Београдске новине

f Strana 2 .

Nedjelja

BEOORADSKE NOVINB

3. narta isio.

nroj m.

Najnovije brz. vijesti Atentat na Lloyd tieorgea. Kb. Berlin, 2. marta. „Đetitsche TageBzeitung" jaivlja, da je 27. febma’a, fcad je zvanično javljeno da je LIoyd Creorge obolio, prat,iv njega na ulici izvršea atentat. Atentator jes neki frsk* Sinrifeinac, On je uap'šen«

Pisma iz Ženeve.

v.

Kad sani pročitao prošlo pi^no ueklm mojim prijateljima, u koine je jfcnet razgovor i mišljenja naših oficira, reći će gospodin A. M.: „Zaista ie za največu osudu lažljiivost vlade i vladajućih krugova, i taj lakt svedoči da vladi nije savest bila imirna, i baš zbog toga ona mora kad (tad odgovarati, Da su viadini krugovi ibili obavešteni o predstojećoj ofenzivi, ito je Jasno kao dan. a da su znali Šta Srbiju čeka od te ofanzive i to jasno tkao dan. Baš nekako u septombru, ne isećam se tačno datuma izišao je jedan fcarakterističan članak u Savčićevira „,Novostima“. Taj je članak ili sam naipisao Ui inspirisao člau tadanje vlade Dr. Vojislav Marinković. Ćlanak je nosio naziv „Nebesko ili zemaljsko caristvo“, i u tom se članku na dugo i šltroko opisivao položaj Srbije i dogadjar tji koji imaju da nastupe, pa se- zavr&aivao time, da Srbija ima da se opređeli, boće li se privoieti zemaljskom ili nebeskom carstvu. Pod zemaljskim caristvom pisac je podrazumevao, da Sribija može ostati živa i čitava, ali da iriora da pravi mir, a pod nebcskim earstvom je podrazumevao, da Srbija rfreba ostati vema svojim saveznicima, ali da u tom slučaju mora propasti, mora izgubiti zemaljsko carstvo. 1 pi.sac je bio za nebesko carstvo. Eto dokaza kako su upravijači Srbije znali šta Srbiju čeka, i ipak su rvodili onu politiku, koja vodi Srbiju u propast!" Povodom toga razvio se življi razgovor i svaki je navodio po neki primer iz koga se videlo da vlada nije biia neobaveštena. S. R. je tvrdio. kako se u Nišu poaizdano govorilo, da su Centralne sile ponudile Srbiji mir, i da )e Pašić povodorn toga rekao u Skupštini kako Srbija živi i mre sa Rusijom. Kako se može objasniti tolika zaslepljenost ili lakomislenost upravljača Srbije. Neki su napadali ne može biti gore radikalnu vladu, nazivajući je izdajničkom. Na to ćc naš prijatelj R. L. reći ovo: ,,Ne možemo nikoga Srbina. pa ma ko to bio teretiti time da je bio svesan Szdajnik, ma da su posledicc svesnog azdajstva i nesvesne politike jedne i Iste. Toliko daleko, dakle, neću da jdem, da naše upravljače zemlje nazoyem svesnim izdajnicima. ali s pravom ilh inožemo nazvati zatrovauim parti;;zanima. To su ljudi i stranke kojima na srcu leži, na prvome mestu partija, i oni partijske interese stavljaju na istu Hogu s opštc državnim interesima. Oni računahu, da će njihova partija izgubiti ako Srbija zakijuči zascban mir, jer će aiarod tražiti računa o žrtvama i ne-

dispesima rata, od koga su se očekivali yeliki uspesi i veliki dobitci. Da ne bi izgubila vladavinu radikalna stranka i njeni pomagačl bili su za prođužcnje xata, u nadi, da će se docnije jx>praviti prilike 1 ix)ložaj koliko toiiko popraviti. fro je kockarska politika. Kad kockur gubi u igri, on mesto da stane i da pri*tane na uianji kakav gubitak, produsžava igru sve dalje i dalK'. gubi sve ,više i više, u nadi da će izgujiJjena povratiti, dok na jx>sletku ne bude sasvim opelješen. Politika naše vlade bila je u ovome slučaju poti)uno kockar■ska, i to prosto iz partizanskih razloga. Da se vlada rukovodila razlozima ra^uina, razlozima poiitičke i državnićuvidjavuosti, sasvim bi drukčije bilo, I zemlja ne bi doživela ka;astrofu.“ Mnogi radikali navode u odbranu vladine politike ov& razloge: Ako se Pašić i Srbija mogli prevaritt, neće se valjda varati jedna Francuska, jedna iEngleska i Italija (u poslednje doba lAmerika). To su zemlje velike i jake, jmaiu sposobn« i pametne upravljače, i vaijda jedan Asquit, Lloyd Ueorge, M'ilsou znaju šta rade. <■ Ova je odbrana netačiia, Srbija so time ne može tešiti niti se naši državOici mogu time pravdati. Kad su u pitanju velike sile, nikad ite jedna »nala i mlada država nc može « njima uporedjivati. Velike sile niogu »a bojnom poiju izgubiti, njihova egsistencija, opstanak. mkad nijc u pitanju kao kod malih država. Velikc sllc imaju toliko važnih 1 krupnilt pitaitja, da jt;teresi malilt država. kojc stt s njima u ^trijatoljstvu. dolaze tek na četvrto ili peto mcsto. i da santo zbog toga oni itečc nikad produžavati rat. Sta jo bio program naše autiau»irijske politike prc i M vreme rata? .<Jjedinjcnje Srpstva. Da ttije taj proram rcžim u Srbiji istakao nc bi ni ošlo do rata. Režim ;c misllo da ćc taj prograni moći ostvariti pomoću Rusije, Cngleskc i Francuske i vczao se s uji«ua. U toku rata videlo se da te silc nisu mogic ni Srbiju sačuvati. a kamo je načiniti većom ! velikom. I zaio gio su svesue toga najmerodavniji ^rŽa^iCl tih velikih sila izjavili su ne-

davno da oni hoće samo uspostavljenje Srbijeiništa više. Zar voditi jedan od najkrvavijib i najstrašnjih ratova na svetu pa da budemo ono što smo bili. ili što bi bili da nismo ulazill u rat, to je zaista strašno i užasno. Nama n’ie nikakva uteha pozivanje na velike sile naše saveznice, jer baš to suviše veliko pnverenje prema njima naveio nas je na ovu politiku, iz koje jedva ako izadjemo živi, a da ostavimo maštarije o velikoj Srbiji I o Jugoslaviji. Neki opet radikali, da bi odbranili vladu neprestano pričaju, kako je vlada nevina, kako su politiku vodile neke neodgovorne I neozbiijne ličnosti kao Mile Krpa, Pribićević, Dačić, drugi i treći, i jedina je krivica štc je vlada bila prema takvim Ijudima pcpnstljiva. Na to je iepo odgovorio jedan naš prijateii B. S. „Takva su pričanja samo za malu decu, a ne za z.*ele i pametne ljude, i treba biti kreteii pa takav razlog primiti kao opravdanje. Da ostavimo to što su to sve manje više bili radikali, nego da se zapitamo, što se vlada ne povede recimo za Milanom Novakovićem? Nego lepo ubi čoveka u sred glavne policije. Ko god nije bio uz vladu taj nije mogao lako opstati u državnoj službi. a kamo li da ne dolazi na rad nego da tera politiku po svome ćefu. Ili po čemu su Mile Krpa, Dačić bile tako velike i značajne Iičnosti, da vlada itije -srnela na njih da udari. To su najprosečnije pameti, sitni špekulanti i radikalske prišipetlje. Ćak da su to bile ličnosti od velike vrednosti. i da se u Srbiji o tim liČnostma vodi računa, ipak odgovornost nose pozvani upravljači zemlje.“ Jedan vrlo obrazovau Svajcarac rckao nam je uedavno u razgovcru o razniin političkim pitanjima ove karakteristčne reči: ,,Vi mislite da javno mneuje dolazi samo od sebe, iz mase, ili nekom višom inspiracijotn. Javno mneitje prave pojedini ljudi sa političkim idejama, bile one rdjave ili dobre, ili ljudi u ma koin pravcu politički opredeljeni i to se preko listova, knjiga, brošura, mitinga, skupova, predavanja proširi sve u šire i šire slojeve naroda, i tako postaje takozvano javno miš!jenje.“ Ove mi reči padoše na painet prilikom diskusije s radikalima. Mile K'pa, Dačić i drugi bili su vladini organi za pravljenve javnog rnnenja i ništa drugo. - St. V, J. Sa Balkana TIIRSKA. Mirovni uslovi. Fuad S e 1 i m. turski posianik u Bernu, izjavio je. da će otomanska carevina samo pod ovim uslovima zaključiti mir: 1. Održanje apsoiutne nepovredivosti Turske; ui jedan se dio ne sniije odvojiti, pa ni pod vidora. da se jednom narodu daje autonomija; 2. Politička, ekonornska i financijska nezavisnost Turske; nikakva se strana kontrola ne će više trpiti. Ove uslove su prihvatili i svi saveznici Turske. Poslanik je najzad izjavio, da se slom Rusije ima prije svega zablagodariti jx)tpimom zatvaraniu Dardanela. SRBIJA. Povodoin Pašićeve ostavkc. U razgovoru sa zastupnikoin jednog talijanskog lisia o sadanjem položaju u srpskoj skupštini. dosadanji potpredsjednik skupštine Milovan L a z ar e v i ć je izjavio. da se pristalice Pašićeve sastoje isključivo iz elemenata starih radikala. Politikoni, koju je ministar predsjednik Pašić u posljednje vrijeuie vodio, otudjio je od sebe uajveći dio svojiii najjačih i najboljih političkih prijatelja. Narodni iiberaii, samostalci i naprcdnjaci pripadaju ukupno opoziciji, koja će udružena primorati Pašićev kabiuet da odstupi. Rdjavl vladavitiski sistem na unutartijem i spolinjem poij u uvjerio jc sve stranke, da je Pašić nespošoban da i dalje rukovodi s u d b i n o m S rbi je. Pašiću če biti pouovno povjcreu sastav kabiueta? ,,Az Est“ javlja Lz Žcneve: Pariski Jistovi misle. da će PaSlč opet biti imenovan predsjednikom ministarstva. On će kabinet rekonstruisati, pošto radikalna strauka, na koiu sc do sada oslanjao, čini samo trećinu skupštinc. Odjek Hertlingovtt govora u Ainerlci.

■khbjt DMtaL'^MATTOKl l (GIESSHUBLER PRIRODNA ALKAUCNA

Heinridi Hottoni 1 1. Beč I KorisM, Oiavno skladlšte za Srbtju: U vojnom prometn stoječa Ljekarna Protlć, Beofrad Kralja MMana utlca 87.

Grad i okoiica

Dnevn! kalendar D a n a s je rcdjelja 3. marta, po starom 18. februara — RimokatoUci: Kunfgunda dj.; pravoalavni: Lav, Flav.je. Casnlčka i cino vntćka- kasloa otvorena je poćam ođ 15 febniara do 11 sati u noći. C. 1 k. vojntfiki dom: CJtaonlca, soba za pisanje i Jgranje, kantina. Otvoreno od 7 aati izjutra do 9 satl uveče. Slobodan pristupsvakome \ojniku. Kinemaiograii: Vojnl kino u Kraija Mltana ulld 56 (Koloseum): U 3 sata poslije podne predstava za ave (ćasnlKe, vojnike I gradjane); u 4-45 16 30 poslije podne predstavc za vojnlke. —C 1 kr. gradjanski kino na leiazijama br. 27 (Paris): U 2 - 30, 4 I 6 satl posllje podne predstavc za gradjanstvo beogradskt crieum (u zlmskom pozorištu, prlje Boulevard): Dvljepredstave, prva u 4 sata poshje podne, a clruga kao obifino u 8 sati uvcće. blblloteka za pozajmieu (Bal kanska nllca br. 1, Hotel Moskva). Otvorena od 10—1 sat prt)e 1 od 3—7 sati posllje podnc. :\oćna služba u ljekarnama : Od 3. do ukljućivo 10. marta vrške noćnu službu u Beogradu ove ljekarne (apoteke): Mlchl, Stara Crkvena ulica tu Kušaković, Knelev spomenik 2; S el ta 11 ć, Takovska ulica 37; Ijekarna Crvej pg Krata, Beogradska ulica 2. Parobrodarsi). saobraćaj. I izmedju žemuna I Beograda. Red plovldbe, kojl važi' od 26. januara do opozlva: Polazak iz Zemuna za Beograd u 6 30, 7-30, 8-30, 9-30, 10'30 i li'30 pr. podne tc u 1-30, 2-30, đ-80, 4-30, 5 30, &30 i 7 30 poslije podne. — Polazak lz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 I 12 sati prije podne, te u 2, 3, 4, 5,6, 7 1 8 sati poslije podne. — II. lzmedjuZemunai Pancsove. Red ploviobe, kojj važi od 26. januara do daijne naredbe; iz Zcmuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podne. — Iz Pancsove za Zemun: dnevno u 8 30 sati prije podne i 3 sata posiije podne. Brođ kojl saobraća izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pnstaje di Beogradu. —111. izmed)U Beograda i S a p c a, Polazak tz Beograda za Sabac svake srijede i subote u raO sati u jutro. Poiazak iz Šapca za Beograd svakog t etvrtka i uedjeljom u 7 s. u jutro. — Putnički parobrodarski saobraćai izmedju uršave i Z e m u n a i izmedjtt Oršave 1 Bralla. Polazak lz Oršave za Zemun: nedjcljom, utorkom, čctvrikom u 6 sati u jutro. lz Zemuna za Oršavu: ponedjeijkom, srijcdun i petKom u 4 saia posllje podne. Iz Oršave za Broilu: utorkom i subotom u 6 sati u jutro. iz Braile za Oršavu: ponedjeljkom i fietvrtkom u 10 satl prije podne. (Btodovi na toj pruzi ne pristaju do dalje odredbc u Prahovu, Vidinu, Kahovu i Siilstnjl. Vojno parno toplo Kupatiio u Car Dušanovoj ulicl. — 1. Kupatllou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danirna od 7 sati prije r >dne do 5 sati poshjc podne, a nedjeljom praznicima od 7 sati prlje podne do 12 1 / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prlje podne do 5 sati poslije podne, a ncdjeljom i praznicimc od 9 sati prijc podne do 12 l / a sati u podne. — 2. Parnokupatilo za ćasnike i njima ravne činovnike otvoreno je utorkom, srijedoui, j>elkom i subotom od 7 satt prije podne do 5 sati poslljc podne, a nedjeijom i praznicima od 7 sati prl,e podne do 12>/ s satl u podne. — Z a g r adjanc muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom 1 četvrtttom (ako u le dane ne pada kakav prazr.ik) od 'J sati prije podne do 5 sall poslije podne. — Časnlcima l njima ravnimiićinovnicima stoje na volju da se služ$ itaruim kupatilom j u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkora I ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danlma u 12 l / 2 sati, a nedjeljom i praznicima u 12 saii u podnc. Posjet bolesnika u bolnicama: U bolnid .Brfiko*: od2 —1 sata poslije podne, U bolnlci ,Bruim u : od 9*30—12 sali prije podnc i oti 2 —4 sata poslije podnc. — U c. i k, gradjanskoj boinid: u utorak, ćctvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podr.e. Kužna bolnica: l’osjeta nijc dozvoijena. Obaviještenja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baštu bolničke ZRrade sa slrane Vidinstte ulice. Red riino-katoličke siužbc Božje n nedjelju 3. niarta. I. U d v o r u: U 8 sati u jutro njemačka i češka propovijed i sv. misa za voiništvo. II. U i u p n o j c r k v i: U 8 sati sv. misa za školsku djecu. U 10 sati njcmačka propovijed i pjevana sv. misa. U 3 sata poslije podne večernja. U radne dane prva sv. anisa počinje u 6 i-pol, a druga u 7 i pol u jutro. Svaki petak u 5 sati posllje podne križni put. Sabornu crkva — /j hco&radskti sirotinju. Saborna Crkva priložila jc siro-' tiujskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 82.80 kruna, kcju je svotu skupila na tas za vrijeme bogosluženja u mjesecu februaru. kao svoj prilog za pomaganie sirotinjc beogradske. £• ' Priznanico za pontoć z* mjesec mart. Priznanice za pornoč za mjesec m a r t izradjene su do broja 1000 i mogu se odmah danas i dobiti u uredima okružuog zapovjeduištva Beograđgrađ u ulici Staro Crkvenoj (prije Bosanskoj — nekadašuja zgrada glavuog račuuovodstva) u sobi broj 20, od 8 do 10 sati prije podne. Istoga daua odmah po prijemu priznanice prja podne bla§ ajna c. i k. okružnog zapovjedništva leograd-grad, koja se nalazi u Istoj zgradi soba broj 18. isplačuje i pomoč. Kako prilikom prijcma' priznanice, tako i same pomoći, potrebno je imatl uza se redarstvenu iegitimaciju. radi idvrde inđentičnostr. Uspjeh uplsa. Prettu dobijeuim vijesUma, dosadašnji upis učenika u trgovačku akademiju u Beogradu i uovc gimnazije u unutrašnjosti dao jc odličue rezultate. Najlicpši odziv ućenika za produženje škoiovanja k u Kragtiievcu I Va/ Ijevo. Kragujevačka opština odredila je za ovu školsku godinu radi izdržavanja gintnazije 12.000 kruna. a I vaijevska tako Isto je predvidjela novčanu pomoć. nešto manju od ove svote, proporcionalno prema brojtt razreda koji se otvaraju. Izdavanje potrošačkih listova za brašno. Dsnas, 3. ovog mjeseca dob ja hljebne karbe gradjanstvo iz o ,T ih Dbca: I. kotar: Iz ul:ca: Sumatovačke, Grahovske, Vardarslce Grč ; ća Mikrka 1 ICvetne. II. kotar: Iz ulica: Avakumove, Mutapove i produžerije Siridjd ćeve. III. kotar: Iz ulica: Staro 'Crkven" “ K"aljioe Natalije. IV. kotar: 'Iz ulica: Dcligradske, Studenačke i Dumiitorske. V. ikotar: Iz utica: Kneza Mihajla, Kneginje Ljubice, Jakš'ćeve. Uskoćke i Vuka Karadžića. VI. kotar: Iz uii*a: Knez MJhajlov Venac, Riga od Fcre, Cika Ljuhine i Cara TJroša, VII. kotar: Iz ulica: Cara Dušana, Knez Mihajiov Venac, Kneginjo Ljuhice i Saborne. IX. kotar: Iz ulica: Botaničke, Sajkaške i Knez Miletine. X. kotar: Iz ulica: Teođosijeve, Terazije i Vidinske. XI. kotar: Iz ulica: Starino Novaka i Donjo PaliluLke. XII. kotar: Iz ulica: Slavujske, Novoškolske i Banjske. XIV. kotar: Iz uli ca: Iladži Melentija i Fabrika Imalina. Uredjcnje Topčidera. Da bi se gradjanstvo što ugodnije provodilo prilikom svoga dolaska u Topčider radi razonodjenja, već je sad pristupljeno uredjenju topčiderskog parka. Pored uljepšavanja šetališuih staza u radu je čišćenje drveća u parku otklanjanjem sasušenih stabala i potkresavanjeTn. Beograd—T opčider. Do prije tri dana na tramvajskoj pruzi Beograd—Topčider tramvaji su saobraćali do Careve Ćuprije, a odatle do Topčidera samo jedan tramvaj. Kako se vriieme proljepšalo, što stvara mogućnost gradjanstvu za izlete u Tor>čider, to su pušteai ii saobraćaj tramvaji od polazne varoške stanite do krajnje topčidcrske. Za sada je u saobraćaju na ovoj pruzi osam tramvaja. Posljedlce trovauja. Prekjuče je u ovdasnjoj gradjauskoj bolnici unirla četrnaestogodišnja Desanka Stojanović, iz Beograda. Ona je. u namjeri da izvrši s.unouhijMvo. popila izvjesnu količinu u jakoj dozi rastvorenog sublimata. Sav ljekarski naporni trud da sainoubicu spasu od smrti, ostao je bezuspješan, jer je otrov u jakoj mjeri djelovao na unutrašnje organe za varenje. Uspostava parobrodskog saobračaja Oršava—Zctnun i Oršava—Braila. 3. marta o. g. otvara se putnički parobrodski saobraćaj izmedju Oršave i Zemuna, a 5. marta ove godiue izmedju Oršave i Braile. Izmedju Oršave i Zemuna saobraćaće parni brod „Karl Ludwig“ triput nedjeljno i to: polazak iz Oršave u Zemun nedjeljom, utorkom i četvrtkom u 6 sati ujutru.- Polazak iz Zemuna u Oršavu ponedjeljkom, srijedom i petkom u 4 sata ujutru. izmedju Oršave i Braiie saobraćaće parni brodovi ,,Karoly“ i ,,Taussig“ dvaput nedjeljno. Polazak iz Oršave u Brailu utorkom i subotom u 6 sati ujutru, a iz Braile u Oršavu poneđjeljkom i četvrtkom u 10 sati prije podne. Na stanicama Prahovo, Vidin, Rahovo i Silistrija ne će sć do dalje naredbe zastajati. Živiuu treba gaiiti što vlše. Prema naredjcnju c. i k. ek'ruznog zapovjedništva za okrug bcogradski od 16. pr. ntj. br. 1819 naredjuje, da se ima obratiti naročita pažnja cdgajivanju živine, i time doprinijeci, da se pokrije potreba u ntesu. Toga radi treba sad ostavljati što višc iaja za izleganje, a izuzimati samo oitoliko. kolikc je neophodno potrebno. Ko bi se’naročito htio baviti odgaiivanjem živine i upoznati sa koristima, krje otuda rnože iinati, ntože o tomž dobiti obavueštenja u privrednoin odjelenju cj i k. okružnog zapovjedništva.

Malene djevoifiice

i svc damc dobiv«ju njcžnost t svježlna trože, ako opotrebtjsvaju

Dlana Alabaster puder I Dlana Crtme

Mala dou ill lonfiifi K 2.— Velika dota K 4ko)l se rnogn posvnda dobitL Glrmo prodav»IBte: -Dlana" Handels A. <L Bueepest V. NW« ntea 6. J

Istorijski kalendar Februarski^manifest. — Kostžf Trifković. —• San-Stefanski mir, Na daimšnji dan, 3. marta (26. f<v bruara po st.) 1861. godine izdao je pte. rneniti ruski imperabor Aleksandar II. Nikolajevie nazvan ,,car-as\a o jiie (,/oslobodioc“) kum kralja Aleksandra, znamenita maniiest, čuven u iso iji pd|f iimenom .onanifesta od 26. februara“, kojim se oslobodjivaju iuski se'jaci odnosa kmetstva (lične f z čke z-vis.io sti i potčinjenosti) piema v-1 por j:di.i i ma. Imperator Alek.-.andar II. d.ic je ođmah po ctupanju na prij^sto (1855. go<line) rrmogo dokaza o svo,oj vel kodušnosti. Odrnah po svršctku kiimsko 0 a rata odredio je čalav niz mjrra, kojima je bio cilj, da olakša narodu da pre-oli rane. dugotrajnoga rata. Pustio je pr.je roka. kućama 20.000 vojnika kaurovaca, obustavio je regrutovanje za vojsku za vnjeme od četin godine i oprostio je poreskim obaveznicima 24 mi.ijuna rubalja dužne poreze i najzad je pomi ovaoi bezbroj ponličkih krivaca. Odmah j3 zatim pristupio izvodjenju svoje najrrriHje željc — oslobodjenju seijaka, čijr je dotadanji položaj hio anahronizam u K-, vropi. U tome je imao da se bori sa veh.i kim teškoćama, jer su se plemići svim silama opirali toj mjeri. U takvom njiho-< vom đržanju bilo bi pogriješno gledat^ nečovječnost i nazadnost vrć je taj otr por diktova a razumljiva briga za njiho-' vu materijalnu budućnosf, pošto j) oslobodjenje seljaka predstavljalo ogromni privredni' prevrat. Iz istih razkvga čovjefe mora razumjeti i 'otpor velcpof j xHiika .u južnim fjedinjenim Američkim D živama protiv oslobadjai ja cmačkih robova, koje je pitanje u Sjedinjenim Državama iznc šeno na dnevni reu skoro lu vrijeme ; kada je Aleksandar II. oslo’od.o se Jjake, a kcje je, kao što je poznato dovelo do gradjanskog rata jvrmedju "jevemih < južnih Sjedinjenih Država. Febrnarskim manifestom dinjieratora Abksanđra If. po staia su 23 miiijuna se.jaka slobođirin: ruskim gradjatiirna. 1863 godine u glavnom je izvodjenje ©đređaba toga manife sta bilo 'izvršeno. B Io je do duše mnog« teškoća, jer su seijaci često pogrješno ra zumjeH značenjs nmmfesta i sm ’trahj đ.7 su sada oslobodjeni i švake ohaveze pre ma državi, bilo je i dragih razočarenj- . ali tek odluka iknperatora Aleksandra t pre J stavlja uzvišeno, plemeriito 'i blagcsto veno djelo. O samom imperatoru Aleksandra još ćemo govoriti, kada tome bude vrijerne. — 3 . marta 1875 . godine pq novom umro je u Novom Sađu ug'ed ni srpski đramatičar Kosta TrifkGvić, jedan od najznamenitijih prtdstav nika te grane Hijepe knjlževnosti M rc mantićnom perijodu srpsze litera'urc Tr> Iković je rodjen u Novom Sadu 1843. gc dine. Neko je vrijemc učio "imnazlju, j eatim pomorsku škoiu na Rijed, pa j< neko vrijemc putovao kao momar po Cmom moru. Napustivši pomorstvo svr šio je ga'mnaziju i pravnički faknltet, pd je postao prvo biljezriik, a zat'm a3vo kat u Novom Sađu, gdje je ostao do smrti. Trifkovićevo glavno polje rada bila j«. Ikomedija. Napisao je ove komedje „Cestitaml“, ,,Na badnji dan“, „Školsk uadzornik“ (koji je tu skoro davan v Beogradu), ,,FraQcusko-praski rat“,* ,,Izbiraoica“ i „Ljubavno pismo“. Većinc njego\ub komedija nc samo što sc do dr>. nas održala na repeitoaru s.psttih pozorišta, već i preveđena na viš<’ straniir jezika. Tako je na primjcr ..Lfubavno pi smo“ postiglo lijepog uspjc-ha na uglednirn tab’janskim pozomicama. Ud ncša ljivoh pozorišnih vjela napLao je Trifko vić dramu „Miadost DosiUja Obradovića“ i osim toga je dao nekoliko prijcvo da („Milo za arago'*', ,,Mila“ f „Pola vinn pola vođe“, „Tera opoziciju“, )r N T i brigcša“). — 3 . marta 1878 . gođine z-ik jučil; su Rusi, pošto su bili došh do na domak samog Carigrađa, u carigradskom predgradju San Stefanu po njmiu nazvani san stefanski mir. Svakom su u Srbiji poznato ouredbc toga mira, kc jin. Srbija nije dobila onakra nagradu, kakvu je bila zaslužila svojirn krvavim žrtva ma, a kojim msu bile zadovolj ie m vciike sile, tc je došlo do rijegove revizijo na berlinskom kongrcsu.

EKSPOZITURA PEfTAHSHE-UCARSKE KOMERCIALNE BANKE U BEOORADU KNEZ AUHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. I K. MONOPOLA PETROLEJA | SPIRITA Bavi se svima bankarsklra poslovima, pošiljkama novaca 12 AustroUgarske 1 za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. Spedjalno odjelenjt xa šiijanje nowa<a rabiim zarobljenlcima I lntemiranlma. Prima uloge 1 obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zuebno odjelenje zo robu zo sof vrste trgov. poslovo. n Osnovnn glnvnlca! prlčnve n I 232,000.000 krm | l