotvorne svrhe u Srbiji iznijcia je ova svota u 'kratko vrijeme K 5074. Ova u pleniemte svrhe darovana svota g. Matijevića sama po sebi preporučuje za niegov dalji rad. Zamjena novćanica. Dešava se da pojedtaci iz- nepaž]e izgtibe dio stare novčanicc. koja j© uslijed ntnogog presavtjanja izložena raspadanju, pa ouda iz neobaviještenosti uništavaju i zaostaie dijelove. Zaostali dijelovi mogti se tivijek zamijeoiti na blagajni ovdašnje austro-ugarske bu.nke, čijc se prostorijc nalaze u ranijoj zgradi srpske narodne baaike, švakog dana od devet sati prije podne 'do pola jodatn poslije podnc. Na taj način, uz neznatan odbitak. oštećeni naknadjujc gubitak. Beogradski orieutn. Posljednja, oproštajna, predsiava prvog februarskog programa davaće se u petak, 15. o. mj„ a ne u četvrtak 14. o. mj., kao što smo juče pogrješno javili. Ulaznice su za tu posijednju predstavu potpuno rasprodane, tako, ;da za onoga, ko ovaj prograin želi vi'djeti, ostaju samo još večeri srijeda i četvrtak. Za vrijemc od 16. do 28. fehrnaia ungaiovane su sasvitn nove i prvorazredne sile. to ove predsiave takodjc zaslužuju najveći interes. Uliražiijavauie vlše radnjl. Vlasnici jedne slobodsie ili zanatske radnje mogli su ranij*e u jeđnbin mjestu i van njega imati više ođjeljaka. Kod sadašnjih koncesioniranih radnji potrebna je za svaku ođvoieuu radnju posebna konccsiia.

18. lebruara 1918.

Razne vijesti

Front vojvode Albrechta vfirtiemberškog: Strana 3.

Vijesti iz unutrašnjosti Arandjelovačka banja. Piše nam dopisnik iz A'randjelovca: Sa izljepšavanjem vremena osjeća se i ovdje drugi, nov život. Lijepi dani, koji već dvadeset dana traju, učinili su da se uprava ovdašnje bamje lati poslova za pripremne radove na nredjenju kupališta, šetališnib staza i ostaloga što je potrebno za ovogođišnju banjsku sezonu. Ljekovitost ove banje, čija je bukovička kisela voda poznata mtdaieko, iskoristiće se u ovoj godini bolje nego za posljednjih nekoliko godina. Jer, pored saobraćajnog sredistva željeznicom, opravljeni su u cijelom srezu i drumovi, tako da će put-ovamje drumovhna iskoristiti i oni, koji se ne tnogu koristrti žeijeznicom. Kao novitet tnože se na ovoin mjestu poTttenuti rad jedno bolnice, kojia siuži za prijem rekonvalescentnih bolesnika za potpioio ozdravljenje. U ovu bokilcu stiču se elementi iz cijele zemlje. Kupališna sezona u toamji počeče u prvoj polovini aprila. Isto tako mjerodavni će S9 pobrinuti i za to, da posjetioci ne - oskudijevaju i u udohnostima za stanovanie. Požar. U seiti Lucnu blizu Banje jošaničke nastaio je ovih d«na noću nepažnjom vlasnika požat u radionici tamošnjeg kovača Filipa Gjorgjevića. Kuća je izgorjela, a štotu iina da stiosi sa>ni vlasnik, Uapšeni zbog jatakovanja. Sa Raške nam javljaju, du je poljsko redarstvo uapsilo u Ivanjcu Tociora Markovića, Vasilija R adosavljevića, Zorku 11 ić, Ojorgja 11 ića i Radosava Jovanovića, za koje se ispostavilo da su đavali sklonište razbojniciina.

Narodna privreda Rudnici u Srb'ji. Prema statističkim iKKlacima o rudarstvu, u zaposjednutim oblastima Srbije danas se radi u sedam glavniJib rudokopa. Ti su: Rudnik, kod G. | Mdanovca; Vlaška, kod Beograda; ! Krupanj, Majdan-Pck: Ripanj, kod ' Beograda; Zajača, kod Loznice i Babe. Iz ovih rtidnika tiajvećim dijeiom < vadi kameni ugalj. Nove bugarske monete. Bugarska vlada dala je u izrađu nov inetalni novac, monete do lednog Ieva. Taj novac rad* se u berlinskim tvornicama i nosi, kao d*oba kovanja, potpis 1917. godine. Prva partija ovog metaluog novca upučena je iz Berlina za Sofiju i ovih ee dana doči u saobraćaj. , Bugarski kredit. Javijaju iz Sof'je: Poslanicima nal'odnog sobranja vlada je podnijela izradjen zakonski projekt, kojiin se traži odobrenje krediia od 1,139.000.000 leva. Upotreba kredita ima se izvršiti za ratne potrebe, gradjenje novih željez, nica, nabavku lokomotiva i vagona, održarvanje vojnih ustanova i druge izdatke. Debati pcvodom ovog projekta pristupiće se ođmah po odobrenju zakonskog predloga o potporama onesposobljeiiih činovnika u službi.

! Izašlo I Novo ! Novo! Juraj grof Oršić-Slavetićki: ,,Na konju i u rovu“ Cijena 2 K. Može se kupiti u knjižari S. B, Cvijanovića Beograd Knez Mihajlova ul. broj 16. Porudžbine sa strane šalju se na gornju knjižaru ili na samog pisca: Uredništvo „Beogradskih Novina*', — Beograd,

Igra sudbine Ruski listovi donose ovaj ogias: „Gospodja Olga Kerjensklj, liŠeua materijalnih sredstam, moli za ma kakvu službti, makar i nadničarsku.“ Olga Kerjenskij jc supruga iščezlog raaiijeg dfktatora u Rusii, Kerjenskog. Cudna igra sudbrne! Podjela vreraena u prvoj francuskoj republicl. Prijo 125 goduia, a na dan 22. septembra 1792. uvcla je prva Irancuska republika novu podjelu vremena. Gođina je podijeljena u 12 ravnib mjeseca od po 30 dana. Ostalih 5 dana nijesu pridodati m 'jcdnom mjesecu, več su praznovani kao naročiti nadjonaini praznici, posvećcni moralu, geniju, rađu iid. Svaki mjescc bao je podijeljen u 3 neđjeIje od po 10 dana. Skupina od đeđet daua zvala se dekaxla. Svaki deseti <lan delcade važio je kao dan odmora za sve javne poslove. Mji^seci su se zvali prema vremcmi i dogadjajima godišnjeg doba <xl prilike kao kod nas: travanj (april), srpanj (juli), kolovoz (avgust) itd., i dani dekade označavak su se brzojaivima: prvi dan prve dekade mjeseca brimera, sednu dan treće dckade mjescc;i fruktidora ikl. Pošto je država biia ukinula religiju, to i ti daju ne bijalm više posvoćeni razmm crkvenim svecima, već raznim poljoprivrednirn alatima, životinjama i proizvodima, npr. plug, đrijača, svinja, konj, cvekla, lukac itd. Godine su računane od dana uvodjenja te nove podjcle i označavane su rimškim di'rama. ; Dalje od godine Xiif. nije se Hošlb, jer ! je Napoleon "kinuo repuTdikanski ka’endai' i uspo.<e,io napušteni gregorijan-, ski. Ovaj je ponovo ttveden l. januara ■1806. goiline. * Fraugois Copee I Aleksandar Dmuas. Francus'ki roniantičar Francois Copee postigao je svoj prvi veći knjiŽevnički uspjeti svojini pozorišnim kotnadom „Prolazn ik“; uspjehu prve predstave mnogo je doprinjela Sarah Bernbard, koja je igrala glavnu ulogu. Po svršenoj predistavi svi su ushičeno čestitali srctnom mladom piscu, ali je i najoduševljeniji bio Aleksandar Dumas-otac, čuveni pisac „Grofa MontcChrista", „Triju Musketara'* i t. đ„ kojt je tada već bio na vrhuncu svoje slave. Oii je usrijed ,,foaje-a“ zagrlio Copee-a riječima; „Daroviti mladiću, i od sada da govoriino jedan drugom ; ,,ti“. No, bilo jo opšte poznato, da slav- i ni Dumas, uprkos basnoslovnim prihodima, što i!i je imao od svojih nebrojenih i tada u slast čitanih romana, zahvaJjnjući svome raskalašnom životu nikada ne izlazi na kraj. Copće, znajući to, plašio se, da se iz<a> toga bratimljenja ne krije pokušaj kakve pozajmice na račun lijepe đobiti o4 uspjelog komada pa je v bajagi. skromno se crveneći. odgovoBfio: „Božanstveni Dumas, nikada sc ne bih usudio, da vam govorim ,,ti“! Dumas pak, koji nije ni slutio ,,u čemu je stvar“, a koji je inače bio vrlo pristupaean laskanju, uzeo je to za gotov novac i uzviknuo jc patetički: „Kiuno lijepe sreće, da su svi naši francuski mladići ovako skromni"! Udaljenost zvukova od zemUe do aeroplana. Fraucuski prirodnjak Kaauil Flam a r 5 o n dao je nedavno pred francuskom akadcmijom naiuka stručne podatke o tome: S kiolike visine avijaittčar može čuti zvuk sa zemlje. Evo tog odgiovora. Ptsak lokomotive čuje se na 3000 meiara; šum voza u pokretu na 2.500; puščani pucanj i lavež pase na 1800; kukuriiekanje pijetlova na 1600; zvuk muzike 1400; čovječiji'glas 1000; kreketanje žaba 900 i jači govor 500 metara. Priroctno je da bi to avijatičar sve čtto kad ne bi motoir radio. Ali kak*o motor mora stalno da radi, ie lupa to i avijaiičar ne čuje jiršta čim se digne od zemlje. Poslijeđnje brzojavne vijesti Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 12. februara. Zapadno bojište: From prijestolonasljcdnika Rup* prechta bavarskog: ' Na mnogo mjesta fronta topnička djeiatnost. Pješadijska su odjclenja izvršila južno od S t. Q u e n t i n a i na istočnoj obali Maase u caiiriereskoj šumi uspješaia izvidjačka preduzeća, kod čega im je pao šnka izviestan hroj zarobljenfkai,

Izmeđju Flisieya i Mosele iopnićka t borba minama, koja je pojačana aaročito u podrufju Emberniesila. Istoćno boilšte: Vojnički položaj na fiontu p’otiv ,Vehtvorasa 1 Rumunja netpromijenjen. j TalUansko boiištc: Na visoravni Seđam Opštdna te* čajem dana živahna vatrraia borba. U mjesnim borbama zauzele su austrougarske čete na jnriš neprijateljska uporišta na južnom o bronku Sasso Rosso. Tom su prilikom zaroltile 6 časnika i 170 vojnika. S mnćeđonskog bojišla nerna načeg novog. , Prvl zapovjednik giavnog stana pl. LudenđorfL

Rumunjska pred separatnim mirom Njemačka -štampa o Bratiami-ovoj demlsljj. (Narooiti brzojav „Beogradsklb Novtoa“.) Bcirliii, 12. februara. Povodom demisije Bratianu-ove vlade piše ,,Lok al an ze i g e r“: Demrsija znači razumljivu promjenu u političkom vodstvu Rumutijske, koja je poslije zaključenog mira izmedju središnjih vlasti i Utorajme postala neizbježivom. Vperovatno će preokret u držanju Rumunjsk'e u najskorijean vremenu doći do jasaiog izražaja. — Na vijest, da je Bratiamu predao ostavku, a na njegovo mjesto došao general Averescu, piše ,,B e r 1 i n e r T a g eblatt“: Averescu je svoje čeie u posljednje vrijeme poveo protiv boljševičkih vojttih skupina. P o s v e j e j a s n o, d a R u m u li j s k a p o s 1 i j e z ak 1 j u č e n j a m ir a s a U k r a j i n o m ne može ostatiuratnom odno su sa središnjim v 1 astima. — ,,V o s s i s c h e Z © i t u n g“ piše povodom promjene rumurijske vlade: Averescu je važio kao povjeretiik i p o 1 i t i č k i i s t o m i š 1 j e n i k k r a1 j a K a r o 1 a, koji je> veoma poštivao organizatorske sposobnosti ovoga gcnerala. Averescu je stajao po strani svrm političkim vrludaiijima rumtmjskili čaisnika. PRIPREMANJE FRANCUSKE JAVNOSTI NA KAPITULACIJU RU- ' MUNJSKE. (Naročiti brzoiav „Bsosrađsksh Novtoa 1 '.) j Zonova, 12. februara. Pariski listovi pripremaju povcdom mira sa Ukrajuvom javnost na kapitulaeiju Rumunjske. Vojnički saradnik „Matana" označuje položaj Rumunjske najkri tačni jim. — „Teraps" nasboji, da Rumunje odvrafi od kapitulacije time, što un iznosi preri oči sliku potprmog uuištenja u slučaju njiJiove predaje, pa se tako nada, da će rumunjska vlada izdržata do skrajnosii'. RUMUNJSKA — ,,SCHACHMATT“... j (NaročlH brzojav „Beogradskib Novtoa".) j Žcnev®, 12. februara. „Journal de Geneve'* piše: j Mir sa Ukrajinom riješio je sr<.-dišnje vlasti n j i h o v i h n a j g o r i h b r i g a o i s li r a n i, don i o i m j e p o t p u n o političko gospođstvo na istoku i zadobio je na moralnoin utisku, koga 11 a sve narode mora izvršiti. Glas o ovom prvom miru, komci se ne niože poreći značaj najvažnijili dogadjaja. — „Gazettede Lausan e“ veli: Ru m un j ska je ,,schachmatt“. Ovoj nesrećnoj zemIji lie preostaje ništa drugo, uodapoloži oružje. To je prouzročilo u Švaicarskoj, daje vrijednost marke po- | novno poskočila. RAZOCARENJE malih naroda. (NaročiH brzojav „BeojradskUi Novlna") Zeneva, 12. fcbruara. Pariska štampa iznazuje ozbiljnu zaibrinutost zbog uticaja zaključenja mira sa Ukrajinom na pritješnjenu Rumunjsku. ,,V i c t o r i e“ priznaje, da su najnovijo vijesti iz Brest-Litovskog nada sve tužne za sporazumne sile. Rumunjska ć© vezanih ruku hiti predama Njemačkoj. Članak se završava: Kako li je bezuntno bilo naše veseije, kad j© : skršen carizam! Ruski savez postao je našom nesrečom. Danas moranio- da priziiadeiuo gorku istinu, da su mali narodi, koji su u taj savcz polagali sve svoje nade, .strahovito razočarani. SAZIV RUMUNJSKOG PARLAMENTA. (NaroSiti brzojav „Beogradsiclh Ncvi.ia") Stockliolm, 12. febniara. „Morning Post“ javlja Iz Jaša: Rumunjski je parlamenat sazvanza 20. februara. Mora se predmnUevatf, da se radi o važnim vijećanjima, pošto jo Ukrajiua proglasila Besarabiju zemljom, koja leži Izvan njihovog narodnog plemena.

IZJAVA RUMUNJSKOG POSLANIKA’ U PARISU. (NaroCtti brzojav „Beoeradsklb Novltu tt j Bern, 12. februara. Rumunjski je poslanik u Pa~ku izjavio saiadniku „Petit Journala«, da su rumunjski životni interesi niBkim ,,i& dajstvom“ najteže pogodjeni. On očekuj« sa grozničavom napelošću jašku odiuku. MIR SA UKRAJINOM. Veselje u Beču. Kb. Beč, 12. februaira. Danas prije podne održana je povodom mira sa Ukrajmom u svečaaio rasvijetljenoj crkvi sv. Stjopaita služba Božja zalivahiica sa „Tebe Boga hvalimo". Svečanosti su prisustvovali: Njihova Veličamstva, koja je stanovništvo kod dolaska burno pozdravik); dalje svi članovi carskog doma, koji borave u Beču; dvorstoe, carske, državne. zemaljske i opštinske vlasti; gcneralitct; časnički zbor; diplomatski zastupnici saveznih država i ukrajinski zastupnici na carevinskom vijeću. Svečanost se svršfla u podne uz pjevanje narodue htame i svečanu zvonjavu svih bečkih crkvi. WlLSONOV ODGOVOR GROFU CZERNINU I GROFU HERTLINGU. ; • Kb. Waahington, 12. februara. Predsjeđnik Wilston ođržao je danas u kongresu govor, u kom-e je u glav inom rekao: 8. januara imao sam časć đa vam govorim o raltu'm ciljevima, kakve treba naš narod. Engleski minislai pre-tlsjednik govorio je 5. januara, ra beći sldčne izraze. Na ove je govore od govorio rpemački državni kance'ar 24. januara, istoga 'dana i grof Czernin u ime Austro-Ugarske. Radosno je čutij da je naša želja, da se izmjena masli v ovim veiikim pitanjima izvrši pred javnošću cijeloga svijeta, tako brzo jspunila. Odgovor je grofa Czemina bk> u gtevnom upućen na moju adiesu. Oa je sadržan u prijateljskom tonu. G'of Czer nin vidi u mojoj izjavi đostotno zbli ženje mišljenju svoje vladc, da tako o pravda mjeru, đa moja izjava pruža «• snov za pobližt ilogovor ob.ju vlada. (Nastavak Wilsonovog govora zbog odocnjelosti donosimo u sutražnjem broju. Op. Uiedn.). • NESNOŠLJIVO STANJE U FINSKOJ. Kb. Stockiiolm, 12. februara. Prćttia brzojavu, kojega je primilo ovdašnje iiasko poslanstvo, zauzimljt terorrzani crvcne garde u Wiborgu neopisive forme. Dućani su opljačkani, životne uamirnice posvuda ukradjene,' taJio da je zavladala glad. Fiaski je poslaniik upitao švedsku vladu. da li se može očekivati švedska pomoć.

Zvanične objave OBJAVA. Ovime se pozivaju svi poreski oBveznici u gradu Beogradu, koji još nisu propisani porez uplatili, d*a ga do 15. marta ove godiue uplat© kod blagaine u Knez Miliajlovoj ulici broj 47. U slučaju neuiplat? do odredjenog rcka, utjcrati će se propisani porez od porcstoih obvczti'toa egzekinrvnim pntem. Beograd, 6. februara 1918.

Ljepotu pokazuje zrcalo onoj d»ml kojn se poglcda u njcmu nakon upotrebt Dlana Alabaster puder I Dlene crime. Malen« boca iii lončlc'; Kr. 2.— Velika boca IH km«<5 Kr. 1Mof.e se posvuda dobitl. Glavno prodavalKtc: ,,DIANA“ Handels A. G.. Budapest V. N’idor utca 6 J -5