Београдске новине

BroJ 60 .

PefaK

BEOGRAD<fl?E NOVTNE

22. februara 1918.,

St ana 3. .

Na čeivrt sata hođa od Kragujev ca na jednoj lepoj uzvišici nalazi se veIće grohlje na kome je sahranjeno oko 4000 srpskih. austro-ugarskih I nemač'Jtih v.'jnika. U lepo uredjenim parcelaima počivaju junaci sa Avale i Rudnika, Fruške Oore i Karpata.Na sred groblja nalazi se divan spomenik — lav od nramora, na čijem postolju pišu proste reči’ Pro pa t r i a. a na dru«oj strani: 1916. (godina). Medju njirna nalazi se I jedan srp$ki oficir — kapetan Bogoljub Lazov i ć, l dva austrijska oficira potporučpikbaroti Ai che 1 bu rg i kapetan a o d 11 p n i k. U Kragujevcu je osnovan i naročiti hiro za vodjenje prepiske domorodaca svojom izbeglom rodbinom i prijateljinta. Kragujevac u opšte đanas pruža siiku lepo uredjene varoši, čiji red i oredjenost tnogu poželeti ninogi gradoVi i u mirno doba. Šuatadiuac.

Grad i okolica Dnevu! kalendar D a n a s jc petak 22. febntara, po starom 9. februara — Rlmokatoltcl: Sto!. sv. Petra u Ant.oh.; pravoslavni: MuJ. Nić for. Casnlčka I čfnovnička kasina otvorena jc poćam od 15 februara đo 11 satl u noćt. C i k. vojnički dom: Citaonica, ■soba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. lieogradski orfeumiu zimskom pozorištu, prijc Bouievard): Početak pređstave u 7'30 sati uveće. Kinem aiograii: Vo|ni kino u Kralja Milana ulicl 5b (Koloseum): U 3. 4'45 i 6 30 sati poslije podne predstave za gtadj.instvo. — C. i ur. gra djanski Kino na lerazijama br. 27 (Parisi: U 5sat( postlje podne 1 lt 7 sati uveče predstavcza gradjanstvo Noćna siužba u lj ekarnama . U sedmicl od 17. do uključivo 23. februara obavijaće nočnu službu u Beogradu ove ijekarne (apoteke): Selaković, Kneza Mihajla ai. 45; V1 k t o r o v i ć, Terazije 28; Prendić, Kralja Aleksanđra i’!. 64; S t o j i ć, Sarajevska ui. 70 Parobrodarsai saobraćaj. L Izmedju Zemuna I Beograda. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do oooziva: Poi izak iz Zemuna za Bcograd u 6 30, 7-30, 8-30, 9'30, 10 30 i 11*30 pr. podne le u 1*30, 2-30, o-30, 4 30, 5*30, 6 30 i 7'3o posiijc podne. — Rolazak iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i !2 sati prije podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati poslije podne. — 11. izmedju Zemuna i Pancsove. Red plovldoe, koji važi od 26. januara do daijne naredbe; iz Zemnna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne. — iz Pancsove za Zcmun: dnevno u 8'30 sati prije podne i 3 sata poilije podne. Brod kojl saobra.a izmedju Zemuna t Pancsove i obratno ne pnstaje ii Beogradu. — lll. izmed.u beograda t Sapca, Polazak iz Beograda za Sabac svake srijede i subote u 730 sati u jutro. Fotazak Iz Šapca za beograd svakog t etvrika 1 ueJjeljom u 7 s. u jtttro. Vo ( no parnu toplo kupatilo u Car DuSanovoj ullci, — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvorcno radnim danima od 7 sati prije r odne do 5 sati poshjc podne, a ncdjeijom praznicima od 7 sati prtje podneuo 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prijc podnc do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prije podne do U'/'j sati u pcidne. — 2. Parnokupatilo za ćasntko a njima ravne ćinovnlke otvoreno utorkora, srijedom, petkom t subotom od sati prtje podne do 5 sati poslije podne. a nedjeljom i prazuicima od 7 saii prije podne co 12'/ 2 sati u podne. — Z a g r a■djane muSkogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeijkom i ćetvrtkom i,aku u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sat! prije pođne do 5 sati posiije podtic. — Cas oicinta ■ njima ravnim ćinovnicima stoje na voijn *da se slnze pamim kupatllom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeijkom l ćcivrtkom). Biagajna se zatvara radntm danima u 12 l / 2 sati, a nedjeljom i praznicima u 12 sati u“poUne. Posjet bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko*: od2— i saia poslije pođne. U bolnici n Brunn“: od 9*30—12 sali prije podne t od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj boinici: u ulorak, čeivrtak i nedjelju od !—3 poslije podne.

Dobrotvornc pučke predstave. U sirbotu, dne 23. o. mj., tačno u 8 sati uveče daje se kao tia prvo veče „đobrotvornih pučkih pređstava‘\ romantična pozorišna igra Iz starog beogradskog repertoara „Ciganfn* 4 od Td. SziglfeetHa a u scenskoj preradbi Antonija liadžića. Komad ima tri čina, s iednom promjenom u trećem činu, dakle u svemu četiri slike, izmedju koiih sv : ra dio c. kr. gamizonske muzike pod ravnanjem kapelnika g. Piro-a, a niuzika prati takodjer i pjevanje poiedinih' pjesama i kora na pozornici. Olavne nloge igraju i pjevaju gospodje: Arser.ović, Stokić, Stojanović, Todorović i losić, te gospoda: Ciča flija, Oošić, Dimiiović, Belkić, Pavlović i Spiridottović. Režiiu djela ima „čiča Ilija**. nadzor natpor. dr. Ogrizović. Utnoijava se publika, da već u 7 i pol zauzme svoja sjeclišta. đa se uztnogne započeti t a č n o u 8 sati. Karte su rasprodane, pa stoga neina prodaje na večernjoi blagajni, a bez ulaznice — koja važi kao propusnica — ne će se nitko puštati kod glavnog uiaza. Repriza ,,C ig a n t n a“ izvodiće se u s r i j c d u dne 27. o. tnj. Pretprođaja karata za ovu predstavu u knjižari ,,Jugo-Istok“ (desna strana) i S. B. Cvijanovič (lijeva strana). Za heogradska sirotiujti. GosnoiTja J'ltvm K « a n O v i ć iz Beograda, priloMla je STO'inj ;kom ođj Pnju opštine grada Beovi'a ' , a svotu od 1C0.kruna u mjesto t'og'''d'šn]'e ,v pornena srome nružu <T ti Vladimiru Eganoviću, pi'ofesoi"' kao svoj prilog za pomagan;e beogradsko sirotinje. Piemenili dar icr. uKat skog pomorskog 1 rječnog parobrodskog društva srpskim brodarima. Sa cdohrenjetn g. direktora kr. ugarskog pornorskog i rječnog parobrodskog društva savjetnika ministarstva dr. Moritza pl. D o m o n y a, čLia je plemenitost opšte poznata, pretiao je pređstojnik ovdaš- , nje agenc’je čianu uprave s r p s k o g brodarskog društva g. Kosti D. G1 a v : n i e u, biv. ministru K 3000 (tri hiljađe icruna) s molbom da se ova svota kao dar magjarskih brodara razdijeli medju siromašne i oskudue čianove porođica siužbenika srpskog brodarskog društva. Cist prihod od IV. simi'oiiijskog kon* ccrta. Cist piihod od IV. simfonijskcg konoerta, priredjenog 20. febiuara ov. god. iznosi lijepu svotu od K 3020.—, k j t će biti upućena fondu za uđov.'ee l sirečad, Preselieuo sudsko odjelenle opštiue grada Beograda. Sudsko ođjelenje opštine građa Beograda, kojo se do sada naDz'lo u K alj Aleksar.drovoj ulica broj 7, g’je se nalaze i ostale kaneeiarije opštine grada Beograđa, preseljeno je u zgrađu n kadanje ženske gimnazije na Batal Džamji, p ema novoj skupštinskoj zg-adi i jttče je otpočclo svoje tekuće poslove. Oikup metaia. Izdato je" službeno sa 'ošterre. po kome svi građjani područja glavne vcjne gubemije za Srhiju Tmaj't do 1 5. idućeg mjeseca. izvršiti predaju metala i met"Bkih predmeia, na nanoč'to otlr đjo' iin mjsslima i u Beogradlu i u unutraš'jss'i. Predvidjeno su otkupne oijene za predaju, a metali i meia’ni pi'e:Ime'i r> flij Ijmi su po grupamn, tc im jo i vrijednosna cijena pre'd\idjena po tome.. Izdavanje drva za sirotuuii. D a li a s se izdaju drva sirotinji I., II., III., iV. i V. reona. Drva se razdaju b c s p I a t ti o od strane opštine grada Beogiada. S u t r a, u subotu 23. ovog mjese-

ca se izdaju drva sirotinji VI. Vli., VIII H IX. i X. reona; a prekosutra u n edjeiju 24. ovog mjeseca sirotinji XI., XII„ XIII.. XIV. I XV. reona. Drva se izdaju na savskoj obali kod kafane „K ra g u j e va c‘\ Prodaja so!!. Sve prodavnice životnih namirnica opštine grada Beograda vrše prodaju soli za ovaj mjesec, te svako, ko dosada nije uzeo sljedovanje u soli, može istu odmah podići. So se i sada daje na osnovu kupona za s6 po cijeni od 80 helera po kijogramu. Izgubljcno. U četvrt&k, 21., ov. mj. prja podne izguhio je ua putu izmćdj t Knez Mihajlove ulice br. 19 (Računsko ođje'enj: intendanture) i kralja Milana ul re br. 46 (vojni kirto) jedan ordonans c.ven omot s još neisplaćenim račun'ma. Ko ih nar 'dje, neka iz preda u intendaturi voj.te glavne gubemije u Srhiji,

Vijesti iz iinutrašnjosti Žuto Drdo. Javlja naiu prijatelj iz Lazatevca: Još od postanka prti"e ValjevoMladenovac bilo je Zuto Brdo, dio izmedju Lajkovca i Aram’je’ovra. ve'i’ca smetnja za vozni saobraćaj. Naime, na tome mjestu islavljale su Be preprekc saohraćaju odionjavanjern zemljišta, ko'e p nastupa'o usl'je’d živoga p'jeska. Tako se na godinu đana ođ postanka pruge desila katastrofa, da je skoro cio voz odletio u Kolubaru. Tađa se pokušavalo da se ovaj 'dio pruge olrezbi'e li, ali j: cijelo nastojanje tadašnjo srpske uprave za gradjenje novih že’jeznica ostalo bezuspješno. Sađa je i ovaj dio obezb'j jden pronalaskom tvi'dog tia i utvTdj vanjsm želljezničkog nasipa od same osnove do gornje povrŠine. Razsie vifesti Zračiia lijetala za spasavanje. U AmeTičkim pristanistima sluŽe se zračnim lijelalima, da za pogibli dodju u pomoć brodovima, do kojih se, radi velikih valova, ne mogu dobaciti užeta za spasavanje. Ovi su aeroplani uredjem i za plivanje, te se s niih dobacuju užeta putnicima, koje treba spasti. Žaba — gradi gnijezdo. Neki engleski istraživalac, dr. Agar, izvijestio je u londonskom diruštvu zcologd o nekaj brazilskoj gatalinci, koja živi na drvećii, i tu da gradi gnijezdo. Inače nosi pretožna množina svih žaba svoja jaja u vodu, gaje se razvijaju poznatoin preobrazbom. Ali i ova braziiska gatalinka treba za razvoj takodje vodu, samo jaja smjesti u gnijezdu, koje načini na grmiju uad vodom. Cim se j/Jegu maii puloglavci ispadnu iž gnijezda ravno u vodu i tu se razvijaju dalje na poznati način. Roditelji slijepe gnijezdo od lišća, a kao ljepiio siuže im prazni obvojci jajeta, koji iinadn svojstva guste otopine želatine. Kad je gotovo gnijezdo, koje je slično ptičjemu, snese ženka svoja jaja, a onda ga roditeiji ozgora brižno zatvore, da ne dodje ništa svijetla do jaja, koja se tu razvijaju, I da se ne osuše. Neki sličan običaj poaraat je i kod uekih žaba iz Kameruna i Japana. No one ne grade gnijetzdo, neigo priiijepe samo pjenušavi žabnjak (t. j. jaja) tia lišće. Jake tropske kiše otplave izle>žene puloglavce u mlake na tlu, gdje se lijepo razvijaju. Kamerunska žaba siijepi doduše kadikad po koji list zaje«dno, no jedino brazilskia gatalinka vije gnijezdo. ,,Pr.“

4840. godme rodjen je u Kolnu na Rajni dugogodišnj! vodja njemačkih socijalista, ugledni pisac i odlični govornik Ferdinand Avgust Bebel. Pošto je izućio zanat, počeo je 1864. godine u Leipzigu saniostalno raditi kao strugarski (,.drakslefski“) majstor. Još jDd 1862. godine živo je učestvovao u tijemaćkom radničkom pokretu. 1865. godine izabran je za predsjednika Jeipziškog radničkog društva za samoobra7ovanje i zn člana stalnog glavnog ođbora njemačkih radničkih udruženja. 1867. godine izabran je prvi put it par•lainenat (Reichstag) sjevero-njemačkog saveza. 1869. godine postao je saradnik socijalističkog lista „Der Volksstaat“. a J871. godine izabran je za poslanika prvog Re ! ehstaga ujedinjene Njemačke. •1872. godine osudjeni su Bebel i njegov p.irtljski drug Liebknecht zbog ojihove agitacije na po dvije godine tvrdjavnog zatvora, a Bebel poslije još i za uvrijedu veličanstva na daljih de.yet mjescci zatvora- I docnije je više puta osudjivan. Bebel je do svoje smrti tio neosporni vodj svoje stranke i svi evronski socijalisti marxističkog pravCa gledali su u njemu svoga umnoga vodiu. Osim vremena, koje je proveo c zatvoru, bio je staino član Reichstaga. a neko vrijeme i član saksonskog parlamenia Od 1890. godine živio je Ztaino u Beriinu. Ni najijući politički j)rotivnic; nisu odrekli najdublje poItovanje ovom nekadanjem radniku, Voji se ka t književnik i socijolog mo«ao mjerftl sa najugicelnijlm „naučniciWa od zanata**. To se najljepše vidjelo

prilikom Bebelove 70-godišnjicc, koju su ptosiavil: socijalisti cijeloga svijeta (i u Srbij'. naročito u Kragujevcu), a još više prilikom njegove smrti 1913. gođ'ne, kada su i mnogi ugledni ijudi, koji ni u koliko nisu bili socijalisti, položili vijenac na njegov grob. O Bebclovcnt političkom radu svaki sudi po svom uvjerenju, aii rnu svako priznaje, da je bio neosporno pošten čovjek, koji liije radio Iz koristoljublja, već je blo iskreno uvjeren u načela, što ih je ispovijedao. Od Bebelovih književiiih i polemičkih djeia pominjemo „Unsere Ziele“ („Naši ciljevi“), „Der deutsche Bauernkrieg mit Berficksichtigung der hauptsSchlichsten soziaJen Rewegungen des Mittelaliers“ („Njemačka seljačka pobuna s obzirom na giavne socijaltie pokrete srednjega vijeka“), „Čln'istentum und Sozialismus“ („Hrišćanstvo i socijalizam"), „Die Frau uttd der Sozialismus" („Žetta i socijalizam“; prevedeno skoro na sve žive jezike, 1909. godiite u Beogradu na srpsko-hrvarslu jezik); „Die mohammedanisch-drabiscite Kulturperiode*.* (,,Muslimansko-arapski kuiturni perijod"), ,,Sonntagsarbeit“ („Rad nedjeljom"), „Charles Fotirier'* i t. d. i t. d.

Književni prijegled F. M. Dosiojevski: Idiot. Modema knjižruca Izdala je ti prevođu izvrsua prevodioca lau VelikanovTća ovo najveiičajnije djelo rusko i »vjetske knjižemosti. Tb }e djek> bilo, mo-

že so reći, životni za/Latak Dosfojevskoga, jer je u njcrtiu htio da pokaže pozitivno lice beskrajne dobrote, požrLvovanja i ćovještva, tako zvani ćovjekov viši um, koji.-n se — po Dostcjevskome —- rndiik. ju Rusi nađ đnigima. Takovo lice odvsja se toiiko od s\xtje okoline svoj'm „višim urnom" te je sasvim razumijivo, kad ga ona smatra — idiotorn, medju.ian jc on Krist. Sam Dostojevs’.aj op stjr i'd.jtt to ga romana ovako: „Ideja je rotr.ana već davna i meni dr.v a, al. je tako tsška da je se dugo nijesatn srr.io da prihva'im. Glavna je namje;a rornanu, da pr ki.žem pozitiv: - prekrasnoga čovjcka. No ništa nije teže od toga na svijetu, a osob.to sađa. Prekiasno je ono, što je ideal, a i'deal ni naš ni onaj civilizovane Evrope nije ]oš m izdaleka izradjrn. Od prekrasnih lica u kršćanskoj Lte.aturi stojt iznad svib kao najsavi šenije li e Con Kihot. No on je samo zato prekrasan, jer je ujedno i srnij 'šan". Tako je i njgov knez Myškin možda za mske duše sm ješa n, dok je uistinu protagonista nove civiHzacije, koja se tek slvara. O fd ji Idiota napisao je predgovor dobar poznavalac Doslojevskoga dr. Dragutin Prohaska. — Prvi i drugi dio romana obuhvaća 44.—46. svezak Moderne knjižnice, te se dobiva u sv!m knjižarama uz cijenu od K 5.40 broštrano, a uz cijenu od K 6.40 uvezano. Doskora će izaći i treći i četvrtl djo toga romana kao 47. do 60. svezak Modeme knjižnice, pa će tako i naši či atelji imati u izvrsnom prevodu ovo naj uskije djelo, koje u naj* većoj mjeri predstavja rusku civJi/ariju, kako ju je »ebi zamišfjao ruski genij Dostojevskij. - - - •,

Adela MUčinović: On i ,,On“ (Nastavak.) — Meni? Baš ništa! Ja mislim, da tiisam drukčija, nego obično. A onđa... i ti si dattas veseliji... Raskloplla je knjigu ! počela čitati. Pavao nije mogao skinuti pogleda s nje. Kao da se nad njenom glavom rasprostrlo gnanje mendulino, puno cvjetova i one bij'eilc latice trune se na njenu glavu. na nju cijelu i oblijetavaju ju poput sniježnih pahuljica. On je dapače osjećao I neki jako ugodnl miris, što se širic. iz tih latica, da, on ga je tako jako intenzivno osjećao, da je manuo poviš njene glave, da uhvati koju od tih mfrisnih latica. Začudjeno ga pogledala i govorila časak dalje, kao da čita, onda opet prihvati knjign, bacivši od časa do časa pogled na njega. Pavao nije mogao malonuti oka s nje. On, koji se s/am sebi pričinjao starcem, sasvim se mašao u ulozi starog ,,onkla“, koji eto sad može promatrati, kako će se od ovoga pupoljka razviti djevica. Nikada još nije mogao tako Iz biiza gledati ovakovu djevojačku dušu, kao evo sada. A tako je mnogo lijepa u tome. Ovakovo je djevojče nekl svijet posve za sebe. A tko bi zmao pogoditi, što je sve u tome svijetu. Kakove su ntisli kriju pod tim bijelim, glatkim čelotu, kakove sanje drijemaju u tim poluradoznaiirn, polučez'iiutljivim očima, kakove se želje bude u tim mladim gtrudima?... Načas ga saieti ntisao, da možda imade već neki muški lik, koji se ušuljao u to srce. Njezin Je glas tako topao, a s koiiko samo osjećaja čita pojedine stavke iz Turgenjeva! Kao da ih i ne čita, nego kao da govori svoje misli. . . . Ipak, ipak mora da se u njeno srce uvukia ljubav — sve se više uvjeravao Pavle I nekako mu bude žao. Sam nije znao zašto. h'tjede sebi zamisliti čovjeka, koji bi to mogao biti, ali ništa nije smislio. Samo da to mora biti užasno sretan čovjek. Kako sretan mora da j^taj ,,On“, kako užasno sretan, potiavuao Je neprestano u mislima i bude mu žao sarnoga sebe, što se za njega nigda nije našlo ovakovo bijeio i čisto žensko b'če, koje bi mu barem načas posvetiio sve svoje misii, čežnje i satjje. — Sto me tako čudno gledaš, Pavie? — upita Velinka, složivši knjigu u kriiu. — Ciedam te. kako Čitaš. Kao da i ne ČitaŠ, kao da govoriš. — Pa ja i govorim. Ali govorim upravo onako, kako stoji u knjizi. A to je svejedno. Meni se čini, da sve to ja govorim — samo što se ja ne bih znala tako dobro Lzraziti. A Turgenjev je to znao. — Kako, zar ti sve ovo znaš na pamet? -- Baš sve ne znam. Samo ono, gdje se govori. Gdje dvoje govori. Meni se nvijek činilo, da sam to ja . . . da, baš tako kac da sam ja . . . — Velinka, Velinka! — zagrozi se Pavao. Jesmo I; te uhvatili u ,,kvaru“i A tko je onaj drugi? Šta? Tko je taj drugi? — Koji drugi? činila se Velinka nevještom. — No, onaj d/rugi! Kad dvoje govori, onda je to vazda ,,ona“ i ,,on“. Ha-a! Eto se i rumenimo! Nije li to onaj mali gimnazijalčić, što tako često prolazi kraj naše kuće? . . . Lijep gospodičić — rumen kao djevojka. No, Veiinka, ne ćeš li svom „starom onklu“ odati tajnu svoga srdašca? Ja ne ćtt nikomu pripovijedati, vjeruj . . . Velinka je šutila spuštene glave, onda se naglc digla I otišla k prozoru, okrenuvši Pavlu ledja. U ruci je uzbudjeno gnječ’la svoj žepni rubac. Pavao je giedao začudjeno. U prvi čas nije znao što bi rekao. — Što joi je? Nisatn valjda rekao ništa neprisrojna. S ovakovitn curicama čovjek nikada ne zna. kako bi govorio. Onda opet okrene u šalu: — No, Velinka. valjda se ne srđitno . . . Ta mi smo bili tako dobri prijatelji u ovo posljeđnje vrijeme . . . Velinka. čuj me! — Kad me dražiš! Ja ne poznam nikakovoga gimnazijalca! A onaj drugi, onaj drugi — to si bio ti! U Velinktnom se glasu osjećale suze. Pavao nije mogao pravo shvatiti, što je ona to rekla. Vidio je samo, da ju je zaboljeio r.jegovo draškanje i biio mu je veoma žao. — Hodi, Velinka, dodji k meni, pa mi razjasni, rcci, što te je tako uvrijedilo? . . . Ajde. daj mi ruku, Velinka. Ti si pravo dijete, malo, razmaženo Uijete. Velinka je stajala pred njim oborene glave, prkosno. a kad ju je on prihvatio za bradu i pridigao lice tako, da ga je morala pogledati, ona se nenadano nasmije, a niz lice joj klizne velika, dugo suzdržavana suza. — No, eto, pravo cigansko ijeto! Na nsnama smiješak, a u oku suza... Jesmo li se sada pomirili? Što.— Velinko.r Velinka, kao da je bila posvema zaboravila Što ie bilo orije Časa.

reče veselo. Sjetila sam se, kako si prvf put došao k nama. Onda si bio iako veliki gospodin! . . . Mama mi je nripovijedaia, da će doći „onkl Pavao‘\ č novnlk i da će kod nas stanovatl. Ja sam bila st r ašnc znatiželina. Brojiia' sam dane do tvoga dolaska, a u niašti sam si stvoril* sliku o tebi. Znaš, kako si izgledao? (Nastaviće se.)

Posiijednje brzojavne vijesti PISMENO POTVRDJENA RUSKA MOLBA ZA MIR. ■■■ Kb. Berlin, 21. februara. ćujc se. da se boliševička vlađa Jnče odazva’a pozlvu, da pismeno potvrdi svoiu najnoviju ponudu za mir. Ta je pistnena potvrda u in-d'uvremenu već prošia kroz njemačkl fronb Ovoni se čiiijenicotn svakako pobijaju glasovi o padu Trockove vlade. RADOSLAVOV O PUMUNJSKOJ I RUSIJI. (Naročiti brzojav -Beozrađskfb Nnvina**) Berlin. 21. februara. Rađoslavov je primio bečkog dopisnika „Berllner Tageblat t“-a,’ sa kojim je imao poduži razgovor. RaJ dosiavov je rekao, da je uvjeren, da) položaj prinudjuje Rumun'ju. da stupj u pregovorc o miru. O bugarskim uslovima prema Rumuniji rekao je, da’ Bugar«ka naravno ne tiamjeravaj da lišl Rumuniju državne ne-, z a v i s n o s t i, ali da će Rumunji mo- ! rati u s t u r i t i svojim protivnicimaf scaru i ncvu Dobrudžu. koja po. narođnost; svoga stanovništva ne ■pripada Rumunjskoj, a četvorni će savez; imati u vidu želje rumunjskog naroda u rogiedtt BesarabiJe. Odnosno Rusije rekao >'e Radoslavov, da Bugarska u poriedu fsticanja primirja zasittpa isto gledište kao f Njemačka. aii da se vraća u Sofiju sa uviereitjetn, da Bugarskoj više ne priJeti nikakva opasnost od Rusije. NOV NVILSONOV GOVOR. Rotterdam, 21. februara. ,,N ew-Yo rk H e r a 1 d“ javlja, đa će W i! s c n iduće nedjeije u kotigresu održati nov govoroamer I č k i tn u s I o v i m a z a m i r. BILANS PRVF GODINE POOŠTRFNOG PODMORNIĆKOG RATA. Kb. Beč, 21. februara. U mjesecu j a n u a r u potopljenc je ukupno 632.000 t o n a brodova. kojf su prenosili sporazutnnu robu. Time biIans prve godine pooštrenog podmorničkog rata Iznosi 9.590.000 tona. KAZACI OBJESILI RUSKOG MINISTRA MORNARICE? Kb. Ženeva. 21. februara. , Prema jednoj petrogradskoj vijestfe Iista „Depeche de Lyon“ javlja se, da su kazaci uhvatili I objesili ministra mornarice. Zvanične objave OBJAVA na osnovu naredbe c. I k. vojne glavne gubernije odj. 15, br. 5890. od 16. fefcruara 1918., odnosno cijene svi-: jeća u maloprodaji. 1. Cijena svijeća odredjuje se za veiikoprodaju sa K 6.85, a za maloprodaju sa K 8.55 po kilogramu. 2. Rađnie u kojima se prodaju svtječe, imaju da istaknu te cijene na vid* nom ntjesru. f 3. Ko skuplje prodaje, biće kažnjen u srnislu naredbe vrhovnog vojnog zapoviedništva od 11. avgusta 1916. DVaredbeni list vojne uprave u Srbijt VIt. od 1916.). 4. Dalja prodaja svijeća za ntonar* hiju povlači za sobom gubitak koncesije, odnosno najstrožiju kaznu. 5. Maksimlranje cijena svijeća stupa u život obnarodovanjem ove obj-ive.

Cisti biieli teint ćc vam postati, ako upotrcbljavate dnevlc« „Diana" Alabaster puder I Crćme za llce Doza za probu ili lonćić K 2*— Velika doza Ui lonćić K 4 Možc se posvuda dobltL Giavno stovariile.' „Dlaiur Handels A. G. BudapestV., Nddor utca 6- *