Београдске новине

Strana 2.

Pefek

BEOfiRADSKE NOVINE

15. febraara 1918.

BroJ 43.

savjeta, a!i tu nije ništa iznio, što već nije poznato. Zatini je odložena sjednica, kako bi Orlando u senatu dao lstu izjavu, a kad je sjedtiica komore opet otvorena, pročitana je interpelacija 14 socijalista zbog ugušivanja stranačkog iista „Avanti“ i zbog apšenja stranačkog sekcijskog tajnika. Jedan fcnterpelant je tražio, da se interpelacija uzme u pretrcs, jer se stvar tiče nacijonalnog jedinstva, a predsjednils: komore predložio je, da vlada tek u nedjelju Izjavi, da 11 i kad može odgovoriti na interpeiaciju. Prema tome izjavio je Orlando, da zađržava sebi pravo odgovora na interpelaciju. Uzgred je došio do medjusobne grduje izmedju socijalista i raznih ratniii stranaka. Početak rasprave o vladiuoj izjavi zaJtazan je za iduću sjednicu. Nova Sonninova izjava o ratr.im ciljeviina (Naroi'.t! brzojav „Beosradskth Novtna“.) Haag, 14. februara. Kako ,,Q i o r n a 1 e d‘ 11 a 1 i a“ javlja, Sonnlno ćc vjerovatno u pred•tojećem zasijedanju komore dati novti Izjavu o ratnim ciljevima. Radosiavov o položaju Berlin, 14. fcbruara. „Vossische Zeitung* * 1 objavijuje jednu izjavu Radoslavova, koji mećju ostaliin kaže, da su boljšcviki opasnost po cio svijct. U Rusiji vlada potpuna anarhija i mi stičemo velike zasluge, ako čovječanstvo, u koliko je moguće.’štitimo od boljševika. S toga moraino ozbiljno da razmislimo, da ii u opšte treba da pregovaramo s boljševikima i u kom obliku. Odnosno Rumuiijsike nije još nastao tremitalc za mir, jer ova još nije uvidila potpunu nemogućnost svog sadašnjcg poiožaja. iTo će jamačno tek onđa uvidjeti, kad rumunjska vojska bude morala da kapitulira. Onda ćemo nioći da diktiramo mir, koji odgovara našim opravdanim nacijonalnim zahtjevima. Revolucija u Finskoj Krvoproliće na aaiaiidskim # ostrvljiiua. Kb. Stockholm, 14. fcbruara. Kako ,,S t o c k li o 1 m D a g b 1 a ilet“ saznaje iz pouzdanog izvora, na aalandskom je ostrvlju izbila prava pobuna medju ruskirn četama. Vojnici su se razišli i apse svakog stanovnika, kojl im se ne svidi. Oni se služe i zlim ps'rma, pomoću kojih iznalaze pobjcgle žrtve. UMariehamnu su izvršili strahovito krvoproliće. 2000 ruskih .vojnika, koji se na Aalanđu nalaze, snabdjeveni su municijom i mašinskim puškaina, rnedjutim je stanovništvo lišemo svakili sredstava za odbranu. Na ostrvirna izmedju Aalanda i švedske obale oviadala je prava panika. Strahovlada crvene gardc u jnžiioj FinskoJ. Kb. Stockholm, 14. februara. ,,S t o c k h o I m D a g e b 1 a d e d'* javlja iz Haparande, da i dalje traje strahovlada crvene garde u južnoj Fiiiskoj. Svakog se dana dogadjaju nova ubistva. Da bi mrtve unakazili tako, da ih njiliovi bližnji ne mogii poznati, oni im lica sa svim nagrde. U Ker\vo, gdje je napadnuto jedno odjelenje za-

štitne garde, spriječila je crvena garda dolazak ambulancije, koja Je htjela da spase ranjemiike. Prema izvještaju istog švedskog iista, dopisnik njegov javlja fe Pyhajoki-a, da bijele zaštitne čete raspolažu sada i letilicama. Grofu Mannerheiinu ponudilo je 20 ruskili časnika svoje usluge, ali je general Mannerheim izjavio, da kod finskih vladinih četa ne mogu iz načela biti u službi ruski časnici. Mogli bi biti primljeni jedino kuo obični dobrovoljni vojnici. Finci u borbi protiv ruskih četa. Kb. Stockholm, 14. februara. Po jednoin brzojavu iz W a s e, koji je dobio ,,A f t o n b 1 a d e t“ poziva sreski odbor u Helsingforsu svc ruske čete, du potpoinažu crvenu gardu. Zbog toga sudjeluju u borbi čitava četna odjetenja. Prema tome izdao jc general Mannerlieim proklamaciju, da se za svakog ubijenog Finca imaju pogubiti 3 Rusa. Svaki vojnik u gradjanskom odijelu, b i ć e s t r i j e 1 j a n kao špijuii. U Helsingforsu je ustanovljeuo revolucijonarno sudište, koje činovnicima prijeti smrću, ako ne bi htjeli vršiti svoju službu.

Podmornički rat Nastradao brod. Kb. Bern, 14. februara. „Petit Parisien" javlja iz Bresta: Patrolski brod ,,Chiogne“ razbio se u inagli. Spašeno je 14 Ijudi iz posade. NOVA POTAPLJANjA. Kb. Berliri, 14. februara. Wolffov ured javlja: Uništenjem 33.000 tona pretrpio je transportni saobraćaj naših neprijatelja u istočnom Sredozemnom moru osjetni gubitak. U pitanju su u glavnoine transporti za istolc. Najveći dio u ovome uspjehu, u prkos vrlo jakoj odbrani, pr!pa<La pomorskom kapetanu S i e s u. Pet parnih bro'dova je pogodjeno u samoj sprovodnoj povorci, d'va od njih u neposrednoj biizini pristaništa Ajcksandrije. Medju ostalim potopljenim brodovima se nalazio u godini 1916. sagradjeni niotorski brod ,,Elenemey“ (7263 bruto tona), Jedan je parni brod bio natovaren pamukom za Marselj. Potopijena su još i tri engleska jedrenjaka, „Apostoles", ,,Andress’* I ,,Texiarčhis“. jNačeimk tdmiralakog atožera hiornarfce.

Pobune u GrČkoj (Naroeiti brzojav „Beosradskih Novtna“.) Beni, 14. februara. ,,P e t i t P a r i s i e n“ iskazuje zebnju zbog obrazovanja vojniii gomila od garnizona u L a m i n i i T h e b en u, koje se bun-e protiv vanizelističko vlade. U T h e b e n u su 140 buntovmka zatuzeli željezničku sta<nicu i primorali su putnike voza, koji je došao iz Larisse, da izadju iz vagona. Vodju voza su prhnorali da voz uputi prugom za Schiaiakaru. Tek poslijo žestokih borbi s venizelističkim četama, koje su i topovima raspolagale, mogli su buntovnici biti rastjeraini, 40 je zarobljeno, ostaii sn pobjegli u planinu. Amerika u ratu Rooseveit prody auieričkog uačiiia ratovanja. (Naročlti brzoiav „Bcožradskili Novtna“.) Rotterdam, 14. februara. Iz Washingtona sc- javlja: Rooseveit je razvio strašnu agita-

ciju protiv dosadašnjeg načina američkog ratovanja, o kome veli, da je koban ne samo za Ameriku, nego i za sve sporazumne sile. Najnovije brz. vijesti Finska misija u Soflji. Kb. Sofija, 14. februara. VeČeras je kralj primio *>nsku misiju, Sa Balkana Fiuski zastupnici u Bugarskoj. 11. o. m. prispjela su u Sofiju dva finska zastupnika, profesori N i k o 1 a i K a 1 i m a, i primljena su idućeg dana prije poehie od ministra P a š e v a, kao privremeiiog predsjednika ininistarskog savjeta. Kupovna cijena za Rumunjsku. „Deutsche Badkanzeitung“ veli, da petrogradska „izvjestija" produžuje da objavljuje tajne dokumente. Oodine 1916. kupile su sporazumne sile svekoliku žetvu i sav benzin Rumunjske, kako bi kapitaliste i političari Rumunjske došli do ogromnih novčanih svota. Tadašnji ministar finansija Kostinescn i drugi Članovi kabineta zaradiše milijune. Engleska vlada dozvolila je Rumunjskoj zajam od 80 milijuna maraka, koji joj sc imao isplatiti otiog dana, kad ona stupi u rat. Osiin toga zakijučila je Engleska, da otkupi ostatak žetve iz godiue 1916. Bratianu je dobio brUja'nte reda Aleksandra Nevskog, njcgov sin Konstantin dragocjene poklone iz ruskog carskog kabineta. Drugi rumunjski državnici i novinari, koji su se istakll prilikom izdaje svoje otadžbine, dobiše visoka odličja ili znatne svote. „Izvjestija“ zaključuje svoja objavljivanja uz tvrdnju, da je rat ojadio zemlju, da Je uništio seijački stalež i koje poubijao kojc unakazio stotine hiijada vojnika, a praviin je krivcima i prije rata išlo dobro, pa da im i sad ide dobro.

Grad i okolica Dnevni kaietidar Danas je petaK 15. februp.ra, po stnrom 2. februara — Rlmokatolici: Faustln; pravoslavni: Sretenlje. Casnlčka 1 Ctnovnlčka kasina otvorena je poćam ođ 15 februara do 11 sati u noći. C. i k. vojnički dora: Citaonica, soba za pisanje I Igi/jnje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do i) satl uveče. Slobodan pristupsvakomc vojnfku. Bcogradskl otleum (u zimskom pozoriStu prije (Bouievardj; Početak picdstave u 7'bU satl uveće. Kinematograil: Vojni klno u Kralfa Mflana ulicl 56 (Kćloseum): U 3, 44516*30 sntl posli e podne predstave za gradjanstvo. — C. t kr. gradjanski klno na leiazljama br. 27 (Pari3): U 5 1 u 7 satl ttveće predstave za gradjanstvo. Noćna slttžba u 1 jekarnama: U scdmicl od 3. do uključivo 9. februara obavljaće noćnu službu u Beogradu ove ljekarne (apoteke): M i c h I, Stara Crkvena ul. 8; Kusaković, Kn.ežev Spomenik 2: S e k u 1 i ć, Takovska ul. 37; Ijekama Crvenoga Krsta, Beogradska ulica 2. Parobrodarskl saobraćaj. L izmedju Zemuna I Beograda. Red plovidbe, koji- važi od 26. januara do opoziva: Polazak iz Zemuna za Beograd u 6 30, 7-30, 8-30, 9'30, 10 .30 i 11*30 pr. podne te u 1-80, 2-30, u HO, 4 30, 5-30, 6'30 i 7-30 poslije podne. — Polazak tz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 I 12 sati prije podne, te u2, 3, 4, 5,6, 7 1 8 sati poslije podne. — II. Izniedju Zcmuna I Pancsove. Red plovidbe, koji važl od 26. Januara do daljnc naredbe; Iz Zcmuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro 1 u 12 sati u podne. — Iz Pancsove za Zetnun: dncvno u 8 - 30 sati prije podnc I

po.lije podne. Brod koji saobra.a Izinedju Zemuna I Pancsove 1 obralno ne pr.staje n Beogradu. —111. izmediu B e o g r a d a t . a p ca, Polazak tz beogr .da za Sabac «vake srijede 1 subote u 730 sati u jutro Polazak iz šapca za Beograd svakog t etvrtka 1 ucJjeljom u7iujutro. V o j n o partto toplo knpatilo u Car Dušanovoi uilcL — 1. Kupatllou kadama: a)Za vojne osone otvoreno radnira danlma od 7 *atl prije r idne do 5 satl poslije podne, a nedjeljom praznicima od 7 saU prije podnedo 12*/ satl u podnc. — b) Za gradjanstvo radnlm daniin.i od 9 sati prije podue do 6 saU poslije podne, a nedjeljom l praznlclma od 9 sati pnje podne do 12'/ ž sati u podne. — 2. Paruokupatilo za ćasniko 1 njima ravnc činovntke otvoreuo je utorkom, srijedom, petkom i subotoin od 7 satl prije podne do o sati poslije podr.e. a nedjeljora t praznidma od 7 saU piije podue oo 1 saii u podne. — Za gradjane muškogpoia otvoreno je parno kupaUIo ponedjei|kom i ćetvriKora (ako u le dane nc pada kakav prazmk) od 9 satt prije podne do 5 snti posllje podne. — Casntclma i njlma ravnim ćinovuicima stoje na volju da se sliue parnim kupatilom i u danc odredjeue za gradianstvO (pouedjeljkom i Ceivrtkom). Blagajna se zatvara radnim danlma u 12'/. 2 saii, a nedjeljom i praznicima u 12 satl u podne. Posjet bolesnlka u bolnicama: U bolnici .Brtko*: od2—1 sata poslije podne. U bolnicl ,Brflun“: od 9*30—12 sali prije podne ! od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćetvrtak I nedjelju od 1—3 posllje podne. Kužna bolnica: l’osjeta nije dozvoIjena. Obavijeitenja o bolesmcima dnevuo od 11 do 12 sata prije podne na ulazu u bašta bolnićke zgradc sa strane Vldlnsse ullce. Druga Sterijina matineja. Danas u 4 sata poslije podne, održaće se u pozorišnoj dvorani ,,Kasine“ druga Sterijina matinejaza učeniee ženske gimnazije. Prograin je isti kao i jučerašnje matineje za mušku gimnaiziju, koja je potpuno uspjela. Daje se „Kir Janja“ sa Ciča llijom u glavnoj ulozi. Pred predstavu drži koiiferenciju g. redatelj Č e k i ć o Steriji, kao dramskom piscu, sa jednog čisto pozorišnog gledišta, ističući karakter I vrijeđnost Sterijinih komedija, Predavanje g. Čekića donijećemo, u cjelini, u sutrašnjem broju. IV. Slmfonijski koncerat. Za ova>j koincerat, koji će biti u sriJedu 20. o. nij.. u 8-30 sati uveoe mijenja se program utoliko, što će se umjesto violinskog koncerta Beetthovenova izvoditi krasni melodični kvartet Edwarda Griega, 0.p. 27. Da b! se ovo omogućUo, stavili su se najspre«nije na raspoložemje ova gospoda čaisnici: potpukovnik Ujh ely-Uh erkovich (1. violina), zastavnlk Radn i t z k y (2. violina), kapetan B i mmel (brač) i kapetaai Fisclii (cello). Zaiivaljujući ovoj predusretljivosti, iimaće beogradska publika priiikev prvl put, otka-d je umjetnost opet oživjela, da čuje plemenito, a ipak lako razumljivo djelo komo.rske muzičke literature u umjetnioki savršenoin izvadjanju. Ostale tačke prograina za ovaj konce« rat, na koji iina svako pristupa, kompozicije g. majora LJuđevita Safraneka: „SIjein&“ I ,,Soča“, kao i pjesme, koje će izvoditi natporučnik hiž. Laioschek — ostaju nepromijenjene. Karte se mogu unaprijed dobiti u kmjižarmici ,,Jugo-Istok“ (Siid-Ost), a isto tako i knjižice za objašnjenje simfonijske pjesme „Soča“. t Stevaii M. Stojković. Sutra, u subotu, 16. o. m, u 11 Casova prije podme biće it crkvi Sv. Save na Savimcu, četrdeseiodnevni parastos po'k. Stevann M. Stojkoviću, biv. ovd. noviniaru, koji je kao što smo ranije već saopštili, 8. jaiuiara ove godine uraro u Budimi>ežti. Uinjes(o pomena — za sirotinju. Gospodja Savka Josimovlć, Iz Miosiice sa djecom, priložila je za beogradsku sirotinju preko sjrotinjskog fa ( a xljeienja opštine grada Bcograda svo«

3

MALI POĐLISTAK Istorijski kaiendar 0 a M1 e I. — F. A. W o 1 f f. — M t r u Hubertusburgu. — Lessing AVilh. Jensen. — Gambierska k o s t r v a. “ Na današnji dam, 15. februara 1564. godime rodjen je u P i s i siavmi a&tronom, fizičar i matematičar G a 1 i 1 e o Đ a 1 i i e i, o čijem smo žrvotu i radu iopširno govoriii prilikom godišnjioo rjegove smrti (t 8. janiiara 1642. go‘dine). — 15. februara 1759. godine roidjea je u Hainrodi blizu Nordhausena u sjevernoj Njemačkoj arheolog, fetoričar i krltičar Friedrich Auig u s t W o 1 f f. Woiff se može smatrati kao tvorac savremene arheologije (nauke o starimiima). Bio je profesor na uni,verzitetima u Ha 11 e 1 u B e r 1 i n u. Naročltih je zasluga steikao svojLm djeiom, napisanim na latjnskom: „Prolegomena ad Hotnerum“ (1795. godlne). Urnro je 8. avgusta 1824. godine u !M arse il I e-u. — 15. februara 1763. godine zaključen je u zamku Hubertusburgu u Saksonskoj mir izinedju A u s t r i j e (carice i kraljice ■Marije Terezije) i njene savezmioe Saksonskes jedne i Pr u s k e (kraIja Friedricha II) s druge strane. Ovim je mirom o-končan krvavl sedmogodfšnji rat, o čijem je toku I pojedhiim fazama na ovom mjestu već ifiesto puta bilo govora (povodom opisa

života carice i kraljicc Marije Terezije i Friedricha II., kao i o godišnjicama pojedinih većiii bitaika u tome ratu. Rijetko je kad kakav toliko dugotrajaai i krvav rat završen tako skronmim odredbama o miru kao u ovom slučaju. Huberrusburš'kim mirom prosto jc uspostavljeno stanje, kao što je bilo prijc rata („status quo ante...“), a obje strane, — ndružena Austrija i Sakscnska s jedne a Pruska s druge, — medjusobno su jedna drugoj garantovalo teritoriju. Frieđrich II. patk obvezao se, da će na budućem izboru njem. cara u svojstvu brandenburškog kneza-bhača dati svoj glas za eaiičinog sina, naclvojvođu Josipa, dociu'jeg cara Josipa II. 'ZainaS IIubertusLurg čije je ime za navijek ovjekovj čeno u istoriji time, Sto je za nj' vezano okončanja jednog od najkrvavijih ratova u nov joj islori.'i, već sam po sebi ima vrlo zammljivu istoriju. On se, kao što rekosmo, naiazi u Saksonskoj, leipziškom okrugn i oschatz-skom srezu, biizu seia Warmsdorfa. Sagradio ga je u vremenu Ofl 1721. do 1724. godine docniji saksonsiđ knez i poljski kra j Frieđrich Avgust, sin Avgusta Jakog. U ovom velikom i raskošnom zamku održale bu se za vladavino Fraedrici a Avgusta mnoge sjnjne lov'ačke svečancsti. Kada su Prusi u toku sedmogod šnjeg rata okupirah Saksonsku, zamak je u toku ratnih đogađjaja mnogo opusbošen. Pruski kralj Friedrich II. poklonio ga je svome ljubimcu, majoiu Guichardu, Frat> cuzu po porijekiu, koji se podj.dnako bio proskivio kao hrabar ratnik i kao

ugledan isioričar i vojm pisac. Poslije ecdmogodišnjeg rata, hubertusLurski je zamak neko vrijeme siužio kao magac'n, pa zatim kao fabrika porcuiana, a od 1838. Vlo 1874. godino kao kazneni zavod. Sađa se u njegovim prostranim prostorijama nalazi boinica za umobo ne, skionište za starce i iznemogie l ško a za bolničarke. — 15. februaia 1781. godine unno je u Braimschvvergu njemački klasični pisac GotLLoid Epliraim Less i n g, o kojemu smo već govotili o godišnjici njegovog rodjenja (rodj. 22. januaia 1729. godine). — 15. februara 1837. godine rodjen je u Herligenhofu u sjevero-istočnom Holsteinu njemački romansijer i pjcsnik V\'ilhelm Jensen. UČio je gimnaziju u Kt'olu, pa je za iin studirao med'icinu na univerzitetima u . Jeni. VV iirzburgu, Vrahslavi (B.eriau u) i Miinchenu, gdjo je promovisan za đoktora. No uskoro po svojoj p.omoc'jt Jensen se potpuno ođao knjilLvnosti, p.id.uživši se kuj'ževmoj grupi EmanueLi Geibela. Prvo je bio ure'đnik lista „Schvviibische Volkszeitung" u Stuttgar'u, pa lt sta „Norddeutscho Zeitung" u Fleusbur' gu. Ođ 1876. godine živio je u Freiburgu u Badenskoj, a od 1889. godine u Miinchenu i okohni, Umro jo 1911. godine. Jensen jeste jedan od najpodn^ih novijih njemačkih pisaca, t© nam nije moguće ovdje nahrojiti sve rj gove ramane i pripovjotke, već samo iickcliko najpoznatijih. Prvu zbirku pripovjedaka, izdao je 18G8. godine pod naslovom ,,N ov e 1 i e n“, za kojom se iduće gadine pojaviše „Neue Novellen". 1869. godino »zišao je roman „Unter heisse-

rer Sonne" („Po'd žarkim suDcem"), koji opisuje droštveui život u južhoj America (Venezueli) u kojemu ima 'đivnih opisa Lujuo tropsko prirode. Najuovijo izdanjc ovoga djeia izašlo je u pozna.oj Ullsteinovoj zbirci. Pored ovog romana Jensen je još u mnogim svtjim 'drugfen djelima uzimao sižoo iz prelconKirskib tropskih krajeva. 1871. godine napisao je roman „Minatka", 1872. god'ne ,,Eddjrstone", 1873. godine „Die Nameniosen“, isto godine „Nach hundert Jahren“, 1878. godine pojavi se njegov roman iz doba triđesetogodišnjeg rata „Um Uen Kaiserstuhl“, 1879. godone „Nach Sonnenunterga.ng“. U iomanu „Droi Sonnen“ opisuje studenriki ž.votu Jeni. 1839. gođine pojavila se poslije dugog niza drugih djela knjiga „Aus meiner Vaterstadt'L Možc se reći 'da nijo prošla ni jedna jedina godina u kojoj Jcnsen nija izdao bar jedno veće djelo. Od njegovih novijih djela pominjemo roman iz starijo njemačke istorije „Die Rosen von Hildescheim“ (1900 godine) i „Der Schleier der Maja“ (1902. godine). Jensen u svojim romanima živopisno s'ika prirodu, nije realista, gleda prije svega pejsaž ili istorijsku sredinu. Radio jo i kao dramatičar, ah su mu diame odveć razvnČene. No tim je znatniji kao pje.snik. Od mjegovih epskih djela najpoznatije je „Die Insel“, a prvu knjigu lirskih pje6ama izdao je 1869. godine. — 15. febroara 1881. godine, za pređsjednikovavanja Julesa Greoya izvišila je Francuska aneks.ju GambAerskih ostrva u Tihotu okeanu. -> •

tu od 100 kruna umjesto polugodišnjeg pomena svome dobrome suprugu, odnosno ocu pok- Zivojinu P. Josinto« v i ć u, biv. komcsaru poštansko-tele« grafskog odjdenja mhiistarstva gradjevina. Novo regolisanje tramvajskog saobra« ćaja. Od datias, 15. fcbruara produžujc se tramvajsiki saobraćaj do 6 sati uveče i to: I. pruga: Prva kola od Kalimegđama polaze u 6 sati 10 časaka ujutru; od .Siavijc u 6 sati 30 časaka uju« tru; II. pruga: Prva kola polaae od vojnog gradjevnog ođjelenja u 7 sath od vojne žeJjezničke stanice u 7 sati 10' časaka ujutru; V. pruga: Prva koia polaze sa Trkališta—Kralja Aleksandra ulica u 6 sati 20 časaka, sa Terazija t» 7 sati ujutru; VI. pruga: Prva kola odi gubernije polaze u 6 sati 15 časaka, i» Topčiidera u 7 sati ujutru. Posljednja kola: I. pruga, sa Kalimegdana u 5 sat? 30 časaka, kz Makanzijeve ulice u 5 sati 55 časaka uveče; II. pruga, od vojnog gradjevnog odjeienja u 5 sati 35 časaika, od vojne željeizničke uprave u 5 sati 40 časaka uveče; V. pruga, sa' Trkališta u 5 sati 40 časaka, sa Terazija u 6 sati 30 časaka uveče; VI. pruga, od gubernije u 5 sati 30 časaka, odi Topčiidera u 6 sati uveče. -4 Opomena. # 0 $, U novije vrijeme ponovio se slu^ čaj, da je mka varalica u gradjanskom odijehi uspjeia da obmaue jeđnog abonenta na električnu struju, kao da jtf on ovlašten, da za fstu naplati Izvjesnu svotu. S toga se publika ponovo obavještava, da niko nije vla&tan da Išta naplaćuje za račun električnog postrojemja, i da se sva plaćanja vršc Isključivo na blagajni toga postrojenja ili posredstvom poštanske štediomlce, Ako se dakle neko pojavi da naplaćuje za eiektrično postrojemje, njega valjp odmah prijaviti da ga pritvore. Vlšak pečene rakije treba odmah pr& davatl. ^ C. i k. okružno zapovjeđmištvc Beograd-grad saopštava: đa svaki krč-, mar, koji je dozvolom fmansijske straže sam pekao kominu, može zadržat! 50 litara rakije za svo-ju ličnu upotre« bu, naravno ako je platio odgovarajuću taksu za pečenje. Višak preko lita« ra rakije dužan je odmah predati nai^ bližoj finansijskoj stanici uz naplatu. 1 Skreće se pažnja gradjanstvu na ispunjenje ove naredbe; svako neispunjenje naredbe biće strogo kažnjeno. Ćlšćenje voćaka. Njezi voćaka ima se vrlo mnogo pokloniti pažnje. Stanovntštvo se upućuje, da voćke uredno očisti, to jesti da isječe sve granje, koje raste unutra ka stabiu ili unakrst sa drugirn gra« njem. Stabla se moraju očistiti od ma« hovine, a siva gnijezda gusjenica po«; kupiti i izgorjeti. Dalje ih treba kre< čom premazati, radi utamanjivanja šte« točina na njima, I okružiti ih opkopa« nom zemijom u prečniku od 2 metara kako ispod krune ne bi bilo trave i đo< brog provjetravanja zemljišta. Esnafskl Isplti. Kao i ranije, taiko ! sad. potrebno je omome, koji hoće da otvori kakvu esnafsku radnju, dokaz o ličnoj sposob« nosti i spremnosti. Ako toga nema iz ranije, oatda mora strućnim ispitom to potvrđiti prred naročitoim komisijonr. koju odredjuje vojna glavna gubernija, na prtjedlog dotičr.og okružnog zapo« vjedništva. Teorijom i praksom lioe potvrdjujo pred komisijom svoju sprem* nost i ako je dokaže, omda mu se o to* me Izdaje službena potvrda, na osno« vu koje može svoju zanatsku radnju obavijari u svhn krajevima zaiKtsješt* nute oblasti. No može primati posjete o slavL Miliajlo Stojiljković, gvož« djarski trgovac iz Beograda, ne može primati uobičajeaie posjete o svojoj sla* vi sv. Simeimu-Bogoprimcu. ^ Žrtva nepažnie. Prije dva danai radnilc ovdašnjc klanice Diimtrije N i k o i i ć, mladić od sedamnaest godina, bio je žrtva svoje lične nepažnje. Po svršeaiom ditevnoni radu, pri izlasku iz klanične zgrade t : stiavio je u gornji džep kaputa, sa desne strane, oštar kasapski nož bez nožnica. Na jedmotn mjestu oklizne se, pad« ne, a nož mu se zarije kzmedju rebara' fspod desne slse, nanijevši mu priličntf ranu. Odma«h je prenijet u hirurško odjeUenje gradjansko bolnioo na Dorćo-, hi, gdje mu je operacijoan otklonjena opasnost po život. Putovanja u neutralno i savezničko inosiranstvo. Odredbe naredjonja ratnog mhilstarstva od 3. aprlia 1917. br. 5392 odnosno putovanja u balkansko zemije (Tursku l Bugarsku) iizmijenjene su u smislu naredjenja ministarstva vojnog br. 33.800 od 1917. god., kako po služ< benom poslu, tako i po privatnom u to« llko, što pored „otvorene zapovijestl“ i iskazu o dopustu iina da se podnese 1 legitimacija na četrri jezika. Na protivi nije više potre'bno podnositi putnicoi (pasoš) o dopmstnom putovanju niti pri^ Javljivaoje kod dotičnih mostranih mh siia. ^