Београдске новине

Sfrana 2 .

Cefvrfak

BEOORADSKE NOVINE

14. mart& 1918.

Bro| 70.

J95 članova sovjeta na pitaBjebrzojavnim putemodgoHrorlloje llOdaglasajuzaratiINtaciJu. Najglavniji uzrok Lenjinoivog držanja Je potpuna desorganizaci)& ruske vojske, koja nlje »posobna ni ea kakvi otpor. > 1 sovjetl odobrlli ratlfikaciju mira. fNaroCtS brzojav ^BoogradskUi Novta»"4 Ženeva, 13. marta. „Nouvelliste de Lyon“ javIja iz Moskve, da su moskovski sovjeti veiikom većinom usvojili ratifikaciju ugovora o miru za. iključenog sa središnjjm viai 11 m a. BolJŠevici — ruska komnnistička »tranka. (NaroCiii brzoiav „Bsozradsktb Novlca".) Bern, 13. marta. ,,L & T e m p s“ javlja iz PetrograAh; Prema riješenju partijskog kongreia mijenja se iine boljŠevičke stranke u r u s k a k o m u n i s t i e k a s t r a hik a". Stranka je v e 11 k o m v e ć i uioin odlučila, da se ratifiku* bre st-li tovski mi r. Rumunjska i središnje vlasti Novi ruiimiijfeki ministar spolinih po?lova u Bečn. Kb. Bern, 13. marta. Dosadašnji rumunjski posianik u Loudonu, dr. M i s u. koji je juče došao ,ovamo iz Parisa, posjetio je ovdašnjeg austro-ugarskog poslanika, baruna Musulina. Odavde će se Misu upuliti preko Beča u Rumunjsku, gdje će ^rcuzeti portfelj mfnistra spoijnih po«lova u kabinetu Averescua. Vazdušni napad na Paris Kb. Paris, 13. marta. Hkvts javlja: Jučcrašnjcm razdušmom napadu na Paris palo je žrtvom 29 Osoba, 50 je povTijedjeno, 66 osoba, većipom ženc 'i djeca, ugušilo se u pokušaju » paničnom bjegarju u podzemnu Željezioicu. U jc-dnoj bolnici, koju jc bomba pogodin*. 6 je osoba poginulo, . j. ranjeno. Zeneva, 13. maria. Vazduku napad na Paris je izvršilo |0 njernačkih letidica. Njemačka poinoć Finskoj Predsjednik finske repubiikc kod liindenbtirga. Kb. Beriin, 13. marta. H ! « d n « h n r CT I gt o *2 tajnik pl. B u s s c h e primili su pred'.sjednika finske republike, Svinhuf^uda. Mir sa Ukrajinom Podjela ukrajinskog žita. (NaroCltl brzojav »BcozrddsKib Novioa“) Berlin, 13. marta. O načinu podjele žitnili zaliha, kose će se dobiti u Ukrajini, izinedju Njemačke i Austro-Ugarške utvrdjeno je, kako ,,K o 1 n i s c h e Z e i t u n g“ javIja, d«. do 31. jula Njemačka i AustrcUgarska podjidnako dobiju. Austrotlgarska će u prvoj polovini vremena dobiti dva put više od Njemačke, a poslije do 31. jula podjela će se izvršitl »bratno, jer će Njemačka dobiti dva pirt više-

nf

Poslije mira sa Rusijom Važna konferencija u Berltnu. (Nnroćit! brzojav BeogratlsUin Novina") Budimpcšla, 13. mty to. ,,'A z E s t“ doznaje iz Beriina, da Je juče bilo savjetovanjc kod cara, n& komo su učcstvovali Hindenburg, Ludenđorf f i polilički faktori. Savjetovai fi su bc ticala cjelokupnog kompleksa istočnog pitanja. Računa se da će se u brzo zavrčiti ukrajinska i finBka ekspedicija, ali se inak rooia konstatovati sve jača anarhija u Rusiji, koja može izazvati promjenu političkog položaja. Nikako se ne može jstočni front napustiti od četa, dok piilikc u Rusiji n.e postanu stalne. Unnkažcni njcmački vojnicl. (Naročitt brzojav „Beograđsicfii Novtaa*'.) Bcrlin. 1.3. rnarta. Kod P e č o r i. istočno od P s k ov a, nadjeni su iieševi 9 unakaženih njeinačkih vojnika. Za to je na grad udarena kontribucija od 300.000 rtibaIja. Borbe na veliko-ruskoin frontu protiv crvenih gardista i razbojničkih četa su u glavnom završene ivojničke operacije su obustavI j e n e.

Sporazumne sile i Rusija Kb. London, 13. marta. ,,D a i 1 y C h r o n i c 1 e“ javlja 'iz Petrograda: Ovamo je stigia vijest, đa su konzuli sporazumniii sila u Vladi\ r ostoku uputili ultimatum mjesnim vlastima, kojim zahtijevaju, da se ponovo uspostavi vladavinski . sistem, koji je postcjao prije boljševičke vladavine, kao i zaštitu pripadnika zemalja sporazumnih sila protiv mješavine mjesne uprave. Petrogradsko englesko poslanstvo a Stockhohnu. Kb. Stockholm. 13. marta. Clanovi petrogradskog engleskog •poslanstva prispjeli su ovamo. Slobodna Finska Budući vladalac Finske. Berlin. 13. marta. Povodom vijesti švedskih listova. da fma izgleda da će pruski princ O sk a r biti budući vladalac Finsite, beriinski listovi su obaviješieni sa zvanične strane, da je ta vijest prosta izmišljotina. Prijateljsko raspoložeujc prctua NiJemcima. (Naročiti brzoiav »BeogrEdskib No\ina“) gtnoldicflui. ia. iuai la. u Finatr.j je raspoioženje sve višo naklonjenije Nijemcima. Nasilna vladavina, koju su boljševiki tamo vršili, neopisiva je. Uslijed rastrojeniii priiika zemlja patf od gladi. Podniornički rat NOVA POTAPLJANJA. (Naročitl brzojav »Beozracbklb Novtaa“.) Kb. Berlin, 13. marUu Wolffov urcd J vja: NcV usnjesi podmonmca na. sjcvcrnom bojištiu: ,19.500 bruto tona. Medju potopljenim brodovima nalario se cngfesfe naoružard pnmi brod „Rottpoole", 4502 tonc, koji 'je bio nafovaren sa '6000 tona ječma ’i 615 tona Ćelika. Kapćian bioda je zarobIjen. Draga :d va paraa broda od 5000 lona polopljena su na zapadnom izlazu iz kanala. Načcdnik ađiniralskog sfcožera tnornariee.

Rofoplfen parnl brod. Kb. Bem, 13. marta. „Progres de Lyon“ Javlja iz Parisa: Raniji njemački parni brod „NurDberg" (3780 tona), koji je Francuska u Senegambiji uzela u svoju službu, od nepoznatog je parnog broda • potopljen. i Najnovije brz. vijesti Talijaiiska granica opet otvorena. Kb. Lugano, 13. marta. Talijanska je granica ponovo otvorena. Predsjeđnlćka kriza u Kitaju. Rottcrdam. 13. marta. „M o r n i n g P o s t“ javlja iz Tientsina: Politički položaj u Kitaju se približuje krizf. Predsjednik smjera da odstupi zbog svog uzdrmanog i sa svim bczizglednog položaja, Sa Balkatia SRBIJA. Napadi na srpsku vladu. Zencvski „Srpskl List“ napada idalje Pašića. Jtdan članak livta konEtatujc sa žaljcnjem, da velika srpska ncsreća nažalost nijo bila u stanju, da narcd ujedini, tc okriv’juje sipsku vladu i njcne organe, 3a sa Srbima ne p-os.upa kao Ba ljudima i gradjanima, nego kao sa prcdmetima. Djclovanje srpskc vlade ne odgovara Željama i z& htjcvima srpskog narođa, Jcr se nc upravlja pic-ma, srpskirn interesima. Odnosi prema saveznirima n joru nipošto tako đobri, kako bi se moglo željeli. Sa Italijom idc tek za nevo’.ju, a sa brct°kom Craom Gororn postoji smrtno nepr jrtelj6tvo. Naša rlađa nije se unaprijed sfarala ni za sadašnjost, ni budućnost m’adoslovenske politike. Takodje t narcđno imanje nije upotrebljeno rii na potpomaganjc stanovništva, zaostalog u zemiji, niti na pofpornaganjc ise jsrih Srba. Zvanični prtdstavti i Srbijc zloupotrebliuju svoju vlast za partijske ci’jsve. Izdati novac služi samo njiliovoj partijskoj p r o p a g a n'd i, » ne dobra srpškog narodr. TURSKA. Fngieska i Turska. ,,Sabah“ izvodi, da se neprijateljsko raspoloženje Velike Britan je prems. Turskoj primjećuje takodje u f>os jednjam f >vorima engleskiife držatmika. O.kad je ngleska okupirala Ittdiju i Egipat, ona nema đrugog cilja, 3o da unfšti Tursku, a kapital da učini svojim slugom. Jaka. Turska značila bi za svjetsko gospodstvo na istoku ogromnu opasnost, pošto se VoUri na, nutu izmcdiv 1 .”" * fcmta. Sađa ’e glavm rato. «j ringleske u raskomadanju Turske, kcji je u ra'u bila izložena najvećim engleskim napadrjima. I u svima nezgodama Turske posl'je revolucije od 1908. godine Engleska j? gla\mi krivac. Najbolji ođgovor na planove o ,uništavanju jesu junačka djela Turske u za jednica' ri, saveznieima, Engleska se rno* gla uvjeriti iz govora Czerruna i HertTiiiga, kako je Čvrst savez izmedju ove čeKri sile. Izmeđju Turske i Engleske zjapi ponor, kcii se nikad ne moze premosati.

Mila Manojlovićeva biv. clan Sk. poz. i Dr. Zvonimir Piškuiič

vjenčani Novi Vinodolski 35671

Bcograđ

Grad i okolica

Dnevo! kalendar ■■ : U a na t Jc čeivrtak U. marta, po iljrcm 1. marta. — Rimokatolici: Maillaa; pfavo ilfivni: Mu£«nlal Evdokija. CatničKa i cinovmćk* kasln« otvo* Kna Jc počam od 15 febrmia do 11 sati u boćL C. I k. vojnlčkl dom: Citaonica, soba za plaanje i Igranje, kantina. Otvoieno od 7 satl izjutra do 9 sati uveče. Siobodan »listup svakonic vojniku. Kincmaiojjraii: Vojnl kinouKraija Milana ulici br. 56 (Koloseum); U 6 satl posilje podne predstava za vojnlke, a tt H sati nvcče predstnva za ave (časnike, vojnike i gradjane). — C. i kr. gradjanski Kino na letazijama br. 27 (Paris): U 5 sati poslijc podnc t u 7 sati uveče opžte predstave. ti eo gr a d s k I o 11 e u m ui ztmsKom pozorištu, prije Bouievard): Početak pređstave a 8 sati uvete. Bibllotcka za pozajmicu (Balkanska ulica br. 1, Hotel Moskva). Otvorena od 10—1 sat pnje i od 3—7 sati posltje podne. _, iNoćna slttžba u ij ckarnama : OU 10. do ultljučlvo 16. marta vrSice u Beogradu nučnu službtt ove Ijekarne (apoieke): Selak o v i ć, Kncza Mihajia utlca 45; V i k t orović, Terazije 2a; Prettdić, Kralja Aleksandra ulica 64; S t o J i <5, Sarajcvska nlica 7U. Saobraćaj na ratnoin moatu izmedjii beograđa 1 Zemuna obustavljen je svaKOg dana od 7—8'bu sati p.ije podne od 12.30—2 sata posiije podnc. ParobrodarsKi aaobraćaj. I izmcdju Žemuna I Beograda. Recl plovidbe. koji važi od 26. januara Co opoziva: Poiazak iz Zemuna za Bccgrad u 6 30, 7-30, 8'30, 9'30, lOMOi 11-30 pr. podne te u 1'30, 2'30, o'30, 4'30, 5'30, 6'30 i 7'30 poslije podne. — Poiazalt iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 saU pn.e podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 saU posiije podne.— II. lzntedjuZcmuna 1 Pancsove Ređ piovldbe, kcji vtri.i od 26. januara do daijne naredbe; iz Zemuna za Pancsovu ivakog dana u 6 sati ujutro i u 12 saU u podne. — Iz Pancsove za Zemun: dnevno u 3'30 saU prije podnc i 3 sata posiijc podne. Brod kojl saobrajt izmedjti Zemunn t Pancsove i obratno ne pristajc it Beogradu. —111. izmedju beograda t S a p c a, Poiazak Iz Beograda za Sabac žvake srijtde i sttbote u 7 50 sati u jutro. Polazak iz Šapcaza Beograd svakog»etvrtka 1 uedjeijotn u 7 s, u jutro. — Putnički parobrodarski saobraćai izmedju u : š a v e i Z c m u n a i lzmedju Oršave i Braila Polazak lz CrSave za Zemun: nedjeljom. Ktorkom, četvrtkom u 6 sati u jutro. lz Zcjnuna za Oršavu: ponedjeljkom, srijedum i peuom u 4 sata posiije podne. lz Oršave za Br*iiu: utorkom 1 subotom u 6 sati u iuuo. lz Braile za Oršavu: ponedjcljkom i cetvrtkom u 10 sati prije podne. (Brodovi, na toj pruzl ne pristaju do dalje odredne u Prahovu, Vidinu, Rahovu i Silistnjl, Uvaj vozni ređ za prugu Oršava—Bratla važi do 15. mana; oa 15. mstta oveden Je novi voznl red, koji snto vcć objaviil, a kojl ćemo na ovom mjestu donosiil počam od dana 3 tupanja na snagu. — Parobrodarskl saobraćajizmedju Beogrsds i Smedereva: Odlezak iz Beograda za Smedercvo nedjeliom i četvrtkom u 3 sata posiljepodne iz Smedereva za Beograd utorkom i petkom u 8 sail u jutro. 1/ n ^ rt o f a . o IVl/iv h D jp fi f j ] Q u Car D ušan o voj ul ic L — 1. Ku» patllou kadama: a) Za vojne csobe olvoreno radnim danlma od 7 sati prije r Ktne do 5 sati posiije podne, a nedjeijom praznidma od 7 eati piije podnedo 12 1 / eatl u podne, ■ b) Za gradjansU’o radnlm danima od 9 satl prljc podne do 5 sati poslije pcđae, a nedjeijom i praznicima cd & sati prije pođne do X2 l / a sati u podne. — 2. Parnokupatilo i a ćasnike 1 njima ravne ćinovnike otvoreno ie utorkom, tri'cdoin, petkom t subotom od 1 sati prijc podne do 5 sati posiije podne, a nedjeljom i praznicima ođ 7 satl pri,c podne do 12)/ a satl u podne. — Za gra* djane muškogpola otvoreno je parno kupatllo ponedjeljkom i ćetvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 0 sati prije podne do 5 satl posiije podne. — Ćassicima t njima ravnim ćinovnicima stojc na voiju da se služc parnim kupatiloin i u dane odredjeue za gradjanstvo (punedjcljkom 1 ćeivrtkotn). Blagajna se zatvara rađnlm danima u 12'/ 2 sati, a nedjeljora I praznicima u 12 sati u podne. Posjet boiesnika u bolnicams: U boinici „Brčko*: od 2—4 sata posiije podne. U boi.nicl u Brfinn“: od 9’30—12 saii prijc podne i od 2—1 sata posiije podne. — U

■rakije u boci od jamničke kiselicc i kako u njegovoj sobi niie bilo druge čaše, ivan jedna, i ta za vodu, stali su rakiju piti iz boce, što je posve u sltladu s pravim narodnim običajima. Razvi se veselje nevidjeno, razleže se pjesma aiečuveua, praćena sve energfčnijini udarcima na komšhiskom zidu. —- Lupaj tl samo, iupaj!... Ni brige tc, sivi sokole! — sarkastično sc »braca Jovan smijao komšinskom zidu. Aci to lupanje dodijalo, pa digao moge u vis i stao petama lupatf po zi;du kao za odgovor. — Eto ti čuđa od veselja! — stao Jovan da filozofira. — Napiješ se, ne *maš što radiš, pa osjedaš, da ti je u 'tom raspoloženju najljepše. Čudnog li uiredjenja svijeta ovoga, mHl Bože! A diii smo ipak vaspitani ljudi, ali šta ćeŠ, od svog se kola ne moSeš istrgnuti. Ži,vio TolstoJ i pokoj dušl prljateiju Pobjedonoščevu — to su inoia dva čo/Vjeka! (SvrŠiće se.) MALI PODLISTAK Isforijski kalendar Kiopstock — Jotiann Strftu6s — F! I» r 1 i c h — K a r 1 o M a r x W i n d t h o r s t. Na danaSnJi dan. 14. marta 1803. g»jdine umro je u Hamburgu njeinačkl .■pjesnik Friedrich Oottlieb Klopstock, jedau od šesiorice (Ooethe. Schillev Lessing, Herder. Klopstock I Wieland) kiasika novije niemačke književnosti. Klopstock je rodjen 2. jula 1724. godine u Ouedilnburgu. Već kao gimnazista dao Je prve dokaze o avom pjesnićkom talentu. U toku ivoga školovanja udui>!o se ea voljom i linbavtjn u ttudifn

starih klasika. Pod uticajem Miltonovog „Izgubljenog raja*’ pojavila se u njernu misao, da napiše epopeju ,,M esiju“. Prve je tri pjesme toga spjeva napisao n J e n i, kuda je b!o otišao da studira ieoiogiju, pa jc poslijc nastavia u LeipzigU, kuda je bio prešao. U Leipzigu je Kiopstcck stupio u krug mladili književnika, koji su se kupili oko ćascpisa , Bremer BeitrSge“, gdjc su prve tri pjesme Klopstockovog ,,McsiJe“. B o d m e r je najtoplije pozdravio pisca „Mesije’* i prorekao mu je veliku budućiiost. U Leipzigu je Kiopslock bio napisao i dosia lirskih pjesama, medju njima nekoliko svojih najljepših oda. Iz Leipziga je otlšao u Lavgensoizu za domaćeg učitelja u nekoj uglednoj porodici. Nesretna ljubav rukovodila ga Je, du napusti Njemačku, i da na poziv Bodmerov ode u Zfiricli gdje je stigac u julu 1750. godine-. U medjuvremenu bila je u Njemačkoj nastala žučua poiemika o Klopstockovom ,,Mesiji“, koji je u prvf mah bio ostao dosta neopažen. NaroČito Je Oottsched vodio žestoku borbu protlv ,,Mes!je“. U Ziirichu je KlopslOck kao mlad čovjek živio dosta burno, što je razočaralo Bodmera, koji je očekivao, da u njemu vidi „svetog" pjesnika, te je došlo skoro do potpunog raskiđa izmedju lijih dvojice. 1751. godine odredio Je danski kralj Friedricli V. Klopstocku subvenciju od 400 taiira, da u Kopeuhagenu završi svoga Mesiju. Na putu se upoznao sa Metom Molier, koju je 1754. godine uzeo za ženu. 1755. godine bio je ,,Mesija“ dovršcn sve do desetc pjesnic. Ouo uekoiiko godina srećnog bračuog života bile su uajplodnije stvaralaćko doba Kiopstockovo. U Kopenhagenu je Klopstock napisao *voje prvf rasprave n prozi. a 1757,

godinc prvi put jc pokuŠao steću na polju drame sa djclom „Adamova smrt“. 1758. umre nm žena. Do 1762, godine živio je Klopstock još u Daaskoj, a 1762. do 1764. godine živio je u Halbcrstadtu u krugu svoje porodice. 1763. godine stupfo je u dansku državmt siužbu kao savjetnik poslans;va. Prodnžujući ,,Mesiiu“ napisao je i tragediju ,,Salomon“ 1 bardijet „Die Hermnmsschlacht". 1771. godine priredic je samos.alno izdanje svojih oda. 1791. godine Kiopstock se ponovo oženi udovicom nekog pl. Winthema. 1772. godine bio ie svršio tragediju ,,David“, a 1773. godine bio jc potpuno dovršio svoje životno djelo, spjev ,,Mcsija“. „Mesija" se prijevodima na francuski, englcski i taiijanskl u veliko pročuo i van Njemačke. U ono fo doba naročito književuički podmladak ohožavao Klopstocka, u kojemu je gledao svoj •pjesničk! idcal. 1774. godine pozvao je maikgrof Karlo Friedrich badenskl Klopstocka, „pjesuika vjere i domovino“, kako ga je nazivao, da staino živi na njegovom dvoru. a!i je Klopstock več 1775. godiue sit dvorskog Života, napustio Karlsruhe- Bio se sprijateljio sa Qoethe-om. ali su sc brzo opet otudjiii Jedau od drugoga zbog toga što je Kiopstočk nešto bio kritikovao život u Weimaru. Posljednjih 28 godina svoga života proveo je Klapstocili povučen od svijeta. Daljeni razvoju njeniačke književnostl nije se htio prilagoditi. 1 daije je pisao ode. ali se sađa na njegovoj lirici opažala giomaznost t nerazumljivost u izrazu. U vezi sa opštim budjenjem narodne sviiesti u Evropi odao se l Klopstock potpuno nadjonalno-patridtskom pravcu. OduševIjeno je pozdravio rat za uezavisnost Sjedinjenih Država l sazivanle staleške

skupštine u Francttskoj, prvu predigru francuske revoiucije. Za ’to je docnije iz počasti dobio diplomu francuskog gradjanina; docnije je pak u pismu upućenom predsjedniku konventa otvoreno fzjavio, da se ne slaže sa docnijim razvoiem francuske revolucije. 1801. godinc Klopstock oboli, februara 1803. goditte pao je konačno u krevet, pa je umro na današnji dan 14. marta 1803 godine. Sahranjen jc uz upravo veliČanstvene počasti, — 14. marta 1804. godine rodjen je u Beču čuveni kompozitor i muzičar Johami Strauss, nazvat .Jkralj valcera“. Bio jc prvo violinlsta u Lannerovom orkes.ru, a 1824. godine osnovao ie samostalan orkestar, sa kojim Je postigao velikog uspjeha, koje u samom Beču, koje na velikim turnejama, pa je najzad postao direktor dvorske balske muzike u Beču, na kam je položaju umro 25. septembra 1849. godine. Naslijedio ga je njegov sin, koji se takodje zvao Johatm Strauss, i koji je bio isto tako poznat kao kontponista. — 14. marta 1854. godine rodjen je u Strelilenu u Šleskoj pornatl mediciuar profesor Paul EhrIich, jcoji se 1909. godine pročuo u cijeiom svijctu pronalaskotn salvarsana. 1878. gođiue postavUen je za asistenta na berlinskoj klinici, 1890. godinc doŠao je ua instkut za infekcijone boiesti, 1891. godiue posiao je vanredni profesor, 1896. godine postao je upravnik zavođa za ispitivanje i provjeravanje seruma, koji je 1899. godine sa proširenim djelokrugom premješien u Frankfurt na Majni, gdje je Ehrlidi gotovo stalno živio đo smrti. baveči se prvenstvcno proučavanjem krvnih bolesti. 1909. godine pronašao je sa svojim pomoćnlkom, Japancem Hatom svoj prepcrat br. 606 (saivarsan). sa kojim

C 1 k. gracijanskoj botaidt n utorak, ćctvrtak 1 nedjeljti od 1—3 podlje podne. KuZna bolnlca: l’osjeta nlje dozvo IJena. Obavlježtenja o bolesnidrna dnevno o< 11 do 12 satl prlje podne naulazu u bažt boinićke zgnde u stranc Vidir.skc ullce. Narodne dobrotvome predstave. („Kod bijelo^a konja“) Za sutrašnju pređstavu „Kod bijc k> ga konja“ vcliko js intero-ovanje koc f tublike već i zbog toga, što m ovom pri ikoni pojavljuju i neki istaknutiji glumcl koje do sađa nismo vidjeli na novoj soeni. Tako, svoju staru ulogu Hincelmana prt kazivaće g. Sava Todorović, a njego vu ćerku Klaricu, gca Zora Todorović. Đ sim rijiii pojavijuju se: u ulozi fabrikan ta Gizeckea g. Ilija Stanojsvić, a kao kri: marica Tozefina gdja. Stokić. U drugin> istaknutijirn rolama viđj:ćemo gdje: Ajsenović, Jurkovrić, Rucović, i gg. Gošrća, Bclkića, Dinulovića, Spiriaonovića, Pavlovića, Jovanovića. — Režiju ima g, I. Stanojević, a izmcc’ju činova svira c, i kr. gamizonska muzika pod osobnirrr ravnanjcm kapdn.'ka g. Piroa. Pošto su ulaznicc za eutra sasvim m sprodanc, to ćc se pređstava ,-Kcd bifeloga konja“ ponoviti u utora'k, 19. ornj. Karte za ovu drugu predUtavu izda ju već od subote knjižare „Jugoistok" (Siid-Ost) na Terazijama i S. B. Cvija'. nović. Pfemeniti dar. J o v a n i Jovanka M. R i s t i ć, djeca pdk. pnkov. Miiana Ristića, poslali su središnom odboru za pomoć tri stotine (300) kruna, da se podijeli nevcijnima, za pokoj dušc njihova oca, Središni odbor blagođari darodavcim:< na plemenitom daru. Za beogradsku sirotiniuOcspodja Mica Dr. R i s t i ć a, priktžiia je sirotinjskom odjelenju opštint grada Bcograda svotu od 20 kruna-, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje. Dobrotvorna predstava 31. pješačkog puka. Dobrotvorna predsiava u koris' udovica i siročadi poginulih iz c. i k. pješačkog puka br. 31., koja će biti 16 o. mj u pozorišnoj dvorani ovdašnje mjesne etapne ntenaže, već sad obrać. na sebe živo interesovanje. Predstavljaće se Maksa Halbea zanimijiva drama ,,M I a d o s t“, koja je još prije nekoliko godina bila zabranjena. Predhodna prodaja karata vršiće se od da nas u Četvr»ak dnevno od 9—12 sat; prije podne i od 3—6 sati poslije podn-. na pozorišnoj blagajni. U Zemunu će st vršiii prediiodna prodaja od danas u kancelariji kapetana M a t z e k a u glavnoj ulici broj 52. Po svršetku predsfnv« sfnji zcrnunskim nosjetincima raspoloženju zaseban brOd, koji n 12 sati noću polazi iz Beograda za Zernun. Za vožniti se plaća 1 kruna o<* osobe. Priiog crvenom krstu. U opštini Vrčinu, kotara grockog prikupljeno je 299 kruna za crven krst, Ovu je svotu c. i k. kotarsko zs. povjedništvo već uputiio svome opredijeljenju. Vojuo-lijecniOko izvještajuo veče. Na poziv c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji đržaće poznati buđim« peštar.ski hirurg stožerni nadliječniić pt otesor dr. T i b o r pl. V e r e b e 1 y, 15. o. mi. u 6 sati uveče u hirurškon? odjelenju pričuvne bolnice „Brčko*' prcdavanje o , r korektivnim operacijania. ratnih ozlijeđa ekstremiteta’*. Predavanje će biti u okviru vojno-liječničkih izvještajnih večeri kao sednta sjeđniea pod predsjedništvom sanitetskog šefa

su postignuti veliki uspjesi u liječeuju luesa. O značaiu i budučnosti ovog preparata, koji se sastoji iz dioksidijamidcarsenobencola, nauka još nije rek1a posljednju riječ. 1908. godine dosttdjena je profesoru Ehrlichu N o b e 1 ova nagrada za medicinu. Prof. Ehrliclt je umro 1915. godine. — 14. marta 1883. godine umro je tt Londontt, gdjo je dttgo godina živio. osnivač savreincuog socijalizma u srednjoj Evropi K a r I o M a r x. Kao i Bebei, Marx je rodom sa Rajne (Bebel je rodjen u Kolnu), i to se rodio u T r i e r u 5. maja 1818. godine. Otac mu je bio advokat, Studirao je u Bonnu i Beriinu prava, a porcd toga i istoriju i filozofiju. 1842 godine postao je saradnik liberalnog lista „Rheinische Zeitung“. Kada je' ovaj list zabranjen, Marx se preseli u Paris, gdje je p&krenuo časopts „Deutscli-franzosische Jaiirbficher“, a I. januara 1844. godine pokrenuo je t» francuskoj prijestonici prvi put krajnjt socijalistički list ,,V o r \v ii r t s“ (,,Naprijed"), koji je docnije postao glavn* organ njemačke socijalne demokracijc. 1845. godine protjeran je Marx iz Parisa, pa je otišao u Bruxellcs, gdje je sa F r i e d r i c h o m E n g e 1 s o m otpočeo raditi na praktičnoj agitaciji. Izabran je za potpredsjednika njemačke \delegacije pri medjunarodtiom demokratskom savezu. a bio Je i član tajnog udruženja „Savez pravednih“, osnovanog još 1836. godine. 1847. godizdao je neke rasprave na francuskov. jeziku, 1848. god. izdao je sa Engelsom poznati „KomunistIčkl manlf e s t“, u kojemu je iznio svoja glavna naćela. Kada je u Parisu izbila februarska revolucija, Marx je pošao u francusku prijestonieu. ali su ga vlasti zadržale ođ puta. na ie ottšao u Njemač-