Београдске новине

BEOORAD, četvrtak 28. februara 1918.

Izlazet dnevno u Jutra, ponedjeljkom poslile podne.

Pojadinl brojsvi:

•đ o. I to. mttJ'M ■ MMCklii • • • • • • •

12 fc*l«n

MjoaoC II fcnnfci I ■ fcrajtvtma

ItplotO!

» ■■■■■■■■ « ■ uiionmi apoiMMfte m I kr. C*ta ra 6Maa | *twa u ••»7 u Baofnda u dutaru. , bh 1 ™: • “« Urauarfclll. .... .

raanarfci|i. U Inaitrasatr«

Oglttl po cljenlku.

Urednlitvo: BEOGRAO, Vuka Karndžlća uL broj 10. Telafan bro| 83. Uprava I prlmanja pretplata Topllćln venae broj 21. Talefan br. 28. Prlmanja oglau Kneza Mlhajla ul. bro] 38. Talefoa brej 243.

Oodina IV.

Engleska pristaje na reviziju versaljskih odluka. — Austro-ugarski zarobljenici vraćaju se svojim domovima.

RATNIIZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 27. februara. Izmedjn EčaveiBrente vladala je sa vremena na vrijeme uvećana topnička djelatnost. Talijanskl letači izbacili su bombe na mjesta Cles, M e z zo 1 om b a rd o i B o z e n, koja n i j e s u u t v rd j e n a I koja leže daleko iza našeg fronia. Načetnlk elavuog stožefa« Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 27. februara. Zapadno bojlšte: Na rijeci Yseru zarobili smo nek'olicinu Belijijanaca. Pred veče je oživjeIa topnička djelatnost na f 1 a n d r i js k o m frontu, sa obiju strana rijeke S c a r p e, u C h a m p a g n i i na istočnoj obali rijeke M a a s e. U rnnogo je maha došlo đo žestokih borbi u vazduhu. Izmedju rijeka O i s e i A I s n e odbijen je opšti napad engieskiii balona protiv našili osinaIračkih balona. Juče smo oborili 15 neprijateljskih letllica i tri osmatračka balona. Kapeitan vitez T u t s c h e k izvojevao je svoju 24. pobjedu u vazdušnoj borbi. Desetar Kaffner oborio je u toku jednoga letenja dva osmatračka balona. t Istočno bojlšte: r Vojna skupina general-pukovnika ipl. E i ch o r n a: S.ieverno od Dorpata zarobili smo dva ruska ptika, koia sii odstupala. Vojna skuplua generala LI n s 1 ng e n a: U Ukrajini rasžurili smo uz teške HjjUiovu gunttKe jieUai) neprijateijsKi baialijun, koji se kod Kolostlševa (30 km Istočno od ŽitomiraJ opirao naŠem nastupanju. .lužno od Zitomlra na»e su trupe prodrle do Berdičeva. U Kremenfcu (južno od D u b n a) zaroblII smo jedan ruski armijskl štab, Jedan divizijsid štab I 200 ljudi. Maćedonsko bojište; Protiv napadom su vraćena engleska odjelenja, koja su preko butkovske rijeke bila nadrla prema bugar&kim položajiina. V Talijansko bojišie: Nema ničeg novo-g. Pni zapovjedntk glavnog stana pl. Ludendorl!.

Borba za pravo i mir Na istoku sviće dan. Postepeno se fž slijepog, objesnog revolucijonarnog zanosa, u kojemu se ruski narod nalazio duže od godinu dana, javljaju slike, koje prikazuju budućnost teško iskušene nek&danje imperije. Već danas se iz one orgije krvi i pijanstva jasno naziru putevi, koji vode boljim vremenitna. Snažna odlučnost središnjih vlasti

i nesalomljiva njemačka sila pritnile su borbu protiv duha, koji je na domaku njjhovih granica nagomilao užas za užasoin i koji je pobjednicima u svjetskom ratu htio upropastiti plodove, što su ili oni pobrali od svoje poštene volje za mirom. G. Trockij i Ijudi, koji se kupe oko njega sada su vidjeli, da saveznici vode dvostruku borbu za pravo i čovječnost: s jedne strane borbu britkom sabljom, a s druge strane borbu, koja je čvrsto osnovana na svijesti o istorijskom pozivu, koji je vazda upućivao Austro-Ugarsku i Njemačku, da budu zatočnici svake pravedne stvari. Dok njeniačke vojske tjeraju pred sobom razbojničke rulje, odane sadašnjoj ruskoj vladi. dok oslobodjeni narodi Kuriandije, Livlandije l Estonske oduševijenim klicanjem pozdravljaju predstavnike istinske kulture, dok se oper lije krv i dok opet ljuđski životi piaćajit za neodržljivost naopakih ideala, — u isto vrijeme diplomate u Brest-Litovskom vode borbu za mir. Ni na jednom ni na drtigom polju boljševici nemaju više čemu da se nadaju. Cetvorni savez postavio je uslove jasne kao dan i u njih je unio sve, što se do sada smatralo još neriješenim pitanjima. Prošlo je vrijeme kompromisa. Ruskim pregovoračima neće preostati ništa drugo nego prosto^da odgovore, pristaju li ili ne pristaju. Čovjek ne mora biti prorok, pa da iz najnovijeg govora njemačkog državnog kancelara nazre, kakav će biti taj odgovor. L’ isto se vrijeme u Rusiji u samrtnim trzajima previja stranka, koja vidl da je osudjena 11 a smrt. Već ima đnže vremena, kako su se sve više muozm znact, aa se »mjseviOKa vladavina primiče svome koncu. S toga ih je i u času, gdje im sa dviju strana prijeti poraz obuzeo suludi, očajnički gnjev, koji ih jc natjerao, da još jednom dadu najvećeg niaha svojim zabludjeliin instik(ima, da se istutnje u ubijstvima i strahotama. Sada, gdje protiv njih ustaje narod i gdje iin encrgija središnjih vlasti sa dviju strana stavlja nož pod grlo, oni još jednom stupaju u borbu za sablasne fantome svojih „oslobodilačk!h“ teorija. Ta i onako je suviše dugo trajala njihova vladavina, ma da je od počeika bila osnovana na sumnjivom temelju. Najzad su boljševici, koji su suvereno odbacili sve obzire i potrebe đržavnog i privrcdnog života, koji su preokrenuli sav postojeći poredak i umrtvill ekononiski život, koji su bez računa trošili materijal, što je bio preostao od privređtiog rada ranijili režima, a koji su nalazili sve nove pristalice, jer su usrijed opšte zbrke umjeli, da ih nagradjuju, najzađ je ta probisvjetska, neskrupuloziia, nihilistička i anarhistička klasa ijudi u glavnom svršila svoje. Zvjerstva, što ih oni sada čine, nasilja, što ih vrše, koja će u uspomeni svakog kulturnog čovjeka ostatl zabiiježena kao najžalosnija pojava na-

šega doba, baš su dokaz za tačnost toga tvrdienja. TrockiJ danas više nije ništa drugo nego li simvol. U njemu je kao siučajno oličena Želja cijele zemlje za mirom, zato što inu je još i sada, u oči sloma ostala doba, kada Je još bio na vrhuncu svoje vlasti prividna autoritativna nadležnost. Nl u čeinu lie bl mijenjaio tok stvari, ako bi ara njegovom m.iestu sada za pregovaračkim stolom u Brest-Litovskom sjedio koji drugi, da bi kroz koji dan stavio svoj potpis pod ugovor o miru. Posredstvom Trockove ličnosti govori volja rttskih narodr.ih masa, a to prosto zato, jer ovoga časa nema drugoga čovjeka. koji bi poslužio u tu svrhu. Ruski se narod siuži Trockim kao nekom stvari, čije lieno mišljenje ive igra nikakvu ulogu. S toga je bcz ikakvog daljeg značaja, ako bi Trockoga i njegovih pristaiica nestalo sa pozornice ruske politike. U brzotn tofcu dogadiaja preživiće mlr, koji se evo zaključuje u Bres'.-Litovskom kao jedina trajna pojava sve vlade, koje će se u Petrogradu ioš izredjati na vlasti. Taj niir predstavlja prirodni preokret u toku bolesti, od koje smrtno ranjena imperija od dvjesta milijtma đuša sada poslepeno nalazi lijeka.

Pregovori sa Rumunjskom i Rusijom Delegatl središnjlf! vlasti u Drest-LItovsku. Kb. Brest-Litovsk, 27. febniara. : L. „„ , 3C kt-c , cj. Uv. putovaii izaslanici N'jemačke i AustroUgarske. Izaslanici Turske i Bugarske dopmovali su sinoć. Ruski izaslanici, koji su povodom prekinute željezničke linije na putn zadržani, očekuju se svakog časa. Dolazak tnrskih L'btigarskih dclegata. Predkcm**enclie. P. Bresi-Litovsk, 27. februara. Danas U podne sfcigla je ovamo turska Idelegacija pod predvodjenjein otomanskog poslanika u Beridnu, Hakki-paše. ■Bugarska delegacija bi imala da stigiie u fcoku sutrašnjeg fclaua. Knska delegacija moći će stići ’u BrestLitovsk tek sulra u veće, zbog trajnih prometnih prepreka na r'uskom zemljištu. Danas će se i piv je i poslije podne održati duže sjednice austro-ugarske, njemačke i tuiskc delegacije, gdje će sc ' vl\ala o nacrfcu ugovora, koji će Se predložiti ruskoj delegaciji. Rusko-bugarski sporazuni o vračanju Bugara iz Dobrudže. Kb. Sofija, 27. febmara. S velikim :«■ . jstvom je prirnljen izvještaj bugarskog izas’anslva u Krest-Litovsku, iz iiog se vidi, da je s

Rusijom postignut sporazum o vraćanju Bugara, koji su iz Dolmiđže odvedeni kao taoci. Ovaj se sporazum smat’a kao pnznanje Kusije na bugarska prava u Dobrudži. Dogadjaji u Rusiji Diploinate sporazumnih sila spremaiu se da ostave Petrograd. Kb. London, 27. februara. Reuter saznaje: Prcma jednoni zvaničnom brzojavu iz Tokia, članovi posianstva sporazumnih siia su riješili, da otputuju iz Petrograda. Američki i japansk: poslanik će putovati preko Sibira. Jdš nema izvještaja, da je koji od poslanika. otputovao iz Petrograda. (Naročild brzoiav „Beoeradsktii Novlna".) Stockholm. 27. februara. Prema ovdašnjiin vijestima, svi poslanici sporazumnih sila, povodom njcmačkog prodiranja, spremaju se da napuste Petrograd. Japanski poslanik je već otputovao l vjerovatno će se privremeno nastaniti u Stockholmu. Nade u njeinačko uastupanje. (Naročitl brzoiav „Beograđskiti Novlna“.) Kopenlingen, 27. februara. Dopisnik kopenhaškog lista ,,PoII11ken“ javlja iz Wasa, da tanio vlađa opšta rađost zbog odlučnog nastupanja Nijemaca prema Petrogradu, jer će sretno izvršenje tog uastupanja biti od velikog značaja za Finsku. Vladavbiske uietoUo W]jš«vSlia. VNarocU! brzojav „BeograđskJti Novina") Derlin,' 27. terbruara. O borbi protiv boljševika saznaju berliiiški listovi ovo: Ruska vlada pušta bezžične brzojave jedan za drugim, kojima tješi ruski narod a iziiva svoju 5rdžbu protiv buržoazije. Cio se narod i poziva da se digne u odbranu revoluclje. Naredjena su najoštrija sredstva revoluciionamog terora, strijeljanje prekim sudom svih neprijatelja boljševikizma. Kako se govori, u Mohllevu je obrazovan ratni savjet od 15 drugova. Sve se zalihe imaju uništiti a tako isto I cio željeznički vozni materijal. Povodom toga stanovništvo s radošću pozdravlja lijeniačke čete i dočekuje iij s blagodarnošću. Stanovništvo se politički drži sa svitn pasivno i laća sc svog iminiog rada. Njemačke čcte riailaze svuda na bogato snabdjevanje. Naročito u Ukrajini ima dovoljno stoke i žita. Boljševikima su u Ukrajini glavna mjesta Odesa i Harkov. Vojnici, kojl su 18. o. m. otputovali iz Kijeva, javljaju, da je taino tih dana bilo ulienih borbi. ZaiobijeJiici izjavIjuiu. da se boljševičke čete Ukrajine ponovo pridružuju radi, jer agitaciona snaga boljševika zbog počinjenih nasilja sve više opada.

Težnje za ponovno uspostavljatije ca< rizma. (Naroćltl brzojav „13eograđskib Novfaa“.) Zfirich, 27. februara. Direktor švajcarskog ukrajinskog ureda, koji se iz Kijeva vratio u Švajcarsku, saopštava, da organizacija biV') ših ruskih diplomata i vojnih punomoć* nika, koja postoji u Londonu i Parisir, radi na ponovnom uspostivljan j u r u s k e m o n a r h i j e. Obe ovei grupe obilato potpomažc jedna e n* gleska velika tnunicijona tvornica f jedna francuska velika banka. Očajnl položaj Lenjina i Jrockog. (Naročttt brzojav „BeograđskuT Novlna“.) Budirnpešta, 27. februara. ,,‘Az Est“ javlja iz Stockhoima: O sim brzojava petrogradske Iirzojavne fv gencije nema đrugih vijesh iz Rusijo,' Očajni položaj Lenjina i Trockoga naj< liolje fo ilustrira prOglas : ma, koje on| neprestano izdaju. U ovdašnjim dobro infbrmi.saium krugovima zna se, da su pro. tivrevohicfoname lnjćre dosficrle vrbunac.

Mir sa Ukrajinom Guverner Pođoiije poziva Monarhiju i» poinoć protiv boljševika. (NaročtU brzoiav „Beogradskib Novlna“.) Budimpešta, 27. februara. ,,Az Fst“ javlja iz^leča: Guvemei Podolije 'upravio je Monarhiji moibu, dul se pošalju naše čet.e u Pođoiiju, koie fc* imale spriječiti bo’jševićkc bande u urilštavauju iikrajinskog područja i zalihai životiiib uamirnića. Na nadložuom mješlff smatra se ova molba kao opravdana i razumljiva. Misli se, da se želja guver. nerova mora odobrifci, kako bi se zalihe' životnih narnii-nica za monarhiju osigm rale, a rnora se i s tim raćunati, da će mirovm pregovori sa Rumunjskoni imafi povoljniji rezultat, ako naše čefce đođju Ti umo«jiina «a ledja.

Revolucija u Finskoj Ornžana hitervencija Švedske na aaiandskim ostrvjma. — Crvenl gardisti spreninl na mir. Kb. Kopenliagen, 27. febniara. „Socialdemokrate n“-u br= zojavljaju sa ostrva Eekero (aalanđ* ska ostrva): Od kad su se ukotvila trl švedska broda pred ostrvom, ovdje vlada mir. Pretjerane su novinarske vijesti o nekim grozotama. Ruski voj* nici izjaviše, da radije napuštaiil aa'.aiiđska ostrva danas nego sutra i da bi se rado htjeli povratiti u Rusiju. Medju njima ima 200 Poljaka 1 Ukrajinaca. koji se drže neutralno. Od švedska posredničke ekspedicije očekuje se p o< v o 1 j a n r e z u 11 a t. Gradjanski predstavnici pristaju. da se nad crveniitl garcbstima ne vrši osveta, već da se satno pravi podstrekači kazne. Većina finske socijalne demokracije ne želi nikakav nasiinički preokret. Crvenl gardisti su sada spremtii za in i r, j e r s c b o j e, d a s e N i j e mc i n e u m i j e š a j u.

PODLISTAK Iz života kneza Miloša*) Istorijske rijeći. Oiac kneza Miloša, Teodor — Teša — bio je vrio siromašan čovek i kad je umro njegovim sinovima nije ništa drugo ostalo, nego da idu u najam. Knez Miloš je još kao momčić, zbog te siromaštlne u kući, otišao u službu. U potvrdu ovoga služi ovaj slučaj: Za vreme bavljenja kneza Miloša u Beču dodje tamo neki Srbin lz Vojvodine i počne se razabirati u kneževih Ijudi. da li je to istina, da je knez služio haš kao pravi sluga? Čuo za to knez, l>a pozove tog čoveka i onda pred njim 5 svima svojim izjavi: 1 — „‘Jes, ja, činiš ‘voliko, služio sam kao pravi sluga. Terao sam trgovačke volove u Dubrovnrk po 10 para tiadnice. A opanci su bili 10 para. Služio san pa se obuo. Eto, tako je bilo. A posle, hvaia Bogu!“ Posle više kojekakvih gazda staue knez u najam kod svog zeta u selu Dobrinji. Tu je duže služio, ali mu dodija fcla narav ovoga gazde, te ga ostavi, i ode bratu svome Milanu u selo Brusnicu, koji je dotle već prilično počeo trgovati. Srpski ustaiiak 1804. godine pružio je Milošu prilike da se odiikuje u bojevima, te je tako za kratko vrenie u vojvodstvn brata Milana bio pravi P" # , ■•) Ostavllea cravools piščev. .

vojvoda, a kad je Milan bio poslat u Bukurešt, onda je on zauzeo njegovo mesto uad rudničkom, požeškom I užičkom nahijom. Posle smrti brata mu Milana, zliog nekih spletaka, budc mu na, skupštini o malom Božiću 1811. oduzeto sve, osim. Brusnice i 12 sela okoline. Još kako je pobegao od svoga zeta iz Dobrinja, Miloš se bio nastanio u Brusnici kod brata Milana. Tu se oženio godine 1805., a porodica mu je tu živila do kraja 1813. Godine 1813. kad ono ,,vožd“ i gotovo sve vojvode ostaviše narod, pa pc-begoše u Austriju, Miloš je ostao u svojoj otadžbini. Na Zabrežju Jakov Nenadović ga je sklanjao da i on beži preko Save, ali tnu je Miloš izgovorio tada ove značajne reči: — „Kad moju staru majku, ženu I decu razgaze Turci, što je vajda da i ja sam živim! Dosta je braće izginulo sa mnom; pravo je da poginem i ja, kad drugojačije ncma života. Ne mogu te to, gospodaru Jakove, nikako poslušatl.“ Bilo je ljudi, koji su u ove Miloševc reči hteli da unesu neki niski smisao. Ti su Ijudi ogrešili dušu. Miloš se u tom trenutku javlja kao najverniji sin svoje otadžbine I kao najpatriotičniji medju tadanjim vojvodama. Vaija pročitati ma koje pričanje o gnjevu narcda protiv onih, koji su ga „zavadili s Turciina, pa ga tada onako bez zaštite ostavili maču i plamenu turskom“, pa da se odmah vidi: kollko i je u taj mah bilo draži za Miloša da se 1 čemu nada za svoju ambiciju. Svl su-

vremeni pisci, medju njima i prota Nenadović u svojim ,,Metnoarima“ ivrde, da je onda statije Srbije I Srba u njoj bilo groznije, nego što se opisati niože. Srećna u svojim posledicama odluka na Zabrežju najkrupniji je aiem kamen u kruni Miloševih dela. Sa Zabrežja je Miioš pohilao Užlcu, da bi bar tamo mogao održati neugašeni cganj narodnog oslobodjenja. Ali zbog oskudiice u hra.nl i municij! morađe Miloš Užice napustitl, pa se preda'.i crnoj sudbini, koja je tada biia pritisla svu Srbiju. Svoju porodicu Miloš je presetio n zimu 1813. pod planinu Kablar u kuću nckog Ljubičića, jer je i sam tnislio da se drži planine. Turci zauzmu i rudnički okrug. U gradu Pudniku jx)sle 1804. godine liije bi!o ni jedne čitave kuće. Selo Brusnica bilo je sredina okrugu. Ašim-beg dodje sa 200 Turaka i 30 kain.la, pa se i sam smesti u Miloševu kuću, a u zgradi, gde je biia škola, smesti kamile. Nijc se imalo kud ni kamo. Miloš. se na polju pred Takovskom crkvom preda Aii-Agi Serčesmi, kog je novi beogradski vezir poslao bio da pokori I rudnički okrug. Serčesma uznie Milošu samo sablju, a sve mu drugo oružje ostavi, priznavši ga ujedno za kneza nahije ruduičl^ 0 6d Gjurgjeva 1814. preseli Miloš svoju porodicu iz kuće Ljubičića, u Šaranima, u kuću Marka Matkovića, ali nm posie nekoliko meseci nadju za-

klonitije mesto u Cnuuću, u kući Rado- | vana Marinkovića. U ovoj kući, koja i dauas postoji, on je oženio brata svoga Jevrenia. Iz te se godinc 1815. opremio i iznco vojvodski barjak. Posle Hadži-Prodauove bune sišao je bio u Beograd i tu se nahodio kao taoc u turskim rukama. Ta.da je imao nesreću da vidi na kocu glavu junaka Stanoja Glavaša, kojom se priiikom i njegovoj glavi proricala ista sudbina. Iz Beograda je izniakao u đrugoj polovini meseca januara 1815., a dotle bilo već uveliko uglavljeno u Rudovciina da se ponovo digne ustanak i da se oti pozove za vodju ustanka. Posie nekoliko sastanka, razgovora i priprcme, Miloš se u Takovu, pod istoriskim od tada grmom, saglasij pred crkvom takovskom na Cveti 1815. obznani, da pristaje na ustanak, da se prima poglavarstva i da, u ime Boga, otvara novu borbu s Turcima za oslobodjenje. Utvrdivši tako s narodom ustanak, Miloš se istog dana vrati u Crnuće. Tu se on obuče u svoje vojvodsko odelo, nacruž -1 se, i izadje sa svojim vojvodskim barjakom u ruci medju najuglcdnije ljude, koji su pred takovskom crkvom biii sakupljeni, pa, predajući barjak u ruke Simi Paštrmcu, izgovori ove značajne reči: — ,.E v o m e n e, e t o v a s, r a t T ur cima!“ Od toga doba život je Milošev i radnja njegova gotovo ono isto što l radnja Srbije od 1815.—1839. godine. Godine 1818. saaove on skupštinu

u manastir Vraćevšnicu i tu saopšti, da će biti bolje za narod da se on presell u Kragujevac. I tako je te godine ostavio Crnuću i prešao na obale Lepenic& Od 1. juna 1839., kad je ostaviai Srbiju i otišao u Rumuniju, do 11. decembra 1859., kad je glasom naroda vraćen u kneževski presto, Miloš je putovao po Evropi, ali se najviše 1 najradije bavio u Beču. Ušavši kao povraćeni knez Srbij« u svoju prestonicu, Beograd, 28. ja* nuara 1859., on je vladao do 14. septembra 1860., a tog dana, u 8 sati u ju tru, izdahnuo je u svome konaku u Topčideru, pa je s velikoin svečanošću saranjen u sabornoj beogradskoj crkvl ispod južnili vrata, u preprati. Miioš je bio srednjega stasa, Jaka sastava, okrupan čovek, lica okrugla, glasa jasna, groinovna: govora brza f kratka. Pamćenje imao za priću jako; nije znao ni čitati ni pisati, ali je svojim pisarinia obično sam kazivao kako da mu pišu pistna. Cesto je uz reč govorio: čuiis ‘vc-liko. Imao je vrio veliku naklonost prema lepom polu, inače je živio umeren(\ ni u čem nije bio raskošan. Naprotiv, vrlo je bio zauzimljiv da stekne, a tekovinu svoju surevnjivo je čuvao. Naravi je bio bujue, ali povratlji« ve. Covek od rada, birao je uvek samo najkraći put, makar taj i ne bio svakađ i naibolji. Reč novce. kao i same ljude, smatrao je često kao sredstvo da dodje do celji.