Београдске новине

Izlaze:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadinl brojevi:

•t o. I kf. («U H CJJMU o4

12

UnsnuMJI. U Uisstmutn

MJesečna pretplata: ^ssirjss: •• • M Miim ■ kaSs , , * * SJ*

U Bsogrsdu I ■ kraUata« «. I kt. ‘

Oglait po cljanlko.

Uradnlitvo: BEOORAO, Vuka KaradZlta oL broj 10. Tdsfoa braj S3. Uprava I prlmanjs pretplato Topllčln vanae broj 21. Talofaa br. tS. Prlmanjo oglaaa Knaza Mlhajla uL broj 38. Talafoa broj 241

Godlna IV.

No baš tltn ugovorom Jasno se rađ! protlv nadmoćnog svjetskog položaja brltanske imperijc. Stupaiijem Sjedlnjenih Država u svjetikl rat blle su Engleska i Rusija na svoje najveće žaJjenje prinudjene, đa ustupe Japanu svoju sferu interesa u Kitaju, Dobrovoljnim ustupanjem policijske vlastl na daljncm istoku. na koje je nemoćna nckadatija itnperija, litjcla nc htjeIa, morala pristati, a još više stvarnim zadobijanjem protcktorata nad Kitajetn bliže se svomc ostvarenju najsmjeliji ckspanzivni snovi japanskih iinpcrijalista. Politiku, žudnu za većom moći, koja je u govoriina grofa Motona samo izmedjit ređova došla do izražaja, u veliko potponiaže proces raspadanja Rusije, kojim se ua mjesto iake političke jedinice javlja čitav niz malih i slabo konsolidovanih država. Na taj će način u budtiće Japanu biti v r rlo lako, da svoj uticaj u pravcu zapađa proširi na veliki dio ruske Azije, a možda i na samo evropsko kopno. Povod za ovo širenje biće, kako to službeni japanski glasovi sve Iznova pctvrdjujti, obaveza što je prema njiiiovom lnišljenju imao Japan, da djeluje kao mirotvorac i čuvar reda i poretka. Danas još ne možemo znati u koliko će se možda taj zadalak praktično proširiti 1 na Indiju. Očevidno je pak, kako to aoslalom konstatuje i cngleski list „Nation“, nekadanji englesko-iapanski savez potpuno prestao da važi. Na njegovo mjesto stupa potpuno nezavisno japansko carstvo, finansijsk! preko svake mjere osnaženo nečuvenim ratuim liferacijaUia, h-Oje SaUu pis,il»tavijaju liajvrt/iiiji faktor u istočao-azijskoj i>o!itici. Mikaclovo se carstvo već sprema, da sebi pribavi praktične predpostavke za ostvarenje svojih zamašnih ciljeva. Novi vojnički program, kojim se udvajaju efektivi japaiiske vojske i kojim se ponova pojačava ;tek tu skoro uvećena flota, jasno pokazuju pravac, kojini Japan misli 'poći. Japan je čvrsto odlučen da u izvodjenju svoga spoljuo pclitičkog programa ne zazire ni od čega. U vezi s tiine valja pridati naročiti značaj najnovijiin japansko-kitajskim pregovorima, kojima je predmet konsolidovanje kitajske vojne sile japatiskom poinoćl. Tako u četvrtoj godini svjetskoga rata vidimo čudnovati prizor, gdje se u vremenu. kada se evropski narodi kolju i kasape na bojištinia, daljni istok sprema tia djela, koja sve većma zagrožavajti polltički i privrednl uiicaj Evrope na najvažnljim poljirna svjetskog rađa. S ioga bi u veliko bilo u interesn staroga kontinenta, a prije svega Ettgleske, da se šio je moguće prije nadje izlaz iz ove borbe naroda i da se postavi brana japauskom irnperijalizniu prije no što to bude dockan.

Pašić predao ostavku Kb. Paris, 1. marta. Ageudja ITavasova javlja sa Krfa: U skupštinskoj sjednid od 27. februara dobio ]e glasanjem za izbor skupštinskog predsjednika vladin kandidat R-l, a kandidat opozicijc 50 glasova. Zhog neznatne većine od 4 glasa, koju je vlada tom prilikom dobila, p o d n 1 o j e Pašić ostavku cjelokupnog k a b i n e t a.

Intervencija Monarhije u Podoliji ičb. Beć, 1, marla. Listovi oznaČuju ulaz austro-Ugarsldih četa r* Podoliju kao posijedicu hrest-litovskog niirovnog ugovora. Bez tih nijera mogao bi taj ugovor u d'.ianiun milikama jx>stati bezviiijednosno parče art’je. jer bi pasivno držan'je Monarhije niorafo lu Ukrajiiu ’izazvati utisak, 'da ona m'je sposohna za eTeldivnu pomo’S, a BfanovriT'štvo Austio : Ugarške bilo bi đuboko razočarano, jer bi d’zostao očekivani dovoz životnih Tjamimica.

Pregovori sa Rumunjskom Njemački usiovL I (Naročltt brzojav „Bcogradsklli Novitia") Berlln, 1. marta. NjemaČki zahtje’vi preraa Rumunjskoj nijesu takvi, đa bi zbog njih ;>re« govnri o miru mogli biti osujećeni. Njemačka postavlja samo prfvređne zahtjeve, prenta kojima će se Rumunjska izvjcsno odazvati. Pa ni teritorijalni zahtjevi Ugarske nijesu toliko veliki, a da bi se Rumunjska zbog njih radijc riješila da produži rat. Zuačajno j“e to, što u zvaničiiim krugovinia vlađa još I sad sumnjičenje, u dobro obaviješteliim političkim krugoviina mcdjuifm vlada pouzdanje. Ruintinjski poslaulk u Loiidoim Mieu vraća še n otadžbinu. (Naroč'tl brzojav ..Bccgradskth Novtna“.j Bbttefđam, T. tnafta. Reuhir saznaje: Kumuiijski poslanik u Londonu Micu, koji 6e, ’kako se tvrdi, izauzeti jioložaj rurnunjskog miuistra spoljuih poslova, prispio je u lulorak u Paris, gdje je Iconferisao sa članoviina francuskc vlade. On ’će svoj put prođužiU za Svajcarsku. Tamo 6e sačekati 'đok ne dobije slobodan propust kroz AustroUgarsku, pa 6e onda produžiti 'put za tfumunjsku. „Kblnisc’he Žeitung“ flodajo jgorrijoj vijesto’: Micn, Idoji važi kao jedan 63 ha'j.pnsdbnijih mmunjskib (Sržavniiia, hiije se nika.o pridi'užio ni jednoj stranci. On nije samo parsona grata U zemljama sporazrmmih sila, licgo }: i U zemljama središnjdi vlasli, prizuat

RATNI IZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 1. marta. Zapadtio od rljeke Brente propao jc talijanki nalet. Pošto su od vlade i naroda sve nanovo pozivane. a naročito uporno opet posljednjih dana. to su čete maršala pl. Bohm-Erinolli-a juče ušie u PodolJB k u radl mlrne Tntervencije, pa su dostlgie ilniju N o v o s j e I i c a—H o 11 n — Kamenjec—Podoljsklj. Odredl, koji nadiru pored željezntčklh prugu i važnih dmmova Imaju naredbu, da u krajevima, kroz koje prolaze, uspostave mir 1 red I da obezbijede trgovačke puteve. potrebne za uvoz. Do sada je blizu 10.000 Rusa položilo oružje. Prikupljene su zuatne količinc municije, kola I željezničkog podyoznog materijala. Načelnik elavitog stožefa. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 1. marta. Zapadno bojište: Front prLiestolonasIjednika R u po r T č_c htabavarskog: Sjeverno od Poelkappelle propali su napadt engleske pješadije, koji su bili preduzeti lioću poslije jake topničke djelatnosti. Na ostalim frontovima mjestimično je oživjela topnička djelatnost u vezi s maiijim izvidničkim borbama. Zapadno od L a f e r e privelo je jedno odjelenjo sa svoga nadiranja preko kana* la liekoliko zarobljenika. Jedan neprijateijski vazdušul napa3 na Kortrik nanio je znatne gubftke medju belgijskim stanovništvom. Front njemačkog prijestolonaJliednika; Kod C h a v i g n o n a prodrle su fuiišne čete u neprijateljske rovove i zarobile 10 američana i nekoliko Francuza. U zoru je u nekim odsjecima Champagne ožlvjela borbena djejatnost. - Jstočuo boilšte: v Duž ukrajinske sjeverne granlee, 61 prodiranju prema istoku, naše su čete dospjele do D n j e p r a. Kod R j e č i c e udarile su naše čete na jako izgradjenu mosuu branu, koju je neprijatelj braiilo. Orad i željeznička stanica uzetl su iurišem. Zarobljeno je nekoliko stotina ruskih vojnlka. U Mesyru smo zapiijenili pri* pjetsku flotilu, 6 oklopnih, 35 motornih i 6 lazarelskih brodova. Kod Fastova i Kasatiua dosilgnuta jo željeznička pruga K i 1 e v —S m e r i n k a. Njemačke čete su otlšle u poiuoć poljskitn legionašima, kojl jugozapadro od Starokonstantlnova stoje u bor-

PODLISTAK Brauka VeUići P u s t o š - * Zima jel Vetar je svirao nekakvu Žarosnu ariju, u kojoj su bili akordi bola zaboravljenog, ostavljenog I napuštenog srca. Lišće se pokretalo, polako dizalo, pa onda u kovitlac vitlao. Osainnjen i pust vrt ćutao je. a smrt umoma od žetve po njemu, sklonila se da se odmori. Vrt su prosecale mnoge staze izinedju različitih rundela, koje su stajale usamljene, zapuštene, izgažene i s\mda je najveći nered vladao. Sve je to davalo utisak, svežih vojničkih grobova posle bitke, koM leže razbacani hez ikakvog reda i slmetrije. Polomljene grančice preče put. Smrznute stabljike Ispijene mrazom, zgučile se I povfle sa smežuravlm cvetom, kojl vlsi *a njih kao kakav zaboravljeni osudjeĐik. Krunica od cveta, vetrom je rasčupana, raznešena po vrtu. isprljana, izKažena i sa blatom izmešana. Opadnuito lišće širi se.svuda, 1 zastire kao kakav žuti ćilim ovu neurednu rasturenu i prljavu kućicu, te pokriva svu bedu vrta. Prošla je sezona vrta, mraz Je Is, pio cveće, sneg ga Je oborio na zemlju, ’ vetar ga je slomio, oluja ga Je Izmešala I isprliala. a pustoš ie došla da vLada.

bl protiv neprljateljske nadmoćuostl. Neprijatelj je zajedničkl potučen. Pozvani od ukrajinske vlade I stanovništva radl zaštite protiv neprijateljskih bandi austro-ugarske čete su u širokim odsjecitna sjeverno od P r ut a ušle u Ukrajinu. Taliiansko boiištet S obe strane B r e n t e blla jo horbena djelatnost preko dana pojačana. S maćedonskog fronta nema ničeg novog. Prvi zapovlednik glavnog stana pl. Ludendorff. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Kb. Sofija, 28. februara. Maćedonsko bojište: Na mnoglrn mjestima fronta, naročito u predjelu Moglenice, topnička vatra je bila s vremena na vrijeme živahnija i na Jednoj i na dritgoj strnni. U predpoložajima zapadno od S e r e s a rastjerali smo našotn vatrom ttekoliko engleskih pješačkih i konjičkih odjelenja. U dolini S t r u m e živalrna neprijateljska vazdušna djelatnost. Žuta zagonetka Kad god u toku žestoke borbe svjetskoga rata n Evropl nastane kakva nova situacija. daljni istok podiže svoj glas i potsjeća svijet, da on i dalje budnom pažnjom posmatra i očekuje i da ne tnisli sjediti skrštenih ruleu piilikom nove gnipaoije budućih odnosa sila. Tako je najnoviji preokret u Rusiji u korist bezuslovnog zaključenja ntira dao povoda japanskom ministru spoljnih poslova grofu Motonu, da u japanskoj skupštini da jednu od onih izjava, koje su po svojoj sadržini do duše sastavljene iz opštih fraza 1 bez dubljeg značaja, ali iz čije se skrivene tendencije ipak lijepo ntogu naziijet 1 natnjere mikadovog carstva. Opet je grof Motono izrekao frazu, da će Japan s obzirom na novostvoreni položaj pristupiti najodiučnijim 1 najzgodnijim mjerama, da bi se našao u novoj konstclaciji. Mašti pak svojih slušaoca u Evropi ostavio je najšireg maha odnosno pitanja, kakve će bitl te mjere. Iz ovog proizlazi kao i iz sviju dosadašnjih govora grofa Motona za poznavaoca prilika na daljnem istoku jasna činjenica, da Japan, koji je zauzećetn Čingtau po svome tvrdjenju obezbijedio mir na daljnem istoku, i na dajje misli da izigrava nekog zaštitnika ruskih interesa. Razutnije se, da odgovorni mikadovi državnici nikako ne propuštaju da izrično ukažu i na savezničke odnose, koji ih vezuju sa Engleskont, kako bi time skrenuli pažnju sa tajnom rusko-japanskog ugovora.

Sve je u vrtu mrtvo, još samo po kad kad lišće zašapuće iznemoglim glasom, podigne glavu obazre se oko sebe, pokrene se sa mesta, a vetar zazviždi isprva polako pa Jače i jače, I samo se čuje odjek njegovog rastegnutog, promuklog i nepravilnog glasa menjan u svim tonovima. Sneg zasipa i dalje vrt, a pnstoš nadgleda svoje verne pomagače. Lišće se zbralo u jednu humku, kao da je skrilo tu grob svojih nada, i kao da tu Ima još ostatka od života. A kada vetar pokrenu lišće, uzdiže ga gore, pa onda baci preko ograde vrta; zaleluja se jedan cvet. Zeleno odelo pokrivaše vitku figuru, bleda glava uokvirena zlatno žutom kosom beše pcgnuta dole, Cvet drhtaše od studeni, jer ne intadjaše više koga, da ga skriva od vetra, i ugledavši pustoš strepnja poče da rastc i jača u njemu, zavesa Ispred očiju beše mu dignuta I tada ugleda svu prolaznost vremena i svu moć pustoši. Vetar ga je probio, oluja ga Je lomila, mraz je učinio svoje i cvet je počeo da boluje, a vernog lišća nije bilo, da ga čuva, da mu bude zaštltnik do proleća. Ali zrakom zatreperi sunce, f kao kakvo božanstvo mira zagreja obamrla srca f učini vrt primamljivim. Jo5 Imadjsše nade, sunce obećavaše mno* go, ali samo još onima koji behu uzdržali prvi udar sudbine. koje beše nevo-

Ija očvrsla, koje je zlo zađojilo i koji poznavahu sve mene života. . Kada sunčani zrak đodirnu cvet, on se ustalasa, zanlha, zagleda u suncc, životni sok zastruja mu ubrzano, osett obamrlost i vide da mora pasti baš onda. kada se suttce tek ukazuje na horlzontu, kada ono stupa u život, kada ono tek treba da dodje da vlada. Sttncu zamagliše oči, a vihor se u taj mah oslobodi, zasmeja preko poslednje žrtve svoje i ponese bolncruzvike, da ih zaseje preko pustih polja svuda i na sve strane. Pustoš se zagleda u oblak, koji pokri sunce, protivnik niu izmače, all mti pobcda ležaše pođ nogama. Cvet drhtaše, još svestl bejaše u njemu, sećanje mu iznese ono što je tako dugo skrivao, što bijaše na dnu srca, i što ga smrt izbaci na površinu. Očajanje ga obuze, da će njegovim nestankom i tajna uginutl, 1 onaj radi koga se toliko patiio, ništa neće doznati. Bolovi jedne duše koja izumiraše otvoriše njegovu knjigu života. Na prvim stranama bijaše opisano njegovo đetlnjstvo, rašćenje, razvijanje. Daljim prevrtanjem po knjizi nailazilo se: prvo sticanje drugova, isticanje nad njima, poučavanje, shvatanje života, pa dalje i dalje stupanje u život. I najzad poslednji život i poslednji trenuci. Poslednjl žarld dani bijahu više opisani. 2ivot ili slučaj doveo je jednog druga. Bio je lepši i bolji od svih onih sa kojima je odrasto. od svih onih koji

su ga svakog daaa opkoljavali, sa kojima je drugovao. Ou je bio pametniji, više je znao, višc je pričao, cvet je slušao. Budućnost, koja se pretvara u sadašnjost pa oiula u prošlost, bila je dalcko od njih, na uju nisu ni mislili, a dani su odtuicali jedan za drugim. Oni ih nisu ni brojali, onih ih nisu osećali. Jesen se pribiižavaše sa svojitn promenljivim danima, oni je nisu na vretne ugledali, uživali su u njenoj večitoj raznolikosti. Ali iznenada u sred jcscni, jmdiže se bttra, vihor je prcdhodio njoj, podigao jc stare i tnlade i po njihovim dušama razbacao tiemir, posejao strejv nje, i ukorenio strah. U tom haosu sva su se osećanja zamrzla, izgubili su se od svojih najmilijih, svakl je mislio samo o sebi i samo se o sebi brituto. Bura sc približavala sa največom brzinom, i kada je prolazila pored njih, dohvatila je njega, predala ga vihoru, koji Ih Je udaljio jedno od drugog, oluja ga je preditzela, rastavila ilt je za uvek, ona ga je bacila daleko, daleko od cveta, koji ga od sada izgnbi iz vida sa svim. Bačen je u tople krajeve, opet da živl, da živi za sve, samo ne za svoga druga. Cvet je patio 1 ćutao. Strahote su se redjale Jedna za drugom, on Ih je strpljivo snosio, bez I Jedne reči prekora. Očajanje ga Je polako podgrizalo, al! večitl protivnik očajanju blla je nada, ona Je tešila l krepila ne samo

kao autoritet. Bio je poslauik |u Carignf« klu i Sofiji. Rumunjska izgleđa da mnogU polaže na lo, da Micu Ibude 'član vlade, Pregovori sa Velikom Rusijom Grof Czernln ne će ićl « BrestLitovsk. (NaroCltl brrojav „Beogradskfb Novtna“J Budimpešta, 1. marta. Od svog bečkog dopisuika ima ,,A z E s t“ ovu vijest: Na mjerodavncm mjestu se čuje, da grof Czerntn n e ć e i ć i u Brest-Litovsk. Mir će potpisati Kuhlmann i Mereay. Nijemcl ne će ućl u Petrograd. — U baltijsklm provlncijama pučaustvo ćo , V) o svojoj sudbinj odiučiti samo. (NaročIU brzoiav „Beogradskth Nov!na“.) Stockholin, 1. niarta. N ! j e m c i n e ć e u ć 1 u P e t r og.rad, jer će mir dotle bitt p o t p i s a n. — O baltijskim provincijatrtr. vlada u mjerodavnim njemačkim krugovima mišljenje, da se ne vrši rnkakvo prinudno anektiranje. Tamošnjim stanovnicima će se ostaviti da o svojoj sudbini sami riješe. Kurlandija će dobiti Rigu I okoliuu. Livlandija je nastanjena slovensklm Lotizima i Fincima, s toga Nijentci i ne će da ih prisajedine, nego hoće da tamo potpomognu samo svoje sunarodnike. To isto važi i za Estonsku. Osim toga bi za Nijetnce duga linija zemlje bila strategijski nepovoljna. Rusiju ostavljaju Nijemci sa svim njenoj sudbinl. , Događiaji u Rusiji Suđbina ruske ilote. (Narofiii brzc-jav ..Beograđsklh Navtna“.J Sfcocklioim, l’. mHffca. Po jeđnoj vijesti iz Helsingforsa, vlađa rnedju Lamošnj'm rusldm vojnicima, zaprepašćenje pcnodom ulaska N j -maca u Keval. Straiiuje se, a.i ec ifjjčti ui Vod Sveaborga zaplijeniti zaledjenu flolu. Ruski inomari eine sve što Tnogu, <la brodove krcnu, namčito mođerne drednofce ,jRespuLIica“ i ,,Petropavlovsk“. Vozovi za Kronstadt i iz njega puni su ruskih bjegunaca. Boljšcvikl će napustitl Petrogrud? Kb. Frankfurt, 1. maita. „Frankfurter Zeitung“ reprodubtje i>efcnogradsku vij:st „Corriere della Sera“, po kojej boljševička vlađa Već raz< mišlja o plauu, da napušti i sam ~Pet.rograd. Clanovi vlade kao da *se lifno ne osećaju sigumi, te su većirn 'dijelom povukli petrogradsM- garnizon u umitrašnjost zemije. Eiigieskl ratni brodovi ostavljalu rusko vode. (Nnrofltl brzolav ..Beogradskih Novlna“.) Rofclcrdam, 1. marta. ,,£xliange Telegraph“ javlja; ' Engleski brodovi u ruskom leđenom mo ru dobili su zapovjest da u roku od 24 sata napuste ruske vode. Bezžični brzo< jav engleskog ndmi aliteta za' rrmj ij : ea< gleskim brodovdma da otplove <7 Arhan.-« golska.

njega nego veliki broj drugova, koji jo bio iste sudbine. Ali vrt je bio svakim danotn prazniji, nježnije duše podlegoše pod prvint udarom. Druge potražiše moćne zaštitnike, i pod njihovim okriljem sklonlše se i ostadoše u žlvotu. Zima je već bla tu. Patnje, brige, jadi i muke polako su podkopavall zdravlje. Snirt se približavala sa svojitn raširenim, suvim koštunjavim rukatna, da ga zagrli, da ga skloni od jada, da mu prekine patnje, da ga spas® muka. I tada cvet je mislio o drugm U sumraku zimskih vcčeri, moglo se čuti njegovo naricanje, koje je bilo upućeno njeimi. A vetar je to raznosio daleko. možda l do njega. gde cveta lepše cveće, gde nenva zime! Družel premrzla Je naša Ijubav, koja je procvala kao pozna ruža. Izazvana toplini sunčevitn zracima, po” slednjih Jesenjih danal Ohladnela su naša osečanja, daljinom, kao zimu sunčevl zraci. dolazećf Iz beskrajne daljine. da zagreju smrznutu zemiju. Dalelco smo Ja 1 tit Bura nas 3 « rastavila, oluja nas je rasellla, pustoi nam je kuću sazidala, zaborav nam vrcme ispunio, vetar nam je ljubavi opevao. O slušaj svakl zvuk vetra. T® Je ostatak moje ljubavi! To je odlomaM mog bola! To Je moja tugovankal Tn je moj izdisaj!